EPM_Vea Porotetani_194506.pdf
- extracted text
-
Te 45
0
te Matahiti
-
TIUNü 1945
Hihi 6.
—
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAD MAORI RA
O TEI HAAMAUHIA RA.
OIA MOI TE MESIA RA O lESU. — 'I
HOO I TE MATAHITI
Ch.
VERNIER,
Korinetia 3. 11
HOÊ : E PITI TARA.
Directeur-Gérant.
Te Rê Rahi no fe Hau-Amui.
Ua rê atura te mau nuu no te Hau-Amui; ua hau te Tama'i
Rahi ( Europa ; ua faaea te mau pupuhi e te mau pahi-reva
i
ta ratou
ohipa riaria.
i Tahiti i te Monire, i to 7
te Travaux Publics
i te faaite i te reira parau na roto i te hoê tairaa roa, i te hora
hitu. E ia tae i te hora va'u, ua haamata ihora na pupuhi no
Faiere i te haruru (101 harururaa) mai-te amui te mau ôe farepureraa, e te mau pù no te mau pahi, i to ratou mau reo umere.
Te faaite ra ratou atoa i te oaoa haamaitai no te mau Hau-Amui
e no le ao i te mea e: ua oti atura taua Tama‘i Rahi riaria tei
faatupu i te oto e te pau rahi i te mau basileia atoa.
E pae matahiti e le afa to te mau nuu tautooraa mai le tuiituu-ore; e pae matahiti e te afa to te huiraatira no te mau HauAmui tamau-etaetaraa i to ratou tiaturiraa i te rê no te tiamâO te parau apî taa-è roa tei haruru
Me. i te hora poipoi. Ua na mua te pû no
no
reira te hui-faaroo no le mau Ekalesia i Tahiti mà
i faaea i te pure i ta mau sabati atoa....
E inaha ! Teietehopea: ua rê tatou!
raa ;
e ua na
nei ; aita
i teienei ? E haamaitai tatou i te A tua o tei
rê no tatou! (I Kor. XV: 57). — Oia mau!
ua faaroo e ua faatia oia i te mau aniraa ta tatou i ani i mua
ia’na mai te ava‘e Tetepa 1939 mai. Aita roa to tatou fenua Ta¬
hiti i ite i te riaria o teie auahi rahi ; ua tere-hau-noa to tatou
E nahea tatou
horoa mai i te
i teie vero rahi; aita i liopa. Aita roa tatou i
maitai no te tino e no te varua ; te aroha haanpani
maitai o te Atua te tumu.
faurao iti na roto
ere
i te mau
2
VEA
POROTETANl
E nahea tatou ? E haamanao tatou i le
to ratcu
ora
e
to ratou
ia
varua
tatou,
ora
mau
e
ia
aito tei
pùpù i
upootia te Tia-
mâraa ! Ahiri ratou i nounou i to ratou toto, e ta ratou mau
faufaa tino, teihea ïa tatou i teie mahana ? Ua pùpù rà i te reira
ei tusia i nia i te fata. E ati rahi to tatou ia moe oioi noa ia
tatou te
pohe taraehara no taua u‘i api ra i nia i te mau tiaraa
taiiia'i, e i te fenua purutia lioi : te mau tane, te niau vahiné, te
tamarii tei uta-tahoo-noa-hia
a
e
tei
pohe i reira, i te hamani ino
te enemi.
Nabea tatou?
Flaamanao
i
tatou
to
tatou
ai‘a ia Farani !
Ahiri tatou i
pohe i teie tama'i, ua oie roa’tura to'na maramarama i teie nei ao ; ua riro ïa oia ei nunaa tîtî mai ia Iseraela
i Babulonia. No to’na râ ùpootiaraa, e riro ïa Farani ei fenua
rahi, ei pû no te maramarama, ei aratai no te tiamâraa, e no
te parautia. Teie râ tei tiaturihia: ia faarue roa to tatou ai‘ametua i te hoê mau peu hairiiri tei haaviivii noa i to’na roo :
mai te inu ava, te taiata e te taiva. — la tamâhia Farani i to’na
mau
ino,
roto i te toto
na
te mauiuiraa teiaha ta’na i faaoro-
e
mai iho nei. la tiaturi oia i te Atua
te
ora O
Manahope, te tumu no te
mau nunaa.
