EPM_Vea Porotetani_194505.pdf
- Texte
-
Te 45
0
te Matahiti
ME 1945
Hihi 5.
VEA PQRQTETANI
AITA’TU
E NIÜ E TIA I TE
TAATA’TOA
O TEI HAAMAUHIA RA, OIA HOI TE
MESIA
HOO I TE MATAHITI
Ch.
IA HAAMAÜ MAORI RA
RA O
HOÊ:
IESÜ.
—
I Korinetia 3, 11
E PITI TAEA.
VERNIEB,, Directeur-Gérant.
Tîara^ huiraafira faranl
Ua faaroo tatou i te parau rahi apî tei neneihia i roto i te Ve‘a a
te Hau, maori râ, na roto i te faaueraa-mana no te 24 no Matil945,
te horoa nei te Hau-faatere-mono no te Repupirita Farani i te tiaraa
“ huiraatira farani ” i te
Tahiti, tei
ore
â i
roaa
mau
taata maohi
mai taua tiaraa
ra
no
to tatou aihuaraau
ia ratou.
E ua faaite te Ve‘a a te Hau e : ei te mahana matamua
1945 e haamata’i te manaraa no taua ture ra.
no
Tiurai
Ua parauhia e : e au mai te 16.000 taata no to tatou aihuaraau
o
te tano i teie ture ;
mai teie te huru : 10.600 i te mau fenua i Rare,
2.600 i Matuita, 560 i Maareva, .300 i Rapa, 1.900 i Rurutu mâ.
Eaha teie tiaraa i horoahia mai ai ? Ei haamauruururaa na Farani
i ta’na mau tamarii tamaroa e ta'na mau tamarii tamahine o tei ati'
raaitai ia’na, mai mua mai, eo tei faaite faahou ia’na i to ratou here
na roto i teie tau tama'i.
Te haafaito nei te metua, o Farani,- i ta’na mau tamarii taatoa. i
nia i taua tiaraa hanahana ra. I te matahiti 1880, ua horoahia taua
tiaraa ra i te feia tei pee ia Pômare V, e o tei tiaturi ia Farani. I
teienei râ, te faufaahia nei to Oteania farani taatoa — mai te otia
e tae noa’tu i te otia — i taua tiaraa ra, oia hoi te tiaraa no te Taata
Tiamâ.
Te pupu nei Farani i taua horo'a ra ei haamauruuru i te toto no to
tatou mau tamarii tahiti tei manii i Farani i te Tama'i 1914-1918,
oia’toai teie Tama‘i Rahi hopea, i Bir-Hakeim, i Aferita, taenoa'tu
i Italia e i Farani.
Aita’tura e patu faataa-è-raa ropu ; hoê noa iho nunaa, tamariihere ana'e no te metua hoê. - Na roto i teie ture, ua riro o Oteania
farani ei tuhaa no Farani iho, i te ati maiteraa i nia ia’na.
la riro mau teie ture apî ei maitai no to tatou, mau fenua i te pae
o te tino e i te pae o te varua ; eiaha te tiamâ hanahana i faatiamâhia’i to tatou mau fenua ia riro. ei uputa no te hoê mau ino e no te
hoê mau ohipa mâ-ore ; ei ravea râ e maë ai te fenua taatoa i nia, e
e faanuuhia’i i mua i te ruperupe mau e te hotu.
_
VÉA
2
POROÎSTAN!
Edouard, Frédéric
9^Hf4NE, 1867>1945.
i Taunoa, i te
rahi tei atuatu
i te Sapali hoi.
i te ahiahi. E
lo ratou here
fenua Tahiti.
Ua fanau o Edouard Ahnne i Farani, i te hitiaa o te râ, i te
vahi tel parauhia ; te Pays de Montbéliard
No reira mai te
hoê
orometua e te hoê mau orometua haapii tamarii e rave
rahi, ta te Totaiete faatupuraa Parau no Paris, i tono mai i ô
pohe roa to tatou hoa here, o Abnne tane,
i te 17 no Eperera. O te parau oto
i Papeete, ei Tahiti taatoa, i taua ahiahi ra, e
Ua hunahia oia i te aua i Paurani, i taua Sapati ra,
taata iti rahi roa tei tae i taua oroa hunaraa, no
faatura i taua taata parautia e te faufaa rahi no te
Ua
mahana maa,
mau
orometua to’na metua tane.
ava'e Tiunu 1892, to’na taeraa
tatou. E
I te
mai i Tahiti nei, e
mai rei¬
to’na
mai i to’na poheraa, oia hoi na roto i na matahiti e 52 e tiahapa, ua faaite oia i to’na aroha tumu e i
faufaa rahi i te Fenua nei.
