EPM_Vea Porotetani_194509.pdf
- extracted text
-
AITA'TÜ E NIU E TIA 1 TE TAATA’ïOA IA HAAMAÜ MAOKI RA
O TEÎ HAAMAUHIA RA. OIA HOI TE
MESÏA RA O IeSU. — I Korinetia 3, 11
HOO I TE MATAHITI
G.
HOÊ :
E PITI
TARA.
PREISS, Directeur- Gérant.
Oia hoi fo tatou Hau... ”
( Ephesia II, ir. 14 )
I te mahana toru, 15 no Atete, i te taime i haamata’i te
Apooraa
Rahi i ta’na putuputuraa, inaha, uaaueuehiate aore i teraautairaa
huru rau : te mau ôe, te raau pû, e te pupuhi fenua, tei amui-hoê ei
i te parau apî no te faahauraa tama'i i te
pae Tapone nei.
Ua hie ma te oa to te fenua ! Ua hie ma te oa to te Hau-Amui !
Ua hie ma te oa ta nunaa Tinito tei faaoromai, e 8 matahiti te maoro,
i teie ati-tama‘i, tei tupaipai i to’na ai‘a, a faatupu ai i te mau ati
e te mau pohe erave rahi. Ehia milioni tei
pohe roa i te ‘o‘e, i te
ô'e, e i te mau ma‘i ? I teienei râ, ua topa te Hau !
arueraa
Ua hau, ua vî te enemi, e ua hau !
E hau papu anei ? e te roa, e te aano, e te tei tei, e te hope-ore ?
Oia hoi to tatou Hau ! O vai ? Te tiaturi nei te tahi pae e ; o te
puai
taata ïa e ta’na mau ravea ! A hi‘o !
Auaa teie mauhaa apî: te “bombe atomique ”, teie topita-taaô,
teie nei Hau i tupu oioi ai ! oia to tatou Hau, e i ta tatou iho rima
teie ravea faahiahia e vai nei !
Aue to’na puai i te rahi e ! E au te puai no teie nei topita nainai
i na tane naura haaparari (Dynamite) e 20,000 tane. Ua pau te hoê
oire Tapone taatoa i te topita hoê ; 150.000 taata tei pohe, ua tupu
te pou auauahi 13.000 metera i te teitei, e ua rûrû te manu-reva
tei taora i teie nei topita, i te harururaa puai i haruru mai, noa’tu
te atea i te 16.000 metera i te vahi i parâri ai te topita.
Oia anei to tatou Hau ? Teie mana riaria ta tatou, te Hau>Amui,
e tapea nei ? la hauhia tatou e ia ore roa te tahi nunaa ia hauti
faahou ?
E horna ! eiaha é inoino ! Eita roa vau e tiaturi ! e te horuhoru
nei to'u aau i to‘u iteraa e: tei roto i te rima taata teie raana puai
rahi. Tei roto teie mana i to tatou rima i teimei; ananahi râ, e e
roaa’toa oia ia vetahi è. Te tahoê nei te Hau-Amui i teie nei, anana¬
hi râ, ua amaha paha ! No te mea, e taata hara ana‘e tatou.
VRA
2
POROTETANI
Hoê ana'e mea ta‘u e tiaturi papu Tiei : ia tupu te Hau mau ! ia
amuri noa’tu ; te pû-tama‘i ; ia faaea te tairaa archa no te
mamu e
no te mau tamai’ii e no tei fanau ia ratou ; ia ore ta tatou
huaai ia paremo i roto i te an .vai rahi toto taata, e ia ore te
mau ai‘a ia riro ei medebara ano roa.
ui-hou,
mau
Hoê ana'e mauhaa puai rahi ta‘u j- tiaturi nei e tei hau a‘e to’na
puai i te puai no te “bombe atomique”. O temanaia, o teihamani
1 te mau mea “ ei maitai roa”, e tei faatere i te mau mea’toama te
afaro e te faahiahia. O te mana ïa tei topa mai te rai mai. . . no te
haamou i te teoteo, te taiva, te paieti-haavare, i te iria e te hae, te
taparahiraa taata, te ëia e te haavare, te taiata e te poreneia, te
O te mana ïa, faarirohia ei taata, tei î i te aroha
maitai ! E taua mana ra, oia hoi, to tatou Hau, e aita’tu !