E naheà tatou ?
E ani tatou i te Atua
ia tauturu oia i te
Hau e rave rahi tei amui i Tarifonia e
imi i te hoê mau faaauraa maramarama e te etaeta, e ore roa’i
auvaha
mau
te
tama'i,
maoro
a
e
no
e
te
mau
parafai hau noa’i te mau basileia i te mau tau
mûri atu nei.
*
*
e
*
Ua faataa te mau Hau-Amui e: ei te mahana piti, 8 no Me,
faahanahanahla’i te Rê Rahi. No reira, e poroteraa, faehau tei
tupu i Papeete, i te hora poipoi ;
ua
Haamanaoraa i to tatou
aito
no
Rahi
e
mûri
mau
tae atoa te taata i te Ofai
te Tama'i Matamua.
iho,
ua
tae te Tavana
hanahana
tei
faatupuhia i te fare-pureraa katolika
te feia
mana
i
na
e
E i
pureraa
i te fare-
pureraa porotetani.
Na na Peretiteni, na M. Jean
Gharpier (reo tahiti), e na M.
Rey Lescure (reo farani) i faatere i te pureraa i Paofai. Ua
faaea te Peretiteni, o Verenie, no to’na ati rahi api, maoti râ,
te piti O to’na tamaiti tei pohe roa i teie tama'i.
Are'a râ hoi, e mahana ûa rahi, e te vero patiri taua mahana
taatoa ra, e mahana rumarunia rahi. Mai te huru ra e, te hinaaro
ra
te Atua ia haamanao to te
teie Rê nui.-
fenua nei i te hoo
rahi
no
VEA
POROTETANl
Albert Teuruarii
3
VERNIER
( 1915 - 1945 )
O vai te taata tei ore i hitimaue i te faarooraa i te ati api ta M.
Charles Vernier e to’na hoa i farerei na roto i teie mau hebedoma i
mairi aenei ? Na te Vea no te avae no Titema 1944 i faaite mai i te
poheraa no ta raua tamaiti hopea, o André, e inaha! teie â te tahi
tamaiti tei püpü i to'na ora no Farani.
Ua fanaii o Albert Teuruarii, te piti o te tamarii no to tatou hoa
Peretiteni, i Papeete nei, i te 26 no Atopa 1915, oia hoi hoê matahiti i mûri a‘e i te haamataraa o te tamai rahi matamua. Na roto i na
matahiti 12, tei pihaiiho oia i te feia metua i te faaearaa i Raiatea,
i Farani e i Tahiti atoa nei. la tae râ i te matahiti 1927, te faarue
nei raua e to’na tuaana o Henri i te utuafare metua i Papeete no te
haere atu i Farani. Te hinaaro nei hoi raua i te titau i te mau parau tei ore e roaa i te mau fare haapiiraa no Papeete. Na roto i to’na
tamau-maite-raa i te haapiiraa tei horoahia mai ia’na i Montauban,
i Paris e i Toulon, ua manuiaatoa o Albert i te hiopoaraa tei parau,
hia e, e Bachot. I reira oia i haapapu mai ai i te toroa mau
hinaaro, e teie taua tôroa ra : e Tavanahau. E ô râ te
te haapiiraa tavanahau na roto i te tahi “ concours
aita roa o Albert i tuu e tae roa mai i te mahana i
to’na opuaraa. Ua roaa atoa ia’na te “ Licence en
ta’na i
taata i roto i
” huru M e
manuia’i oia i
droit”, oia hoi te
parau e au i te mau haava e te paruru ia titau. Ua haamata te taraai i te tau i faaea’i oia i roto i te haapiiraa raatira-nuu no SaintCyr, Ua riro oia ei “ Aspirant ” i te ava‘e no Eperera 1940. I reira
