EPM_Vea Porotetani_194511.pdf
- Texte
-
Te 4ô
0
te
Matahiti
NO¥EMA 1945
-
flibi 11.
-
W\
AITA’TÜ E NIÜ
E TIA Ï te
TAATA’TOA, IA SAAMAU. MAORI RA
O TEi HAAMAüaiA RA. oiA HOI TE
Mesia ba O Iesü,
HOO I TE MATAHITÏ
&.
—
I Korînetia 3, U.
HOÈ: B PITI TAHA,
PREISS, Directene-Gérant.
Te Aroha tia rïiau
Houto'na faarueraa ia Niu-Tirani, ua amuvte Orometua ra o Tay¬
lor i te hui-faaroo Maori, ta’na i iriti no roto mai i te Eteneraa. Na
roto i te Ofoa
Buphari teie farereiraa hopea i tupu ai.
I te taime i tuturi ai te pupu Ekalesia i mua i te airaamaa-Moà no
te farii i na tapao e piti, inaha, ua tia te hoê teeaê i nia e ua faarue
taue i te pupu. Aita râ oia i tae i te pae uputa no te fare-pureraa,
inaha,
ua
hoi faahou mai oia
e ua
tuturi faahou oia i
raro,
i te vahi
ta'na i faaruè aenei.
la oti te Oroa, ui atura te orometua i taua taeaè Maori ra,
oe i faarue oioi ai ia matou, e oe i hoi faahou
eaha te tumu
e
ohipa
maere
teie ta oe-i
Pahono atura te Maori
“ E hoa,
mai ai ?
rave
“ I to‘u taeraa i te pae no te FatarMoâ,
i te taatatei taparahi i to‘u metua tane
e O tei inui to’na toto. E no reira aita i nehenehe faahou ia faaoromai,
ua tupu puai te hoé manao huruè, te rirj tahoo e te mauiui rahi i
roto i to'u aau. No reira vau i faarue taue ai. Ârearâ, i te taime vau
i haere atu ai, inaha, ua ite varua vau i te Airaamaa-Moâ rahi, faaterehia e lesu i nia i te rai, e ua faaroo vau i te reo no te. Fatu,
t«*’na i parau i nia i teSatauro, e terpinainaimai i te naoraa e “E
ta’u Metua e, faaore mai i ta ratou mau hara, aore hoi ratou lite i
ua
ite
au
e,
tei pihaiiho
e ;
vau
ta ratou e rave nei ”,
Puta atura to‘u aau, e ua hoi vau i muri ma te aau tatarahapa, a
raro i pihaiiho i te taata tei inu i te toto no to‘u
tuturi faahou ai i
metua i te tau i vai etene noa’i matou,
teaauHau!
e ua
farii
au
i te Oroa
ma
2
V K A
]pohe
noa
P 0 R;0 T E T A N1
tii â^rafou te parau noa mai nei â
Irava Paran
na
M: O.
Moreau^ Orometua
Koldsain,-traVâ 13:'« Mai te Meslâ...
e na
reira atoa outou.
*
E te hui-faaroo Porotetani e, ua _papu anei ia putou te huru
no to outou tiaraa ?'E riro
paha àita i mâramarama maitai, e
te hinaaro nei. i.a
papu to .outou hae.rea,,. eiaha ,ia hape i mua i
te
Atua,
e no
te
taata atoa.
...Na, le Epjseiole.J..t.o..KoiD.sa,,_e ta.uturii mai ia tatou ,i te peeatu
i te e’a api no te.BasÜeia o te ao, ta tatou i maiti.
—-Te-^hatt^aorm, e au i te fera-fcmroo le Inhi i te tahi.
1) Faaoromai tatou te tahi i te tahi.
■
O te huru ia.e ünaihia.te
ato’a
e
faaroo,
tupu haeré i
ropu;
amdhamàha,
i-te-mau l'etii, le
ma,tt
e le mau
-
•
wArôraa
hoa, te feia
i te pata mai ia
mau
i te mahana i tamata le. Enemi Yarua
'
\
'
tatou i roto i t'ana rai marei.
