EPM_Vea Porotetani_194510.pdf
- Texte
-
Te 45
t»
0
Matahiti
ATÔPA 1945
-
K TIA I TE TAATA’TOA IA H.VAMA1I M ^OIIT liA
AITA Tt: E un.
0 TET HAÀT'jAUJIA kA, OIA Hf)I TE
MESIA
RA O
HOO I TB MArâ.niTI HOE:
G.
ÏSSL',
I
3. 11
E PITI TAHA.
PHEISS. Directeur-G'érant.
Eaha te ReforomaHo?
I te
Hihi 10.
0 vai te porotctani ?
matahiti atoa, i te pae hopea no Atop?, e aore ra i te ma*
Noe n.a, te haapa'ohia net i te mau fenua e rave rahi te
0'*>‘ inita "Itfy •■> :i l'-ioi, ei ha i nana* tria e faahanvahanaraa i reira,
i te cnuir ta rah'
•n i 'e tnpn i E iropa i te anotsu no Lutero e no
tam
U
mau
m
Kar.:vino;
i to’na niu
.
u : o
Esha’tura te
Teie îa
:
fa;.tii faahou i
e o te
m
les
a e
haapa'oraa keretitiauo i nia i
le
te Bibilia.
auraa rnau o
teie i‘oa
;
Reforom'atîo ?
taui i to rnaitai, faat faro !
Mai te pap3 no te hoè anavai e reru nei, e é faauta nei i te mau
huru peu anoi e ta vari, ia atea roa ratoü i to ratou pû, oia’toa te
Ekalesia no Iesu*Mesia, ua anoi maite oia i te tahi mau haapa'oraa
ë-ë i te mâu faaueraa tumu
no
to'tia upoo, 0
lesu-Meçia,
Ua itehia teie mau hape hou L'itero mâ! Aita’nei te taata faaroo
tuiroo, 0 St-Bernard, tei ora i te 12 o te ni, i pii ma te oto rabie ;
O vai to roto ia tatou o te f’aaite faahou mai i te hohoa mau no te
Ek'1 osia, mai tei' 3 snotau tahito ra ?
“
E i te matahiti I lOD, o te Apooraa taatoa o te mau Ep'kopo i Piga
para’u a : e maa maitai I.i ia faaoioihia te fiHafaroraa o
(It ili-i), tei
te
Ekalesia, to’na faaroo, to’na
faatere è to’na
Ahiri teie
î tupu
mau
mau
i te anotau
mau
haerea
,
i roto i lo’na Upeo*
nlelo.
i haapao’iia, aita te amaharaa mauiui rabî
te Reforomatio,
parau
no
*
»
Eaha’tura te
Teie ïa
auraa mau o
teie i‘oa
*
:
Porotetanî ?
patoi, e aore ra : faaite-hua i Le i.ro o te taata ! (reo la»
tino : protestari ).
Eaha ta te tahi pae hui*faaroo i faaite puai, ma te otohe-ore e te
paruparu-ore i mua i te aro o te feia rahs e te feia rii ?
:
POROTETANI
VRA
*
Teie îa : 1) Eita e nehanshe îa faahepohepo i te aau taata ia haa>
pa'o ràtoa i te hoê mau haapa'oraa tei ore i au i to ratou hinaaro
maitai. E tiamâ hoi te taata. - 2) Tei te Bibilia te mana rahi e
aita’tu, oia te avei'a mau.
*
«
Noa’tuîtojte hamani-ino
mau
»
Kamani-inoraa i te taata PorotetEni
i te mau tau atoa, aita teie faaroo i mou ! Ua taiohia e, e250milioni
Porotetani e vai nei i roto i teie nei ao, e 20.000 tiahapa i teie mau
fenua i Oteania nei. Teie râ, e homa, eiaha tatou e teoteo i te reira
faahapa noa, i te tahi mau haapa'oraa
iho huru. — E ia hio maitai tatou,
eita'nei e tiaia tatou ia f latupu faahou i te hoê Reforomatio.oia hoi :
faaafaroraa ” ia au maitai ta tatou mau peu i t"e i'oa “Porotetani”
patau. Eiaha roa ! Eiaha’toa e
èè, ma te hiopoa-ore i to tatou
“
ta tatou e mauruuru
nei !
ei haamaifairaa i to
Haapa'oraa Porotetani
Te l^eforomatio opuahia e fatou
I. Te baamoriraa i
l'eia Poro¬
i te mau Sdbatiato'a, noa’tu e Sabati
te Atua: E liaere (aahon Le
tetani taato'a i le pureraa
flaapae.
