EPM_Vea Porotetani_194510.pdf
- extracted text
-
Te 45 0 t» Matahiti
AITA Tt: E un.
-
ATÔPA 1945
K TIA I TE TAATA’TOA IA H.VAMA1I M ^OIIT liA
0 TET HAÀT'jAUJIA kA, OIA Hf)I TE
MESIA
RA O
HOO I TB MArâ.niTI HOE:
G.
Hihi 10.
ÏSSL',
3. 11
I
E PITI TAHA.
PHEISS. Directeur-G'érant.
Eaha te ReforomaHo?
0 vai te porotctani ?
I te mau matahiti atoa, i te pae hopea no Atop?, e aore ra i te ma*
m Noe n.a,
te haapa'ohia net i te mau fenua e rave rahi te
0'*>‘ inita "Itfy •■> :i l'-ioi, ei ha i nana* tria e faahanvahanaraa i reira,
tam U
i te cnuir ta rah'
Kar.:vino;
e o te
i to’na niu m
.
u : o
•n i 'e tnpn i E iropa i te anotsu no Lutero e no
fa;.tii faahou i le haapa'oraa keretitiauo i nia i
les a e te Bibilia.
Esha’tura te auraa rnau o teie i‘oa ; Reforom'atîo ?
Teie îa : taui i to rnaitai, faat faro !
Mai te pap3 no te hoè anavai e reru nei, e é faauta nei i te mau
huru peu anoi e ta vari, ia atea roa ratoü i to ratou pû, oia’toa te
Ekalesia no Iesu*Mesia, ua anoi maite oia i te tahi mau haapa'oraa
ë-ë i te mâu faaueraa tumu no to'tia upoo, 0 lesu-Meçia,
Ua itehia teie mau hape hou L'itero mâ! Aita’nei te taata faaroo
tuiroo, 0 St-Bernard, tei ora i te 12 o te ni, i pii ma te oto rabie ;
O vai to roto ia tatou o te f’aaite faahou mai i te hohoa mau no te
Ek'1 osia, mai tei' 3 snotau tahito ra ?
E i te matahiti I lOD, o te Apooraa taatoa o te mau Ep'kopo i Piga
“
(It ili-i), tei para’u a : e maa maitai I.i ia faaoioihia te fiHafaroraa o
to’na faaroo, to’na mau haerea i roto i lo’na Upeo*
te Ekalesia,
,
faatere è to’na mau nlelo.
Ahiri teie mau parau i haapao’iia, aita te amaharaa mauiui rabî
î tupu i te anotau no te Reforomatio,
*
»
*
Eaha’tura te auraa mau o teie i‘oa : Porotetanî ?
Teie ïa : patoi, e aore ra : faaite-hua i Le i.ro o te taata !
(reo la»
tino : protestari ).
Eaha ta te tahi pae hui*faaroo i faaite puai, ma te otohe-ore e te
paruparu-ore i mua i te aro o te feia rahs e te feia rii ?
VRA
*
POROTETANI
Teie îa : 1) Eita e nehanshe îa faahepohepo i te aau taata ia haa>
pa'o ràtoa i te hoê mau haapa'oraa tei ore i au i to ratou hinaaro
maitai. E tiamâ hoi te taata. - 2) Tei te Bibilia te mana rahi e
aita’tu, oia te avei'a mau.
*
«
»
Noa’tuîtojte hamani-ino mau Kamani-inoraa i te taata PorotetEni
i te mau tau atoa, aita teie faaroo i mou ! Ua taiohia e, e250milioni
Porotetani e vai nei i roto i teie nei ao, e 20.000 tiahapa i teie mau
fenua i Oteania nei. Teie râ, e homa, eiaha tatou e teoteo i te reira
tahi
haapa'oraa
maitai tatou,
patau. Eiaha roa ! Eiaha’toa e faahapa noa, i te
mau
èè, ma te hiopoa-ore i to tatou iho huru. — E ia hio
eita'nei e tiaia tatou ia f latupu faahou i te hoê Reforomatio.oia hoi :
“
faaafaroraa ” ia au maitai ta tatou mau peu i t"e i'oa “Porotetani”
ta tatou e mauruuru nei !
