EPM_Vea Porotetani_194509.pdf
- Texte
-
AITA'TÜ E NIU E TIA 1 TE
TAATA’ïOA
O TEÎ HAAMAUHIA RA. OIA HOI TE
MESÏA
HOO I TE MATAHITI
G.
IA HAAMAÜ MAOKI RA
RA O
HOÊ
:
IeSU.
E PITI
—
I Korinetia 3, 11
TARA.
PREISS, Directeur- Gérant.
Oia hoi fo tatou Hau... ”
( Ephesia II, ir. 14 )
I te mahana toru, 15 no Atete, i te taime i haamata’i te
Apooraa
Rahi i ta’na putuputuraa, inaha, uaaueuehiate aore i teraautairaa
huru rau : te mau ôe, te raau pû, e te pupuhi fenua, tei amui-hoê ei
arueraa i te parau apî no te faahauraa tama'i i te
pae Tapone nei.
Ua hie ma te oa to te fenua ! Ua hie ma te oa to te Hau-Amui !
Ua hie ma te oa ta nunaa Tinito tei faaoromai, e 8 matahiti te maoro,
i teie ati-tama‘i, tei tupaipai i to’na ai‘a, a faatupu ai i te mau ati
e te mau pohe erave rahi. Ehia milioni tei
pohe roa i te ‘o‘e, i te
ô'e, e i te mau ma‘i ? I teienei râ, ua topa te Hau !
Ua hau, ua vî te enemi, e ua hau !
E hau papu anei ? e te roa, e te aano, e te tei tei, e te hope-ore ?
Oia hoi to tatou Hau ! O vai ? Te tiaturi nei te tahi pae e ; o te
puai
taata ïa e ta’na mau ravea ! A hi‘o !
Auaa teie mauhaa apî: te “bombe atomique ”, teie topita-taaô,
teie nei Hau i tupu oioi ai ! oia to tatou Hau, e i ta tatou iho rima
teie ravea faahiahia e vai nei !
Aue to’na puai i te rahi e ! E au te puai no teie nei topita nainai
i na tane naura haaparari (Dynamite) e 20,000 tane. Ua pau te hoê
oire Tapone taatoa i te topita hoê ; 150.000 taata tei pohe, ua tupu
te pou auauahi 13.000 metera i te teitei, e ua rûrû te manu-reva
tei taora i teie nei topita, i te harururaa puai i haruru mai, noa’tu
te atea i te 16.000 metera i te vahi i parâri ai te topita.
Oia anei to tatou Hau ? Teie mana riaria ta tatou, te Hau>Amui,
e tapea nei ? la hauhia tatou e ia ore roa te tahi nunaa ia hauti
faahou ?
E horna ! eiaha é inoino ! Eita roa vau e tiaturi ! e te horuhoru
nei to'u aau i to‘u iteraa e: tei roto i te rima taata teie raana puai
rahi. Tei roto teie mana i to tatou rima i teimei; ananahi râ, e e
roaa’toa oia ia vetahi è. Te tahoê nei te Hau-Amui i teie nei, anana¬
hi râ, ua amaha paha ! No te mea, e taata hara ana‘e tatou.
VRA
2
POROTETANI
Hoê ana'e mea ta‘u e tiaturi papu Tiei : ia tupu te Hau mau !
amuri noa’tu ; te pû-tama‘i ; ia faaea te tairaa archa no
mamu e
no te mau tamai’ii e no tei fanau ia ratou ; ia ore
huaai ia paremo i roto i te an .vai rahi toto taata, e
ai‘a ia riro ei medebara ano roa.
ui-hou,
mau
mau
ia
te
ta tatou
ia ore te
rahi ta‘u j- tiaturi nei e tei hau a‘e to’na
te “bombe atomique”. O temanaia, o teihamani
1 te mau mea “ ei maitai roa”, e tei faatere i te mau mea’toama te
afaro e te faahiahia. O te mana ïa tei topa mai te rai mai. . . no te
haamou i te teoteo, te taiva, te paieti-haavare, i te iria e te hae, te
taparahiraa taata, te ëia e te haavare, te taiata e te poreneia, te
mau mea ino atoa. O te mana ïa, faarirohia ei taata, tei î i te aroha
e te hamani maitai ! E taua mana ra, oia hoi, to tatou Hau, e aita’tu !