Ei nia i to'na ra tapono te Hau e vai ai ; e mairihia to’na i‘oa : ia
Hau e ! Te arii no te Hau : o lesu ïa!
mau mea ino atoa.
e te hamani
lehova, e ta‘u varaa, e eiaha
fa hoê malfai Ta’na i horoa maira e haamoêhia (Sai. 103)
E htiiimalfai ia
Betela, te fare-pure reo farani, ua tupu te hoê puretaa-è i te mahana maha, i te poipoi hora 8. Na te nunaa
I roto ia
raa
i taua pureraa ra, faaterehia e Mf Rey Lescufe,
rê e te hau tei tupu. Ua arnuimanihini atoa te Tonitera Tinito i taua oro'a oaoa ra.
Ua anf atoa te Tomite Tamau no te A.R. i te mau Pardita
atoa ia faatupu atoa ratou i te hoê pureraa taa-è no teie nei faahanraa tama'i. Na te mau Apooraa Diakono e faataa i te ma¬
hana 8 au no taua oro'a haamaitairaa ra.
Tinlto i haapa'o
ei haamaitairaa i te Atua no te
Siaha te hoé maitai e haamoêhia !
Te Apooraa Rahi Amui
a'enei te
tei tere nos? na roto i
teie moana Patitifa, oia o M' Vernier. Ei roto i teie A. R. e faataahia’i tehoS
t
Te rîH) nd to Apooraa Rahi eî A. B. apî, no te mea, ua reva
taata o tei tapea i te hoe o teie pahi rahi tira ono,
no te baere e tapea i ta
hoe o teie pahi.
Na te Atua teitei, tei hau te mana, e haamaitai mai ia outou paatoa, e te
mau ohipa rârahi ta te A, R. e amo nei, tei riro ei laaitai no te tupuraa o te
Basileia no te Atua j nia i te fenua nei, e ei ora no to tatou mali fenua- la
faaîhia ontdu i t® paari no nia mai, ta‘u ïa pure no outou ».
( Lata na Raanui, or., auvaha ho te A.R.)
o
PORGTETANI
VEA
3
Ua
haa,pa‘ohia te A.R.A. mai te poipoi 15 no Atete e tae
no Atete. Ua tupu te pure omuaraa i te pô mahana pili, e na‘Teriimana, or,, no te tuhaa V, te a'oraa. (Koheleta X. 16-17).
I te poipoi mahana toru, ua haamalahia te mau ohipa, o na
M‘' Rey Lescure i faaitolto i te mau auvaha ia riro mau ratou ei
mau Ve'a faatupu i te Hau aueue-ore no te Mesia. LJa faahitl
^
noa’tu i te 17
atoa oia i te i‘oa
no
Mf Vernier, tei reva’tu i to’na ai‘a. la oti te
maitiraa i te feia toro'a,
inaha,
i te taime i orero ai M' Preiss i ta'na
e
faaroohia te mau otoraa huru rau
harururaa ei faaiteraa e, iia hau roa te tama'i.
raau
mana‘0,
raau
ua
e
te
Ua faaea rii te mau auvaha, raa te haatliaitai i te Atua na roto
i te pure, e ma
turaa i te tau
no
te haamana'oraa e: a tahi to te A.R. putupute Hau ; mai te matahiti 1938 (i reira i haâma-
ta’i te roo-tama'i i le tupu ) e tae roa mai i te omiiaraa no teia
nei matahiti, lei roto â tatou i te anotau tama'i. l tcie nei râ, ua
hau !