Ua here oia i teie fenua, na roto i to’na haaipoiporaa i te matahiti 1894, i te tahi tamahine no Pero mâ (Walker), oia hoi te
hoê huaaino Henere, orometua tahito no te Totaiete faatupuraa
Parau no Lonedona i Tahiti nei ; e ua fanau ta raua
e
ra
mai
e
tae roa
tamarii
Ua hete oia i te fenua nei, na roto i to’na toroa tumu, oia
hoi te toroa haapii tamarii i ta tatou Haapiiraa tamaroa i Pa¬
peete, ta’na i faatere ma te papu. Ua tausani e ua tausani te
tamaroa tei tae i ta’na haapiiraa, ua hanere e ua hanere tei
rave
rahi.
mau
Brevet a te Hau, na roto i te maramaaravihi.o ta’na mau haapiiraa. Teihea taua
mau tamarii haapii i teienei? Te faatere nei ratou i to ratou toro‘a i roto i te mau Piha a te Hau ; tei te faaapu, tei te hooraa
tao'a ; e orometua haapii le tahi pae. Te haamaitai ra ratou i to
roaa
mai ia ratou te mau
rama e
te itoito, e te
ratou metua
here, tei tamau noa i
i to ratou mau ati.
te aroha ia ratou, e
i te tau-
turu ia ratou,
Edouard Ahnne i te fenua taatoa, na roto i te
ohipa ta’na i amo, mai te paari rahi e te itoito tuutuu ore,
e tae noa’tu i to’na pohe. Ua na reira oia, no to’na.hinaaro i te
imi i te maitai tumu no te fenua nei. oia hoi no te nunaa tahiti. Ua ô oia i roto i te mau Piha tumu a te Hau ; e mea maoro
to’na faaatereraa i te Piha faaapu. I te tau i tupuhia’i te mau
faaapu vanila i te ma‘i, ua ani oia i te Hau Marite i te
Ua here râ o
mau
hoè taata
YIA
3
POROTKTANI
ite ia haere mai i Tahiti e irai i te ora o te mau
faaapu vanila,
taemai oia, e ua haapii i te taata i te ravea e maitai
ai. Ua ô to tatou hoa i roto i te Apooraa Rahi taaê no te
faahou
Aihuaraau, oia hol te Apooraa a te Tavana Rahi, e ua riro oia ei
melo faufaa rahi no taua Apooraa tumu, na roto i ta’na mau
parau paari, e to’na ite maitai i te huru o te taata tahiti. âita
e ua
tiamâ noa to’na roo, no te
ta te maramarama ohipa,
oia hoi te parau tia, te parau mau e te aroha.
E teie te tahi ! ua here rahi M. Ahnne i to’na ai‘a, ia Farani.
E ua here to Tahiti nei ia Farani na roto i to’na hohoa. Ehia
taata rii ta’na i tauturu? ehia peapea tei matara i to’na paari e
i to’na aroha? Ehia uputa ta’na i haamahiti, no tei ati? Eita râ
e moe i to te fenua taatoa e : o Ahnne te ,hoê tei aratai i te fenua i te pae no de Gaulle, i te 2 no Tetepa 1940. Ua hio te mau
taata ia'na, i taua mau mahana rumaruma rahi, e ua tiaturi ralou e : e tapea o Ahnne i te reva no te Tiamaraa, mai te patoi
i te mau titiaaa, i te pae no taua aito rahi ra. E mai te mea, ua
riro te roo no Tahiti ei roo hanahana e te ora, i roto i teie tamai, 0 to tatou mau tamarii aito hoi no Bir Hakeim te tahi tumu,
0 Ahnne atoa râ te tahi tumu, no le mea, ua aratai oia i to ta¬
tou nunaa i nia i te e‘a hanahana o te ore e tatarahapahia. Na
te rê rahi fatata e haapii mai e: aita o Ahnne i hape. E taata
faaroo rahi oia; ta’na mau aoraa, ta’na mau faaitoitoraa, mea
mahanahana rahi e te inaramarama. E puta te aau ! E te haeoia
i amui i te hoè
mea, ua
irai
noa
ohipa ino
oia i te
;
ua
maramarama e
haa hoi to'na aau.