to’na oraraa i roto i te tamai e riro atu ai oia ei mau-auri io te Purutia, E toru to’na tamataraa i te horo atu i rapae i te aua o te
enemi e ua roaa noa oia. Ua manuia rà i te matahiti 1943. No te
nehenehe ore i te faaea i roto i te Fenua Farani, ua reva’tu oia i te
Fenua Paniola: Area rà, ua mau atoa oia i reira iroto i te fare-aüri,
e toru avae i te maoro. I to’na tuuraahia i rapae,
ua tapapa’tu oia
i te Fenua Aferita-Apatoerau, tei reira o de Gaulle. Ua faaipoipo
oia e ua fanau te tahi tamahine iti i te avae no Novema 1944. Na
roto i ta’na mau rata hopea, ua faaite papu mai oia i to’na hinaaro
mau i te amui i te Bataillon du Pacifique, ia riro oia ei metua no ta
tatou mau tamarii tahiti. Mai reira mai, aita roa te feia metua i
faaroo i te parau api no’na, maoti râ te hoê niuniu peapea tei faaite
mai e ua pohe oia i te hoê poheraa hanMana mau i te 13 no Eperera
i mairi aenei. Ua tano te tahi ofai i nia i to’na mafatu i roto i te
hoê aroraa tei tupu i te pae fenua e parauhia e, o Alpes.
la feruri tatou i te parau no teie poheraa, eita anei tatou e maeie?
E raverahi te mau ati ta teie tamaiti i faaoromai na roto i to’ha
faaearaa io te Purutia e tae noa’tu i to’na hororaa’tu i rapae i taua
vahi ra, e ua manaohia e, ua ravai i reira e ua oti ta’na tuhaa. E inaha !
teie â taua tamaiti ra i nia i te leni. No to’na here tuu-ore ia Fara-
VEA
PUROTETANI
ni e no to’na hinaaro i te tiamâ no te taata, aita oia i hio i to’na iho
maitai e aita roa oia i nounou i to’na toroa tavanahau ? E ora râ o
Farani na roto i te mau tusia mai teie mau te huru.
E mea aroha mau te feia metua, I te taime i oaoa’i raua i te tiamâraa no Farani, ua tae mai te tahi parau faaite no te poheraa no
André e i te mau mahana mau i manaohia’i e ua oti roa te tamai i
Europa, te faaroo nei raua i te poheraa no Albert. Mai te matahiti
1934 mai, aita roa raua i farerei faahou i ta raua mau tamarii e ia
tae i te taime e nehenehe ai ia raua ia hoi atu i te fenua Farani, e
piti anae iho tamarii ta raua e toe mai nei. Na te Atua iho e tamahanahana ia raua na roto i to raua ati.
J. Ch.
Tuaïapaparaa parau fahito
To te Evanelia taeraa mai i Tahiti.
Ua farerei anei tatou, i na hihi no te Vea i mairi aenei, i te hoê mau
ati ta te
mau
l Matavai
ueue
ratou
orometua
tae
e
ma
roa
eita ratou
e
matahiti
1801. — Ua
au
te parau e: ua
te roi mata.
1 teienei anei ratou
e :
paratane i ite e i faaoromai, mai to ratou tapaeraa
mai i te
ite
e
vave
haamata’i i te ooti i te auhune?
E
pahono tatou
i taua auhune ra. E tamau â ratou i te haere
na
roto i te pouri ; e ite noâ ratou i te mau peapea huru rau ; eita râ to ra¬
tou aau e paruparu no te mea, ua ite ratou e: e ravea puai ta te pure,
e
ta te faaroo... e e hiti mai te mahana parautia
i to’na àtu tau.
Eaha ihora te hum i te matahiti i801 ?