Te l^eforomatio opuahia e fatou ei haamaifairaa i to
Haapa'oraa Porotetani
l'eia Poro¬
tetani taato'a i le pureraa i te mau Sdbatiato'a, noa’tu e Sabati
flaapae.
E haapa‘0 faahon tatou i te pureraa ma te tnra e le aau tae.
Eita tatou e tiaturi faahou, e ua ravai te horoaraa tao‘a é te
■puai lino no le faaora i lo tatou Varua.
E faarue ato‘a tatou 1 te mana'o hape, e, ua ravai te haereraa
I. Te baamoriraa i
te Atua: E liaere (aahon Le
'
i te tuaroi.
Eita’toa tatou e haere i te tuaroi no le
e le
puhipuhi avaava noa
i te Parau a te
hiniene noa, e haere rà tatou no te h: npii
Atna..
eiaha tatou e rave mai
pir.i faaarearea noa I
E faariro faahoû tatou i te B.bilia ei pû-ora no té utuafare.e
ia taiohia oia i le mau mahana’loa!
II. A’o te Uutln: E faatia faahou tatou i le roo c, “ é taata ParauE faalura tatou i te Parau a te Atua.
te hoê mau
ti‘a le Porotetani ”.
E
haapao tatou, 1 te mau parau faaa,uhia ma te haavare-ore !
Te Imi nei tatou i ta tatou mau fuufaa na roto -i te mau ravea
afaro !
Eita rba e au ia tatou, ia imi tatou i te faufaa na roto i te
peu ino, mai te perô, faatitoraa nioa, hoo e haniani maatasre, tuuraa i te potii 1 te laieta ets...
mau
'i
VEA
i:
3
POROTETANI
E faanéhenehe tatou i te mau nohoraa e e faaruperupe tatou
\
i te feniia.
E ohipa
rahi leie Rcforomatio a rohi râ, no te met, eita to
e maui’uru .i te hoê Uaapa'oraa-anoi-noa !
^
Atua
Irava
parau
Iklbodsi: oia hoi : ua ore te hinuhinu ia Iseraela nei (I Sam. lV-16).
Ua faaitoiio te “ Ve‘a Maohi ”
tatou
e
i ta tatou mau
i te feia maitihia ei mau tiai i nia ihQ ia
faufaa tino e te varua, nt
ei na ô mai et .
taniarii e ta tatou mau
roto i te hoê leo mauruuru roa
hnua
rpbi e te mau To‘a o te
nêi,
i to Ai‘a e a faatae roa i nia
I te hinubinu e su ia’na ra*'
“A
A
amo
Omuaraa : Te hinuhinu mau: o te roo
tino mâ, te hanahana e
TUMU I.
—
maitai ïa, te varua mâ, « le
te tura 1
■
,
•
Te tumu i ore ai ie hinuhinu ia Iseraela?
a) Ua faaterehia raton e Eli, taata faatere paruparu, e te faahcrchcre i
te mau liara.
faatere hàapaoraa
b) Ua apee ratou ia Hophini raua o Phinehasa, na pue
taiata, feia ofati noa i te mau ture no te fenua e no te faaroo.
Te tumu i faaiae faahouhia’i io Iseraela
i te hinuhinu
a) Ut ftaterehia ratou e Simurli. Teie te auraa: e taata
hariihia e te Atua. E taata faaroo aueue-ore.
hinaârohia e
TU MJ II.
—
i au ia’/ia ra ?
te Atua.
b) Ua apee ratou ia Samuela, tavana, tahu'a faaherefiere-ore i te hàra,
liaapa'oraa mâ e te tura.
