EPM_Vea Porotetani_194505.pdf
- extracted text
-
Te 45 0 te Matahiti
ME 1945
Hihi 5.
VEA PQRQTETANI
AITA’TU E NIÜ E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA
O TEI HAAMAUHIA RA, OIA HOI TE
MESIA RA O IESÜ. — I Korinetia 3, 11
HOO I TE MATAHITI
Ch.
HOÊ:
E PITI TAEA.
VERNIEB,, Directeur-Gérant.
Tîara^ huiraafira faranl
Ua faaroo tatou i te parau rahi apî tei neneihia i roto i te Ve‘a a
te Hau, maori râ, na roto i te faaueraa-mana no te 24 no Matil945,
te horoa nei te Hau-faatere-mono no te Repupirita Farani i te tiaraa
“ huiraatira farani ” i te mau taata maohi no to tatou aihuaraau
Tahiti, tei ore â i roaa mai taua tiaraa ra ia ratou.
E ua faaite te Ve‘a a te Hau e : ei te mahana matamua no Tiurai
1945 e haamata’i te manaraa no taua ture ra.
Ua parauhia e : e au mai te 16.000 taata no to tatou aihuaraau o
te tano i teie ture ; mai teie te huru :
2.600 i Matuita,
10.600 i te mau fenua i Rare,
560 i Maareva, .300 i Rapa, 1.900 i Rurutu mâ.
Eaha teie tiaraa i horoahia mai ai ? Ei haamauruururaa na Farani
i ta’na mau tamarii tamaroa e ta'na mau tamarii tamahine o tei ati'
raaitai ia’na, mai mua mai, eo tei faaite faahou ia’na i to ratou here
na roto i teie tau tama'i.
Te haafaito nei te metua, o Farani,- i ta’na mau tamarii taatoa. i
nia i taua tiaraa hanahana ra. I te matahiti 1880, ua horoahia taua
tiaraa ra i te feia tei pee ia Pômare V, e o tei tiaturi ia Farani. I
teienei râ, te faufaahia nei to Oteania farani taatoa — mai te otia
e tae noa’tu i te otia — i taua tiaraa ra, oia hoi te tiaraa no te Taata
Tiamâ.
Te pupu nei Farani i taua horo'a ra ei haamauruuru i te toto no to
tatou mau tamarii tahiti tei manii i Farani i te Tama'i 1914-1918,
oia’toai teie Tama‘i Rahi hopea, i Bir-Hakeim, i Aferita, taenoa'tu
i Italia e i Farani.
Aita’tura e patu faataa-è-raa ropu ; hoê noa iho nunaa, tamariihere ana'e no te metua hoê. - Na roto i teie ture, ua riro o Oteania
farani ei tuhaa no Farani iho, i te ati maiteraa i nia ia’na.
la riro mau teie ture apî ei maitai no to tatou, mau fenua i te pae
o te tino e i te pae o te varua ; eiaha te tiamâ hanahana i faatiamâhia’i to tatou mau fenua ia riro. ei uputa no te hoê mau ino e no te
hoê mau ohipa mâ-ore ; ei ravea râ e maë ai te fenua taatoa i nia, e
e faanuuhia’i i mua i te ruperupe mau e te hotu.
_
VÉA
2
POROÎSTAN!
Edouard, Frédéric 9^Hf4NE,
1867>1945.
i Taunoa, i te
rahi tei atuatu
i te Sapali hoi.
te ahiahi. E
ratou here
fenua Tahiti.
Ua fanau o Edouard Ahnne i Farani, i te hitiaa o te râ, i te
vahi tel parauhia ; te Pays de Montbéliard
No reira mai te
hoê
orometua e te hoê mau orometua haapii tamarii e rave
rahi, ta te Totaiete faatupuraa Parau no Paris, i tono mai i ô
pohe roa to tatou hoa here, o Abnne tane,
i te 17 no Eperera. O te parau oto
i Papeete, ei Tahiti taatoa, i taua ahiahi ra, e
Ua hunahia oia i te aua i Paurani, i taua Sapati ra, i
taata iti rahi roa tei tae i taua oroa hunaraa, no lo
faatura i taua taata parautia e te faufaa rahi no te
Ua
mahana maa,
mau
tatou. E orometua to’na metua
tane.
