EPM_Vea Porotetani_194506.pdf
- Texte
-
Te 45
0
te
Matahiti
AITA’TU
E NIU E TIA I TE
O TEI HAAMAUHIA RA.
TIUNü 1945
-
Hihi 6.
TAATA’TOA IA HAAMAD MAORI RA
MESIA RA O lESU. — 'I Korinetia
OIA MOI TE
HOO I TE MATAHITI
Ch.
—
VERNIER,
3. 11
HOÊ : E PITI TARA.
Directeur-Gérant.
Te Rê Rahi no fe
Hau-Amui.
Ua rê atura te mau nuu no te Hau-Amui; ua hau te Tama'i
Rahi ( Europa ; ua faaea te mau pupuhi e te mau pahi-reva
i
ta ratou
ohipa riaria.
O te parau apî taa-è roa tei haruru
Me. i te hora poipoi. Ua na mua te
i Tahiti i te Monire, i to 7
pû no te Travaux Publics
i te faaite i te reira parau na roto i te hoê tairaa roa, i te hora
hitu. E ia tae i te hora va'u, ua haamata ihora na pupuhi no
Faiere i te haruru (101 harururaa) mai-te amui te mau ôe farepureraa, e te mau pù no te mau pahi, i to ratou mau reo umere.
Te faaite ra ratou atoa i te oaoa haamaitai no te mau Hau-Amui
e no le ao i te mea e: ua oti atura taua Tama‘i Rahi riaria tei
faatupu i te oto e te pau rahi i te mau basileia atoa.
E pae matahiti e le afa to te mau nuu tautooraa mai le tuiituu-ore; e pae matahiti e te afa to te huiraatira no te mau HauAmui tamau-etaetaraa i to ratou tiaturiraa i te rê no te tiamâraa ; e ua na reira te hui-faaroo no le mau Ekalesia i Tahiti mà
nei ; aita i faaea i te pure i ta mau sabati atoa....
E inaha ! Teietehopea: ua rê tatou!
no
i teienei ? E haamaitai tatou i te A tua o tei
rê no tatou! (I Kor. XV: 57). — Oia mau!
ua faaroo e ua faatia oia i te mau aniraa ta tatou i ani i mua
ia’na mai te ava‘e Tetepa 1939 mai. Aita roa to tatou fenua Ta¬
hiti i ite i te riaria o teie auahi rahi ; ua tere-hau-noa to tatou
E nahea tatou
horoa mai i te
i teie vero rahi; aita i liopa. Aita roa tatou i
maitai no te tino e no te varua ; te aroha haanpani
te Atua te tumu.
faurao iti na roto
ere
i te mau
maitai
o
2
VEA
POROTETANl
E nahea tatou ? E haamanao tatou i le
to ratcu
ora
e
to ratou
varua
ia
tatou,
ora
mau
e
ia
aito tei
pùpù i
upootia te Tia-
mâraa ! Ahiri ratou i nounou i to ratou toto, e ta ratou mau
faufaa tino, teihea ïa tatou i teie mahana ? Ua pùpù rà i te reira
ei tusia i nia i te fata. E ati rahi to tatou ia moe oioi noa ia
tatou te pohe taraehara no taua u‘i api ra i nia i te mau tiaraa
taiiia'i,
e i te fenua purutia lioi : te mau tane, te niau vahiné, te
tamarii tei uta-tahoo-noa-hia e tei pohe i reira, i te hamani ino
a
te enemi.
Nabea tatou?
Flaamanao
i
tatou
to
tatou
ai‘a ia Farani !