haapaohia to’na oroa hunaraa i te Sapati 8 no Eperera,
e tae noa’tu i te hora 6. Ua î roa te tare pureraa i
taata, mai te Tavana rahi e to’na pae, tae noa’tu i to Papeete
taatoa, e na Paroita. Na Verenie* Peretiteni no te A.R., i faatere
i taua pureraa ra. E ia tae i te aua i Paurani, na M. J. Charpier
Ua
mai te hora 3
la oti ta’na, ua orero te Tavana
Teriieroo, tavana ; ua faateni raua i te hohoa no
teie aito e no teie liôa here ta te Rau Farani i tafetia i te fetia
hanahana, e ta de Gaulle i tafetia atoa i te Croix de la Libéra¬
tion \ Pohe noà oia, te parau noa maira ïa to’na faaroo i ta’na
i faaoti i taua oro'a hanahana.
Rahi
raua
o
ohipa.
Tefaalte nei te Vea i to’na aroha tumu ia Madame Ahnne e i
to’na utuafare tamarii taatoa, i
Tahiti nei
e
te fenua papaa.
PUROTETANI
VEA
4
E|rata|no|Lonedona mai.
Apooraa Eahi i mairi a'enei, ua haponohia te hoê
amuihia ) i te orometua-nuu, ia Frank CHRISTOL, ei tauturu ia’na no te mau'ohâ ia ta’na e rave neiita tatou mau Tamarii Tahiti, e vai i reira, e ta’na e faaitoito noa nei.
la
au
i tei faauhia e na
tauturu ( 6 • 000
farane ia
Teie ta’na rata pahonoraa r
Lomdona, i te SI no
Tenuare IHS.
TAHITI,
tuahine here, i roto
I TE HUI-FAAROO E VAI I
lesu-Mesia, ua
roto i to outautururaa-moni
mau ohipa
tei faaruë ia
hinaaro i te tauturu i
puai.
hiai te mea ra
E au mau taeaë e au mau
ia
hapono iho nei te orometua ra o Charles
— na
tou i‘oa — i te Ekalesia e vai ra i Lonedona, i te
faahiahia rahi e 6.000 farane, eitapao haamaitairaano te
ta matou i tamata i te rave no ta outou mau tamarii o
Tahiti, mai te matahiti 1940 mai, no to ratou
to tatou Ai‘a-Metua tei haavîhia e te hoê enemi
Ua farii matou i ta outou mau tamarii, hoê â huru,
Vernier
tamarii na matou iho.
Ua hinaaro hoi matou e ia hau roa’tu
tou i ta matou i rave a'enei ; aita râ
rahi o to ratou mau puhaparaa. Teie rà,
e ; e mau
â to matou tautururaa ia ra¬
i tia, no te mau fifi e no te atea
e
tia mau ia matou ia faaite
i roto i to matou
e ! ua horoa te vetahi i to ratou ora ia ora te ao nei i
te tîtîraa tei hau roa i te riaria. Te oto nei matou ia ratou, mai te
e, o ta matou iho mau tamarii.
I tei toe mai à i Paratane (aita i rahi), te mana'o noa nei matou
ia ratou, aita e faaea, e te poihere nei matou ia ratou, mai te ani
i te Atua ia paruruhia ratou i te ino.
Mai te haamauruuru à ia outou i to outou tapao faatau-aroha itoito rahi, te ani nei matou.ia farii outou i to matou mau hinaaro, no
te ruperupe o ta outou mau Ekalesia. la faarahi mai te Atua i To'na
papu
ia outou e : te amo
!
Aue rà hoi
nei matou ia ratou paatoa
mau aau
mea ra
aroha i nia ia outou.