“A ara, e homa, ia
vai tamau atoa te hau i rotopu ia
tatou nei”.
E
rahi te
tei ferurihia e te A.R. ei maital
Haapa'oraa Porotetani, ei maitai no teie nei ai‘a-here-hia,
ei. maitai no te hui-taata e vai nei, ia tupu ruperupe te fenua i
tei/pae tino e i te pae variia. Na te lata haaati e haapapu mai i
no
rave
mau
parau
te
taua mau parau ra.
Ua tae te mau auvaha i te tare haapiiraa tamahine (Ecole
Viénot) i te mahana maha i te ahiahi, no te hoê inuraa-tt tei
fakineinehia na ratou,
e ua
niona i te ahiahi mahana
le mau
tae atoa te hoê mau auvaha i Heremaa, no
te hoê tamaaraa pùpùhia e
pipi-ororaetua.
’Ua faaotihia.te A.R. na roto i te pureraa rahi i te pÔ mahana
pae. Na M' Preiss te faaitoitoraa (Exodo X. ir. 26) : “ E ore roa
te hoê maiùù, e vai ihoâ ”. Na Matatini, or., i haapa'o i te mau
Bapetizoraa,
phari.
e na
Tunui raua o Tapapao i faatere i te Oro'a Eu-
I teie nei taime, ua purara faahou te mau auvaha, e ua hoi
ratou i to ratou mau paroita fatata e te atea.
'*
*
na
A rohi, a faaitoito, e te )hitai no te pahi rahi tira ono el
te Raatira-Nui : lesu-Mesia, e faatere ia tatou nei.
•
VEA
4
PUROTETANI
Afatsi Valraa lafa. — Te tere i te Tuamotu.
Haamauraa orometua i
Avatoru (Rairoa).
ïa tere i te 31 no Tiurai 1Q45, ia au i te faaotiraa a te A.
O tei faataa ia Tuarae a Tehahe ei orometua no te pae i
te Tuamotu : Rairoa, Tikahau, e te mau motu fatata mai, mai te faataa i
te nohoraa tumu i Avatoru, e mai reira’tu e nelienehe ai ia farerei haere
i te tahi atu mau motu : Tikahau, Manihi, Ahe, Kaukuru hoi.
Fano atura matou na nia ia “Nicole” tei faarue ia Papeete i te 31 no
Ua tupu
R.A.
1944,
Tiurai, e tere fana'o, mata'i raaitai, e te papu hoi te miti, aita e hepohee ia poipoi a‘e, ua tapae rii poto noa matou i Makatea. I taua
pô ihora, i te hora 12, i tapae ai matou i Avatoru. la faaroo râ te taata,
e ua tapae mai te pahi, e oia’toa ua tae mai te orometua, horo paatoa
ana‘e ihora i te vahi tapaeraa. 1 taua pô iho ra, i hurihia’i te tauhaa i
uta, e ia poipoi i faanahonahohia’i to raua tauhaa i te fare. E fare ili na*
poraa,
hqnaho maitai e te ravai mailai.
la poipoi a‘e, tupu atura te faariiraa pae tino tei faanahonahohia e te
Amuiraa tei noho noa i te oire no te tiairaa i te orometua, taaè noa’tu
i te tahi pae i te mau fenuà rahui.
I te pô mahana maha, e pureraa tei faaterehia ei farereiraa matamua i
te pae o te varua, tairuru mai ai to te Amuiraa e to te oire hoi, farerei¬
raa oaoa
rahi ïa.
haa-
la poipoi a‘e, i te 3 no Atete, i te hora 7 i te ahiahi, o te oro'a
maiiraa ïa ia Tuarae mâ ei orometua tumu no taua mau fenua rii motu
mai te taata’toa i taua pô ra mai te oaoa rahi i te hi‘o*
ra.