Tirara parau. — E te mau tiai e ! ia ora outou e tatou atoa i te aroha
taata
o
te Atua.
parau paiiri o te fenua nei.
to‘a no te tamaj, e mo"U
no’a’tu. la alorehia te.moa ufa, ia huri taere-hia le fenual
Teie te to‘a o te Han, e tO‘a na te hui-to‘a, e to'a faaora i t«
taata, ia ruperupe te fenua.
E ia maoro te aho o te arii i te faaearaa mai i ta’na Mau i
Teie té to‘a, e to‘a na te l»ui-toa, e
^
fenua nei.
'
VEA
4
POROTETANI
Aifoa !
Aüoa !
pnrnnliia e le tah.i pie i te mau mahana rumai reira i fanroohia’i e, tei roto ta tatou mau tania-
O te reo teie i
riima o le
eto.
rii faeiinii i le
mau
ali
puhe.
Aiwa! Aitoa ! O te reo arue ïa, piiliia e tatou i teie mau nniiaua oaoa i lue niai ai te parait dpi maitai roa e: ua taietirlua
i te feiia haiiaha'ia o tei par.inliia:
no te Faaaamâraa), e f< lia
opcre-tar.uii-noa hia ei ii'iia r-lr no lo raton iloite e te vî ore.
-e «
Buailliiii lîu Paciti i ie»
La
Croijc de la
l.ibérulion ( Fetia
Aitoa! Aitoa!
0^ le reo laie e parauliia e te i ‘
.aïoii i te hui taaréi 1
roto i le taiii niau au ru- li
par, ja i's
Aitoa! Aitoa! 0'te reo haaniahaiiaiiaiin rà i te tainie e roaa
mai ai te utua hanabana, oia hoi te Fctia Faatiamâ-roa-raa ope*
relïia
e
le Fatu i lé feia vî-ore.
AlPOK^LüPO : '* 0 te riro ia’na le rê ra, e horoa vau
i te fetia
poipoi ia'na”.
0 vai fa fafcu o malti ?
E hoa ino mâ e! e tia anei ia‘n. i te V'ea Poroiel ni, ia tomo vau i roto
ohipa politita? Eita pain! li t; u uru vau i te tahi p<e, e par.u ratano oe; e la paioi au i te tatii pie. o pirau rau.u e : ai a
i tano. No reira, le faaea nei au, eita vau e tomo i lOio i te Farau Politiki 110 teie nei ao, i rotoiâ i te Pulu ki no te Bbi’ia.
E ia U! mai te hoê mau hoa Ve‘a e: E naliea tatou, o vai ta tatou e maiti?
Te pahotio net au e : A haere i te f.ire, a rave i te 3 bilia, a hi‘o i roto
i te ExoJo: XVIH 51 ; i reira oe e ite ai i ta te metua-hoovai no Mo.se
•liaapti i îo’n.i nunoa i te oUipi maitiraa : " e imi iho ua oe r te iaaiu itoito
i ro o i te tiata atoa nei. e tei m'ita‘a i te Aiua ra. « i taata haapu'o maittü anu'e e te noattoa-ore i te t'uo a, o ta oe ïa e f atia i nia ia raiou ei
i te
(ou e, e mea
feia Tavana.
polie, e taata tano
Farani. A hi'o i to’na hiiru:
I. E t.iatii t.iata aaa üroh i! Ua peapea to’na .aau i to’na hioraa i te
ati r.iiil no fo lerusalema, e ui oto hoi oia! No le r.lii o lo’iia aroha i pee
:iij îii io’.n ria-ia i le Arii Uahi e i faaiie ai oia i lo’ua mana‘o. No te rahi
o
le rr.jli3 oi.i i haa'pae ai i te toro'a fiufna rahi, e; iiopoi au'a no te arii,
t
il
uata upoo jeruri marainarama ! Ta’na i feruri ? Na mua te A'ua ;
lia pure oia i te pure faahaehaaraa e i te pure anirta, l miiri iho, ua farerei oia i te arii ta|na i tavini ma .te ani ia’na i te mau tauturu i te pae
A hi‘o atoa ia
N>’h,mîa /
Ahiri aita
o
Nehemia
maitai oia ei Ativ.aha no tatou i pihaiiho i te H .u
a
te tino no te faaora i
ta’na nunaa!
