EPM_Vea Porotetani_194504.pdf
- Texte
-
Te 45
0
Matahiti
te
AITA’TU
K
NIt]
—
E TIA I TE
O TEI HAAMAUHIA RAt
EPERERA 1945
TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA
MESIA RA O l'ESU. — I Korinetia 3, 11
OIA HOI TE
HO O I TE MATAHITI
Ch.
flihi 4.
—
HOÊ : E PITI TARA.
VERNIER, Directeur-Gérant.
Te parau parabole ra
oia ia ratou.
I. Taihoê hanere i te huero hoê { Luka VIII-8 ) : I roto i te hoê o
ta’na mau buka no te u‘i api, te faatia nei Jules Verne (te hoê taata
hoê mau raau e
te pavot, (aihere tupu
i te raau hoê. Teie te
piti : te avaava ; e roaa e 360.000 huero i te raau hoê.
Aita lesu e titau nei i te taata faaroo i te hoê hoturaa e au i taua
faito ra. Mai te mea taihoê hanere i te huero hoê, e aore ra taiono
ahuru, e aore ra taitoru ahuru noa iho, e riroïa taua repo i te repo
maitai roa, e taua raau ra i te raau hotu rahi.
Eaha ? E mea fifi anei na te pipi no lesu Mesia — tei here i to’na
Patu e O tei hinaaro i to’na Basileia ia tupu — ia tamata mau oia,
na roto i to’na oraraa taata," i te ume mai i e 30, e 60, e 100 varuataata i te Evanelia ? E mea fifi anei na te feia faaroo o tei ite i te
maitai rahi no te ohipa a te Taiete Haapae (oiahoite “ohipa signé”)
ia ume mai i e 30, e 60, e 100 melo api i taua Taiete ra ?
E riro te tahi pae i te parau e ; e mea iti roa te reira faito ! Atira
noa’tu ! mai te mea e taeahia teie faito, e haere oioi roa i mua te
farani'papai buka faahiâhia rahi ) i te parau no te
'no te hoê rnau aihere hotu rahi. Teie te tahi :
rahi i te fenua inidia) ; e roaa e 32.000 huero
Basileia
o
te Atua.
II. Ua ite hoi au ita‘ui faaroo a'enei (II Tim.
tou i te aamu no teie taata no te aru tei uihia i te
faaroo nei ?
—
Eaha ta
—
O
—
E eaha ta to
—
Te faaroo nei to‘a orometua i
—
—
vau,
te faaroo nei au i ta
oe
to'uorometuh
orometua e faaroo
ta‘u
noa.
ratou iho.
e
faaroo nei !
nei ?
e
Eaha ihora ta orua e faaroo nei ?
Hoê â huru parau ta maua e faaroo
faaroo nei !
nei !
(e feia faaroo atoa) e faaroo-tipee noa to ratou ; faaroo
Aita roa râ i ravai, no te mea, è ere i te mea ferurihia e
Ehia taata
tapiri
oe e
1-12) : Ua ite ta¬
tahi mahanà :
VEA
2
POROTETANI
aposetolo. I roto i te pene hoê no ta’na episeia Timoteo : te faateniteni nei oia i te faaroo-utuafare no
Timoteo, oia hoi, “te faaroo ” tei vai maite i roto i to’na tupuna va¬
hiné, ia Loidi, i mutaa ihora, e i roto i to’na metua vahiné, ia Eunike. Te auraro nei oia i taua faaroo ra. Teie râ, te faaite atoa nei
oia na roto i teie reo e : ua ite hoi au i ta‘u i taaToo a'enei e : ia imi
te taata i to’na iho faroo e tia’i ! Eiaha to tatou faaroo ia lesu ia
riro ei mea oti noa, no ô mai i te hui-metua ; a feruri e a imi atoa ta¬
tou i taua faaroo ra i roto i te Parau a te Atua, e i roto i to tatou iho
aau. E itoito taaë ta tatou e roaa i reira !