Tahiti nei, e mai rei¬
hoi na roto i na matahiti e 52 e tiahapa, ua faaite oia i to’na aroha tumu e i to’na
Tiunu 1892, to’na taeraa mai i
mai e tae roa mai i to’na poheraa, oia
I te ava'e
ra
i te Fenua nei.
Ua here oia i teie fenua, na roto i to’na haaipoiporaa
tahiti 1894, i te tahi tamahine no Pero mâ
hoê huaaino Henere, orometua tahito no te Totaiete
Parau no Lonedona i Tahiti nei ; e ua fanau ta raua
faufaa rahi
i te ma(Walker), oia hoi te
faatupuraa
tamarii e
rave rahi.
oia
i Pa¬
hoi te toroa
i te fenua nei, na roto i to’na toroa tumu,
haapii tamarii i ta tatou Haapiiraa tamaroa
peete, ta’na
i faatere ma te papu.
Ua hete oia
Ua tausani e ua tausani te
hanere tei
i
tei tae i ta’na haapiiraa, ua hanere e ua
roaa mai ia ratou te mau Brevet a te Hau, na roto
te maramarama e te itoito, e te aravihi.o ta’na mau haapiiraa.
mau tamarii haapii i teienei? Te faatere nei ratou i to
ro‘a i roto i te mau Piha a te Hau ; tei te faaapu,
te
tao'a ; e orometua haapii le tahi pae. Te
ra
ratou metua here, tei tamau noa i te aroha ia ratou, e
turu ia ratou, i to ratou mau ati.
Ua here râ o Edouard Ahnne i te fenua taatoa, na
mau ohipa ta’na i amo, mai te paari rahi e te
e tae noa’tu i to’na pohe. Ua na reira oia, no
imi i te maitai tumu no te fenua nei. oia hoi no te nunaa
hiti. Ua ô oia i roto i te mau Piha tumu a te Hau ; e mea maoro
to’na faaatereraa i te Piha faaapu. I te tau i
mau
faaapu vanila i te ma‘i, ua ani oia i te Hau
mau tamaroa
Teihea taua
ratou totei hooraa
haamaitai ratou i to
i te tau-
roto i te
itoito tuutuu ore,
to’na.hinaaro i te
ta-
tupuhia’i te
Marite i te hoè taata
YIA
3
POROTKTANI
ite ia haere mai i Tahiti e irai i te ora o te mau
faaapu vanila,
taemai oia, e ua haapii i te taata i te ravea e maitai faahou
ai. Ua ô to tatou hoa i roto i te Apooraa Rahi taaê no te Aihua-
e ua
oia hol te Apooraa a te Tavana Rahi, e ua riro oia ei
no taua Apooraa tumu, na roto i ta’na
mau
parau paari, e to’na ite maitai i te huru o te taata tahiti. âita
oia i amui i te hoè ohipa ino ; ua tiamâ noa to’na roo, no te
mea, ua irai noa oia i te maramarama e ta te maramarama ohipa,
raau,
melo faufaa rahi
oia hoi te parau
E teie te tahi !
tia, te parau mau e te aroha.
ua
here rahi M. Ahnne i to’na ai‘a, ia Farani.
Ehia
taata rii ta’na i tauturu? ehia peapea tei matara i to’na paari e
i to’na aroha? Ehia uputa ta’na i haamahiti, no tei ati? Eita râ
e moe i to te fenua taatoa e : o Ahnne te ,hoê tei aratai i te fenua i te pae no de Gaulle, i te 2 no Tetepa 1940. Ua hio te mau
taata ia'na, i taua mau mahana rumaruma rahi, e ua tiaturi ralou e : e tapea o Ahnne i te reva no te Tiamaraa, mai te patoi
i te mau titiaaa, i te pae no taua aito rahi ra. E mai te mea, ua
riro te roo no Tahiti ei roo hanahana e te ora, i roto i teie tamai, 0 to tatou mau tamarii aito hoi no Bir Hakeim te tahi tumu,
0 Ahnne atoa râ te tahi tumu, no le mea, ua aratai oia i to ta¬
tou nunaa i nia i te e‘a hanahana o te ore e tatarahapahia. Na
te rê rahi fatata e haapii mai e: aita o Ahnne i hape. E taata
faaroo rahi oia; ta’na mau aoraa, ta’na mau faaitoitoraa, mea
mahanahana rahi e te inaramarama. E puta te aau ! E te haeE ua
here to Tahiti nei ia Farani na roto i to’na hohoa.
