EPM_Vea Porotetani_194511.pdf
- extracted text
-
Te 4ô 0 te Matahiti
-
NO¥EMA 1945
-
flibi 11.
W\
AITA’TÜ E NIÜ E TIA Ï te TAATA’TOA, IA SAAMAU. MAORI RA
O TEi HAAMAüaiA RA. oiA HOI TE Mesia ba O
HOO I TE MATAHITÏ
&.
Iesü, — I Korînetia 3, U.
HOÈ: B PITI TAHA,
PREISS, Directene-Gérant.
Te Aroha tia rïiau
Houto'na faarueraa ia Niu-Tirani, ua amuvte Orometua ra o Tay¬
lor i te hui-faaroo Maori, ta’na i iriti no roto mai i te Eteneraa. Na
roto i te Ofoa
Buphari teie farereiraa hopea i tupu ai.
I te taime i tuturi ai te pupu Ekalesia i mua i te airaamaa-Moà no
te farii i na tapao e piti, inaha, ua tia te hoê teeaê i nia e ua faarue
taue i te pupu. Aita râ oia
i tae i te pae uputa no te fare-pureraa,
inaha, ua hoi faahou mai oia e ua tuturi faahou oia i raro, i te vahi
ta'na i faaruè aenei.
la oti te Oroa, ui atura te orometua i taua taeaè Maori ra, “ E hoa,
eaha te tumu oe i faarue oioi ai ia matou, e oe i hoi faahou mai ai ?
e
ohipa maere teie ta oe-i rave
Pahono atura te Maori e ; “ I to‘u taeraa i te pae no te FatarMoâ,
ua ite au e,
tei pihaiiho vau i te taatatei taparahi i to‘u metua tane
toto. E no reira aita i nehenehe faahou ia faaoromai,
ua tupu puai te hoé manao huruè, te rirj tahoo e te mauiui rahi i
roto i to'u aau. No reira vau i faarue taue ai. Ârearâ, i te taime vau
i haere atu ai, inaha, ua ite varua vau i te Airaamaa-Moâ rahi, faaterehia e lesu i nia i te rai, e ua faaroo vau i te reo no te. Fatu,
t«*’na i parau i nia i teSatauro, e terpinainaimai i te naoraa e “E
ta’u Metua e, faaore mai i ta ratou mau hara, aore hoi ratou lite i
e O tei inui to’na
ta ratou e rave nei ”,
Puta atura to‘u aau, e ua hoi vau i muri ma te aau tatarahapa, a
tuturi faahou ai i raro i pihaiiho i te taata tei inu i te toto no to‘u
metua i te tau i vai etene noa’i matou,
teaauHau!
e ua
farii au i te Oroa ma
2
V K A
P 0 R;0 T E T A N1
]pohe noa tii â^rafou te parau noa mai nei â
Irava Paran
na
M: O.
Moreau^ Orometua
Koldsain,-traVâ 13:'« Mai te Meslâ...
e na
reira atoa outou.
*
E te hui-faaroo Porotetani e, ua _papu anei ia putou te huru
no to outou tiaraa ?'E riro
paha àita i mâramarama maitai, e
te hinaaro
nei. i.a papu to .outou hae.rea,,. eiaha ,ia hape i mua i
Atua, e no te taata atoa.
...Na, le Epjseiole.J..t.o..KoiD.sa,,_e ta.uturii mai ia tatou ,i te peeatu
i te e’a api no te.BasÜeia o te ao, ta tatou i maiti.
te
—-Te-^hatt^aorm, e au i te fera-fcmroo le Inhi i te tahi.
1) Faaoromai tatou te tahi i te tahi.
■
- •
O te huru ia.e ünaihia.te ma,tt
ato’a
e
amdhamàha, e le mau wArôraa
i-te-mau l'etii, le mau hoa, te feia
i te mahana i tamata le. Enemi Yarua i te pata mai ia
tupu haeré i
faaroo,
ropu;
'
tatou i roto i t'ana rai marei.