Na roto i te
i'oa no te Apooraa o te Ekalesia.
Papaihia : Frank CHRISTOL, Orometua.
Tuatapaparaa parau
To te Evanelia
tahito
taevaa mai i
Tahiti.
hi‘o tatou i te mau ati hururau la te
farerei i Tahiti nei, i-te mau matahiti malamua,
a
Matavai (Haapape). Aitâ taua parau-ra i hope;
e
i te -tahi atu â mau peapea ta te mau orometua
j farerei i taua anotau matamua ( 1797-1801 ).
l roto i te
Ve'a no Eperera, ua
orometua paratane i
faaea’i ratou i te otue i
no reira, e hi‘o â tatou
mau
VEA
6. Teie te
ono
te ati :
o
POROTETANI
Te
mau
tiisia taata.
Te
papai nei te hoê orometua i te 16
ou e, e pae taata i taparahihia i Eimeo i
J
5
no
na
Atopa 1799: ua faaroo matmahana i mairi a'enei, e ua
haru atoahia ratou ei tusia taata, rave rahi te taata rii veve no Pare tei horo
i te mou‘a, e tapuni. Ua taa noa e : te opua nei Tu raua o Pômare i te
faarahi i te reira mau tusia, no te hoê mau tumu ohipa ta raua e ite nei.
Iutahia mai, mai Eimeo i Tahit nei, i te ari ra. E no te mat 'u o te
ô faahou nei
taua orometua ra, i te 13 no Novem'a 1799: « I
tino taata tei utahia mai, mai Papenoo mai, i te arii. E piti
to matou tei ite mata i taua tino pohe ra. Ua taamuhia oia i roto i te hoê
haapee niau roa ; Ua tupai ino-roa-hia to’na upoo i te ofai. Te faaroo nei
^«( matou e : ua tono Pômare i te ve‘a i te mau mataeinaa no Taiarapu, e
faaue i te tino taata, no ta’na mau tusia. E riro e, e parau apî te tupu i
Te
na
teie
poipoi,
teie
mau area
Te
e
mahana
rahi
marae
».
taua
no
.î|' ( Papehue ). Tei reira te tii
’l
ijji
mau
tusia taata, i
te reira tau, tei Atahuru ïa
no Oro.
7. Te fifi rahi o te reo Tahiti, ia haru e ia tamau.
Ta ratou ïa ohipa rahi, tuutuu-ore, i tera mahana e i tera mahana,
'È
oti râ: te tamata i te haru i te ite i te
1
rahi
e
reo
tahiti ; e
inaha!
e
ma-
ohipa iti
te rave atâ. Ua parau-noa-hia ratou, i mua ra e: e reo haru ohie.
;| Te ite nei râ
ratou e, e ohipa iti rahi, no te mea, aita roa e aveia no
i to ratou anotau. O ratou atura tei faaitoito maite i te haru
i tera reo e i tera reo, te huru o te taumiraa, e no te haapotoraa, e no
ij te haamaororaa, e no te hutiraa. Na roto râ i to ratou îaaoromai, e to
ratou itoito i te paheruraa i te mau huru o taua reo ra, ua tere rii ta ratou ohipa. I te hopea no te matahiti 1799, e 2.500 reo rii taa-ê tei roaa
mai, a toe ai tei toe, Haamata’tura ratou i te, faaau i te hoê taramela iti
iSfavei'a) no te reo Tahiti. O te oho matamua ïa no te mau reo maori no
fî Polinetia tei ferurihia e teie taraveiahia i mûri iho.
Teie râ, ore noa’tu taua mau reo e rave rahi i roaa mai ia ratou, àitâ
V ratou i haamata i te poro i te Evanelia i te vahi atea, oia hoi i te mau
■i
taua
reo ra,
mataeinaa i
8. Te
Tahiti,
no
feiiraa
to ratou vitiviti-ore i te parau i te reo tahiti i reira.
te mau tahooraa i roto i te utuafare arii.