Ei nia i to'na ra tapono te Hau e vai ai ; e mairihia to’na i‘oa : ia
Hau e ! Te arii no te Hau : o lesu ïa!
Hoê ana'e mauhaa puai
puai i te puai
no
lehova, e ta‘u varaa, e eiaha
hoê malfai Ta’na i horoa maira e haamoêhia (Sai.
E htiiimalfai ia
fa
Betela, te fare-pure reo farani, ua
taa-è i te mahana maha, i te poipoi hora
I roto ia
raa
Tinlto i haapa'o
i taua pureraa ra,
rê
ei haamaitairaa i te Atua no te
103)
tupu te hoê pure8. Na te nunaa
faaterehia e Mf Rey Lescufe,
e te hau tei tupu. Ua arnui-
oro'a oaoa ra.
te A.R. i te mau Pardita
atoa ia faatupu atoa ratou i te hoê pureraa taa-è no teie nei faahanraa tama'i. Na te mau Apooraa Diakono e faataa i te ma¬
hana 8 au no taua oro'a haamaitairaa ra.
Siaha te hoé maitai e haamoêhia !
manihini atoa te Tonitera Tinito i taua
Ua anf atoa te Tomite Tamau no
Te Apooraa Rahi
Amui
Rahi eî A. B. apî, no te mea, ua reva a'enei te
pahi rahi tira ono, tei tere nos? na roto i
teie moana Patitifa, oia o M' Vernier. Ei roto i teie A. R. e faataahia’i tehoS
no te baere e tapea i ta hoe o teie pahi.
t
Te rîH) nd to Apooraa
taata
o
tei tapea i te hoe o teie
Na te Atua teitei, tei hau te mana, e haamaitai mai ia outou paatoa, e
ohipa rârahi ta te A, R. e amo nei, tei riro ei laaitai no te tupuraa o
Basileia no te Atua j nia i te fenua nei, e ei ora no to tatou mali fenuafaaîhia ontdu i t® paari no nia mai, ta‘u ïa pure no outou ».
mau
( Lata na Raanui, or., auvaha ho
te A.R.)
te
te
la
o
PORGTETANI
VEA
3
Ua
haa,pa‘ohia te A.R.A. mai te poipoi 15 no Atete e tae
no Atete. Ua tupu te pure omuaraa i te pô mahana pili, e na‘Teriimana, or,, no te tuhaa V, te a'oraa. (Koheleta X. 16-17).
I te poipoi mahana toru, ua haamalahia te mau ohipa, o na
M‘' Rey Lescure i faaitolto i te mau auvaha ia riro mau ratou ei
mau Ve'a faatupu i te Hau aueue-ore no te Mesia. LJa faahitl
^
noa’tu i te 17
atoa oia i te i‘oa
no
Mf Vernier, tei reva’tu i to’na ai‘a. la oti te
maitiraa i te feia toro'a,
inaha,
i te taime i
e
orero
ai M' Preiss i ta'na
faaroohia te mau otoraa huru
harururaa ei faaiteraa e, iia hau roa te tama'i.
raau
mana‘0,
raau
Ua faaea rii te
mau
ua
auvaha,
raa
te
rau e
te haatliaitai i te Atua
na roto
i te pure, e ma
te haamana'oraa e: a tahi to te A.R. putupute Hau ; mai te matahiti 1938 (i reira i haâmata’i te roo-tama'i i le tupu ) e tae roa mai i te omiiaraa no teia
nei matahiti, lei roto â tatou i te anotau tama'i. l tcie nei râ, ua
turaa i te tau
hau !
no
“A ara, e homa, ia
vai tamau atoa te hau i rotopu ia
tatou nei”.