Teie : Aitâ te Evanelia i porohia, ma te papu i te mau mataeinaa no Tahiti,
e
ati
a‘e; ua faatopatapata-noa-hia i Pare-Matavai, i te taata aita rea.
noa
Te rahiraa râ o te hui-taata i Tahiti, aita roa ïa ratou i maramarama i te
turaa o te Evanelia, e i te Parau a te Atua. Te tamau noa ra ratou i
te haamori idolo ;
noa
to’na
mau
E parau
aita roa e tauiraa-varua i ô Tu-Pomare ; tei te pae tino
tei teienei ao.
mana'o ;
api râ tei tupu i te 10 no Tiurai 1801: o te taeraa mai, i
te pahi ra no Nenemera (Royal Admirai). Te afai mai ra
oia i e iva orometua api : o Davies (Dewiti), o Scott (Titoti), o Hayward
(Tehamaru) te vetahi. Roaa’tura 15 orometua ia amuihia i te too-pae tei
toe mai i Tahiti i mûri a‘e i te peapea no Nautile (26 no Mati 1798).
Itoito a'era ratou paatoa, e te anàanatae o te aau, i te ueue i te mau
ueueraa api. E oia iho â. Ua faatia te mau orometua i roto i taua fare ra
i te hoê fare pureraa iti i te otu‘e i Matavai. E ua pùpù Pômare i te hoê
aahi rahi ei ô na lehova i roto i taua farepure ra. Te vai noa nei, i teie¬
nei â, te ofai taahiraa no te tomoraa.
Matavai,
no
VEA
POROTETAN
Teie te tahi ; Mai te 26 no
mûri iho matahiti
^1*
5
Fepuare, tae noa’tu i te 5 no Eperera i to
(1802), ua tamata Noti raua o Elder i te hoê tere Eva-
nelia i te mau mataeinaa i Tahiti, mai te vauvau maite i te mau haapiiraa
no te Haapaoraa Keretitiano. Eita paha e tia ia parau e :
ua manuia roa taua tere ra ; ohipa huru rahi te haaputuputu i te taata i te vahi
hoê, ia faaroo i te parau. Aita râ te taata i hamani ino ia ratou, e ua tia
hoi ia ratou ia faaroo-taria i te mau parau-tumu no te Evanelia, tahitohito
noa’i i te paeau rahi. — I Faaa, e piti putuputuraa tei roaa : 40 taata i
te tahi valu', 45 i te tahi atu vahi. E faaroo rahi to te tahi mau taurearea i te parau, i na ô ai te tahi ia Noti e : « Eaha to outou pahi, o Tarapu, i tae mai ai i te hopea (1797)? Ahiri outou i tono mai i te Eva¬
nelia i te mau pahi matamua, ua faarue èna ïa matou i ta matou mau
,
tumu
“atua huruhuru manu ! ”
Te Tama'i
o
».
Rua: I taua tere Evanelia nei, aita i tia ia Noti raua
a
Elder ia poro i te Evanelia i te mataeinaa i
mea,
Atahuru (Punaauia) no te
te haamata ra te arepurepu rahi i reira. Ua hi'o raua i te hoê mau
tino taata tei taamuhia i nia i te hoê mau tumu raau i pihaiiho
rahi
a
Oro, i Atahuru. E mai te mea
tama‘i. O te tama'i ïa tei parauhia i te
ra
e,
Tanta*i a Rua ( 1802).
Eaha te tumu no teie lama'i tuiroo? O Pômare raua
i te ravei te idolo
e
àfai i nia i to
no
raua
i te marae
te faaineine ra te taata i te
o
Tu tei hinaaro
Oro, o tei haamauhia i nia i te marae no Atahuru,
iho
marae...
tama'i. Aita’toa raua i haru
noa ;
ei maitairaa no ta raua
ua ani
mau
opuaraa
râ ia Rua, te hoê tavana no Ata¬
huru. Ua
pahono Rua e : E parau tia-ore to orua ! E parahi â râ o Oro
amuri noa’tu.
Ua tapiti faahou Pômare mâ i ta raua
aniraa, ua patoi faahou mai râ Rua mâ mai te etaeta rahi. Ei reira,
i Atahuru nei e
—
tia o Tu i nia
ua
ratou ia Oro e
ma
te riri rahi e
ua
faaue i to’na mau taata ia haru noa
hopoi atu ai i tahatai i nia iho i to’na ra vaa. E ua na
ai te tam'ai a Rua.
reira hia. O te tumu ïa i tupu
Ua faautahia’tura Oro i Tautira, e ua faatiahia te hoê marae rahi no taua
idolo ra i reira. E te pùpù ra Pômare i te tusia e rave rahi i to’na ra atua,
inaha ! o Rua mai ra, e te mau tavana i amui mai ia’na ra, e to ratou
rahi
Ua horo-è atura te mau aito o Pômare i nia iho
mau
aito
e rave
i te
vaa ;
are‘a o Oro, ua haru faahouhia mai ïa e Rua.
ra.