Ahiri tatou i
pohe i teie tama'i, ua oie roa’tura to'na maramarama i teie nei ao ; ua riro ïa oia ei nunaa tîtî mai ia Iseraela
i Babulonia. No to’na râ ùpootiaraa, e riro ïa Farani ei fenua
rahi, ei pû no te maramarama, ei aratai no te tiamâraa, e no
te parautia. Teie râ tei tiaturihia: ia faarue roa to tatou ai‘ametua i te hoê mau peu hairiiri tei haaviivii noa i to’na roo :
mai te inu ava, te taiata e te taiva. — la tamâhia Farani i to’na
mau
ino,
roto i te toto
na
te mauiuiraa teiaha ta’na i faaoro-
e
mai iho nei. la tiaturi oia i te Atua
te
ora O
E naheà tatou ?
auvaha
mau
imi i
te
no
tama'i,
a
no
te
e
e
E ani tatou i te Atua
ia tauturu oia i te
Hau e rave rahi tei amui i Tarifonia e
faaauraa maramarama e te etaeta, e ore roa’i
te
te hoê mau
maoro
Manahope, te tumu
mau nunaa.
mau
parafai hau noa’i te
mau
basileia i te
mau tau
mûri atu nei.
*
*
e
*
Ua faataa te mau Hau-Amui e: ei te mahana piti, 8 no Me,
faahanahanahla’i te Rê Rahi. No reira, e poroteraa, faehau tei
tupu i Papeete, i te hora poipoi
Haamanaoraa i to tatou
mûri
iho,
ua
hanahana
tei
mau
tae te Tavana
; ua tae atoa te taata i te
aito no te Tama'i Matamua.
Rahi
e
te feia
mana
i
na
Ofai
E i
pureraa
faatupuhia i te fare-pureraa katolika e i te fareporotetani.
Peretiteni, na M. Jean Gharpier (reo tahiti), e na M.
Rey Lescure (reo farani) i faatere i te pureraa i Paofai. Ua
faaea te Peretiteni, o Verenie, no to’na ati rahi api, maoti râ,
te piti O to’na tamaiti tei pohe roa i teie tama'i.
Are'a râ hoi, e mahana ûa rahi, e te vero patiri taua mahana
taatoa ra, e mahana rumarunia rahi. Mai te huru ra e, te hinapureraa
Na na
aro
ra
te Atua ia haamanao to te
teie Rê nui.-
fenua nei i te hoo
rahi
no
VEA
POROTETANl
Albert Teuruarii
( 1915
-
3
VERNIER
1945 )
O vai te taata tei ore i hitimaue i te faarooraa i te ati api ta M.
Charles Vernier e to’na hoa i farerei na roto i teie mau hebedoma i
mairi aenei ? Na te Vea no te avae no Titema 1944 i faaite mai i te
tahi
no ta raua tamaiti hopea, o André, e inaha! teie â te
tamaiti tei püpü i to'na ora no Farani.
Ua fanaii o Albert Teuruarii, te piti o te tamarii no to tatou hoa
Peretiteni, i Papeete nei, i te 26 no Atopa 1915, oia hoi hoê matahiti i mûri a‘e i te haamataraa o te tamai rahi matamua. Na roto i na
poheraa
,
Raiatea,
matahiti 12, tei pihaiiho oia i te feia metua i te faaearaa i
i Farani e i Tahiti atoa nei. la tae râ i te matahiti 1927, te faarue
nei raua e to’na tuaana o Henri i te utuafare metua i Papeete no te
haere atu i Farani. Te hinaaro nei hoi raua i te titau i te mau parau tei ore e roaa i te mau fare haapiiraa no Papeete. Na roto i to’na
tamau-maite-raa i te haapiiraa tei horoahia mai ia’na i Montauban,
i Paris e i Toulon, ua manuiaatoa o Albert i te hiopoaraa tei parau-
Bachot. I reira oia i haapapu mai ai i te toroa mau ta’na i
e teie taua tôroa ra : e Tavanahau. E ô râ te taata i roto i
te haapiiraa tavanahau na roto i te tahi “ concours ” huru M e