E haapa‘0 faahon tatou i te pureraa ma te tnra e le aau tae.
Eita tatou e tiaturi faahou, e ua ravai te horoaraa tao‘a é te
■puai lino no le faaora i lo tatou Varua.
E faarue ato‘a tatou 1 te mana'o hape, e, ua ravai te haereraa
'
i te tuaroi.
puhipuhi avaava noa
h: npii i te Parau a te
Eita’toa tatou e haere i te tuaroi no le
e le
hiniene noa, e haere rà tatou no te
Atna..
eiaha tatou e rave mai
pir.i faaarearea noa I
E faariro faahoû tatou i te B.bilia ei pû-ora no té utuafare.e
ia taiohia oia i le mau mahana’loa!
II. A’o te Uutln: E faatia faahou tatou i le roo c, “ é taata ParauE faalura tatou i te Parau a te Atua.
te hoê mau
ti‘a le Porotetani ”.
E
haapao tatou, 1 te mau parau faaa,uhia ma te haavare-ore !
fuufaa na roto -i te mau ravea
Te Imi nei tatou i ta tatou mau
afaro !
faufaa na roto i te
peu ino, mai te perô, faatitoraa nioa, hoo e haniani maatasre, tuuraa i te potii 1 te laieta ets...
Eita rba
mau
e au
ia tatou, ia imi tatou i te
'i
VEA
i:
E faanéhenehe tatou i te mau nohoraa e e
\
3
POROTETANI
faaruperupe tatou
i te feniia.
eita to
E ohipa
rahi leie Rcforomatio a rohi râ, no te met,
e maui’uru .i te hoê Uaapa'oraa-anoi-noa !
^
Atua
Irava
parau
Iseraela nei (I Sam. lV-16).
tiai i nia ihQ ia
mau faufaa tino e te varua, nt
Iklbodsi: oia hoi : ua ore te hinuhinu ia
Ua faaitoiio te “ Ve‘a Maohi
tatou
e
i ta tatou mau
taniarii
” i te feia maitihia ei mau
e ta
roto i te hoê leo mauruuru roa
tatou
ei na ô mai et
.
hnua
te mau To‘a o te
A amo i to Ai‘a e a faatae roa
I te hinubinu e su ia’na ra*'
“A
rpbi
e
Omuaraa : Te hinuhinu mau: o te roo
tino mâ, te
nêi,
i nia
maitai ïa, te varua mâ, « le
hanahana e te tura 1
TUMU I.
—
■
Te tumu i ore ai ie
a) Ua faaterehia raton e Eli, taata
,
•
hinuhinu ia Iseraela?
faatere paruparu, e te faahcrchcre i
te mau liara.
b) Ua apee ratou ia Hophini raua o Phinehasa, na
taiata, feia ofati noa i te mau ture no te fenua e no
TU MJ II.
i
au
ia’/ia
—
ra
Te tumu i faaiae
pue
faatere hàapaoraa
faaroo.
te
faahouhia’i io Iseraela i te hinuhinu
?
a) Ut ftaterehia ratou e Simurli. Teie te auraa: e
hariihia e te Atua. E taata faaroo aueue-ore.
taata hinaârohia e
te Atua.
ratou ia Samuela, tavana, tahu'a faaherefiere-ore
liaapa'oraa mâ e te tura.
Tirara parau. — E te mau tiai e ! ia ora outou e tatou atoa
b) Ua
apee
i te hàra,
taata
o
i te aroha
te Atua.
parau paiiri o te fenua nei.
l»ui-toa, e to‘a no te
no’a’tu. la alorehia te.moa ufa, ia huri taere-hia
Teie te to‘a o te Han, e tO‘a na te hui-to‘a, e
taata, ia ruperupe te fenua.