Ua putuputu
raa
i tâua oro‘a ra.
ua pùpùhia te mau poroiraa aroha no te A.R.,A.
faaitoitoraa hoi o te pùpù-atoa-raa'tu ia ratou i ta ratou
orometua, ei roio i to ratou here, e ta ratou aupurupuru-maite-raa i
roto i te mau tau atoa o to raua nohoraa i rotopu ia ratou.
E mai te pùpù atoa i roto i te rima o te orometua i te Amuiraa e te
taata’toa hoi, ia riro mau raua ei ravea, ei aratai i te taata na nia i te e‘*
e ora’i te fenua. Teie te irava faaitoitoraa :
il Timoteoll-3: 1) Faaoromaj
i te ino ; 2) Tamau maite i te aroraa no te faaroo; 3) Tutonü te mata
ia lesu, te Raatira-Nui,
Ua faarii oaoa o Tuarae i te mau pùpùraa, e i te pae hopea, o te aiivôha
a te Amuiraa tei faarii mai ma te oaoa rahi, e i te pô, hora 12, i faaoti ai.
,I te monire, i te 6 no Atete, faarue atura matou i Rairoa, e ua tapae
mai i Papeete, i te 8 no Atete, i te ahiahi.
Taataparea, orometua.
I taua pureraa ra,
taatoa, e te mau
VEA
POROTEtant
Haamauraa ofai-flhi.
Papeete, i te 20'no Atefe 1945.
••
-t
tahilo tei vai noa i roto i te aau itoito tio te
amuiraa Peniela ( Palntoa ) i te tatai faaapî rca i to’na fare- pureraa iti tahito roa.
Na roto i te hoê opuaraa
i teie faaapîraa: ei fare patu ta’na i faalia. ;No ;
i le niau mea’toa e au no taua fare ra,
Ua haamatahia te niuraa o teie fare-patu apî, i te 29 no Me 1945. E
Ua opua oia na roto
reîra to’na haaputupuiuraa
itoito rahi, e te anaanatae mau o te aau to
taua amuiraa ra i te ravcraa i
ta’na ohipa. E iiiaha ! i te 12 no Tiurai 1945, i le hora 3 i te taperaa
mahana,
f
i haamauhia’i te otai-tihi.
mai to te Paroita, o Reretu, oia hoi : M' Rey Leseure,o Mr Charpier, te Tavana Oire, o Koringo, o Haipo, orometua no Rima* tara, e o Teheiura, i taua oro‘a hanahana rahi, e te oaoa mau.
■
Ua tae paatoa
Na Mr Rey Lescure te a'oraa :
na tatou...
losua XXlI-26. Tatou e patu i le, tahi fatà,':
I mûri a'e, na Koringo te taioraa i te parau tapa'o tei faahiti atoa.
i te parau no
te fenua Tehoa (Patutoa) tei hoohia i te i‘oa o na arii «
At!u, i te matahiti 1868, e o tei faahiti atoa i te parau no,
toru no te fenua
teie fare tahito, tei
tomohia i te matahiti 1890, e no te fare api e patuhin
nei ei mono i te mea tahito.
la oti te taioraa,m
mau
oomohia taua parau ra i roto i te hoê mohina, e te
tuuhia’tura te mohina i roto i te vairaa*
taoa faatau aroiia a le taata, o
haapa'ohia ra. I reira to M"" Rey-Lescure haamauraa i taua mohina *8 ii
înre, mai te parau atoa i te parau i papaibia i roto i te
Isaia XXXin-16. E i teienei, te parau maira te Patu ra o lehova : Inaha! '
te haamau nei au i te tahi ofai i Ziona... E na roto atoa i te i‘oa rtio’a no :
te Toru-Tahi o te !la‘i. la oti te haamauraa, ua haapa’ohia te pae tino, oia
hoi te tamaaraa ; e rave rahi te taata tei putuputu mai i t^ua taime ra.