Ua hoi mai râ Pômare i
Matavai nei, ua hamani i te mau ohipa e
i to’na fare e to te mau orometua atoa hoi, o tei faarirohia
ei pâ. Ua vavahihia te fare-pureraa, e ua tapuhia te mau raau, ia ore te
enemi ia tapuni i reira ia tae mai ratou ra. Aita râ o Rua mâ i tae vave
mai. Te faaano haere ra ratou i te mau mataeinaa i Taiarapu ra.
la faaitehia Pômare e tei Taiarapu â o Rua e to Atahuru atoa hoi, ua
haaputuputu oia i to’na ra mau aito i te tuiraa pô, ua haere oioi roa’tu
au
,
.
ei paruru
POROTETANl
VEA
6
Atahuru, mai te rama i roto i te rima, e ua taparahi haere i te mau taata
tamarii tei vaiihohia i te mataeinaa ra. E 200
t
paruparu, te mau vahiné e te
taparahi pohe-roa-hia e Pômare mâ i taua pô ra.
i ravehia e Pômare i roto i to
ratou ra mataeinaa, ua tupu to ratou riri rahi roa e ua imi i te ravea ia
mou Pômare e to’na ra utuafare. Ai ta râ ta ratou opuaraa i manuia, no
te mea tei Matavai o Nautile i te reira tau, e ua tauturu te raatLra o te
reira pahi, e to’na ra mau taata, ïa Pômare i taua tarnaM ra. Ua farerei ra¬
tou i Atahuru e ua hi‘a Rua e na aito 17 tei pee ia’na i nia i te vahi
tei
la ite râ Rua e to Atahuru i te ohipa
aroraa.
Ua tamata faahou te hoê tavana, o
Taatarii te i‘oa, i te aratai i to Ata¬
huru i te tama'i api.
te tama'i i reira.
1 roto i te maoro no taua tama'i ra, ua tiai maitehia te mau orometua
Aita râ to’na hinaaro i tupu roa, e ua faaotihia
e
te
Atua, ia au i tei papaihia i te Salamo 34: 7 :
lahi a lehova i te puhapa e ati ma
Te patia nei te me-
a‘e te feia i mata'a ia’na ra, e ua
faaora hoi ia ratou.
Tomoraa fare.
;
Ua tupu te hoê oro'a nehenehe roa, i te Tuha
Me : 0 <e lomot^aa ïa no "Galilea”, i Papcnoo.
teie no te pupu piti. Mai mua mai, oia hoi
Taitaa, diakono, to teie amuiraa opuaraa i te faaapi roa i to ratou tare tei vai noa, i te pae purumu, mai te ino
e te huru faaruehia i roto i te aihere e te vari paruparu. — E
inaha ! e varua api tei tomo i roto i te amuiraa ; ua tauturu e
ua faaitoito etaeta te orometua laua te tavana i taua amuiraa ra,
i ta’na opuaraa ; ua pu‘e te moni, ua hoohia te mau tauhaa
api, e ua faaravaihia te mau tauhaa tahito....; ua pùpùhia te
ohipa paturaa. i te mahora-tima, e te tare hoi i roto i te rima no
te tamuta-faatere, no Teraî a Moe, diatono manihini no Makatea.
E ua oti roa, mai te maniania-ore, e te vitiviti râhi mau.