-
\
'
2) Faaôre i te harà no tei hara ia tatou neï.
O te haapiiraâ ia no te Pure a te Fatu. E teié te’tumu rahi :
Mai te Mesia i
haapao , e ha reira atoa tatou...' » ‘
Ta lesu tumu i ta’na faaoreraa i te hara ? Teie : Faaite papu
«
mai ia
tatou i te aroha faito-ore
te Metua ;
faaore ite faahai te utua tei tapea ia tatou i loto i te pohe; faaora mai
la tatou, afai atu ia tatou i tona ra Metua e i te Ora-Mure-Ore.
É na reira oe, e -te taata-faaroo e. la md'e ia oe te paran tâhitohitô, te paruu faahaama, lehaavare, te haru i to faufaa. Faa¬
ore oe ! Haamanao oe e, e taata pouri te taata tei hara ia oera.
Faariro ia'na-.ei faeae no oe ; l'àaanaana oo i te aroha no te Atua
no
paraa e
^
i: nia iho-i to’na ra e.‘u, hainani. maitai alu.
Eita anei te faaore hara
.ïa, mai te
e
riro ei faaitoiio i l^' hara ? Eita roa
na te Mesia i te va¬
Fl), i té hapepa i iiapèrenaumi (Mareia Zâkaiû (Luha XIX, 9)
mea e, na
roto i te'aroha. y\ hio
hiné faaturi'X Joane Viil,
ko II, ?)
,
' i3) Haapii e e a‘p te tahi i te tahi.
-.IV E 'ufuafare hoe tatou, c no reira, eita te tàeae'mararnara.ma e
yaiiho'noa. t tûna ra .taeaë ri1 i roto i le afa pouri eteafa'pârau
-•mau-;*'*"
î
-.
.
^
No reira to tatou mau putuputnraa e to tatou mau haapiiraa
Ëvaneiiae te S a bâti atoa. No.-r.eira te mau tere perenina,.ma te
■
X:
S.alamo
e-te
himene e te .sire a te Varua e te haamaitai i te Fatu.
z~2,r^;:Te:japm)e:dma!liuiaH tmix hçiapapraa ra,
1) la vai hua na te Parau a te Mesia i roto ia tatou ma te it@
papu atoa ra^, ■■■
VE AV p,Ô.ROTET A:N4O te pû rahi
ile,
3>
-
hoi têie no to tatou maramaratna e no to tatou
te itoito.
e. no
2) la riro te arbha ei ta tua nehenehe roa no tatou.
O te aroha hoi tei faariro (a tatou maiia Jesu, Mesiate huru.,
Mai ia'na atoa
te mea e,
34 ;
talôa i te faaoromai
e
‘i te faaore i.te,Para, mai
î to tatou aau i ta aroha: Joane III, 16; LukàXIII, =
ua
I Pelero II, 23 ; A hio atoa I Korinetia Xlll ;
e
■IV, '12.
.
3.— Te
,
I Korinetia .
, .
hopea.
1) E mana te Hau o te Mesia i roto i to tatou aau.
2) I reira c itehia’i teie hopea, maitai : te tahoeraa o.ie Tinoo
te Mesia.
•
OPA,XI. Hebera XII, 1 p h e 2. •« a hpro tam.au maite ai i teie
nei hororaa i mua ia tatou nei, ma te tiatonu maite to tatou
mata ia Jesu...
tei faaoromai i te Satauro, aore i haapao i te
haama, i te maitài i tuuhia mai i muai tana aro;... »
E hoa ino ma e, te hoe pae no tatou tei roto noa ïa i te ama^
hamaha e te màrô. O oe oMea tane e o oe o Mea vahiné, e o oe
te Amuiraa ra'o Mea, e oe te utuafare fetii ra o Mea. 1 teie nei
maha;na, ia taiq peM .te parau np'Moreau orometiia tei here hpa,.;-.
ia
oe
tae noa’tu i to’na
e
poheraa, eiaha e faaite i to aau mai te
haarnanap i te haapiiraa no Joane o tei na ô
mai e « O tei aroha i tqna ra taeae, e tia ïa i roto i te maramara.ma,.
o toi ore r;V 1 afôha i tona fa taeae, tei potp, ïa. tqi te_
faaetaelaraa
.
pouri.
ra.