E
rahi te
tei ferurihia e te A.R. ei maital
Haapa'oraa Porotetani, ei maitai no teie nei ai‘a-here-hia,
ei. maitai no te hui-taata e vai nei, ia tupu ruperupe te fenua i
no
rave
mau
parau
te
tei/pae tino e i te pae variia. Na te lata haaati
e
haapapu mai i
taua mau parau ra.
Ua tae te mau auvaha i te tare haapiiraa tamahine (Ecole
Viénot) i te mahana maha i te ahiahi, no te hoê inuraa-tt tei
fakineinehia
na
ratou, e
ua
niona i te ahiahi mahana
le mau
tae atoa te hoê
maa, no
mau
auvaha i Here-
te hoê tamaaraa pùpùhia e
pipi-ororaetua.
’Ua faaotihia.te A.R.
na
roto i te pureraa rahi i te pÔ mahana
pae. Na M' Preiss te faaitoitoraa (Exodo X. ir. 26) : “ E ore roa
te hoê maiùù, e vai ihoâ ”. Na Matatini, or., i haapa'o i te mau
Bapetizoraa, e na Tunui raua o Tapapao i faatere i te Oro'a Eu-
phari.
I teie nei taime, ua purara faahou te mau
ratou i to ratou mau paroita fatata e te atea.
'*
*
na
auvaha,
e ua
hoi
A rohi, a faaitoito, e te )hitai no te pahi rahi tira ono el
te Raatira-Nui : lesu-Mesia, e faatere ia tatou nei.
•
VEA
4
PUROTETANI
Afatsi Valraa lafa.
—
Te tere i te Tuamotu.
Haamauraa orometua i
Avatoru (Rairoa).
ïa tere i te 31 no Tiurai 1Q45, ia au i te faaotiraa a te A.
O tei faataa ia Tuarae a Tehahe ei orometua no te pae i
te Tuamotu : Rairoa, Tikahau, e te mau motu fatata mai, mai te faataa i
te nohoraa tumu i Avatoru, e mai reira’tu e nelienehe ai ia farerei haere
i te tahi atu mau motu : Tikahau, Manihi, Ahe, Kaukuru hoi.
Fano atura matou na nia ia “Nicole” tei faarue ia Papeete i te 31 no
Ua tupu
R.A.
1944,
tere fana'o, mata'i raaitai, e te papu hoi te miti, aita e hepoheia poipoi a‘e, ua tapae rii poto noa matou i Makatea. I taua
pô ihora, i te hora 12, i tapae ai matou i Avatoru. la faaroo râ te taata,
e ua tapae mai te pahi, e oia’toa ua tae mai te orometua, horo paatoa
ana‘e ihora i te vahi tapaeraa. 1 taua pô iho ra, i hurihia’i te tauhaa i
uta, e ia poipoi i faanahonahohia’i to raua tauhaa i te fare. E fare ili na*
Tiurai,
e
poraa,
e
hqnaho maitai e te ravai mailai.
la poipoi a‘e, tupu atura te faariiraa pae tino tei faanahonahohia e te
Amuiraa tei noho noa i te oire no te tiairaa i te orometua, taaè noa’tu
i te tahi pae i te mau fenuà rahui.
I te pô mahana maha, e pureraa tei faaterehia ei farereiraa matamua i
te pae o te varua, tairuru mai ai to te Amuiraa e to te oire hoi, farerei¬
raa oaoa
rahi ïa.
la poipoi a‘e, i te 3 no Atete, i te hora 7 i te ahiahi, o te oro'a
maiiraa ïa ia Tuarae mâ ei orometua tumu no taua mau fenua rii
mai te taata’toa i taua pô ra mai te oaoa
ra.