haa hoi to'na aau.
haapaohia to’na oroa hunaraa i te Sapati 8 no Eperera,
e tae noa’tu i te hora 6. Ua î roa te tare pureraa i
taata, mai te Tavana rahi e to’na pae, tae noa’tu i to Papeete
taatoa, e na Paroita. Na Verenie* Peretiteni no te A.R., i faatere
i taua pureraa ra. E ia tae i te aua i Paurani, na M. J. Charpier
Ua
mai te hora 3
la oti ta’na, ua orero te Tavana
Teriieroo, tavana ; ua faateni raua i te hohoa no
teie aito e no teie liôa here ta te Rau Farani i tafetia i te fetia
hanahana, e ta de Gaulle i tafetia atoa i te Croix de la Libéra¬
tion \ Pohe noà oia, te parau noa maira ïa to’na faaroo i ta’na
i faaoti i taua oro'a hanahana.
Rahi
raua
o
ohipa.
Tefaalte nei te Vea i to’na aroha tumu ia Madame Ahnne e i
to’na utuafare tamarii taatoa, i Tahiti nei e te fenua papaa.
PUROTETANI
VEA
4
E|rata|no|Lonedona mai.
i mairi a'enei, ua haponohia te hoê
orometua-nuu, ia Frank CHRISTOL, ei tauturu ia’na no te mau'ohâ ia ta’na e rave neiita tatou mau Tamarii Tahiti, e vai i reira, e ta’na e faaitoito noa nei.
la au i tei faauhia e na Apooraa Eahi
tauturu ( 6 • 000 farane ia amuihia ) i te
Teie ta’na rata pahonoraa r
Lomdona, i te SI no Tenuare IHS.
I TE HUI-FAAROO E VAI I TAHITI,
lesu-Mesia,
roto i to outautururaa-moni
ohipa
tei faaruë ia
hinaaro i te tauturu i
puai.
hiai
E au mau taeaë e au mau tuahine here, i roto ia
ua
hapono iho nei te orometua ra o Charles
— na
tou i‘oa — i te Ekalesia e vai ra i Lonedona, i te
faahiahia rahi e 6.000 farane, eitapao haamaitairaano te mau
ta matou i tamata i te rave no ta outou mau tamarii o
Tahiti, mai te matahiti 1940 mai, no to ratou
to tatou Ai‘a-Metua tei haavîhia e te hoê enemi
Ua farii matou i ta outou mau tamarii, hoê â huru,
te mea ra
Vernier
tamarii na matou iho.
Ua hinaaro hoi matou e ia hau roa’tu â to
tou i ta matou i rave a'enei ; aita râ
no mau
rahi o to ratou mau puhaparaa. Teie rà, e
mau
e ; e mau
matou tautururaa ia ra¬
te
fifi e no te atea
tia
ia matou ia faaite
papu ia outou e : te amo nei matou ia ratou paatoa i roto i to matou
i tia,
mau aau
!
Aue rà hoi e ! ua horoa te vetahi i to
te tîtîraa tei hau roa i te riaria. Te oto
mea ra e,
o ta matou iho mau
tamarii.
ratou ora ia ora te ao nei i
nei matou ia ratou, mai te
I tei toe mai à i Paratane (aita i rahi),
te mana'o noa nei matou
matou ia ratou, mai te ani
ia ratou, aita e faaea, e te poihere nei
i te Atua ia paruruhia ratou i te ino.
Mai te haamauruuru à ia outou i to outou tapao
ito rahi, te ani nei matou.ia farii outou to
i
te ruperupe o ta outou mau
faatau-aroha ito-
matou mau hinaaro, no
Ekalesia. la faarahi mai te Atua i To'na
aroha i nia ia outou.
Na roto i te i'oa no te Apooraa o te
Ekalesia.