aita roa o Albert i tuu e tae roa mai i te mahana i manuia’i oia i
to’na opuaraa. Ua roaa atoa ia’na te “ Licence en droit”, oia hoi te
parau e au i te mau haava e te paruru ia titau. Ua haamata te taraai i te tau i faaea’i oia i roto i te haapiiraa raatira-nuu no SaintCyr, Ua riro oia ei “ Aspirant ” i te ava‘e no Eperera 1940. I reira
to’na oraraa i roto i te tamai e riro atu ai oia ei mau-auri io te Purutia, E toru to’na tamataraa i te horo atu i rapae i te aua o te
enemi e ua roaa noa oia. Ua manuia rà i te matahiti 1943. No te
nehenehe ore i te faaea i roto i te Fenua Farani, ua reva’tu oia i te
Fenua Paniola: Area rà, ua mau atoa oia i reira iroto i te fare-aüri,
e toru avae i te maoro. I to’na tuuraahia i rapae,
ua tapapa’tu oia
i te Fenua Aferita-Apatoerau, tei reira o de Gaulle. Ua faaipoipo
oia e ua fanau te tahi tamahine iti i te avae no Novema 1944. Na
roto i ta’na mau rata hopea, ua faaite papu mai oia i to’na hinaaro
mau i te amui i te Bataillon du Pacifique, ia riro oia ei metua no ta
tatou mau tamarii tahiti. Mai reira mai, aita roa te feia metua i
faaroo i te parau api no’na, maoti râ te hoê niuniu peapea tei faaite
mai e ua pohe oia i te hoê poheraa hanMana mau i te 13 no Eperera
i mairi aenei. Ua tano te tahi ofai i nia i to’na mafatu i roto i te
hoê aroraa tei tupu i te pae fenua e parauhia e, o Alpes.
la feruri tatou i te parau no teie poheraa, eita anei tatou e maeie?
E raverahi te mau ati ta teie tamaiti i faaoromai na roto i to’ha
faaearaa io te Purutia e tae noa’tu i to’na hororaa’tu i rapae i taua
vahi ra, e ua manaohia e, ua ravai i reira e ua oti ta’na tuhaa. E inaha !
teie â taua tamaiti ra i nia i te leni. No to’na here tuu-ore ia Fara-
hia e, e
hinaaro,
VEA
PUROTETANI
ni e no to’na hinaaro i te tiamâ no te taata, aita oia i hio i to’na iho
maitai e aita roa oia i nounou i to’na toroa tavanahau ? E ora râ o
Farani na roto i te mau tusia mai teie mau te huru.
E
aroha
te feia metua, I te taime i
oaoa’i raua i te tiatae mai te tahi parau faaite no te poheraa no
André e i te mau mahana mau i manaohia’i e ua oti roa te tamai i
Europa, te faaroo nei raua i te poheraa no Albert. Mai te matahiti
1934 mai, aita roa raua i farerei faahou i ta raua mau tamarii e ia
tae i te taime e nehenehe ai ia raua ia hoi atu i te fenua Farani, e
piti anae iho tamarii ta raua e toe mai nei. Na te Atua iho e tamahanahana ia raua na roto i to raua ati.
J. Ch.
mea
mâraa
mau
Farani,
no
ua
Tuaïapaparaa
parau
fahito
To te Evanelia taeraa mai i Tahiti.
Ua farerei anei tatou, i na hihi no te Vea i mairi aenei, i te hoê mau
ati ta te
mau
l Matavai
ratou
ueue
orometua
tae
e
roa
eita ratou
roto i te
tou aau
e
e
pouri
matahiti
1801.
—
Ua
au
te parau e: ua
te roi mata.
ma
1 teienei anei ratou
e :
paratane i ite e i faaoromai, mai to ratou tapaeraa
mai i te
ite
; e
e
haamata’i i te ooti i te auhune?
vave
i taua auhune
ite noâ ratou i te
ra.