III. O vau ta ratou i faarue i te tumu no te pape ora nei (1er. 11-13) :
Ua faaroo paha tatou i te aamu no te mau ati tei farereihia e te maau
ra e loane. E fatu oia no te hoê tauhaa pirû faufaa raht, taui ihora
i te reira i te hoê puaahorofenua ; e i mûri iho, taui atura i te puaahorofenua i te hoê puaatoro ; e araua'e rii iho, ua taui i te puaatoro
i te hoê puaa ; e te puaa i te hoê moora ; e te moora i te hoê of ai
faaoi-tipi. Hoi mai ra i te fare mai te faufaa-ore i te rima e te veve
A hi‘o
na
ia Paulo,
tole piti
fahi.
i te
te peropheta : te faarue nei ratou i tei riro ei pû pape ora no ratou, e •
tei paruru ia ratou, i to’na Aroha ; e te tapapa nei i te mau arearearaa papau e te marau noa, e te hapa. E farii amaha ana‘e ; e ore e
Ehia taata
aoaoa
mai ia loane i teie nei ao ! la au
reo a
i roto.
e haere-tia’tu matou ia vai ra ? Tei ia oe te parau no
te ora-mure-ore ! ' O ta te feia faaroo ïa pahonoraa i te feia maàmaa
tei faarue i te mau pû pape ora.
mau
te pape
E te Fatu.
Eaha hoi ieie iravarava i to rima na ?.. O te iravarava
i
papaihia’i
( No te
au
i te fare o to‘u mau hoa ra (Zekaria XIII-B).
e te Tia-faahouraa, e te Eevaraa i nia i te rai).
Earaide-Poheraa,
hoê no na peropheta hoi tetitiraa i Babulonia.
faaitoitoraa i te mau Ati-Iuda ia patu
faaoti ratou i te hiero piti i lerusalema. — Eaha râ ta’na faai¬
toitoraa rahi ? O te mau orcma ïa no te tau o te Mesia e fatata
mai ral
I roto i te tuhaa matamua o ta’na buka (Pene I-VI)
te vauvau nei oia i na orama matamua e va‘u tei roaa ia’na i te
rui hoê. I roto râ i te tuhaa toru (Pene IX-XIV) te vauvau nei
oia i to Iseraela faatia-faahouraa-hla mai te hanahana. E hi'o
to’na mata i ta’na i patia ra, e tatarahapa oia, e e taraâ-roaNa
Zekaria, peropheta, teie parau, te
pea no Iseraela, i mûri a‘e
Ua papaihia ta’na buka ei
—
VEÀ
POROTETANI
hia oia. Te faatia nei te pene
Iseraela,
e
iti taa-è o
XIII i taua tamâraa rahi hopea no
te faaite nei ta tatou irava-parau nei i te hoê ohipa
te itehia i te reira tau, maoti rà : te haamâ o te mau
peropheta haayare, e to ratou taiâ
O vai te uihia i te uiraa
uihia’i ?
I.
3
—
i to ratou toro‘a.
nei? e ei teihea- tau e
peropheta liaavare ïa i te tau e tamâhia’i lerusalema I
i to Iseraela' (lerusalema)
E oto rahi tei lerusalema
ia tae i taua mahana ra,
mai te oto i Hadadarimona i te peho
ra i Megidona XlII-11.
(Tei taua peho ra te poheraa o te arii
paieti ra o Josia). E te faatia nei te pene XIII — ia au i ta ta¬
tou i parau a‘enei — i to te utuafare no Davida e to lerusalema
1.
O te
faatia nei te pene XII no Zekaria
fariuraa i te Mesia mai te rurutaina.
Te
tamâraahia.
iritihia’i te hoê pape pihaa no te
(XIV-I); e tapuhia te mau idolo ; e auauhia te
mau peropheta haavare e te mau varua faufau, la hinaaro noa’tu
ratou ia tohu, na to ratou mau metua e patia taparahi ia ratou.
E haamâ iho à ratou i ta ratou mau orama haavare e i to ratou
ahu vanavana. E hnfla ratou i te mau iravarava i to ratou ri¬
ma (e peu rahi ïa na te mau
peropheta haavare i te tau no
Elia ). la uihia tetahi : e peropheta haavare oe? E haavare oia
e : e faaapu !
E ia uihia tetahi atu : eaha hoi teie iravarava i
roto i to rima na ? E haavare à oia e : te iravarava i te tahi motoraa i te fare o ta‘u mau hoa !...
Ite ai tatou e : ia tae i te tau e tamâhia’i lerusalema e te pape
la tae i taua mahana ra, e
ino
e
te viivii
pihaa o te Varua no te Mesia, e mâ te fenua taatoa. E riro ia
tae i te reira mahana, i nia iho i te mau ôe puaahorofenua ra,
ei maitai no lehova; e riro te mau pani atoa i lerusalema.., e
mo‘a ïa ia lehova ra ('XlV-20-21 ), no te mea, o lehova te arii
i nia i te fenua atoa ra ; hoê ïa lehova, hoê hoi O’na i‘oa (XIV-9).