Papaihia : Frank CHRISTOL, Orometua.
Tuatapaparaa parau tahito
To te Evanelia taevaa mai i Tahiti.
l roto i te Ve'a no
Eperera, ua hi‘o tatou i te mau ati hururau la te
matahiti malamua,
i hope;
orometua
orometua paratane i farerei i Tahiti nei, i-te mau
a faaea’i ratou i te otue i Matavai (Haapape). Aitâ taua parau-ra
e no reira, e hi‘o â tatou i te -tahi atu â mau peapea ta te mau
mau
j farerei
i taua anotau matamua ( 1797-1801 ).
VEA
6. Teie te
ono
o
te ati :
POROTETANI
Te
mau
5
tiisia taata.
Te
papai nei te hoê orometua i te 16 no Atopa 1799: ua faaroo matou e, e pae taata i taparahihia i Eimeo i na mahana i mairi a'enei, e ua
J
haru atoahia ratou ei tusia taata, rave rahi te taata rii veve no Pare tei horo
i te mou‘a, e tapuni. Ua taa noa e : te opua nei Tu raua o Pômare i te
Iutahia mai, mai Eimeo i Tahit nei, i te ari ra. E no te mat 'u o te
faarahi i te reira
Te
na
mau
tusia, no te hoê mau tumu ohipa ta raua e ite nei.
ô faahou nei
taua
orometua ra,
i te 13 no
Novem'a 1799:
«
I
teie
^«(
poipoi, e tino taata tei utahia mai, mai Papenoo mai, i te arii. E piti
to matou tei ite mata i taua tino pohe ra. Ua taamuhia oia i roto i te hoê
haapee niau roa ; Ua tupai ino-roa-hia to’na upoo i te ofai. Te faaroo nei
matou e : ua tono Pômare i te ve‘a i te mau mataeinaa no Taiarapu, e
faaue i te tino taata, no ta’na mau tusia. E riro e, e parau apî te tupu i
teie
mau area mahana ».
Te
marae
rahi
no
taua
mau
tusia taata, i
te reira tau, tei Atahuru ïa
.î|' ( Papehue ). Tei reira te tii no Oro.
’l
ijji
7. Te fifi rahi o te reo Tahiti, ia haru e ia tamau.
Ta ratou ïa ohipa rahi, tuutuu-ore, i tera mahana e i tera mahana, ma-
'È oti râ: te tamata
i te haru i te ite i te
reo
tahiti ; e
inaha!
e
ohipa iti
1 rahi e te rave atâ. Ua parau-noa-hia ratou, i mua ra e: e reo haru ohie.
;| Te ite nei râ ratou e, e ohipa iti rahi, no te mea, aita roa e aveia no
■i taua reo ra, i to ratou anotau. O ratou atura tei faaitoito maite i te haru
i tera
reo
e
i tera reo,
te huru
o
te taumiraa, e no te haapotoraa, e no
ij te haamaororaa, e no te hutiraa. Na roto râ i to ratou îaaoromai, e to
ratou itoito i te paheruraa i te mau huru o taua reo ra, ua tere rii ta ratou ohipa.
I te hopea no te matahiti 1799, e 2.500 reo rii taa-ê tei roaa
mai, a toe ai tei toe, Haamata’tura ratou i te, faaau i te hoê taramela iti
iSfavei'a) no te reo Tahiti. O te oho matamua ïa no te mau reo maori no
fî Polinetia tei ferurihia e teie taraveiahia i mûri iho.
Teie râ, ore noa’tu taua mau reo e rave rahi i roaa mai ia ratou, àitâ
V ratou i haamata i te poro i te Evanelia i te vahi atea, oia hoi i te mau
mataeinaa i Tahiti, no to ratou vitiviti-ore i te parau i te reo tahiti i reira.