A
.
.
.
( loane III, irava 3,0,'11 ) .
.
.
.
.
'V
'
.
'
.
Ei .pefuriraa
Hau ? ta
paha e ua tàusani i
Ehia irava e ehia parau no te Aroha, te Faaoromaï e te
tatou i faaroo e ta tatou i tàtara. Ua tausani
E inàha te ravai nei hoè anae ihb irava no te taui tüia tatou e i te fenua taatoa. Ahiri tatou i tamata ite haapao i ta
Paulo i haapii i to Ephésia fEph. IV, 32) “la haamaitai outou ià
te tausanifaa.
mu
outou iho, ma te aau maru-aroha-noa, ma te faàore hoi i:.te hara te
tahi i te tahi, mni ta te àtua'i faaore mai i ta outou rte Mesia. ra’h •E mea tan0 anêi iâ tatou ïa haafaufaâ-orè-noa tatou i te'rahiraa
ira'va'ta tàtou i faafob e ta tatou-i taio, na roto
ratoù mau haapiiraa ? -
-
“
'
■
i te haapào-ôre-i tav
;
'• '
liau Pàraü. Baari e te ma;a Poe vii màitataL
't.
,
''
No InidiOf maiiE m te tpa,ta_tei tamaa;tuutuurore,noaUtq’na;r,ir:i,v
i te hoè lu-i tei honihoni faufaa-bre-noa i te hoè ivi maa-ore.p
V
VEA
4
PüHOTETANI
Uaparau LùUro : Te vaha no te Taata-Faaroo, e ere ïa i te vaha
tuhi. e te vaha faaino, o te vaha haamaitai-noa-raa râ.
E reo teie no Zwingli (taatatuiroo Porotetani) : Te feia Keretitiano; e ere ïa i te feia paraparau vahavai noa i te parau no lesu, o
te feia râ tôi au to ratou haerea i to lesu haerea.
Ndroto mai i U Bihilia : « Eiaha oe e riri i to taeaê i to aau, e a'o
râ oe i te taata tupu, eiaha e vaiiho noa ia hara nâ. Eiaha oe e tahoo,
eiaha e taîroîro i to outcu iho ria, e aroha râ oe i to taata tupu, mai
to aroha ia oe iho na ». ( Levitiko ).
Tuatapdf^araa parau ^âhifo
To te Evanelia taeraa mai i Tahiti,
üa farerPï aenei tatou i tè Vea no Atopa i mairi aenei i na tapao faahiahia
e 2 tei itehia i taua anotau ra, oia hoi:
fl) Te ati tei faahaehaa i te aau o te arii Pômare II.
(2) Te maraniarama. rahi tei itehia i Tahiti i te matahiti 1813.
E hio rii tatou i teie nei i te toru o te tapao :
(3) l'tiia ia Eimeo atoa te hitiraa mai o te mahana api. I te reira mau
mahana fano atura Tehamaru raua-o Titoti i Eimeo, e o Tuahine eoOito
e
te tahi atu â
o
te Mesia i roto i te
mau
taata o tei hinaaro ia
haapiihia’tu â ratou i te parau
haapiiraa a te mau orometua.