ô
POROTETANI
VEA
noa i te mau ohîpa i te tatme oia i tae ai i lerusalehi'opo'a maite râ i te mau vahi atoa. ma te ara i te enemi.
la oti te mau fjaineiiieraa : te pure, te pirau fauli^raa a te arii, le mau
tauhaa-maha, ua faaitoito hua oia i te hui taùa, la rave raton : te ol)ipa
e ia tatioê te mau toro'a e te mau huru i roto i te oliipa patu i le ai‘a i
parari.
î(l, Taata rave papa i te ohipa ! Aita oia i vî i te mau fifi, no roto
e uo rapie, te mau ravea pio, e te mau taiiitohitoiaa. e le pari-liaavare,
e te faariariaraa: aita oia i utohe, e iio lerus:.lenia, aita oia i faaca.
Aifa oia i rave-rû
ma, U3
*
*
K
E te
ni’u
hoi Ve‘a
e,
te'e te t;iata t cre ai‘a p.-pu
msitai. Te taata aau
'i e taî.ia
ia !au'.m'=;h''a te mau otapa maiiata'. Te laata
f^aineiiie nv-utai fc hupe ro.i, i la’iia mau ohipa. l'e taata faaitoiio c fatianaanatae i te hui-taata ia ta-hoè te mau Ituru atoa i roto i te mau ohipa ora.
Te taata rave papu ma le vî ore i te mau ravea puai e le pio no te feia ino.
ai'a.
Te
P- ni I iiiKu 5 te
feia
.
roÎM
t
pure
1 le A ua ia ora to iia ftiu;?.
nian ■
paaar^raa.
“E laria to'na, e
E lioma!
1.
ar-i
ni
N:i
2.
otilou e lim noa a'e i lo oiilon
le i.*
i
roto
boê ttbüU
liait,
ron
i'oa i
Ci priT U luiome hia. h iamaf'iiifiratna ore h:a,
oiiloa i I'm.h Viilii ri, >' te polie te rnaa mai i itMfa.
l'e
raro
faaroo oia, e mata tu’nn, e taio oia”.
oialie
1
i
te
Vo .i i
lo m ai
no
imie
riei,
raau-iami,
E
e faaitehia’i'i i;» outou i te
hooliia e le Fiiuapiu-àa a te
i'irae.
3. Ua farii
noa
lîiiira le Ikô mau “boa noteVc‘a”'i na Ve‘a
21; o riro pnba te lahi pac i te tari i noa raton
36 Ve‘a e aita raton i aiifao i te iiioni ili nainai. No te mea,
e moni nainti ron, ua mo'c vi ru/ou.
12.
e
aore
ra
e
e
Aita noi e penpea, p.tai i ■. .nc.i. e b'i 'ia'Pp (■ rairii no le I r*
afarui Alla ino a ! mn e ia iae.m le reu r.o l'aul" i lo IIoiuù: ‘‘ë
teienei, e tao'a aufaiilii.a la’nu ra, o aiifaii aiu à ïa
Tuati'^papar^ïa parau fahi^o
To te Evanelia taenia mai i Tahiti.