E
pahono tatou
E tamau â ratou i te haere
mau peapea
huru
rau ;
eita râ to
na
ra¬
paruparu no te mea, ua ite ratou e: e ravea puai ta te pure,
ta te faaroo... e e hiti mai te mahana parautia i to’na àtu tau.
e
Eaha ihora te hum i te matahiti i801 ?
Teie
e
ati
:
Aitâ te Evanelia i
noa
porohia, ma te papu i te mau mataeinaa no Tahiti,
a‘e; ua faatopatapata-noa-hia i Pare-Matavai, i te taata aita rea.
Te rahiraa râ
turaa
o
o
te hui-taata i
te Evanelia, e i te
te haamori idolo ;
noa
to’na
E parau
mau
aita
roa e
mana'o ;
Tahiti, aita roa ïa ratou i maramarama i te
Parau a te Atua. Te tamau noa ra ratou i
tauiraa-varua i ô Tu-Pomare ; tei te pae tino
tei teienei
ao.
api râ tei tupu i te 10 no Tiurai 1801: o te taeraa mai, i
Matavai, no te pahi ra no Nenemera (Royal Admirai). Te afai mai ra
oia i e iva orometua api : o Davies (Dewiti), o Scott (Titoti), o Hayward
(Tehamaru) te vetahi. Roaa’tura 15 orometua ia amuihia i te too-pae tei
toe mai i Tahiti i mûri a‘e i te peapea no Nautile (26 no Mati 1798).
Itoito a'era ratou paatoa, e te anàanatae o te aau, i te ueue i te mau
ueueraa api. E oia iho â. Ua faatia te mau orometua i roto i taua fare ra
i te hoê fare pureraa iti i te otu‘e i Matavai. E ua pùpù Pômare i te hoê
aahi rahi ei ô na lehova i roto i taua farepure ra. Te vai noa nei, i teie¬
nei â, te ofai taahiraa no te tomoraa.
VEA
Teie te tahi
Mai te 26
5
Fepuare, tae noa’tu i te 5 no Eperera i to
Noti raua o Elder i te hoê tere Evanelia i te mau mataeinaa i Tahiti, mai te vauvau maite i te mau haapiiraa
tumu no te Haapaoraa Keretitiano. Eita paha e tia ia parau e : ua manuia roa taua tere ra ; ohipa huru rahi te haaputuputu i te taata i te vahi
hoê, ia faaroo i te parau. Aita râ te taata i hamani ino ia ratou, e ua tia
hoi ia ratou ia faaroo-taria i te mau parau-tumu no te Evanelia, tahitohito
noa’i i te paeau rahi. — I Faaa, e piti putuputuraa tei roaa : 40 taata i
;
mûri iho matahiti
^1*
POROTETAN
,
te tahi
(1802),
no
ua tamata
valu', 45 i te tahi atu vahi. E faaroo rahi to te tahi
mau taurea-
i te parau, i na
ô ai te tahi ia Noti e : « Eaha to outou pahi, o Tarapu, i tae mai ai i te hopea (1797)? Ahiri outou i tono mai i te Eva¬
nelia i te mau pahi matamua, ua faarue èna ïa matou i ta matou mau
rea
“atua huruhuru
Te Tama'i
o
! ”
manu
».
Rua: I taua tere Evanelia nei, aita i tia ia Noti raua
a
Elder ia poro i te
Evanelia i te mataeinaa i Atahuru (Punaauia) no te
te haamata ra te arepurepu rahi i reira. Ua hi'o raua i te hoê mau
mea,
tino taata tei taamuhia i nia i te hoê
rahi
a
Oro, i Atahuru. E mai te
tama‘i. O te tama'i ïa tei
Eaha te tumu
e
àfai i nia i to
tama'i. Aita’toa
ra
tumu
e,
parauhia i te Tanta*i
raau
no
Oro,
iho
raua
o
pihaiiho i te
marae
a
Rua ( 1802).
raua
o
Tu tei hinaaro
tei haamauhia i nia i te
marae no
Atahuru,
ei maitairaa
raua mau
opuaraa
marae...
i haru
i
te faaineine ra te taata i te
teie lama'i tuiroo? O Pômare
no
i te ravei te idolo
mau
mea
ta
no
no Ata¬
tia-ore to orua ! E parahi â râ o Oro
i Atahuru nei e amuri noa’tu.