Ua amui atoa mai ia ratou te hoê mau taata no Eimeo, tei faarue i te
idolo, no to ratou hiaai rahi i te ite i te maramarama mou ore o te
Evanelia. No reira to te mau orometua haamauraa i te hoê HaapiiraaBi'
bilia i Papetoai i te mahana i tomohia’i te fa.e pureraa matatnua roa i
Eimeo oia hoi i te 25 no Tiurai 1813.
mau
O vai tei faahiahia, etei ouâuà noa i te oaoa i taüa Haapiiraa ra? Ote
feia’toa
o
tei hinaaro onoono
e
ia haapiihia ratou i te ite i te Atua ora, e
te
puai; o te feia tei faaite p.ipu e: te faarue ra ratou i te mau atuapohe
e
te faufaa ore
oia hoi : te
mau
idolo
feia tei hmaaro i te farii poupou roa ia
e
ta ratou mau peu etene; o te
lehova ei Atua hoê roa, e ia lesu
Mesia ei Faaora hoê roa no ratou, é to ratou mau utuafare.
A hio atu ai tatou i te 26 no Tiurai i taua matahiti
mau ra,
inaha! e
40 taata tei putuputu i te fare pure, tei réira’toî o Noti i rotopu ia ratou ;
ua faaite oia ia ratou ï te tumu, e te ture no taua haapiiraa apî ra. E 30
tei luu i to ratou rima i raroaè i taua mau turc ra, ei fariiraa, To Tuahine
te ioa matarnua roa, e aita i maoro i mûri aè, 11 taata faahou tei ô i
taua haapiiraa ra o Taaroaarii te tahi, te tavana api no Huahine, Maiao
tei haamaranfaramahia e Pômare. O Matapuupuu te tahi, te tahua rahi no
Huahine, é ariof rod râhi taua taata ra, e o Utami te hoê taata reo tiavénave no TaBaaï?;'
/
VEA
POROTETANI
5
Riro vave atura taua haapiiraa ra ei pu note maramarama tei toroto’na
hîhî anaana, i te mau vahi pouri atoa i Eimeo. Hoê â haereraa te
haapii, te haapao e te taviniraa i te Atua. Te haapao atoa ra ratou mai te
anaanatae rahi i te Sabati mahana o te Fatu, e te mau pureraa fe?ii i te
poipoi, e i te ahiahi, e te mau purertiü hou te tamaaraa. Te amui aïoa ra
ratou ratou iho note pure amui, ma te fa‘i i ta ratou mau liara, ete haamaitai i te Atua, uo te tauiraa rahi apî ta ratou e ite ra ; oia hoi te hau,
te maitai, e te aroharaa te tahi i te tahi. Eere hoi mai te reira i mutaaihora.
mau
Te mataitai
noa
ra
te elene ia ratou
Pure Atua » ta ratou i mairi i
ma
te tahilohito no reira te ioâ ; :
pipi alesura, Ua riro taua ioa
ra i mûri aè, ei ioa tapao no te feia Teretitiano i Tahiti taatoa, i taua mau
anotau ra. Noa’tu râ teie reo tahitohito t<^ maere ra te mau etene i te taui¬
raa rahi no te mau
haapaoraa no tara mau pîpî ra; ta ratou mau peu
apî, to ratou mau haerea, to ratou mau utuafare, te tura o te vahiné tei
faito i te tane, tei amu i te maa hoê i te amuraa maa hoê, no roto mai i
te ahimaa hoê. Ei tapao faaite i te mau etene e : A pee i te Hau Evanelia, e ia lesu tona faatere.
(te vai atarâ)
«
taua
mau
Faaararaa
1 to’na
mau
tere mataitai itéra vahi ei tera vahi, i tera ohipa
ohipa. inaha ua farerei atoa te Vea Poroteiani i te Aua
Faaapuraa RauU a te Hau e va' i Pirae, e ua ite oia i reirai te
mau ohipa atoa no te lanuraa i *e mau raau. tei feruri hohonuhia e tei raveiiia ma te itoi'u rahi e te puai, ei iautooraa la ruperupe, e ia horu te mau i'euu- e te mau mataeinaa i teie pte
Oceania Faratii nei, o tei vai te
hi pne ma te ravai ore i te hne
e
i tera
,
mau
rasu
fauiaa rahi.
Ua
mauruuru
roa
te aau i te hioraa i te
ohipa ravehiaj Pirae.
faaapu tei ore â i ite i taua mau
maitai faahiahia ra, faaineinehia no ratou e ta ratou mau tamarii.