O ta te mau manihini ïa i mataitai e i oaoa i te mahana tomoraa, i te ahiahi no te 27 no Me, i te hora maha E ahiahi haumarû roa ; no reira te mau faataaraa ohipa i maitai roa’i: te mau
parauparauraa na Peniamina, orometua, i rapaeau, i nia i te tahua-tima manina maitai, na himene fariiraa, e te taviriraa, e
te pureraa i roto i te tare. Na M. Charpier te oro'a bapetizoraa
tamarii, e na Verenie, Peretiteni no te Tuhaa I, te a'oraa-faaitoE tare putuputuraa
mai te tau no
:
I, i le ava'e
no
itoraa.
—
E mea
au roa
te mau himene.
POROTEÎANl
VEA
la
oti,
nihini,
haapa'ohia te pae o te tino. Te pàroita taatoa te mano Mahina, E ua laaterehia le hoê mau
ua
le tahi pae
e
tuaroi
e
7
ao
noa
Piirara
a^e.
haere
alura te taata mai
te
haa-'
maitai i te Atua.
P^RAU RII API
I.
—■
Te tamai rahi i Europa.
1.
—
Ua riro atura te rê i te
pa tamai
tatou
Hau-Amui, e ua faaea te chi¬
i reira. Aita iho â ta te Purutia e ravea faahou i te puai hopea no to
mau
nuu
mau
nuu uo
te
i te pae hopea no Eperera.
üa tae te mau nuu paratane i te miti i Baltique, i te oire i Kiel ; ua tapu ratou i
te
ennemi tei
rutia i te reira
mau
atura i
Danemark. E ua tuati te nuu paratane i té
No reira, te atimarara rahi purutia P. Doenitz
ai i te Hau ia Montgomery, te aito rahi
paratane tei mâtauhia e to tatou mau tamarii faehau i Aferita. Ua milioni te
nuu
mau
pae.
(auvaha-mono no Hitler) i
an i
mau Purutia tei faatîtîhia i reira. Oia’toa te nuu marite, i raro mai ; ua tu¬
ati ratou i te Rutia, e ua mau te mau Purutia i ropu, mai te ravea ore : ua mi¬
lioni
atoa te
mau
Oia’toa te
nuu
Purutia i faatîtîhia
farani
e
ratou.
Generala Delattre de Tassigny. —
Ua roaa
mai ia’na te hoe tuhaa rahi no Purutia, i raro’tu â, i te otia no Helevetia e np
no
te
Otetiria. Ua riro ia’na te aorai
Tei te
a
Hitler iho, e te mau mau-auri e rave rahi-
rutia râ te rê rahi : ua pau o Berlin ia’na, i mûri a^e i te hoe
mau aroraa etaeta e te huru maoro hoi, e ua hutihia te reva rutia i nia i taua
nuu
pire rahi faaterehau.
No reira, ua papaihia e piti parau faahauraa tamai i Europa ; i te oire fa¬
rani i Reims, te tahi, e i Berlin te tahi.
2. la au i taua na parau faahauraa tamai, te ite nei Purutia e : ua pau roâ
oia i te Hau-Amui, e te pùpù atu nei ia’na i ta’na mau nuu, to te fenua, to
te reva, to te moana, mai te tapeapea ore (te mau pereoo
pâ, te mau pupuhi
ienua, te mau auto-nuu, te mau pahi-reva, te mau mauuâ e te mau pahi-hopu,
te mau pâ e te mau oire ava-pahi ta ratou i tapeapea noa ra i te mau vahi
atoa (i Earani, i Danemark, i Norove, i Italia, i nia i te mau moana,
etc...) E
pùpù atoa ratou i te mau matini i tera vahi e i tera vahi.
la au i taua mau faaauraa ra, e rave rahi te mau pahi-hopu purutia e te
mai i roto i to tatou mau rima. E operehia te mau maui te mau Hau-Amui e na ratou e ô i te arahu, e patu faahou i
te mau oire paari, ei rave ohipa ; ua parauhia e : e faatuhaahia o Berlin i na
mau
manuâ tei tae
auri purutia
tuhaa e raaha e e tuuhia taua na tuhaa e 4, i te rima no na
maha : Paratane, Marite, Rutia, Farani.
Aita i taa te tuhaa no
rahi i Rhin.