Ua putuputu
raa
i tâua oro‘a ra.
haamotu
rahi i te hi‘o*
ua pùpùhia te mau poroiraa aroha no te A.R.,A.
faaitoitoraa hoi o te pùpù-atoa-raa'tu ia ratou i ta ratou
orometua, ei roio i to ratou here, e ta ratou aupurupuru-maite-raa i
roto i te mau tau atoa o to raua nohoraa i rotopu ia ratou.
E mai te pùpù atoa i roto i te rima o te orometua i te Amuiraa e te
taata’toa hoi, ia riro mau raua ei ravea, ei aratai i te taata na nia i te e‘*
e ora’i te fenua. Teie te irava faaitoitoraa :
il Timoteoll-3: 1) Faaoromaj
i te ino ; 2) Tamau maite i te aroraa no te faaroo; 3) Tutonü te mata
ia lesu, te Raatira-Nui,
Ua faarii oaoa o Tuarae i te mau pùpùraa, e i te pae hopea, o te aiivôha
a te Amuiraa tei faarii mai ma te oaoa rahi, e i te pô, hora 12, i faaoti ai.
,I te monire, i te 6 no Atete, faarue atura matou i Rairoa, e ua tapae
mai i Papeete, i te 8 no Atete, i te ahiahi.
Taataparea, orometua.
I taua pureraa ra,
taatoa, e te mau
VEA
POROTEtant
Haamauraa ofai-flhi.
Papeete, i te
20'no Atefe 1945.
••
-t
tahilo tei vai noa i roto i te aau itoito tio te
Peniela ( Palntoa ) i te tatai faaapî rca i to’na fare- pureraa iti tahito roa.
Na roto i te hoê opuaraa
amuiraa
Ua opua oia na roto
i teie faaapîraa: ei fare patu
ta’na i faalia. ;No ;
haaputupuiuraa i le niau mea’toa e au no taua fare ra,
Ua haamatahia te niuraa o teie fare-patu apî, i te 29 no Me
reîra to’na
itoito
ta’na
1945. E
rahi, e te anaanatae mau o te aau to taua amuiraa ra i te ravcraa i
ohipa. E iiiaha ! i te 12 no Tiurai 1945, i le hora 3 i te taperaa mahana,
f
i haamauhia’i te otai-tihi.
mai to te Paroita, o Reretu, oia hoi : M' Rey Leseure,o Mr Charpier, te Tavana Oire, o Koringo, o Haipo, orometua no Rima* tara, e o Teheiura, i taua oro‘a hanahana rahi, e te oaoa mau.
■
Ua tae paatoa
Na Mr
na
le, tahi fatà,':
faahiti atoa.
(Patutoa) tei hoohia i te i‘oa o na arii «
Rey Lescure te a'oraa : losua XXlI-26. Tatou e patu i
taioraa i te parau tapa'o tei
tatou... I mûri a'e, na Koringo te
i te parau no
te fenua Tehoa
At!u, i te matahiti 1868, e o tei
faahiti atoa i te parau no,
tei tomohia i te matahiti 1890, e no te fare api e patuhin
toru no te fenua
teie fare tahito,
nei ei mono i te mea tahito.
la oti te taioraa,m
mau
oomohia taua parau ra i roto i te hoê mohina, e te
tuuhia’tura te mohina i roto i te vairaa*
taoa faatau aroiia a le taata, o
I reira to M"" Rey-Lescure haamauraa i taua mohina *8 ii
înre, mai te parau atoa i te parau i papaibia i roto i te
Isaia XXXin-16. E i teienei, te parau maira te Patu ra o lehova : Inaha! '
te haamau nei au i te tahi ofai i Ziona... E na roto atoa i te i‘oa rtio’a no :
te Toru-Tahi o te !la‘i. la oti te haamauraa, ua haapa’ohia te pae tino, oia
hoi te tamaaraa ; e rave rahi te taata tei putuputu mai i t^ua taime ra.