E ia maoro te aho o te arii i te faaearaa mai
Teie té to‘a, e to‘a na te
^
fenua nei.
tamaj, e mo"U
le fenual
to'a faaora i t«
i ta’na Mau i
'
POROTETANI
VEA
4
Aüoa !
Aifoa !
O te
reo
riima o le
pnrnnliia e le tah.i pie i te mau mahana rumai reira i fanroohia’i e, tei roto ta tatou mau tania-
teie i
eto.
rii faeiinii i le
ali
mau
puhe.
piiliia e tatou i teie mau nndpi maitai roa e: ua taietirlua
-e « Buailliiii lîu Paciti i ie» i te feiia haiiaha'ia o tei par.inliia:
La Croijc de la l.ibérulion ( Fetia no te Faaaamâraa), e f< lia
opcre-tar.uii-noa hia ei ii'iia r-lr no lo raton iloite e te vî ore.
Aiwa! Aitoa ! O
iiaua
oaoa
te reo arue
ïa,
i lue niai ai te parait
Aitoa! Aitoa!
hui taaréi
.aïoii i te
0^ le reo laie e parauliia e te i ‘
1
roto i le taiii niau au ru- li
par,
ja i's
Aitoa! Aitoa! 0'te reo haaniahaiiaiiaiin rà i te tainie e roaa
mai ai te utua hanabana, oia hoi te Fctia Faatiamâ-roa-raa ope*
relïia e le Fatu i lé feia vî-ore.
AlPOK^LüPO : '* 0 te riro ia’na le rê ra, e horoa vau
i te fetia
poipoi ia'na”.
0 vai fa fafcu
o
malti ?
i roto
ohipa politita? Eita pain! li t; u uru vau i te tahi pmuaroa
teie tei lupu i Tahiti. Ua amuimui te tahi mau taurearea ia raua, ua tahitohito hoi i te malamua ra, i mûri iho râ, ua haapa'o i te mau purcraa
i te mahana o te Fatu,' ua haapae i ta ratou mau idolo, e ua haamori ia
lehova,
ia lesu.
e
I te reira
Hayward raua
i te Parau
mihama
mau
Scott i te
o
matahiti 1813 ra, ua laamu
taui
no
mateinaa
mau
no
haere
o
Tahiti nei, mai te haapii atu
te Atua i te feia’toa tei hinaaro i te faaroo i te reira
a
E inaha! i te 16
1813 to
no
Hayward (Tehatnaru)
raua o
Scott (Titoti)
iteraa ia Oito i Fautaua i te pureraa i te Atua i te valu mo‘emo‘e i roto
i te ururaau, i raro a‘e i te lumu no te hoê raau. Aue ïa mahana oaoa e!
i faaroohia’i te taata tahiti matamua
pure a
Oito i tain matahiti
nntamui
te
no
Râ
au
te
i te aaliiata
o
peeè-raa
i le tapa'o
Tiunii 1813, mai
te oaoa o te
hihi
poiri.
fe hoê rui
o
te âla ereere,
Oia’ioa le
no
i reira i te mau ihitai, i n'a iho i to ratou pahi,
poiri, i roto i te poiri, e fe mataare. I te hiii râ
o le Hitia o te Râj te maramarama niaira ta, te
mau orometua
tolîu maira taua
te
i te pureraa ia lehova. Ua riro fe
roa
16
Parautia i te tororaa mai i nia iho i te Vaiua laata
tahiii ei faaore i to’in
Ua
ra,
o
i le pae
maramarama
iti
i fe ao, e tehitiraa mai o te^ mahana, e
ra
te pouri, oaoa’tLra te
mau
tavini
matamua
no
haapee-è roa’tii i te rui
te
o
Atua,
mau
ihitai, oia hoi: fe
e oaoa
orometua.
iti rahi to ratou i te matailairaa
te fatataraa o te maramarama
maoro no le
mau
etene i Talhli nei.
no
nia mai, i te
( Te vai ctu râ)
pARAU Rll API
I ô tatou nei.
E parau niiyiiu oaoa tei faaito mai e, ua tafetiahia te Pupu faehau no Patitifa i te fetia: te fetia: “Croix dala, Libération".