-
2) Faaôre i te harà no tei hara
O te haapiiraâ ia no te Pure a
Mai te Mesia i
«
haapao
,
ia tatou neï.
te Fatu. E teié te’tumu rahi :
e ha reira atoa tatou...' »
‘
Ta lesu tumu i ta’na faaoreraa i te hara ? Teie : Faaite papu
mai ia tatou i te aroha faito-ore no te Metua ; faaore ite faahaparaa e
la
i te utua tei tapea ia tatou i loto i te pohe; faaora mai
tatou, afai atu ia tatou i tona
É
na
ra Metua e i te Ora-Mure-Ore.
reira oe, e -te taata-faaroo e. la md'e ia oe te paran tâ-
hitohitô, te paruu faahaama, lehaavare, te haru i to faufaa. Faa¬
ore oe ! Haamanao oe e, e taata pouri te taata tei hara ia oera.
Faariro ia'na-.ei faeae no oe ; l'àaanaana oo i te aroha no te Atua
^
i: nia iho-i to’na
ra e.‘u, hainani. maitai alu.
Eita anei te faaore hara e riro ei faaitoiio i l^' hara ? Eita
.ïa, mai te
mea e, na
roto i te'aroha. y\ hio
hiné faaturi'X Joane Viil, Fl),
ko II, ?) , ia Zâkaiû (Luha
na te
Mesia i te
roa
va¬
i té hapepa i iiapèrenaumi (MareXIX, 9)
' i3)
Haapii e e a‘p te tahi i te tahi.
E 'ufuafare hoe tatou, c no reira, eita te tàeae'mararnara.ma e
yaiiho'noa. t tûna ra .taeaë ri1 i roto i le afa pouri eteafa'pârau
-•mau-;*'*"
î
-.
-.IV
.
^
■
X:
No reira to tatou mau putuputnraa e to tatou mau haapiiraa
Ëvaneiiae te S a bâti atoa. No.-r.eira te mau tere perenina,.ma te
S.alamo e-te himene e te .sire a te Varua e te haamaitai i te Fatu.
z~2,r^;:Te:japm)e:dma!liuiaH tmix hçiapapraa ra,
1) la vai hua na te Parau a te Mesia i roto ia tatou
papu atoa ra^, ■■■
ma te
it@
VE AV p,Ô.ROTET A:N4-
pû rahi hoi têie no to tatou maramaratna e no to tatou
O te
ile,
3>
-
te itoito.
e. no
2) la riro te arbha ei ta tua nehenehe
roa no
tatou.
O te aroha hoi tei faariro (a tatou maiia Jesu, Mesiate huru.,
Mai ia'na atoa
te mea e,
34 ;
ua
talôa
i te faaoromai e
î to tatou
I Pelero II, 23
;
aau
‘i
te faaore i.te,Para, mai
i ta aroha: Joane III, 16;
A hio atoa I Korinetia Xlll ; e
■IV, '12.
.
3.— Te
LukàXIII, =
I Korinetia
,
.
, .
hopea.
1) E mana te Hau o te Mesia i roto i to tatou aau.
2) I reira c itehia’i teie hopea, maitai : te tahoeraa o.ie Tinoo
te Mesia.
•
OPA,XI. Hebera XII, 1 p h e 2. •« a hpro tam.au maite ai i teie
nei hororaa i mua ia tatou nei, ma te tiatonu maite to tatou
mata ia Jesu...
tei faaoromai i te Satauro, aore i haapao i te
haama, i te maitài i tuuhia mai i muai tana aro;... »
E hoa ino ma e, te hoe pae no tatou tei roto noa ïa i te ama^
hamaha e te màrô. O oe oMea tane e o oe o Mea vahiné, e o oe
te Amuiraa ra'o Mea, e oe te utuafare fetii ra o Mea. 1 teie nei
maha;na, ia taiq peM .te parau np'Moreau orometiia tei here hpa,.;-.
ia
oe
tae noa’tu i to’na
e
mai
e
«
ra.ma,.
pouri.
.
poheraa, eiaha e faaite i to aau mai te
haarnanap i te haapiiraa no Joane o tei na ô
O tei aroha i tqna ra taeae, e tia ïa i roto i te maramao toi ore r;V 1 afôha i tona fa taeae, tei potp, ïa. tqi te_
faaetaelaraa
ra.
A
.
.
.