ra : te mau ohipa iino tei opuahia e tei raveÿihia i roto i te utuafare arii no Pômare e no Tu, ta’na tamaiti, ei faaetai^etaraa i to raua mana arii. Aita ratou i ere i te mau mana'o miimii i te
mau
Ta ratou atoa
••Vÿ
«reira
e
ite
e
noa
tau. Eaha te tumu i
taparahihia’i Manemane, te tahu'a rahi marama,’^'rama no Tahiti, i tai mai i Taharaa, i te pae hopea no te matahiti 1798?
te feii ïa, e te mana'o tahoo no Pômare, e no Itia ta’na
vahiné, i
n.^ïtaua tahu'a rahi ra. Ua parauhia oia e: e taata parau paari rahi e te ma'.|,ramarama i te mau parau tahito no te fenua, e no te mau atua, e no te
«jhaamoriraa. Ua pohehae Pômare mâ i to’na mana, e ua mata'u raua o te
\ÿ.'jhaapohehia raua i taua mana ra ( ia au i te arii no .Moabi tei mata'u ia
jaBalaama, no to’na mana-haamaitaifaa e no to’na mana-faainoraa. .,) E
.
;
VEA
POROTETANl
taparahihia taua tahu'a ra ; e tei roto atoa o Tu i taua ohipa
i te imi i te ora no Manemane, aita
înaha!
ua
ino
Ua tamata te mau orometua
ra.
i manuia.
te mau pahi papaa tei tae mai i Tahiti.
raatira-pahi, mai to te pahi ra o Nautile, tei opani i la’na
mau matalo i te taui i te paura pupuhi i to te fenua. Aita râ te tahi mau
raatira i na reira. I te matahiti 1.800, ua tutau te pahi ra o Eliza i Matavai, é iva noa iho mahana to’na faaearaa i Tahiti, mai te hamani ino
râ i to te fenua e i te ohipa o te faaroo a te mau orometua. Teie taua
hamani ino ra : ua hoo ratou i te pupuhi e rave rahi i te taata, e te pau¬
ra, e ua vaiihohia e maha mataro taiata tei tapjuni i uta, e o tei riro i
9. Te peapea o
Ahiri te
mau
hoê mau peapea e rave rahi i Pare ; ua amui
i ta ratou mau peu. E oto rahi to te mau orometua
mûri iho, ei tumu no te
ratou i te mau etene,
i te hioraa i te mau papaa no to ratou nunaa i te haapiiraa i te nuhairiiri, mai te taiva i te Atua mau.
Ore noa’tu râ tàua mau ati taatoa ta tatou i farerei a'enei, aita te aau
no te mau orometua i haaparuparuhia. Te na ô ra te tahi i te papai i ta’na
Taiete : « Te ohipa ta matou e tautoo nei, e ere ïa i to matou, no te
Atua râ. Tei ia matou hoi te imi i te mau ravea e au, tei la’na râ te
haamaitai ia ratou. Te tiaturi noa nei matou e: e ere i te mea faufaa-ore
te huru 'o to matou aratai-raa-hia i onei, e no to matou parururaahia.
Te hi‘o orama nei râ matou i te hoê anotau e ite ai matou i le Parau a
te Atua i te hororaa e i te faahanahanaraahia. E rave rahi paha te mau tau
poiri i mua ia matou, e e riro te mau ihe no ô mai ia Satani i te faatupu
î te taiâ e te ahoaho hou te tupuraa o taua mahana ra. Teie râ, ia ite
matou i te hoê noa a‘e taata tahiti i te fariuraa ia lesu, e mo‘e ïa i reira
te mau mahana pouri i faaoromai ai matou i te mau tara no Satani ».
papaa
naa
tahiti i te mau haapaoraa
franklin Roosevelt.
Ua faaroo paatoa tatou e: ua pohe roa te Peretiteni rahi no
America, oia hoi, o Franklin Roosevelt. Ua oto to te ao taatoa
i teie aito tei riro ei taata faufaa rahi no lo’na iho fenua e no te
mau fenua’toa o te ao nei.
A maha to’na maitiraahia ei Peretiteni e te huiraalira no to’na
fenua. Te haamata ra oia i te ahuru-ma-toru o to’na matahiti i
nia i taua tiaraa teitei, i pohe ta‘ue ai oia, i te ■12 no Eperera.