8. Te mau feiiraa e te mau tahooraa i roto i te utuafare arii.
Ta ratou atoa
e
ite
noa
ÿihia i roto i te utuafare arii
i^etaraa i to
••Vÿ
«reira
raua
mana
ra :
te
mau
ohipa iino tei opuahia
no Pômare e no
arii. Aita ratou i
ere
e
tei rave-
Tu, ta’na tamaiti, ei faaeta-
i te mau mana'o miimii i te
tau. Eaha te tumu i
taparahihia’i Manemane, te tahu'a rahi marama,’^'rama no Tahiti, i tai mai i Taharaa, i te pae hopea no te matahiti 1798?
te feii ïa, e te mana'o tahoo no Pômare, e no Itia ta’na
vahiné, i
n.^ïtaua tahu'a rahi ra. Ua parauhia oia e: e taata parau paari rahi e te ma'.|,ramarama i te mau parau tahito no te fenua, e no te mau atua, e no te
«jhaamoriraa. Ua pohehae Pômare mâ i to’na mana, e ua mata'u raua o te
\ÿ.'jhaapohehia raua i taua mana ra ( ia au i te arii no .Moabi tei mata'u ia
jaBalaama, no to’na mana-haamaitaifaa e no to’na mana-faainoraa. .,) E
.
;
VEA
POROTETANl
taparahihia taua tahu'a ra ; e tei roto atoa o Tu i taua ohipa
imi i te ora no Manemane, aita
înaha!
ua
ino
Ua tamata te mau orometua i te
ra.
i manuia.
te mau pahi papaa tei tae mai i Tahiti.
raatira-pahi, mai to te pahi ra o Nautile, tei opani i la’na
mau matalo i te taui i te paura pupuhi i to te fenua. Aita râ te tahi mau
raatira i na reira. I te matahiti 1.800, ua tutau te pahi ra o Eliza i Matavai, é iva noa iho mahana to’na faaearaa i Tahiti, mai te hamani ino
râ i to te fenua e i te ohipa o te faaroo a te mau orometua. Teie taua
hamani ino ra : ua hoo ratou i te pupuhi e rave rahi i te taata, e te pau¬
ra, e ua vaiihohia e maha mataro taiata tei tapjuni i uta, e o tei riro i
9. Te peapea o
Ahiri te
mau
hoê mau peapea e rave rahi i Pare ; ua amui
i ta ratou mau peu. E oto rahi to te mau orometua
mûri iho, ei tumu no te
ratou i te mau etene,
i
haapiiraa i te nu-
papaa i te hioraa i te mau papaa no to ratou nunaa
te
naa tahiti i te mau haapaoraa hairiiri, mai te taiva i te Atua mau.
i farerei a'enei, aita te aau
ô ra te tahi i te papai i ta’na
« Te ohipa ta matou e tautoo nei, e ere ïa i to matou, no te
Ore noa’tu râ tàua mau ati taatoa ta tatou
no
te mau orometua
Taiete :
i haaparuparuhia. Te na
hoi te imi i te mau ravea e au, tei la’na râ te
nei matou e: e ere i te mea faufaa-ore
te huru 'o to matou aratai-raa-hia i onei, e no to matou parururaahia.
Te hi‘o orama nei râ matou i te hoê anotau e ite ai matou i le Parau a
te Atua i te hororaa e i te faahanahanaraahia. E rave rahi paha te mau tau
Atua râ. Tei ia matou
haamaitai ia ratou. Te tiaturi noa
poiri i mua ia matou, e e riro te mau ihe no ô mai ia Satani i te faatupu
î te taiâ e te ahoaho hou te tupuraa o taua mahana ra. Teie râ, ia ite
matou i te hoê noa a‘e taata tahiti i te fariuraa ia lesu, e mo‘e ïa i reira
te mau mahana pouri i faaoromai ai matou i te mau tara no Satani ».
franklin Roosevelt.
Ua faaroo paatoa tatou e: ua pohe roa te Peretiteni rahi no
America, oia hoi, o Franklin Roosevelt. Ua oto to te ao taatoa
i teie aito tei riro ei taata faufaa rahi no lo’na iho fenua e no te
mau fenua’toa o te ao nei.
A maha to’na maitiraahia ei Peretiteni e te huiraalira no to’na
fenua. Te haamata ra oia i te ahuru-ma-toru o to’na matahiti i
nia i taua tiaraa teitei, i pohe ta‘ue ai oia, i te ■12 no Eperera.