( loane III, irava 3,0,'11 )
Ei
Ehia irava
e
.
.
.
.
.
'V
'
.
'
.
.pefuriraa
ehia parau no te
Aroha, te Faaoromaï e te Hau ? ta
paha e ua tàusani i
tatou i faaroo e ta tatou i tàtara. Ua tausani
tausanifaa. E inàha te ravai nei hoè anae ihb irava no te taui tüia tatou e i te fenua taatoa. Ahiri tatou i tamata ite haapao i ta
Paulo i haapii i to Ephésia fEph. IV, 32) “la haamaitai outou ià
te
mu
outou iho, ma te aau
maru-aroha-noa,
ma te
faàore hoi i:.te hara
te
tahi i te tahi, mni ta te àtua'i faaore mai i ta outou rte Mesia. ra’h •E mea tan0 anêi iâ tatou ïa haafaufaâ-orè-noa tatou i te'rahiraa
ira'va'ta tàtou i faafob e ta tatou-i
ratoù
taio,
na
roto i te haapào-ôre-i tav
haapiiraa ? “ ' ■
'• '
;
liau Pàraü. Baari e te ma;a Poe vii màitataL 't.
''
InidiOf maiiE m te tpa,ta_tei tamaa;tuutuurore,noaUtq’na;r,ir:i,v
mau
,
No
i te hoè lu-i tei honihoni faufaa-bre-noa i te hoè ivi maa-ore.p
V
VEA
4
PüHOTETANI
Uaparau LùUro : Te vaha no te Taata-Faaroo, e ere ïa i te vaha
e te vaha faaino, o te vaha haamaitai-noa-raa râ.
E reo teie no Zwingli (taatatuiroo Porotetani) : Te feia Keretitiano; e ere ïa i te feia paraparau vahavai noa i te parau no lesu, o
tuhi.
te feia râ tôi au to ratou haerea i to lesu haerea.
Ndroto mai i U Bihilia : « Eiaha oe e riri i to taeaê i to aau, e a'o
oe i te taata tupu, eiaha e vaiiho noa ia hara nâ. Eiaha oe e tahoo,
eiaha e taîroîro i to outcu iho ria, e aroha râ oe i to taata tupu, mai
to aroha ia oe iho na ». ( Levitiko ).
râ
Tuatapdf^araa
parau
^âhifo
To te Evanelia taeraa mai i Tahiti,
üa farerPï aenei tatou i tè Vea no Atopa i
e 2 tei itehia i taua anotau ra, oia hoi:
mairi aenei i
na
tapao faahiahia
fl) Te ati tei faahaehaa i te
(2) Te
maraniarama.
aau o te arii Pômare II.
rahi tei itehia i Tahiti i te matahiti 1813.
E hio rii tatou i teie nei i te toru o te tapao :
(3) l'tiia ia Eimeo atoa te hitiraa mai o te mahana api. I te reira
mau
mahana fano atura Tehamaru raua-o Titoti i Eimeo, e o Tuahine eoOito
e
te tahi atu â
o
te Mesia i roto i te
mau
taata
o
tei hinaaro ia
haapiiraa
a
te mau
haapiihia’tu â ratou i te
orometua.
parau
Ua amui atoa mai ia ratou te hoê mau taata no Eimeo, tei faarue i te
mau idolo, no to ratou hiaai rahi i te ite i te maramarama mou ore o te
Evanelia. No reira to te mau orometua haamauraa i te hoê HaapiiraaBi'
bilia i Papetoai i te mahana i tomohia’i te fa.e pureraa matatnua roa i
Eimeo oia hoi i te 25 no Tiurai 1813.
O vai tei faahiahia, etei ouâuà noa i te oaoa i taüa
feia’toa
te
e
o
puai;
o
tei hinaaro
onoono e
Haapiiraa ra? Ote
ia haapiihia ratou i te ite i te Atua ora, e
te feia tei faaite p.ipu e: te faarue ra ratou i te mau atuapohe
te faufaa ore
oia hoi
:
te
mau
idolo
feia tei hmaaro i te farii poupou roa
e
ta ratou mau peu etene; o te
ia lehova ei Atua hoê
roa, e
ia lesu
Mesia ei Faaora hoê roa no ratou, é to ratou mau utuafare.