Eaha râ hoi te maitai no taua taata roo rahi o te herehia e to
( maoti râ o Purutia ) ? Teie ; to’na mana'o papu e te marahi ; to’na aau mahorahora ; to’na hereraa i le laata-'
rii, ete mau fenua nainai ravea-ore ; to’na hinaaro tuutuu-ore i -f
te ao
ramarama
te faatiamï i te mau
taata.
Hou teie tama'i rahi, ua ite to
Marite i to’na aravihi qa rôto-'
POROTETaNI
VEA
7
paari, ei faaoreraa i te anoi, e te mau peapea tei tupu i Marite iho, no te ravai-ore o te ohipa i te mau
rave-ohipa, e te roaa-ore ta ratou mau imiraa faufaa. Ua tere
faahou te mau ohipa, e te mau hooraa, i ta’na mau faaauraaNa roto râ i teie tama‘i rahi, te itearaahia to’na maitai rahi
i ta’na
,
no
mau
te Hau
Aitâ
O
faaauraa
Amui.
Marite i ô i roto i te
tama'i,
ua
faaineine râ Roosevelt i to’na
i to’na iho
i te tama'i !
A vaiiho i to Europa i roto i teie auahi, eiaha râ Marite ! E ua
haamata oia i te tauturu ia Paratane i te mauhaa tama'i.
A tae râ i te 7 no Titema 1941, oia hoi i te mahana i topitahuna noa’i Tapone i te mau manuâ marite i te oire-ava i Pearl
flarbour (Vaihi). i reira to Roosevelt faaôraa i to’na fenua i ro¬
to i te tama'i, i te pae no Paratane-Rutia, etc.. E ua pupu oia
i te mau faufaa rarahi
eita e tia ia parau — no to’na fenua,
i roto i te rima no te Hau-Amui. E ua ite tatou i te hopea o te
reira par-au : tera te rô e fatata mai ra.
Ore noa’tu râ te reira, te vai nei â te tahi huru no Roosevelt
tei mauruuru rahihia i roto i teie nei tama'i, maotirâ to’na imi¬
fenua,
fenua
e
—
faa-ô. Aita oia i aueue i te mau reo —
tei parau e : eiaha roa Marite ia tomo i roto
—
i te mau faaauraa e
raa
0
te
i taua
nei
parahi ai te mau Hau, te mau nunaa,
ravai i te pae
i faaau ; ia au
ia tae i te mau tau i mua
rii mai te hau e te peapea-ore, e te
tino. Na’na te " Parau mana no Atelanetita”
te mau taata
—
parau ra, e au i te taata hoê —
ia ite i na tiamâraa tumu e maha
:
to’na tiaraa timla-polilita (eiaha roa
haapeapeahia i taua vahi ra); te tiamâraa i te pae o te
faaroo ( tei ia’na noa iho te haamori i to’na Atua ia au i to’na
hinaaro); te tiamâraa i te pae o to’na or ama tino (eiaha oia ia ite
i te ahoaho i te imiraa i ta’na maa, no to’na oraraa tino; na te
mau ture fenua e faaohie i te reira ); te tiamâraa i te pae o te
mata'u (ei oraraa hau to’na e tae noa’tu i to’na pohe; ia faaturahia oia e te taata tupu...)
Ua hinaaro oia i taua mau maitai no to te ao taatoa.
Ua tae hua oia i roto i te mau Apooraa rarahi no na upoo
tumu 0 te Hau-Amui i Casablanca, le Caire, Téhéran, Yalta, Qué¬
bec, etc., e ua roaa te autahoê o te mana'o, e no te aau, no
Te tiamâraa i te pae o
oia ia
..ta’na mau parau.
Ua oto Farani
V
taatoa ia’na ua tuuhia te mau rêva farani
e ua titau te oire-pû, o Paris, i ta’na
Paris, no te Eoê farereiraa taa-è.
ropu, 15 mahana,
-ia haere mai oia i
i
vahin«
t
POROIETANI
VEA
8
P^RAU RII API
1.