Teie rà te fifi, ua rahi te feia
E
no
reira, e mea maitai roa iaite, ia hio maitai te mau .4poo-
temauApooraa Diskono i teie tabula, e iaamraau hinaarohia, e ia tmu amui ratou i to
ratou iho mau, vahi tei ere i te heeuri e teruperupe, e aore tei
apiapi i te hoe mau raau faufaà ore.
Tenete (Quenettier)
i au ite huru o te ohî i e aorera 2 tara
Tapotapo papaa ( Gorossolier )
»
»
1
»
2 »
Tapotapo (Pomme Canelle)
»
»
1
»
2 »
Remuna ( Grenadier )
»
»
»
1
» " ' 2 »
raa-Mataeinaa e
amui ratou i te mau
‘
6
VEAPOROTETANl
Ahiâ papaa ( Cerise noire )
»
»
»
1
»
■2
•»
Letchi
»
»
»
1
))
2
»
Letchi m .n'jiviona roa (Longanier i»
»
1
»
»
1
))
»
Sapoti i Sapoliilier )
»
a
Orapa ( Rapa-Carajjiboiier ) * ' u
Apala feiia (Calmitier)
»
»
Kava ( Kavatier )
s>
»
Avota (Avocatier)
»
»
Niauli ( Eucalyptus ) raau faufaa-rahi
Vï greffé, ua rau te huru (Mangue)
Vï tahiti
»
»
»
j
»
1
»
1
»
1
>
»
0,40
•
3
»
4
»
2
»
2
»
2 n.
.
2
»
»
3
»
■
»
1
))
2
»
»
1
»
2
■»
»
4
»
Anani rahi
( Remene maaro, Pamplemoussier )
aila e
o.hj, e hoohia râ ei amaa poihia (marcotte) 33
Te hoo atoa nei te Hau i-,te mau amaa poihia
tei hfriaarohia e tei faaauliia na mua a‘e : na
roto ite moni ra
Letchi
amaa
poihia ( marcotte )
Sapoti
»
»
Anani
»
»
e
le vai
.
»
3 e aore ra 10 tara
10
»
20 »
»
3
7
»
»
atura
Âfata vaifaa Lata
Uturoa, i te 12 no Atete.
-
mai mua mai, i te anotau ra o Purune, e tae roa mai
i teie matahiti 1945, ua vai noa e piti pupu i roto i te pupu i,
oia boi ; o Nazareta e o Galilea. Hou to te Perete taa-è-raa i ta’na
Paroika here
mau
taata
no
o
Uturoa
taua tau
ra,
ua
amuiraa
tuuhfa touia tiinaaro i
ra,
ia imihia
te
mua
ravea
e
i
te
ta-hoê
i taua
na pupu ra ei pupu hoè. eiaba e piti a‘e, hoê rà.
Inahal i te Sabati, 12 no Atete, i te ahiahi, ua tae te drometua ra 0 Pubiava e te Apooraa Diakono i taua ua pupu ra, e ua
farii oaoa-hia taua tere
ra.
U'a faaoti-hia te purebaamata i te mau
ohipa,
e ua oti. ùa naamanahia le.mau parau i
Punuaura ei d'akono mau nu te pupu aoi. E
mûri nei : e'riro
pupuhia te fare-
putiiauturéa n (lalni i, o tt“i m ■ roa i U:! i te raau metua o lei
'enei, i (,e pupu i te rima o le P', oika. Ua fer'urihia e ua
faaotibia 10 raiou i oa ta-hoê ( i ca haaip’ iporaa), e teie taua i‘oa
ra. 0 Ebene-Ezera i o te ofai ïa ta Samuola i faatia ei tapao no
te taururu a te Atua. Ua oti te ohipa ma to ratou aau mailai
mo'e
e
te oaoa.
\
.
•
••
..,
.