A hio atu ai tatou i te 26 no Tiurai i taua matahiti
mau ra,
inaha!
e
40 taata tei putuputu i te fare pure, tei réira’toî o Noti i rotopu ia ratou ;
ua faaite oia ia ratou ï te tumu, e te ture no taua haapiiraa apî ra. E 30
tei luu i to ratou rima i raroaè i taua mau turc ra, ei fariiraa, To Tuahine
te ioa matarnua roa, e aita i maoro i mûri aè, 11 taata faahou tei ô i
taua haapiiraa ra o Taaroaarii te tahi, te tavana api no Huahine, Maiao
tei haamaranfaramahia e Pômare. O Matapuupuu te tahi, te tahua rahi no
Huahine, é ariof rod râhi taua taata ra, e o Utami te hoê taata reo tiavénave no TaBaaï?;'
/
POROTETANI
VEA
Riro
5
ei pu note maramarama tei toroto’na
pouri atoa i Eimeo. Hoê â haereraa te
haapii, te haapao e te taviniraa i te Atua. Te haapao atoa ra ratou mai te
anaanatae rahi i te Sabati mahana o te Fatu, e te mau pureraa fe?ii i te
poipoi, e i te ahiahi, e te mau purertiü hou te tamaaraa. Te amui aïoa ra
ratou ratou iho note pure amui, ma te fa‘i i ta ratou mau liara, ete haamaitai i te Atua, uo te tauiraa rahi apî ta ratou e ite ra ; oia hoi te hau,
te maitai, e te aroharaa te tahi i te tahi. Eere hoi mai te reira i mutaaihora.
mau
vave
hîhî
atura taua
Te mataitai
Pure Atua
haapiiraa
i te
anaana,
noa
ra
mau
ra
vahi
te elene ia ratou
ma
te tahilohito no reira te
ioâ
; :
pipi alesura, Ua riro taua ioa
ra i mûri aè, ei ioa tapao no te feia Teretitiano i Tahiti taatoa, i taua mau
anotau ra. Noa’tu râ teie reo tahitohito t
»
Avota (Avocatier)
»
»
Niauli ( Eucalyptus ) raau faufaa-rahi
Vï greffé, ua rau te huru (Mangue)
Vï tahiti
»
»
»
j
»
1
»
1
»
1
>
»
0,40
•
.
3
»
4
»
2
»
2
»
2
n.
2
»
»
3
»
■
»
1
))
2
»
»
1
»
2
■»
»
4
»
Anani rahi
aila
( Remene maaro, Pamplemoussier )
o.hj, e hoohia râ ei amaa poihia (marcotte) 33
e
Te hoo atoa nei te Hau i-,te mau amaa poihia
tei hfriaarohia e tei faaauliia na mua a‘e : na
roto ite moni ra
Letchi
amaa
poihia ( marcotte )
Sapoti
»
»
Anani
»
»
e
le vai
.
»
3
10
»
3
e aore ra
»
10 tara
20 »
7
»
»
atura
Âfata vaifaa Lata
Uturoa, i te 12
no
Atete.
-
mai mua mai, i te anotau ra o Purune, e tae roa mai
i teie matahiti 1945, ua vai noa e piti pupu i roto i te pupu i,
oia boi ; o Nazareta e o Galilea. Hou to te Perete taa-è-raa i ta’na
Paroika here o Uturoa ra, ua tuuhfa touia tiinaaro i mua i te
mau taata no taua tau amuiraa ra, ia imihia
te ravea e ta-hoê
i taua na pupu ra ei pupu hoè. eiaba e piti a‘e, hoê rà.
Inahal i te Sabati, 12 no Atete, i te ahiahi, ua tae te dromera 0 Pubiava e te Apooraa Diakono i taua ua
pupu ra, e ua
farii oaoa-hia taua tere ra. U'a faaoti-hia te purebaamata i te mau
tua
ohipa,
e ua oti. ùa naamanahia le.mau parau i
Punuaura ei d'akono mau nu te pupu aoi. E
putiiauturéa n (lalni
i,
:
e'riro
pupuhia te farei U:! i te raau metua o lei
o le P', oika. Ua fer'urihia e ua
ca haaip’ iporaa), e teie taua i‘oa
tt“i m ■
i te rima
o
mûri nei
roa
mo'e
'enei, i (,e pupu
faaotibia 10 raiou i oa ta-hoê ( i
ra. 0 Ebene-Ezera i o te ofai ïa ta Samuola i faatia ei tapao no
te taururu a te Atua. Ua oti te ohipa ma to ratou aau mailai
e
te oaoa.