E faahoihia te toea no
te Bataillon du Pacifique i te fenua nei, ma te vaiiiio i te mau hoa tei pohe i te
—
mau
vnhi tei riro ei taotoraa
hopea
uo ratou.
POROTETANl
VEA
Na te tahi atu niuniti i faaite
4
i te aih, e to
mai i to Verenie mâ tap^aeraa
arolia ia tatou.
raua
ta tatou e faaroo iiei; e reva te Taote Maurlsset,
tapu aravilii e tel here-rabi-iiia e te taala. E hoi atoa cia i Farani.
Te parau peapea
I te 31
vaha
no
maiii
110 A topa e tu pu faahou le lioè maiiirca. E
tatou
Tahiti i roto i te Apooraa-Rahi Faatere ia Farani.
Ua oti to niaitiraa i te
aita te hoè
e
inea
mau
maitai
feiiraa
te mau
E riro
paha
te mea, ua
ino
mau
i te hoè Au-
Apooraa mataeiiir.a e i te mau tavana — Ahiri
amahamaharaa i tupii no taua chipa la,
te talii mau
aè ïa.
roa
Te âue nei tatou
tihota i
e
te taote-
no
te mea
ailarea
e
tihota. A faaoromall ua iti roa te
feuua atoa,
e
îifi tatou i te faraoa-ore i te tahi mau taime i mua nei, no
te auhiine sitoiia i te mau paura. A faaapu, a faaapu i te niaa.
roa
Z te atea ê ra:
Farani:
Ua haere de Gaulle i Marite e
i Canada,
e ua
fariihia oia i reira
ei fapa'o faaite e, te tialuri nei le huimana
no taua iiau ua feuua ra i to tatou Aiio e i ta’ua mau faatereraa. Ua manuia
to’na t3re na roto i te mau faaauraa parau i faaauhia, ei ravea e faahoi-faahou-hia’i Farani i to’na tiaraa teitei matamua.
i te
mau
fariiraa hanahana
p] manuia
roa
te tura,
ohipa, mai le mea, e npeehia
oia
e te
nunaa’toa, teie
i ta ratou
paeau e hinoaro i te hoe aito tei ore i auraro-noa
maiia‘() ato'a. PU nifa rave ata hoi te patu fnaliouraa i to feuua
râ, eita jiaha te
mau
ta’na
e
tahi
i te pae
pae varua mai te mea aita te mau mana'o miimii e te tairoîro i haapaehia! .\ita |ce mau roo raïUirai i faaea no te faaite e “Un tahoo tatou i
roto i te mau pohe riaria ia ora le feuua, eiaha tatou e araahamaha faahou,
oi pohe faahou tatou.
Ua faatiiahia 1,700.000 mau-auri purutia, ei mau rave ohipa no te haamai*
tai-faahourna i te fe'nua P'arani o ta ratou i faaino.
Tei roto o Laval, o tei faatere i te Hau Vichy, i te haavnraa uiui parau. E
haavaliia oia i te avaè no Atopa!
Ua faautuâhia o Fachin, te taata auvaha no te Radio no Paris, i te utuàtino
e
te
no ta’na hara hoo i to’na aià.
Te hoi imite nei te ohipa iino roa,
pohe
oia hoi te Maliate Ereere i te îtiraa: i te
te litera hinukilo: 95 tara
hoohia te kilo pafa; 160 tara, i teie nei râ: 60 tara;
olive: m >iii muaiuua 330 car.i, i teie nei; 30 tara. Te moa, te
i teie nei: 40 tara. E moiii tano-ore iho â.
matamu i, ua
puabiohio tei tiipii i te tahi tiihaii no Farani,'‘720 tâ faaapu tel
500 milioni fiiraiie tei iiuiuà.
Initia-Tama. Un maitihia te Atimarara o d’Argenlicu (ta tatou i ite mnta
i te tahi area niatahiti i Tahiif nei) ei faatere i tauu feiuia ra. E ohipa fifi ta
ana e aino, no te mea, hou to Tapoue pauraa, ua ueue ratou i te hoe mau huera
E mata'i
ino roa,
/fv ‘
erure
e c
Hau.
I
8
VEA
M'iritù.