Eaha râ hoi te maitai no taua taata roo rahi o te herehia e to
( maoti râ o Purutia ) ? Teie ; to’na mana'o papu e te marahi ; to’na aau mahorahora ; to’na hereraa i le laata-'
rii, ete mau fenua nainai ravea-ore ; to’na hinaaro tuutuu-ore i -f
te ao
ramarama
te faatiamï i te mau
taata.
Hou teie tama'i rahi, ua ite to
Marite i to’na aravihi qa rôto-'
7
POROTETaNI
VEA
ei faaoreraa i te anoi, e te mau peapea tei tupu i Marite iho, no te ravai-ore o te ohipa i te mau
rave-ohipa, e te roaa-ore ta ratou mau imiraa faufaa. Ua tere
faahou te mau ohipa, e te mau hooraa, i ta’na mau faaauraaNa roto râ i teie tama‘i rahi, te itearaahia to’na maitai rahi
i ta’na mau faaauraa paari,
,
no
te Hau
Amui.
Aitâ O Marite i ô i roto i te tama'i, ua faaineine râ
Roosevelt i to’na
iho
tama'i !
A vaiiho i to Europa i roto i teie auahi, eiaha râ Marite ! E ua
faa-ô. Aita oia i aueue i te mau reo — i to’na
fenua — tei parau e : eiaha roa Marite ia tomo i roto i te
fenua,
e
haamata oia i te tauturu
ia Paratane i te mauhaa tama'i.
i topitaTapone i te mau manuâ marite i te oire-ava i Pearl
flarbour (Vaihi). i reira to Roosevelt faaôraa i to’na fenua i ro¬
to i te tama'i, i te pae no Paratane-Rutia, etc.. E ua pupu oia
i te mau faufaa rarahi
eita e tia ia parau — no to’na fenua,
i roto i te rima no te Hau-Amui. E ua ite tatou i te hopea o te
reira par-au : tera te rô e fatata mai ra.
A tae râ i te 7 no
Titema 1941, oia hoi i te mahana
huna noa’i
—
Ore noa’tu râ te reira, te vai
nei â te tahi huru no Roosevelt
maotirâ to’na imi¬
tei mauruuru rahihia i roto i teie nei tama'i,
raa i te mau faaauraa e parahi ai te mau Hau,
te mau nunaa,
rii mai te hau e te peapea-ore, e te ravai i te pae
0 te tino. Na’na te " Parau mana no Atelanetita” i faaau ; ia au
te mau taata
i taua
nei
—
ia
parau ra, e au i te taata hoê —
tae
ia ite i na tiamâraa tumu e maha :
i te mau tau i mua
to’na tiaraa timla-polilita (eiaha roa
haapeapeahia i taua vahi ra); te tiamâraa i te pae o te
faaroo ( tei ia’na noa iho te haamori i to’na Atua ia au i to’na
hinaaro); te tiamâraa i te pae o to’na or ama tino (eiaha oia ia ite
i te ahoaho i te imiraa i ta’na maa, no to’na oraraa tino; na te
mau ture fenua e faaohie i te reira ); te tiamâraa i te pae o te
mata'u (ei oraraa hau to’na e tae noa’tu i to’na pohe; ia faaturahia oia e te taata tupu...)
Ua hinaaro oia i taua mau maitai no to te ao taatoa.
Ua tae hua oia i roto i te mau Apooraa rarahi no na upoo
tumu 0 te Hau-Amui i Casablanca, le Caire, Téhéran, Yalta, Qué¬
bec, etc., e ua roaa te autahoê o te mana'o, e no te aau, no
Te tiamâraa i te pae o
oia ia
..ta’na mau parau.
Ua oto Farani
V
taatoa ia’na
ua
tuuhia te mau rêva
farani i
oire-pû, o Paris, i ta’na vahin«
farereiraa taa-è.
ropu, 15 mahana, e ua titau te
-ia haere mai oia i Paris, no te Eoê
t
VEA
8
POROIETANI
P^RAU RII API
1.