1 te hora 7 i te t,hiahi, ua haapa'ohia te hoê aufauraa no te iauturu i
te ohipa, e ua mai uia roa. E le pae hopea ra, o te tuaroi ïa tei îaaterehia
e Haipo, orometua no Rimatara.
la tau mai â te aroha o te Atua, e te mana o te Varua -Maitai, i nia iho
i teie fare, e i te r’au rima rave oiiipa’ioa, e tae noa’tu i to’na oti nebeneheraa: E ia riro mau teie fare ei ha< pûraa no te feia Ai.u tei ràtere
mai i nia i te feniij Tahiti, o tei parahi purutia noa i Papeete.
O tei hinaaro puai i te Atua, e i ta’na Tamaiti lesu-Mesia.
Koringo, orometuai
;r
i
haapa'ohia
ra.
roto i te niu o te
,
POROTETANl
VEA
6
Tomoraa fare-pufuputuraa.
Ua tupu ï;i oi'O'a hanahann rahi i Papoete, i te pae i Patu,toa (Uruhaapnru), io te Riinalara, i le 2 ao Atetç 1945, i te
....
hora ahuru
Ua
Aita te
ra.
E tare
ma
hoê.
pa.atoa le laala tei taé i tana tomoraa nehenelie mau
ûa i haapeapea i to ohtpa, e mahana ruaitai roa.
oaoa
au rahi no te pùpù taata no Rimalara
a‘e i te faatereraa a !e ororneiua ra o Haipo, e o Ko-
patu-ofai teie, e te
iho, t
raro
ringo,
or.
teie tare,
tauturu no Papeete. E mea mâ roa e te nelienehe hoi
o
roto e o rapae.
Haamatahia teie ohipa na roto i te hoê oreroraa tei orerohia e
Tuaana Lenoir, e na roto atoa hoi i te hoé reo liimene hiinenehia è Beseteda e o Ebene-Ezela no te taviriraa. E na te Tavana Oire, Alfred Poroï, 1 taviri.
I roto râ, na M' Rey Lescure te a'oraa (loane V-2) : Tei lerusalema te hoê pape hopu, o Beseteda te i'oa i ie parau Hebera....
Ua au maitai teie irava, note mea, o « Beseteda^ ihoà le i'oa o
taua tare ra, oia boi: le fare o le aroha le auraa.
la oti te pae Varna, ua haapa'ohia te pae tino o tei val ineine
i rapae mal, i roto i te mau fare-taraaaraa i faanahonahohia. Aita e faito i te faahiabia o te mau maitai tei pu‘e noa, alla
noa
e
pauraa,
I te pô, ua tae faahou te taata i roto ia Beseteda, no te oro'a
aufauraa. E anaanatae rahi to te taata, e ua manuia te ohipa.
E
no
reira, ia haamaitaihia
te Alua
o
tei tauturu i teie
mau
ohipa paturaa fare-ofai o tei ore roa i haafiflhia i teie tau tama'i :
ta te Rurutu « Ebene-Ezela», ta te Raiatea «Galilea», e ta te
Rimalara
«
Beseteda
», e
te vai nei â.
Terii
a
Heimau.
pflRAU RII API
(Aita hoi te rahiraa
ua ere
No to tatou fenua.
roa
te
o
te
mau. parau
i ô i roto i te Vea i mairi aenei,
rii te fare neneiraa i te pepa)
—
E
mau
mahana
oaoa
tei tupu, i te
mea e, ua
faaèa
tamai,
e tupu ai te mau maitiraa i te mau Apooraa faatere i te mau
mataeinaa. A hio tatou i te huru ! 10 ora te fenua i te feia
Te taime teie
oire
e
te mau
parau-tia, e aita’tu ai! I te mahana maitiraa e opani-etaeta-hia te
ohipa inu maa taero! Ahiri e na reirahia i te mau mahana atoa, aué to
tura e te
mau
tatou
faaearaa i te fanaô
e te
hau rahi e!