\
.
•
••
..,
.
7
POROTETANl
VEA
Ua farii Puhiava i te mau parau
oia ia ralou, ia vai taraau te
i pupuhia e ua faaitoito atu
here taea’e i rotopu ia raton, te. tnhi
i tetahi.
Papaihia
:
Puhiava, orometua.
Taiohae-Nuu-Hiva, 23
Na te
Na te
mau
tatou i
ora
hoa
mau
no
Tiunu 194S.
Ve'a.
no te
Paroita
orometua e te mau
no na
tuhaa e ono. la
te Atua.
Ua reva'tura maua ! Ua faarue ia Papeete i te poipoi roa, i te
Montre 18 no Tiunu. Aue te oto e ! i to maua aroharaa (e aro-
hopea ) i te mau hoa e rave l’ahi tei tae tino roa mal i
pahi no taua farereiraa hopea ra : te mau orometua, o
ha
roo,
e te
mau
huru ta ita toa.
.
.
.
te pae
Teriie-
.
Ua la‘i te aau i to i iaua teier.'ia na n'ua noa i te fare purei Paofai, e te hi‘oi’,e,i i te liiA pae te
h('ro mai i tahatai, e
tahirihiri faahou i to r' tou mm horni. Oia mau ! Te î net te
aau i le manao haarnaitai i te
'tua o te: horoa mai ia mâua i
raa
te
mau
hoa
i te hereraa
ratou
e
e rave
mau
rahi
i rolo
ta ratou mau
i
Mai ta màua i il’, e o tei here ia ihàua i
te Mesia. la haamaitai atoa te Atua ia
ohipa,
mai teie ôo‘a rahi i Taiohae.
mahana maha. Aita i maoro, ua ta¬
pir! mai na pahi ra, o Moana raua o' Vaüere, i to matou pahi,
e ua haamata te ohipa huriraa puha i roto i to’na hati. E ohipa
vitiviti teie i te mau r urearea e rave rahi no Nuu-Hiva, no UaPpu e no Ua-Huka. E p iha rahi râ : e 900 taue. Ua tae atoa mai
0 Holu e 0 Nicole.
E mea ora roa taua ohipa ra. la müua râ,
ua tae màua i uta e i'nrerei i te mau-hoa no teiefenua; te utuafare no Victor Doom e o Mahahe raua o Tariu, orometua, tei
tae atoa mai. Farereiraa oaoa, i roto i te Mesia. Ua faatia mai
raua i te mau parau no ta raua tau paroita e ua faatia atoa, mâua
i te mau parau hopea no Tahiti e no te mau paroita.
Eita paha matou e tiabati i onei. Ahiri 1 Sahatf, ua tupu Ta
te hoê farereiraa oaoa e te mau taata no teie mau pae fenua. Na
te Atua e liai, e tauturu, e e faahotu i Tahia ohipa i onei.
la tia i te Fatu, e tapae paha to matou pahi i te 6 no Tiurai, i
Marite. la maitai tatou paatoa i roto i te tiai e te haniani maiE tere hau to matou e tae roa
üa tapae
matou i te ahiahi
tai b te Fatu.
■
Na to
ou
tou tau pue
hoa, na Verenie mâ,
VËA
8
POROIETAN]
Il
«,
PARAU RII API
aaa taamanao i to ratou' faarooraa e: ua
poheroa te tuati v. o ïlosa Lefèvre, te tuana no
Rey Lescnre i te hopea no Tetepa. O Sœur Rosa rana o Ma.eta Junker, na tuati matamua tei
haapa O i to Orofara. Ua tavini amui œna i te Fatu e tae roa mai j teienei,
na roto i te
haapao i te hoè Paroita otare i Parani.
Ua reva Mr Rey Lescure i te 18 na nia ia Vaitere no te hoè tere Evanelia
i Matuita mâ. A ani tatou i te Atua ia manuia te tere no To’na tavini i te
■mau pupu Porotetani e vài purara noa nei.