Purutia o ta Farani
e
Hau rarahi
e
faatere, i ômai î te pape
VEA
8
POROIETANI
mau aito no Purutia, e tei piri mai ia’na ?
parauhia e : ua pohe roa i Berlin, aita lâ to’na tino i iteahia; ua
pohe atoa Ooebel to’na orero-parau ; ua roaa Ooering e te tahi mau aito na¬
zi e rave rahi. O Mussolini (Italia), ua pupuhihia oia e te nuu here-aia, e ua
tuuhia to’na tino, ia mataitai te mau taata, i nia i te hoê aroa rahi i te oire i
Milan. E parau riaria ! O Pétain, ua tae mai ïa i Farani e te tahi pae tei
piri ia’na, ua huri pauroahia i te fare-auri, e haavahia. O Laval râ, ua ma‘uo
oia i Paniora, e aita oia i tuuhia i te rima o te Farani. O Daladier, o Blum,
o Herriot... e te tahi mau faaterehau farani tei utahia i Purutia, i te auri,
ua
3. Teihia te
Hitler,
ua
hoi mai ïa i
Farani, mai te ora.
Te hoi atoa mai nei te mau faehau farani i mau i te auri i Purutia ( 5 ma-
Ua haamauruuru o de Gaulle i te aito rahi Marite no te tauturu
a
te mau pahi-reva marite i taua ohipa ra. E 2.500 pahi-reva tei
faataahia no te faautaraa mai i te mau mau-auri i mûri i to ratou aia. E hohoa aroha roa to ratou i te h'oiraa mai : ua ivi te tino, ahu motumotu e te pê,
tiaa-ore, repo, ma‘i... Te tauturu nei te hau ia ratou, ia maitai faahou ratou.
tahiti ).
faahiahia
E 750.000 tei hoi mai i Farani.
Ua riaria to te ao i te ohipa a te Purutia tei farereihia e te Marite tae noa’tu
i te Paratane i roto i te hoê mau puhaparaa, tei reira te mau mau-auri tivila
no te mau Hau-Amui: Farani, Rutia, Polone, Holane, Ati-Iuda, etc. Ua faarirohia ratou mai te animala, ua haapoiahia, ua haapohe noahia mai te manu
faufaa ore. E rave rahi tei haapohehia i roto i te piha-matai-taero, huri atu
ai to ratou tino i roto i te mau umu auahi rarahi, ia pau oioi noa i te auahi.
E hia hanere tausani mau-auri tei pohe mai te reira te huru? Ua tavirihia te
hohoa no te reira ohipa etene, ei faahioraa i Marite, i Paratane, i Farani...
ia
ite roa te mata o te taata.
parau faaararaa.
Te faaite nei te Peretiteni no te A. R., oia hoi o Verenie e : e riro oia i te
refva’tu i Farani, i te ava'e Tiunu nei, mai te mea e, e nehenehe.
No reira, te ani atu nei oia i te mau orometua e i te mau taata tei mana'o
i te papai ia’na no te hoê mau ohipa e au z fe Apooraa Rahi, ia papai ra¬
tou ia M. Ph. Rey Lescure, Peretiteni-mono.
Te mau ohipa e au i te Tuhaa Hoê, eite mau Faufaa Paroita, e pa¬
pai ïa ia M- Jean Charpier, orometua i Papeete.
Atirâ i te papai ia Verenie, orometua, o te ore e pahonohia’tu taua
mau
rata ra.
Mon! tauturu i te Ve‘a
Papeete: Manarii v. 30, Victor Teriieroo 10, Mihirai Peni 10, Teheiporo5, M”® Noël Taea 20, Simone 10, X 5, Y 5. — Punaauia: Gabriel Poroï 10.
Haapiti: Tavaea 10. — Maharepa; Eddy White 10. — Paopao :
Temeharo 20. — Teavaro: Marae Teamo 15. — Afareaitu: Vehiarii v. 10. —
Vaitope: Urarii 10. — MaJcemo: Taaroa v. 40, Ruatama 30, Tavaha 30. —
Teahupoo : Teuira v. 20.
la amuihia : 310 farane.
MAURUURU.
ura
—
Impiimerie Eue F, Jttventin — papeete, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1945