1 te hora 7 i te t,hiahi, ua haapa'ohia te hoê aufauraa no te iauturu i
te ohipa, e ua mai uia roa. E le pae hopea ra, o te tuaroi ïa tei îaaterehia
e Haipo, orometua no Rimatara.
la tau mai â te aroha o te Atua, e te mana o te Varua -Maitai, i nia iho
i teie fare, e i te r’au rima rave oiiipa’ioa, e tae noa’tu i to’na oti nebeneheraa: E ia riro mau teie fare ei ha< pûraa no te feia Ai.u tei ràtere
mai i nia i te feniij Tahiti, o tei parahi purutia noa i Papeete.
O tei hinaaro puai i te Atua, e i ta’na Tamaiti lesu-Mesia.
Koringo, orometuai
;r
i
roto i te niu o te
,
VEA
6
POROTETANl
Tomoraa fare-pufuputuraa.
Ua tupu ï;i oi'O'a hanahann rahi i Papoete, i te pae i Patu,toa (Uruhaapnru), io te Riinalara, i le 2 ao Atetç 1945, i te
....
hora ahuru
ra.
ma
hoê.
pa.atoa le laala tei taé i tana tomoraa nehenelie mau
Aita te ûa i haapeapea i to ohtpa, e mahana ruaitai roa.
Ua
oaoa
E tare patu-ofai
teie, e te au rahi no te pùpù taata no Rimalara
iho, t raro a‘e i te faatereraa a !e ororneiua ra o Haipo, e o Koringo, or. tauturu no Papeete. E mea mâ roa e te nelienehe hoi
teie tare,
o
roto e o rapae.
Haamatahia teie ohipa na roto i te hoê oreroraa tei orerohia e
Tuaana Lenoir, e na roto atoa hoi i te hoé reo liimene hiinenehia è Beseteda e o Ebene-Ezela no te taviriraa. E na te Tavana Oire, Alfred Poroï, 1 taviri.
I roto râ, na M' Rey Lescure te a'oraa (loane V-2) : Tei lerusalema te hoê pape hopu, o Beseteda te i'oa i ie parau Hebera....
Ua au maitai teie irava, note mea, o « Beseteda^ ihoà le i'oa o
taua tare ra, oia boi: le fare o le aroha le auraa.
la oti te pae Varna, ua haapa'ohia te pae tino o tei val ineine
i rapae mal, i roto i te mau fare-taraaaraa i faanahonahohia. Aita e faito i te faahiabia o te mau maitai tei pu‘e noa, alla
noa
e
pauraa,
I te pô, ua tae faahou te taata i roto ia Beseteda, no te oro'a
aufauraa. E anaanatae rahi to te taata, e ua manuia te ohipa.
E
no
reira, ia haamaitaihia
te Alua
o
tei tauturu i teie mau
ohipa paturaa fare-ofai o tei ore roa i haafiflhia i teie tau tama'i :
ta te Rurutu « Ebene-Ezela», ta te Raiatea «Galilea», e ta te
Rimalara
«
Beseteda », e te vai nei â.
Terii
a
Heimau.
pflRAU RII API
(Aita hoi te rahiraa o te mau. parau i ô i roto i te Vea i mairi aenei,
ua ere rii te fare neneiraa i te pepa)
No to tatou fenua.
roa
te
—
E mau mahana oaoa tei tupu, i te mea e, ua faaèa
tamai,
Te taime teie e tupu ai te mau maitiraa i te mau Apooraa faatere i te mau
mau mataeinaa. A hio tatou i te huru ! 10 ora te fenua i te feia
oire e te
parau-tia, e aita’tu ai! I te mahana maitiraa e opani-etaeta-hia te
ohipa inu maa taero! Ahiri e na reirahia i te mau mahana atoa, aué to
tura e te
mau
tatou faaearaa i te fanaô e te hau
rahi e!