VEA
POROTETANl
7
i pupuhia e ua faaitoito atu
taea’e i rotopu ia raton, te. tnhi
Ua farii Puhiava i te mau parau
oia ia ralou, ia vai taraau te here
i tetahi.
Papaihia : Puhiava, orometua.
Taiohae-Nuu-Hiva, 23 no Tiunu 194S.
Na te
mau
hoa no te Ve'a.
Na te
mau
orometua e te mau
tatou i
ora
Paroita no na tuhaa e ono. la
te Atua.
Ua reva'tura maua ! Ua faarue ia Papeete i te poipoi roa, i te
Montre 18 no Tiunu. Aue te oto e ! i to maua aroharaa (e aro-
hopea ) i te mau hoa e rave l’ahi tei tae tino roa mal i te pae
pahi no taua farereiraa hopea ra : te mau orometua, o Teriie-
ha
roo,
e te
mau
huru ta ita toa.
.
.
.
.
Ua la‘i te aau i to i iaua teier.'ia na n'ua noa i te fare purei Paofai, e te hi‘oi’,e,i i te liiA pae te
h('ro mai i tahatai, e
tahirihiri faahou i to r' tou mm horni. Oia mau ! Te î net te
aau i le manao haarnaitai i te
'tua o te: horoa mai ia mâua i
raa
te
mau
hoa e rave rahi Mai ta màua
mau i rolo i te Mesia. la
i te hereraa
ratou
e
ta ratou mau
i il’, e o tei here ia ihàua i
haamaitai atoa te Atua ia
ohipa,
mai teie ôo‘a rahi i Taiohae.
mahana maha. Aita i maoro, ua ta¬
pir! mai na pahi ra, o Moana raua o' Vaüere, i to matou pahi,
e ua haamata te ohipa huriraa puha i roto i to’na hati. E ohipa
vitiviti teie i te mau r urearea e rave rahi no Nuu-Hiva, no UaPpu e no Ua-Huka. E p iha rahi râ : e 900 taue. Ua tae atoa mai
0 Holu e 0 Nicole.
E mea ora roa taua ohipa ra. la müua râ,
ua tae màua i uta e i'nrerei i te mau-hoa no teiefenua; te utuafare no Victor Doom e o Mahahe raua o Tariu, orometua, tei
tae atoa mai. Farereiraa oaoa, i roto i te Mesia. Ua faatia mai
raua i te mau parau no ta raua tau paroita e ua faatia atoa, mâua
i te mau parau hopea no Tahiti e no te mau paroita.
Eita paha matou e tiabati i onei. Ahiri 1 Sahatf, ua tupu Ta
te hoê farereiraa oaoa e te mau taata no teie mau pae fenua. Na
te Atua e liai, e tauturu, e e faahotu i Tahia ohipa i onei.
la tia i te Fatu, e tapae paha to matou pahi i te 6 no Tiurai, i
Marite. la maitai tatou paatoa i roto i te tiai e te haniani maiE tere hau to matou e tae roa
üa tapae
matou i te ahiahi
tai b te Fatu.
■
Na to
ou tou
tau pue
hoa, na Verenie mâ,
VËA
8
POROIETAN]
Il
«,
PARAU RII API
Ua- oto te feia aaa taamanao i to ratou' faarooraa e: ua
poheroa te tuati v. o ïlosa Lefèvre, te tuana no
Rey Lescnre i te hopea no Tetepa. O Sœur Rosa rana o Ma.eta Junker, na tuati matamua tei
haapa O i to Orofara. Ua tavini amui œna i te Fatu e tae roa mai j teienei,
na roto i te
haapao i te hoè Paroita otare i Parani.
Ua reva Mr Rey Lescure i te 18 na nia ia Vaitere no te hoè tere Evanelia
i Matuita mâ. A ani tatou i te Atua ia manuia te tere no To’na tavini i te
1 Ô tatou mi:
pupu Porotetani e vài purara noa nei.