1 roto i te Ve'a
te
Atete, ua ai‘o tatou i le ohipa îr.ahijhia ralii ta
laatupu, oia iioi : I. To teie ati tania'i faaiupuraa :
no
iè tamaH a Taata i
— II. E maramarama rahi
ta tatou îa e hi‘o rii i téienei
tatarahapà i roto i te aau no Pômare H.
tei iteahia i Tahiti i te matahiti
1813;
o
6
VEA
POROTETANl
a) Ui Iioi mai Pômare II i Tahiti i te matahiti 1813 e faaetaeta faahou i to'na Hau. Te fa'i nei oia i fe i‘oa
i le aro
orc
o
te huiraalira.
no
lesu Mesia mai le mala'u-
1 te tahi piifuputiiraa i Pare, te faaite-hua nei
oia i te paruparu, e
poro
te faufaa-ore no te mau afua, ei faaora i te laata. Te
nei râ oîa i te mana liaii è no lesu Mesia e no le Evantlia, e te
maere
ra
te laata i te
reo
iioito
o
te arii.
Teie atoa te hoê
oirpa taaè tei iteahia i Tahiti: fe hoê arnturaa taata
■pure Atua i Pare. Na Oilo raiia o Tuahine teie olv'pa ( e mau taata Rai-
Ua liaipiihia raua e te mau oromeiua i te Patau a te Atua liou
to ratou taeraa i Emeo e i Huahine, mai to raton ra tiaturi ore e: ua
atea ).
mau
te hueroo le Evanelia i to raun aau. Eitiiha!
o
te liiiero matr>muaroa
teie tei lupu i Tahiti. Ua amuimui te tahi mau taurearea ia raua, ua tahitohito hoi i te malamua ra, i mûri iho râ, ua haapa'o i te mau purcraa
i te mahana
Fatu,' ua haapae i ta ratou
te
o
mau
idolo, e ua haamori ia
lehova, e ia lesu.
I te reira
mihama
mau
no
taui
matahiti 1813 ra, ua laamu
haere o
Hayward raua o Scott i te mau mateinaa no Tahiti nei, mai te haapii atu
i te Parau a te Atua i te feia’toa tei hinaaro i te faaroo i te reira
E inaha! i te 16 no 1813 to Hayward (Tehatnaru) raua o
Scott (Titoti)
iteraa ia Oito i Fautaua i te pureraa i te Atua i te valu mo‘emo‘e i roto
i te ururaau, i raro a‘e i te lumu no te hoê raau. Aue ïa mahana oaoa e!
i faaroohia’i te taata tahiti matamua
pure a
nntamui
te
no
Râ
i te pureraa ia lehova. Ua riro fe
Parautia i te tororaa mai i nia iho i te Vaiua laata
tahiii ei faaore i to’in
Ua
roa
Oito i tain matahiti ra, 16 no Tiunii 1813, mai te oaoa o te hihi
te
poiri.
i reira i te mau ihitai, i n'a iho i to ratou pahi,
poiri, i roto i te poiri, e fe mataare. I te hiii râ
o te âla ereere, i le pae o le Hitia o te Râj te maramarama niaira ta, te
au
i te aaliiata
mau orometua
o
fe hoê rui
tolîu maira taua
te
maramarama iti ra
i fe ao, e tehitiraa mai o te^ mahana, e
peeè-raa o te pouri, oaoa’tLra te mau ihitai, oia hoi: fe mau orometua.
Oia’ioa le
i le tapa'o
mau
tavini o te Atua, e oaoa iti rahi to ratou i te matailairaa
matamua
no
te fatataraa o te maramarama
haapee-è roa’tii i te rui maoro no le etene i Talhli nei.
no
nia mai, i te
( Te vai ctu râ)
pARAU Rll API
I ô tatou nei.
E parau niiyiiu oaoa tei faaito mai e, ua tafetiahia te Pupu faehau no Patitifa i te fetia: te fetia: “Croix dala, Libération".
E faahoihia te toea no
te Bataillon du Pacifique i te fenua nei, ma te vaiiiio i te mau hoa tei pohe i te
—
mau
vnhi tei riro ei taotoraa hopea uo ratou.