A
VEA
7
PORÔTETÀN1
\
Ua tae raua i Marite. I
toetoe rahi. — E niea fifi mau te oraraa i Marite,
Te aroha nei Mr et Mme Vernier t to te fenna.
r
tua, ua farereihia te hoè
tiuo c i te pae uohoraa, ua hoo rahi roa ia.
Te patu faabou nei Farani i te mau vahi e rave rahi
tei para ri. E chipa rahi roa teie.
Te v.û nei â te mau ofai paura haaparari (mines) hunahia e te nuu piirutia i roto i te one i tahatai e i te mau vahi i uta. Ua rahi te mau taniarii e te
tahi mau tàata paari tei pohe taùe i taua mau mauhaa iino ra. Na te mau
mau-auri purutia iho e imi e e iriti i taua mau ofai ra. E ohipa riaria hoi, e
e ohipa pohe ia hape. E ooti râ ratou i ta raton i ueue.
‘
Te veve noa ra â te fenua i te maa e te mau tauhaa, e te arahu ! area râ
te imi nei te Hau i te mau ravea no te faanavai, ma te tauturuhia e to Para»
te pae
No Farani mai.
tane
e
to
—
Marite.
Te tahi râ veve, eita ïa e maraa ia vetahi
ê ia tauturu ia tatou, oia hoi te
E piti tumu no teie ati : 1. na tamai e piti o tei
ooti i te ui-api; 2. te fanau-ore i te tamarii; mai te mea, e te itoito nei te nu*
naa i te faaapu i te taata, e ravai faahou o Farani i te taata. Teie râ, 15 ma*
tahiti te maororaa, ia ravai faahou!
veve
rahi i te mau üi-api !
Faatereraa-api. E amuihia i te Apoo*
raa-Api, e opuahia nei, te tahi mau auvaha no te mau aihuaraau atoa. Arauaô
Te ferurihia nei iieie nei no te hoè
ïa te maitiraa e tupu
atu ai.
Ua oti i teienei te Haavaraa no Pétain. E mea roa mau, ua pau
i te haavaraa! E rave
ia’na. Noa’tu te maramarama no te Paruru, ua faaûtuahia teie ruau
to’na
hara-ore tei
roo-rahi i te
to’na toroa hanahana. Ua
utua-pohe. e ua iritihia i nia ia’na
mau tapao no
aroha râ dé Gaulle ia’na, eiaha ia pohe, e ua tapea-noa-hia oia
taata
19 mahana
rahi te mau ite o tei faatia ia’na e aore o tei faahapa
i te auri. E hia
pohe na nia i te faatereraa hape o tei anoi-noa-hia ? Teie
râ, o te Atua anaè tei ite i te hohonuraa no taua peapea ra.
E 300.000 mau-auri farani tei faatiàmâhia. Te faahoi-noa-hia ra â, ua taio*
hia, e e au mai te 50.000 i te mahana hoè, mea na nia i te manu-rova te
tahi pae. E hiopoahia ratou, e ia ore ratou ia haaparare i te hoè mau
ma‘i
iino roa.
Ua reva de Gaulle i Marite e
i Kanada, e farerei haere i te mau faatere,
ai te mana‘o i mua i te eneini tei vî.
Aferüa-Apatoerau. — E tere hanahana ta te Arii Aferita no Maroc (Sul*
tàn) i tere i Farani, ma te farerei atoa i ta’na mau tamarii aito i rotopu i te
nuu farani. Te o‘e ra to’na fenua i te sitona ore, e no teie ati rahi, ua haapae
to Farani i ta’na iho, ma te afai atu na nia i na pahi e 22, o tei tomo maitai,
no te
imi'i te mau ravea e tahoè maitai
187.000 tane sitona.