1 Eur.opa : Ua tae tatou i te pae hopea roa no teie Tamai Rahi
riaria, tei liaamata i te avae Tetepa 1939. A pae matahiti e te afa i teienei,
te auahi, te roimata, te, toto manii, te pau o te mau oire, te horo oere-noa-raa
O te laata, te riaria e te poheü... TTa fatata roa te mapuliiraa aho; tera te Rê
Rahi, tei mua noa i to tatou mata; ua farara mai to’na matai! Te omiri nei
te rima o te mau nuu i to’na hohoa. la haamaitaihia te Atua.
—
O te parau rahi api ïa iio te avae Eperera. E tapao
Teie tei auraa o teie parau omuaraa :
i taua avae i te ofai
teatea.-
1- Ua tahoê te mau nuu no te Hau-Amui i ta ratou mau paturaa puai mai te
tapapa i te mafatu no Purutia, oia hoi ia Berlin. E ua taeahia.
Ua irarari te mau Icni a te Purutia, i te pae aui no. te pape rahi ra, o
Rhin, e ua tomo te mau nuu Piiratane ( to nia) e te Marite (to ropu) e te Farani (i raro) na roto i taua pape rahi ra, e ua tae i Purutia, i uta.
2- Ua roaa ia Paratane te hoê tuhaa rahi no Holane, no Purutia, e ua tae
roa i na oire rarahi no Brême e no Hambourg, o i te pape ra i Elbe. Ua hanere te tausaini o te mau-auri tei roaa mai.
3- Ua roaa ia Marite te tuhaa ropu no Purutia, e te mau oire rarahi, eita e
tia ia taio. Ua piri to ratou nuu i Berlin; ua tomo i uta i te fenua
ua tuati e te nuu rutia. Ua fatata hoê milioni mau-auri i roaa mai.
4- Ua roaa ia Farani te tuhaa raro no Purutia, Duché de Bade, e te oire
rahi ra o Stuttgart; ua tae i te otia i Helevetia, e te haere noa^ra i uta roa
Purutia, e tapapa ia Munich, te plti o te oire faatereraa.hau no
teheko;
i
Purutia i teie
mau-auri rahi roa tei roaa atoa mai.
roa te Rutia i Berlin. Ai ta â te oire taatoa i roaa ( 24 no Epe¬
rera ) e mau vaehaa rarahi râ. E mau aroraa riaria teie e tupu noa nei.
6- Ua ite o Purutia e : ua polie mau oia i teienei ; te hinaaro nei râ Hitler
tau ;
5- Ua tae
ia pohe roa to’na mau faehau, eiaha hoê
mahana rahi tuharaa no to’na basileia.
ia toel E mea maere ! Ua tae i te
7- Üa faaroohia e: ua hinaaro o Pétain i te tapapa i
i roto i te rima no te Farani, a hi'o’tu ai i te huru.
Paris e pùpù ia’na
tama‘i i Italia : ua parari te leni a te eneBologne, e ua naea te pape rahi o Pô.
,9- E rê rahi atoa tei tupu i te pae i tai, i te oire i Bordeaux (Farani).
Uariro taûa oire'-ava-pahi tumu roaei raea faufaa-ore no to te Purutia (30.000)
puhaparaa — mai te etaeta rahi — i na otu‘e i tai roa i taua oire ra. Ua
amui te nuu pahi-reva a te Marite i te mau nuu faehau e i te mau nuu moana
a te Farani, e ua puehu te mau pâ a te enemi. Ua pohe ratou e aore ra ua
8- Hoê â huru parau i te tiaraa
mi ; ua roaa te oire rahi ra o
mau-auri. Ua tiamâ
o
Bordeaux.
Te haru noa
e te fatata
I Patitifa: Aita e faaearaa te tama'i i teie moana.
nei te Marite i te mau fenua-motu apî — ha roto i te puai —
roa nei te fenua tapone i to ratou mau pahi-reva.
H.
—
Oia’toa to tatou mau aito here-ai‘a i Indochine;
ton aroraa
—•
te tamau noa nei to ra¬
i te vahi mou'a e te aihere — i te mau nuu tapone. — Hoê
â huru i Birmania; ua fatata roa taua fenua taatoa i
Ei teie ava'e i mua nei e faaitehia’tu ai
te tiamâ i te Paratane.
“Moni tauturu o te Ve'a”.
Impiimerie Elie F, Juventin — papeete, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1945