VEA
POROTETANl
Na te tahi atu niuniti i faaite mai i to Verenie mâ tap^aeraa
raua
4
i te aih, e to
arolia ia tatou.
e reva te Taote Maurlsset, te taotetapu aravilii e tel here-rabi-iiia e te taala. E hoi atoa cia i Farani.
Te parau peapea ta tatou e faaroo iiei;
E maiii tatou i te hoè AuFarani.
I te 31 110 A topa e tu pu faahou le lioè maiiirca.
vaha no Tahiti i roto i te Apooraa-Rahi Faatere ia
Ua oti to niaitiraa i te mau
Apooraa mataeiiir.a e i te mau tavana — Ahiri
amahamaharaa i tupii no taua chipa la,
aita te hoè mau feiiraa e te talii mau
e
inea
maitai
roa
aè ïa.
Te âue nei tatou
tihota i
te mau
E riro
no
te mea
ailarea e tihota. A faaoromall ua iti roa te
feuua atoa,
paha e îifi tatou i te faraoa-ore i te tahi mau taime i mua nei, no
auhiine sitoiia i te mau paura. A faaapu, a faaapu i te niaa.
te mea, ua ino roa te
Z te atea ê ra:
Farani:
Ua haere de Gaulle i Marite e i
Canada, e ua fariihia oia i reira
i te mau fariiraa hanahana e te tura, ei fapa'o faaite e, te tialuri
no
taua iiau ua
nei le huimana
feuua ra i to tatou Aiio e i ta’ua mau faatereraa. Ua manuia
to’na t3re na roto i te mau faaauraa parau
i faaauhia, ei ravea e faahoi-faa-
hou-hia’i Farani i to’na tiaraa teitei matamua.
mai le mea, e npeehia oia e te nunaa’toa, teie
râ, eita jiaha te tahi paeau e hinoaro i te hoe aito tei ore i auraro-noa i ta ratou
mau maiia‘() ato'a. PU nifa rave ata hoi te patu fnaliouraa i to feuua i te pae
p] manuia
roa
ta’na ohipa,
pae varua mai te mea aita te mau mana'o miimii e te tairoîro i haapaehia! .\ita |ce mau roo raïUirai i faaea no te faaite e “Un tahoo tatou i
roto i te mau pohe riaria ia ora le feuua, eiaha tatou e araahamaha faahou,
oi pohe faahou tatou.
Ua faatiiahia 1,700.000 mau-auri purutia, ei mau rave ohipa no te haamai*
tai-faahourna i te fe'nua P'arani o ta ratou i faaino.
Tei roto o Laval, o tei faatere i te Hau Vichy, i te haavnraa uiui parau. E
haavaliia oia i te avaè no Atopa!
Ua faautuâhia o Fachin, te taata auvaha no te Radio no Paris, i te utuàtino e
te
pohe no ta’na hara hoo i to’na aià.
Te hoi imite nei te ohipa iino roa, oia hoi te Maliate Ereere i te îtiraa: i te
matamu i, ua hoohia te kilo pafa; 160 tara, i teie nei râ: 60 tara; te litera hinuolive: m >iii muaiuua 330 car.i, i teie nei; 30 tara. Te moa, te kilo: 95 tara
i teie nei: 40 tara. E moiii tano-ore iho â.
puabiohio tei tiipii i te tahi tiihaii no Farani,'‘720 tâ faaapu tel
fiiraiie tei iiuiuà.
Initia-Tama. Un maitihia te Atimarara o d’Argenlicu (ta tatou i ite mnta
i te tahi area niatahiti i Tahiif nei) ei faatere i tauu feiuia ra. E ohipa fifi ta
ana e aino, no te mea, hou to Tapoue pauraa, ua ueue ratou i te hoe mau huera
E mata'i
ino roa, e c 500 milioni
/fv ‘
erure
Hau.
I
8
VEA
M'iritù.