A
VEA
7
PORÔTETÀN1
\
Te aroha nei Mr et Mme Vernier t to te
r
tua, ua
te pae
Te patu faabou nei Farani i te mau
E chipa rahi roa teie.
No Farani mai.
tei para ri.
i Marite. I
te oraraa i Marite,
fenna. Ua tae raua
farereihia te hoè toetoe rahi. — E niea fifi mau
tiuo c i te pae uohoraa, ua hoo rahi roa ia.
—
vahi e rave rahi
hunahia e te nuu piirurahi te mau taniarii e te
tahi mau tàata paari tei pohe taùe i taua mau mauhaa iino ra. Na te mau
mau-auri purutia iho e imi e e iriti i taua mau ofai ra. E ohipa riaria hoi, e
e ohipa pohe ia hape. E ooti râ ratou i ta raton i ueue.
‘
Te veve noa ra â te fenua i te maa e te mau tauhaa, e te arahu ! area râ
te imi nei te Hau i te mau ravea no te faanavai, ma te tauturuhia e to Para»
Te v.û nei â te
tia i roto i te
tane
e
one
mau
ofai paura haaparari (mines)
e i te mau vahi i uta. Ua
i tahatai
Marite.
to
Te tahi râ veve,
eita ïa
e maraa
ia vetahi ê ia tauturu ia tatou,
oia hoi te
üi-api ! E piti tumu no teie ati : 1. na tamai e piti o tei
ooti i te ui-api; 2. te fanau-ore i te tamarii; mai te mea, e te itoito nei te nu*
naa i te faaapu i te taata, e ravai faahou o Farani i te taata. Teie râ, 15 ma*
tahiti te maororaa, ia ravai faahou!
Te ferurihia nei iieie nei no te hoè Faatereraa-api. E amuihia i te Apoo*
rahi i te
veve
mau
opuahia nei, te tahi mau auvaha no te mau aihuaraau atoa. Arauaô
e tupu atu ai.
Ua oti i teienei te Haavaraa no Pétain. E mea roa mau, ua pau 19 mahana
i te haavaraa! E rave rahi te mau ite o tei faatia ia’na e aore o tei faahapa
ia’na. Noa’tu te maramarama no te Paruru, ua faaûtuahia teie ruau roo-rahi i te
utua-pohe. e ua iritihia i nia ia’na to’na mau tapao no to’na toroa hanahana. Ua
aroha râ dé Gaulle ia’na, eiaha ia pohe, e ua tapea-noa-hia oia i te auri. E hia
taata hara-ore tei pohe na nia i te faatereraa hape o tei anoi-noa-hia ? Teie
râ, o te Atua anaè tei ite i te hohonuraa no taua peapea ra.
E 300.000 mau-auri farani tei faatiàmâhia. Te faahoi-noa-hia ra â, ua taio*
hia, e e au mai te 50.000 i te mahana hoè, mea na nia i te manu-rova te
tahi pae. E hiopoahia ratou, e ia ore ratou ia haaparare i te hoè mau ma‘i
raa-Api,
e
ïa te maitiraa
iino
roa.
Ua
no
te
reva
i Kanada, e farerei haere
tahoè maitai ai te mana‘o i mua
de Gaulle i Marite e
imi'i te
mau ravea e
i te mau faatere,
i te eneini tei vî.
Aferüa-Apatoerau. — E tere hanahana ta te Arii Aferita no Maroc (Sul*
tàn) i tere i Farani, ma te farerei atoa i ta’na mau tamarii aito i rotopu i te
nuu farani. Te o‘e ra to’na fenua i te sitona ore, e no teie ati rahi, ua haapae
to Farani i ta’na iho, ma te afai atu na nia i na pahi e 22, o tei tomo maitai,
187.000 tane sitona.