1 Eur.opa : Ua tae tatou i te pae hopea roa no teie Tamai Rahi
riaria, tei liaamata i te avae Tetepa 1939. A pae matahiti e te afa i teienei,
te auahi, te roimata, te, toto manii, te pau o te mau oire, te horo oere-noa-raa
O te laata, te riaria e te poheü... TTa fatata roa te mapuliiraa aho; tera te Rê
Rahi, tei mua noa i to tatou mata; ua farara mai to’na matai! Te omiri nei
te rima o te mau nuu i to’na hohoa. la haamaitaihia te Atua.
—
O te parau rahi api ïa iio te avae Eperera. E tapao i
Teie tei auraa o teie parau omuaraa :
1- Ua tahoê te mau nuu no te Hau-Amui i ta ratou mau
taua avae i te
ofai
teatea.-
paturaa puai
mai te
tapapa i te mafatu no Purutia, oia hoi ia Berlin. E ua taeahia.
Ua irarari te mau Icni a te Purutia, i te pae aui no. te pape rahi ra, o
Rhin, e ua tomo te mau nuu Piiratane ( to nia) e te Marite (to ropu) e te Farani (i raro) na roto i taua pape rahi ra, e ua tae i Purutia, i uta.
2- Ua roaa ia Paratane te hoê tuhaa rahi no Holane, no Purutia, e ua tae
roa i na oire rarahi no Brême e no Hambourg, o i te pape ra i Elbe. Ua hanere te tausaini o te mau-auri tei roaa mai.
3- Ua roaa ia Marite te tuhaa ropu no Purutia, e te mau oire rarahi, eita e
tia ia taio. Ua piri to ratou nuu i Berlin; ua tomo i uta i te fenua
ua tuati e te nuu rutia. Ua fatata hoê milioni mau-auri i roaa mai.
4- Ua roaa ia Farani te tuhaa raro no Purutia, Duché de Bade, e te oire
rahi ra o Stuttgart; ua tae i te otia i Helevetia, e te haere noa^ra i uta roa
Purutia, e tapapa ia Munich, te plti o te oire faatereraa.hau no
teheko;
i
Purutia i teie
mau-auri rahi roa tei roaa atoa mai.
roa te Rutia i Berlin. Ai ta â te oire taatoa i roaa ( 24 no Epe¬
rera ) e mau vaehaa rarahi râ. E mau aroraa riaria teie e tupu noa nei.
6- Ua ite o Purutia e : ua polie mau oia i teienei ; te hinaaro nei râ Hitler
tau ;
5- Ua tae
ia pohe roa to’na mau faehau,
mahana rahi tuharaa no to’na
eiaha hoê ia toel E mea maere !
Ua tae i te
basileia.
7- Üa faaroohia e: ua hinaaro o Pétain i te tapapa i Paris e pùpù ia’na
i roto i te rima no te Farani, a hi'o’tu ai i te huru.
8- Hoê â huru parau i te tiaraa tama‘i i Italia : ua parari te leni a te enemi ; ua roaa te oire rahi ra o Bologne, e ua naea te pape rahi o Pô.
,9- E rê rahi atoa tei tupu i te pae i tai, i te oire i Bordeaux (Farani).
Uariro taûa oire'-ava-pahi tumu roaei raea faufaa-ore no to te Purutia (30.000)
puhaparaa — mai te etaeta rahi — i na otu‘e i tai roa i taua oire ra. Ua
amui te nuu pahi-reva a te Marite i te mau nuu faehau e i te mau nuu moana
a te Farani, e ua puehu te mau pâ a te enemi. Ua pohe ratou e aore ra ua
mau-auri. Ua tiamâ
o
Bordeaux.
Te haru noa
e te fatata
I Patitifa: Aita e faaearaa te tama'i i teie moana.
nei te Marite i te mau fenua-motu apî — ha roto i te puai —
roa nei te fenua tapone i to ratou mau pahi-reva.
H.
—
Oia’toa to tatou
ton aroraa
—•
mau
Indochine; te tamau noa nei to ra¬
— i te mau nuu tapone. — Hoê
taua fenua taatoa i te tiamâ i te Paratane.
aito here-ai‘a i
i te vahi mou'a e te
â huru i Birmania; ua
fatata roa
Ei teie ava'e i mua nei e
aihere
faaitehia’tu ai
“Moni tauturu o te Ve'a”.
Impiimerie Elie F, Juventin — papeete, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1945