üa
moaaa m i-iie
î reirn, o vni aneî tei
hnpe i pan ai (p afaraa no te nuui
aj) np, i te lippea n'^ te iiia'.aLiii 1S40, i Ilavaii. Auaa râ
i tia’i*t.) Mariie uiatoa nit ta paai e te.riii tabl, no te talioo i te
taua ali l'a,
enenii
POROtËTANl
te
.
[lio.
peu
T'vpon?., —
Da pjpaihia te rarau faahanraa taina'i i nia i te hoè aianua
Jlarite. Ua ainiii
ai 'a te aiîn tuiroo Fa an', o Leclerc, i te Generala rahi ia
Mae Airlntr i mua ;>îiipa ra. Ua uaô mai Mac Aiihur: « la taheè faabou tel
up'.iotia e tei vi e tia’i, ma te ha^pae i i.e riii taboo; e e iini tatou i te mau rat
vea
ainui no
te
boè oravaa Hati
U» lae roa to te Hau-Ainui i te oire pu i
».
Tokii), e i te mau feinta Tapone Ua faaiioito teEraepera i ta’nu nunaa ia haapaôhia te mau parau faaôlibia, e ia rave itoitohia te tifairaa i le mau vahi
mutumutu. Ua rahi te feia tnana
Tapone tei totova ia ratou iho, ciaha vatou
ia tuuhia i to haavaraa no to ifau-Amui.
E faahoihbi 144 OQO mau-attri tapealrn e te
i to raton mau fenua
T ’d'lü.
Ua
—
na
nia i te
m.>iu
Tapone. E faahoihia te rahiraa
manu-reva.
piipa'h^a hoè pai'ati faiauriir,
Ha'. Ilueia. E fenua faafaa r.ihi
roa
e
:
fenua
i n 'U ,• Tinito e te
''"opu
•'
.lo
uc
t.'
paerae
ia îtusia
î nia.
E tautuni anei teie nei lîau i
JRuKta.
tei aravilii
fenua, ei
e i
Te faatiâliâ aei
•—
e
te
na
preau e 2 tei
vai t.maha noa?
faahiahia nei te Hau Rnsia i te mau (aata
tei itoito i tera ohipa e
i tera chipa, ei mau aito tuiroo no te
faahaparaa hoi i te lahi mau ntiuaa tei faahiahia noa i te feia moto,
e
te feia tenta
e
i te mau Generala e aira ttlu ai!
Eremani. — E poroteraa rahi tei tupu î te oire pû i Berlin. Aita râ o
Hitler e to’na mau aito i mataitai i te mau aito no na uuu e maha, tei porote
i mua i te mau Raatiro Marite, Paratane, Rusia e o Farani.
Te vai nei â i
'aua
fenua ra, le hoè mau opitaraa
huna no te mau pipi a
Hitler, üa ara râ te liait Amiii.
,
Hau Arnui. —
Ua amui
na nuaha e 5 no te
Hau-Araui î Loneclona, no te
faaineiue i t,e mau paraît fnahauraa, E
olupa fifi ir-an te faafananraa i te Hun,
.e pineiaè e tamarii tupu hai'i teie nei H.iu
api feiuribia.ma terohirohi, e hoohiama te inaniiraa rahi loto,
Italiü: —
Eitn Farani e hiiiaaro ia iahoo i ta’na ohipa,iuo roa i rave i nia
ia’na., teie râ, te vai nei te tahi mau nunaa mantbo tahoo puai roa, E te vai atca
nei te
mau
Kanaami.
maiiaô nounou ei haafifi i te
mau
fernrii'iia
no
teie nei
Apooraa.
üa p'apai le tahi faata i te maiahiti 612 hou lesu, o leremia
to’na i’oa, e o tei ua o é: « Te parau nei ratou e: ei liait, ei Hau, e iuuha aita
roa e Hau
—
(leremia VI 16).
Impdinene Eus F. Jotsmtih — papeSte, tabiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1945