1 Ô tatou mi:
Ua- oto te feia
ï
Te hoè parau oaoa tei tae mai no Uturoa mai. Ua faatupuhia te hoè mau
ohipa tautururaa i te Haapiiraa Porotetani e i te mau tamarii i Farani. Ua itoito roa te mau tamarii e te mau hoa metua e te mau hoa i taua ohipa maitai
ra. Mea maramarama anaè te mau raveraa, e aita hoè ohipa hupehupe i faaôhia.
Ua itehia i roto i te Cinéma te ohipa na te taehae, tei faaroonoahia e tei
taionoahia e tatou, oia hoi : to te hoè mau Purutia faainoraa i te mau maurauri
Ati-Iuda, 6 na te Han-Amui. TL iteabia i taua mau hohoa ra te hoè mau tino
tei ivi roa e tei nee haere noa i rotopu i te mau tino pohe, tei riro maj te aivi
tb teitei. Ua ite-atoa-hia te tahi mau tino e rave rahi tei hurihia i roto i te
umu auahi. E i te hi'oraa i te mau taata, tane e te vahiné, tei rave i teie
mau ohipa, te ûi nei te mana‘o e; aita roa anei earohai roto i to ratou aau?
Te vai nei te tahi pae no totou toi utaata roa i to ratou maititairaai taua mau
hoho’a aroha rahi ra. P] mea papii t. ua feia ra, tei oaoa i te oto no vetahi è,
0
ratou
tei faarue i te Evanelia
no
te
aroha.
hoi to te
buka i ravai
Buka N" 1,
I te atea-è, i Farani: Hoè tapa‘o .raitai tei iteahia i reira, oia
mau taata hinaaro puairaa i te taio i te mau buka. Aita te mau
no te haamâha i ta raton poib'
Te fii nei râ te mana‘o, e te
oia hoi te Bibilia, e hiaai-atoa-hia anei oia ? E oraraa faahiahia ta
taio bibilia.
te nunaa
Ua faautuahia o Laval i te utua pohe, e ua pupuhihia oia i te 15 no Atopa,
Na mua a‘e i to’na pupuhiraahia, ua tamata oia i te totovâ ia’na iho na roto
i te horomii i te maa taero. Aita râ oia i manuia. Te hopea riaria teie no teie
taata tei huna i to’na ai‘a na roto i te rahi o to’na nounou. Ahiri te Haavaraa Rahi i pupuhi atoa i te nounou e vai â i roto i te aau taata. Ane to tatou
fanao i te rahi e !
Ua amui-tahi, i Paris, te mau auvaha no te na taata rave ohipa e 60 milioni, operehia i na basileia e 65, no ce imi i te mau ravea e maitai roa’i ratou
iho. Te hinaaro atoa nei ratou ia farii-atoa-hia ratou i roto i te mau apooraa
haamauraa.i te Hau.
Te hinaaro nei te mau nunaa i te Hau, teie râ, te èà hoè roa, e tae atu
ai tatou i te Hau, o te èà ïa no Golagota : oia hoi te mou‘a no te « haapaeraa
ia’na iho
Aita râ te taata e hinaaro i te reira.
Te manu-reva ei rapaauraa ma‘i : Ei ravea papu no te faaore i te “
huti” no te tamarii. Ua faataahia te tahi mau manu-reva mai te ta-moni-ore,
no te afai i taua mau tamarii ra i nia i te 3.000 metera i.te teitei, î.roto i te
reva. Hoê hora noa iho i roto i'te "aore e ua pee-è te hota.
hota
hopea roa : Na roto i te hioraa i te huru^iO te mau maitiraa i
i Farani atoa, inaha, ua upootia te hinaan- no de Gaulle, üa
riro te rê i te “E”, e ua vî te ‘-AITA”. — Ua mait'.hia M' Vernier ei
Auvaha-Paruru no Tahiti mâ nei. la tauturu te Atua ia'na ei Auvaha-PaParau api
to ta: OU pae e
ruru
parau-tia
no na paeau e
piti.
Imprimerie Eliï! F, Jüventi-n -li- païbete, tahiti.
\
t/'
Fait partie de Vea Porotetani 1945