üa
.
i
aj) np,
vni aneî tei
o
lippea
te
hnpe i
n'^ te
uiatoa nit ta
pan
ai (p afaraa
iiia'.aLiii 1S40,
no te nuuIlavaii. Auaa râ
i
te.riii tabl,
paai e
te talioo
no
i te
[lio.
peu
T'vpon?.,
te
i tia’i*t.) Mariie
taua ali l'a,
enenii
î reirn,
i-iie i
moaaa m
POROtËTANl
Da pjpaihia te
—
Jlarite. Ua ainiii
Mae Airlntr i
te aiîn
ai 'a
;>îiipa
rarau
faahanraa taina'i i nia i te hoè
tuiroo Fa an',
Leclerc, i
o
aianua
Generala rahi ia
te
Ua uaô mai Mac Aiihur: « la taheè faabou tel
ha^pae i i.e riii taboo; e e iini tatou i te mau rat
vea ainui no te boè oravaa Hati ». U» lae roa to te Hau-Ainui i te oire
pu i
Tokii), e i te mau feinta Tapone Ua faaiioito teEraepera i ta’nu nunaa ia haapaôhia te mau parau faaôlibia, e ia rave itoitohia te tifairaa i le mau vahi
up'.iotia
mua
tei vi
e
tia’i,
e
ra.
ma te
Ua rahi te feia
mutumutu.
ia tuuhia i to haavaraa
to
ifau-Amui.
E faahoihbi 144 OQO mau-attri
i to raton
fenua
mau
T ’d'lü.
Ua
—
na
Tapone tei totova ia ratou iho, ciaha vatou
tnana
no
tapealrn
nia i te
piipa'h^a hoè
m.>iu
pai'ati
Ha'. Ilueia. E fenua faafaa r.ihi
roa
e
Tapone. E faahoihia te rahiraa
te
manu-reva.
faiauriir,
e
:
fenua
''"opu
•'
.lo
uc
i
Tinito e te
paerae ia îtusia
'U
n
t.'
,•
î nia.
E tautuni anei teie nei lîau i
JRuKta.
Te faatiâliâ aei
•—
tei aravilii
fenua, ei
tei itoito i tera
e
faahaparaa hoi i
i te feia tenta
e
Eremani.
Hitler
i
mua
e
,
.e
pineiaè
te
Hau Rnsia i te
i tera chipa, ei
mau
mau
aito tuiroo
(aata
no te
te lahi mau ntiuaa tei faahiahia noa i te feia moto,
mau
'aua
Generala
e
aira ttlu ai!
fenua ra, le hoè
mau
o
Berlin. Aita râ
e
o
maha, tei porote
Farani.
opitaraa
huna
no te mau
pipi
a
Ua amui
na nuaha e 5 no te Hau-Araui î Loneclona, no te
fnahauraa, E olupa fifi ir-an te faafananraa i te Hun,
tamarii tupu hai'i teie nei H.iu api feiuribia.ma terohirohi, e hoo—
t,e mau
e
e
râ te liait Amiii.
ara
Hau Arnui.
faahiahia nei
Raatiro Marite, Paratane, Rusia e
mau
faaineiue i
2 tei vai t.maha noa?
mau
Te vai nei â i
Hitler, üa
te
ohipa
preau e
E poroteraa rahi tei tupu î te oire pû i
aito i mataitai i te mau aito no na uuu
—
to’na
i te
i te
e
e
na
paraît
hiama te inaniiraa rahi loto,
Italiü: —
Eitn Farani e hiiiaaro ia iahoo i ta’na ohipa,iuo roa i rave i nia
ia’na., teie râ, te vai nei te tahi mau nunaa mantbo tahoo puai roa, E te vai atca
nei te mau maiiaô nounou ei haafifi i te mau fernrii'iia no teie nei
Apooraa.
Kanaami.
to’na i’oa,
roa e
—
e o
tei
üa
p'apai
ua o
é:
«
le tahi faata i te maiahiti 612 hou lesu, o leremia
Te parau nei ratou e: ei liait, ei Hau, e iuuha aita
Hau (leremia VI 16).
Impdinene Eus F. Jotsmtih
—
papeSte, tabiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1945