Aue ïa Penetekose
rahi
e
! !...
peropheta mau, i te tau no to'na poheraa e no
tia-fauhou-raa ! E faaauraa taa-è teie, e e huriraa hoi. E
parau tuatapaparaa, e ere i te orama e te parau tohu. Te tiai
mamoe teie tei taparahihia e to’na metua,
ia au i te parau e:
A ara e te ‘o‘e e, i te tiai mamoe na‘u ra (Xin-7). E reo teie no
te Atua-Metuâ i te faaueraa i Ta’na ‘o‘e parautia ia ara mai, ei
tairi i Ta’na Tamaiti a pûpû atu ai oia i To’na Varua no te hara
a te taata. üa tia hoi i te Atua i-te haaparuparu la’na, e ua tas
te ahoaho i nia la’na ( Is. 53:4-10). Ua haâpaohia oia ei tusia ;
2.
to’na
O lesu ïa te
,
VEA
4
P U R O T
taparahihia oia e tia’i. Ua
ia
moe
oia
ETANI
patlahia oia, mai te mea e tiai ma-
haapa'o-ore; ua patiahia râ oia e to’na metua, no te mea
te tiai mamoe raaitai niau, oia te arii, te ta hua e te pero-
pheta mau ! Tera to’no toto rao‘a e tahe ra na roto mai i to’na
mau iravarava, oia hoi, to’na mau puta... E no to’na mau iravarava e ora’i tatou (IPet. 2; 24 v.h.).
E inaha! mai to’na poheraa i nia i te satauro, e to’na tiafaahou-raa, e to’na revaraa i nia i te rai, eita teie mau iravarava
e mo‘e faahou ; e vai noa ïa ei tapa'o hanahana no to’na tusia.
E marô â te tahi pae i taua mau tapa'o ra !
E ui â Toma, e to’na pae, i taua peropheta ra ; Teihea to oe
mau iravarava ? Eaha teie mau iravarava i to rima na, i to avae,
i to aoao?... E nà taua peropheta e parau e : o te iravarava i
tairihia’i au (lsaia53-5) i te tare no to‘u mau hoa, oia hoi, i te
utuafare no Iseraela. Ua haere mai oia i o’na ihora, e aore
to’na ihora taata i ite atu ia’na (loa. I-ll).
la riro taua mau iravarava ra, tei itemaitaihia e Toma i to lesu
tiafaahouraa, ei faaravairaa i to tatou faaroo e to tatou atiraa’tu
i te Arenio o te Atua, ta to’na Metua i'faatia, mai te mana, mai
te menema mai.
3.
O lesu Mesia ïa
9
—
te Fatu no le mau Fatu
—
i to’na reva¬
teie e e huriraa hoi. E 40 mahana to lesu oraraa i raro néi i mûri a‘e i to’na tia-faahou-raa.
I te mahana hopea, ua haaputu oia i, ta’na mau pipi i nia i te
mou‘a Oliveta, e, i mûri a‘e i to’na aroharaa ia ratou, ua tahitihia oia i nia 1 te rai, e tapapa i te torono ta to’na Metua i
faaineine no To’na Tamaiti-here, tei hoi mai mai te hanahana
arii, e mai te aratai i te hoê tiaa rahi tîtî (Sal. ItO). ü'a faateiteihia te mau uputa è te mau opani vaiiho taiata, ia ô atu
te arii hanahana i roto (Sal. 24-7). Ua tiai e ua faaineine te
mau melahi no taua farereiraa ra... E i to’na tomoraa, ua faao ratou i te mau iravarava vai-tamau i nia i taua arii ra. E e
riro e: ua uiui ratou ia ratou iho e : eaha teie mau iravarava i
i to’na rima.'.. ? etc.. Ua taa noa râ’ ia ratou e ; o te mau pu¬
ta no te aito, no te liona no luda, tei na te aroraa mai ; aita
teie peropheta, tonohia e te Atua i te ao. i rave paruparu i ta’na
aroraa; tera te mau tapao no to’na aitoraa. Aita ta te mau me¬
lahi e iravarava i te rima; aita e puta; To’na rû II I reira te
mau melahi e tapoi ai i to ratou mata i te haamoriraa ia’na ;
i reira’toa to te rai himeneraa i te himene api : E au oe ia rave
i te buka e ia vahi i te mau tapa'o taati ra : i taparahihia hoi
raa
i nia i te rai I E faaauraa’toa
VEA
oe, e
ua
hoo oe ia
iravarava, e ua
matou
Atuà, ee
To
1 te
5
POROTETANI
matou ei taata no
te Atua, i to oe
iho na
na to
9-lG).