Ua tapiti faahou Pômare mâ i ta raua
aniraa, ua patoi faahou mai râ Rua mâ mai te etaeta rahi. Ei reira,
huru. Ua
raua
pahono Rua
e :
noa ;
E
ua
ani râ ia Rua, te hoê tavana
parau
—
tia
ua
Tu i nia
o
ratou ia Oro e
ma
te riri rahi
e
ua
faaue i to’na
mau
hopoi atu ai i tahatai i nia iho i to’na
ai te tam'ai a Rua.
taata ia haru
ra vaa.
E
noa
ua na
reira hia. O te tumu ïa i tupu
Ua faautahia’tura Oro i Tautira, e ua faatiahia te hoê marae rahi no taua
idolo
inaha !
mau
i te
i reira. E te
ra
o
aito
vaa
;
pùpù ra Pômare i te tusia e rave rahi i to’na ra atua,
Rua mai ra, e te mau tavana i amui mai ia’na ra, e to ratou
e rave
rahi
ra.
Ua horo-è atura te
o
Pômare i nia iho
Matavai nei, ua hamani i te mau ohipa e
i to’na fare e to te mau orometua atoa hoi, o tei faarirohia
ei pâ. Ua vavahihia te fare-pureraa, e ua tapuhia te mau raau, ia ore te
enemi ia tapuni i reira ia tae mai ratou ra. Aita râ o Rua mâ i tae vave
mai. Te faaano haere ra ratou i te mau mataeinaa i Taiarapu ra.
la faaitehia Pômare e tei Taiarapu â o Rua e to Atahuru atoa hoi, ua
haaputuputu oia i to’na ra mau aito i te tuiraa pô, ua haere oioi roa’tu
au
.
aito
are‘a o Oro, ua haru faahouhia mai ïa e Rua.
Ua hoi mai râ Pômare i
,
mau
ei paruru
t
POROTETANl
VEA
6
Atahuru, mai te rama i roto i te rima, e ua taparahi haere i te mau taata
vahiné e te tamarii tei vaiihohia i te mataeinaa ra. E 200
paruparu, te mau
Pômare mâ i taua pô ra.
ohipa i ravehia e Pômare i roto i to
ratou ra mataeinaa, ua tupu to ratou riri rahi roa e ua imi i te ravea ia
mou Pômare e to’na ra utuafare. Ai ta râ ta ratou opuaraa i manuia, no
te mea tei Matavai o Nautile i te reira tau, e ua tauturu te raatLra o te
reira pahi, e to’na ra mau taata, ïa Pômare i taua tarnaM ra. Ua farerei ra¬
tou i Atahuru e ua hi‘a Rua e na aito 17 tei pee ia’na i nia i te vahi
taparahi pohe-roa-hia
tei
e
la ite râ Rua e to Atahuru i te
aroraa.
Ua tamata faahou te hoê
tavana, o Taatarii te i‘oa, i te aratai i to
Ata¬
huru i te tama'i api.
faaotihia te tama'i i reira.
1 roto i te maoro no taua tama'i ra, ua tiai maitehia te mau orometua
e te Atua, ia au i tei papaihia i te Salamo 34: 7 :
Te patia nei te melahi a lehova i te puhapa e ati ma a‘e te feia i mata'a ia’na ra, e ua
faaora hoi ia ratou.
Aita râ to’na hinaaro i tupu roa, e ua
Tomoraa fare.
;
Ua tupu te hoê oro'a nehenehe roa,
Me : 0
Fait partie de Vea Porotetani 1945