Turia-Lebationa. —
Ua ati tatou i reira. Aita te mau maitai, i horoahia e
Farani, ipahonohia e te nunaa Arabia. Te vai nei â to ratou hao e te
ta*
hito i te mau nunaa keretitiano i to ratou aau. Eita paha te auahi e poha
vave. Eaha hoi te huru no te mau nunaa maohi keretitiano e noho i taua fo*
riri
K
4
nua
ra, ia faaruahia ratou o te
Hau Farani e te Hau PaiAtana?
8
Eusîa. — E 8
mahana, hou eè i tupu ai te faahauiaa tamai, ua haamata
aîoa te Rusia i te tupai
.
POROIETANI
VEA
i te Tapoue.
E parau api tei iteabia i taua fenua ra: ua farii hana! ana Staline î te Pate-
.itreareha,. te’upoo-faatere i te Ekalesia-Heleni e vai i Rus^ .. K tauiraa rabi teie,
Eàha te tumu i faaea’i te Hau Rusia i to’na haapeapraraa i te Faaroo? E
î
tupiu politika paba.
,
Tapone. — E pauraa rabi roa to Tapone. Ua faaea ratou i te tamai, noa
atu te nuu rabi 5.000.000 faebau e toenei; noa’tu to ratou daturiraa i to ra-
J,
,
tou Emepera o Hiro-Hito, ei aito vi-ore, afa-Atua, taniaiti no te rai. Ua vî
,
iho â ! Ua pau te mau manua, e te mau oire e rave rabi, ua haere te mau nuu
no te Hau-Amui i mua ; e i te hopea, ua
hepobepo ratou i te topita api riaria rabi. E baere te Hau-Amui i te fenua Tapone ibo i teie mau mahana, ma
te arataibia e te aito tuiroo 0, te Generara Mac Arthur. A tahi roa ra to te ene-
mi tcmhiraa i nia i te fenua
.
.
.
Tapone.
P^rutia. — Te faatere nei te Hau-Amui i te fenua, ma te baamaramarama
.i t^ ûi api, ia faarue ratou i te mau baapiiraa ino roa, o ta Hitler mâ i titoto
,i roto. ia ratou, Ua tupu te Apooraa no na Faatere toc toru: to Rusia, to Marite, to Paratane,% ua faaotibia e:e tuubia te feia Purutia atoa tei hara i te
bara bamani-ino i te taata rii, i mua i te hoe mau haavaraa taaè. £ faataaatoa-hia te utuà moni, e titauhia e te Hau-Amui: 20 miria tara mariteü 1 to
ratou îàarooraa i te mau parau faaotibia e te Apooraa, ua totova te tahi mau
Purutia ia ratou iho.
,
Parau opani: Ua parau te A tua: « Eiaha roa e taparahi noa i te taata ».
Teie ta te taata pabonoraa mararaaramaü ; 59 fenua tei ô i te ohipa tama‘i.
;
;
.
100 milioni taata i ahuhia i te abu-faehau.
.2077 mahana taparahiraa i na taata 10 milioni i te mahana hoe!
e aore ra 15 milioni faebau tei pohe roa.
10 e aore ra 15 milioni tamarii, ruau, tane e te vabine tei pobe roa.
la amuihia: 30 milioni taata.
iO milioni tei pepe; ua mutu te rima, te avae, ua mata-pô-hia, etc...
£ 20 milioni ivi e te otare e vai nei. — Aue hoi ê!
Moni tauiuru i fe Ve^â
Papeete: M“« Noël Taea 20 fr. ; M‘' Maralai a Vetea 60 fr.
Mauruuru roa.
la amuihia : 80 îarane.
ÿ £
Æ
faaararaa : No te rahi o te mau parau apî, aita te parau
lalvito no te «Imlüpaparaa no to te Evanelia taeraa mai i Tahiti^
«iïi ô
Ve‘a.
::
:'w.v
.
•.
.
-
■ •
ImpnmerieEu^
■
- ■
•
•
.
-
,
Fait partie de Vea Porotetani 1945