Te hoè parau oaoa tei tae mai no Uturoa
ï
■mau
mai. Ua faatupuhia te hoè mau
ohipa tautururaa i te Haapiiraa Porotetani e i te mau tamarii i Farani. Ua itoito roa te mau tamarii e te mau hoa metua e te mau hoa i taua ohipa maitai
ra. Mea maramarama anaè te mau raveraa, e aita hoè ohipa hupehupe i faaôhia.
Ua itehia i roto i te Cinéma te ohipa na te taehae, tei faaroonoahia e tei
taionoahia e tatou, oia hoi : to te hoè mau Purutia faainoraa i te mau maurauri
Ati-Iuda, 6 na te Han-Amui. TL iteabia i taua mau hohoa ra te hoè mau tino
tei ivi roa e tei nee haere noa i rotopu i te mau tino pohe, tei riro maj te aivi
tb teitei. Ua ite-atoa-hia te tahi mau tino e rave rahi tei hurihia i roto i te
umu auahi. E i te hi'oraa i te mau taata, tane e te vahiné, tei rave i teie
mau ohipa, te ûi nei te mana‘o e; aita roa anei earohai roto i to ratou aau?
Te vai nei te tahi pae no totou toi utaata roa i to ratou maititairaai taua mau
hoho’a aroha rahi ra. P] mea papii t. ua feia ra, tei oaoa i te oto no vetahi è,
0
ratou tei
faarue i te Evanelia no
te
aroha.
hoi
buka i ravai
Buka N" 1,
I te atea-è, i Farani: Hoè tapa‘o .raitai tei iteahia i reira, oia
to te
mau taata hinaaro puairaa i te taio i te mau buka. Aita te mau
no te haamâha i ta raton poib'
Te fii nei râ te mana‘o, e te
oia hoi te Bibilia, e hiaai-atoa-hia anei oia ? E oraraa faahiahia ta te nunaa
taio bibilia.
Ua faautuahia o Laval i te utua pohe, e ua pupuhihia oia i te 15 no Atopa,
Na mua a‘e i to’na pupuhiraahia, ua tamata oia i te totovâ ia’na iho na roto
i te horomii i te maa taero. Aita râ oia i manuia. Te hopea riaria teie no teie
taata tei huna i to’na ai‘a na roto i te rahi o to’na nounou. Ahiri te Haavaraa Rahi i pupuhi atoa i te nounou e vai â i roto i te aau taata. Ane to tatou
fanao i te rahi e !
Ua amui-tahi, i Paris, te mau auvaha no te na taata rave ohipa e 60 milioni, operehia i na basileia e 65, no ce imi i te mau ravea e maitai roa’i ratou
iho. Te hinaaro atoa nei ratou ia farii-atoa-hia ratou i roto i te mau apooraa
haamauraa.i te Hau.
Te hinaaro nei te mau nunaa i te Hau, teie râ, te èà hoè roa, e tae atu
ai tatou i te Hau, o te èà ïa no Golagota : oia hoi te mou‘a no te « haapaeraa
ia’na iho
Aita râ te taata e hinaaro i te reira.
Te manu-reva ei rapaauraa ma‘i : Ei ravea papu no te faaore i te “
huti” no te tamarii. Ua faataahia te tahi mau manu-reva mai te ta-moni-ore,
no te afai i taua mau tamarii ra i nia i te 3.000 metera i.te teitei, î.roto i te
reva. Hoê hora noa iho i roto i'te "aore e ua pee-è te hota.
hota
hopea roa : Na roto i te hioraa i te huru^iO te mau maitiraa i
i Farani atoa, inaha, ua upootia te hinaan- no de Gaulle, üa
riro te rê i te “E”, e ua vî te ‘-AITA”. — Ua mait'.hia M' Vernier ei
Auvaha-Paruru no Tahiti mâ nei. la tauturu te Atua ia'na ei Auvaha-PaParau api
to ta: OU pae e
ruru
parau-tia no na paeau e piti.
Imprimerie Eliï! F, Jüventi-n -li- païbete, tahiti.
\
t/'
Fait partie de Vea Porotetani 1945