Turia-Lebationa. —
Ua ati tatou i reira. Aita te mau maitai, i horoahia e
Farani, ipahonohia e te nunaa Arabia. Te vai nei â to ratou hao e te
ta*
hito i te mau nunaa keretitiano i to ratou aau. Eita paha te auahi e poha
vave. Eaha hoi te huru no te mau nunaa maohi keretitiano e noho i taua fo*
riri
K
4
nua
ra,
ia faaruahia ratou o te Hau
Farani e te Hau PaiAtana?
8
POROIETANI
VEA
Eusîa.
E 8 mahana, hou eè i tupu
ai te faahauiaa tamai, ua haamata
tupai i te Tapoue.
E parau api tei iteabia i taua fenua ra: ua farii hana! ana Staline î te Pateî .itreareha,. te’upoo-faatere i te Ekalesia-Heleni e vai i Rus^ .. K tauiraa rabi teie,
Eàha te tumu i faaea’i te Hau Rusia i to’na haapeapraraa i te Faaroo? E
tupiu politika paba.
Tapone. — E pauraa rabi roa to Tapone. Ua faaea ratou i te tamai, noa
—
aîoa te Rusia i te
.
,
J,
e toenei; noa’tu to ratou daturiraa i to raHiro-Hito, ei aito vi-ore, afa-Atua, taniaiti no te rai. Ua vî
iho â ! Ua pau te mau manua, e te mau oire e rave rabi, ua haere te mau nuu
no te Hau-Amui i mua ; e i te hopea, ua
hepobepo ratou i te topita api riaria rabi. E baere te Hau-Amui i te fenua Tapone ibo i teie mau mahana, ma
atu te nuu rabi 5.000.000 faebau
,
tou
,
Emepera
te arataibia
o
e
te
aito tuiroo
Generara Mac Arthur. A tahi
0, te
roa ra
to te ene-
mi tcmhiraa i nia i te
.
.
.
fenua Tapone.
P^rutia. — Te faatere nei te Hau-Amui i te fenua, ma te baamaramarama
.i t^ ûi api, ia faarue ratou i te mau baapiiraa ino roa, o ta Hitler mâ i titoto
,i roto. ia ratou, Ua tupu te Apooraa no na Faatere toc toru: to Rusia, to Marite, to Paratane,% ua faaotibia e:e tuubia te feia Purutia atoa tei hara i te
bara bamani-ino i te taata rii, i mua i te hoe mau haavaraa taaè. £ faataaatoa-hia te utuà moni, e titauhia e te Hau-Amui: 20 miria tara mariteü 1 to
ratou îàarooraa i te mau parau faaotibia e te Apooraa, ua totova te tahi mau
Purutia ia ratou iho.
Parau
,
Teie
;
;
.
opani:
ta te taata
Ua parau te A tua: « Eiaha roa e taparahi noa i te taata ».
pabonoraa mararaaramaü ; 59 fenua tei ô i te ohipa tama‘i.
100 milioni taata i ahuhia i te abu-faehau.
10 milioni i te mahana hoe!
pohe roa.
tamarii, ruau, tane e te vabine tei pobe roa.
.2077 mahana taparahiraa i
e aore ra
10
e
aore
na taata
15 milioni faebau tei
ra
15 milioni
la amuihia: 30 milioni taata.
iO milioni tei pepe; ua mutu te rima, te avae, ua mata-pô-hia, etc...
£ 20 milioni ivi e te otare e vai nei. — Aue hoi ê!
Moni tauiuru i fe Ve^â
Papeete: M“« Noël Taea 20 fr.
la amuihia
ÿ £
Æ
:
;
M‘' Maralai
80 îarane.
faaararaa
lalvito
no
«iïi ô
::
:'w.v
.
a Vetea 60 fr.
Mauruuru roa.
: No te rahi o te mau parau apî,
te «Imlüpaparaa no to te Evanelia taeraa
Ve‘a.
•.
.
-
■ •
ImpnmerieEu^
■
- ■
•
•
.
-
aita te parau
mai i Tahiti^
,
Fait partie de Vea Porotetani 1945