faariro oe ia matou ei buiarii e ei tahu'a
riro ia matou te bau i teie riei ao (Apok. 5:
Tuâïapaparaa parau tahiïo
te Evanelia taeraa mai i Tahiti.
revaraa’tu o Tarapu
i Paratane, i te 4 no
Atete 1797, mai te faarue
orometua tei puhapa i te otue i Matavai e:
eita te ohipa faatupuraa Evanelia i Tahiti e ohie noa.
Parau mau hoi : te faahiahia ra ratou i te ruperupe o teie îenua haumaru e te maa imi ohie, mai te hoê paradaiso te huru ; e paradaiso râ
ia
i
Tahiti, te ite ra te mau
rahi ra te hara, e
Satani. No reira te ite ra ratou e, e
i to ratou faaroo e to ra¬
papai parau no te ApooTaite i Matavai, i te 13 no Atete 1797 e: te rahi o to‘u hiopoaraa i
teie nunaa e ta ratou mau peu, te rahi atoa raa o to‘u papuraa e, eita te
ohipa Evanelia e itéré oioi noa. E tia hoi i te Atua manahope ia faataa ê
i te mau fifi, eita râ te ohipa e manuia noa, na roto i te hoê mau ravea
maere, na roto râ i te faaoromai ete ati.
mûri a‘e i te
hiaraa^e te hararaa o
Adamu. Te mana
huru ino atoa ; e basileia no
riro teie fenua e te mau peu etene i te tamata
tou faaoromai. Te papai ra o Jefferson, orometua
te triau
raa
1797-1801.
E oia mau â ! Aita i maoro, haamata’tura te mau orometua i te ite i te ati.
1 E ati no ô mai i te papa Arioi. Ua faaroo hoi ratou i te roo no
taua pupu taata, tei faaore roa i te mau taura no te faaipoiporaa : eiaha ei
tàmarii, taparahi ia ratou i te fanauraa ra ; i mûri rii a‘e i to ratou tapaeraa i Matavai, ua ite mata roa ratou i taua ohipa riaria i te rave raa hia
e te vahiné matamua no Pômare Tahi, oia hoi e Itia. Ua taparahi oia i
ta’na aiu ta’na i fanau i to’na taotoraa i te hoê teuteu. Ua feruri te mau
•H
orometua i te au ia ratou ia rave ei faaore raa i taua-peu ino rahi. Ua faaoti
ratou e: e laaara ratou i te mau tavana i teriana o taua peu ra,'e e ani
ratou i te mau Arioi ia horoa hia mai te mau aiu fanau api ia ratou, e
na ratou e faaamu e e haapii
i te mau haapaoraa maitatai, ia ora ratou.
Aita râ teie mana'o i fariihia e te pupu Arioi, o te haaparuparu hia ta
ratou ture. Aita’toa te mau a'oraa a te mau orometua i taa maitai, no to
E ueueraa ma
te roimata
tahiti.
2 Te peapea no te pahi ra no Nautile. I te 6 no Mati
taua pahi i Matavai ; a tahi ra pahi mai te mahana i
No te ati i tapae mai ai : ati maa ore, e te tauhaa ore. E
te mau orometua i te tautururaa i te mau ati o taua pahi
ratou ma'ua
i te reo
1798, ua tapae
reva’tu ai Tarapn.
mea itoito roa
ra ; ua a‘o râ
ê
VÜA
POHOTETANJ
ratou i te
faatira, eiaha roa fatoil ia hoo i te pattra pupiihi e i te mauhaa
tahiti, ei faaravairaa i te mau ohipa tamai, i Tahiti nei,
Ë firi rahi to Tu (Poniarell) i taua opaniraa ra, e ua opua oia i te tahoo
t te trlau orometua. Ua tupu ïa tahooraa i té mahana i tae tino mai ai na
Orometüa e maha e ani ia*na, na roto i te io‘a o te raatira pahi, ia faahôi hia i rlia i té pahi rta rrtatato e piti tei faatapuni liia i uta e te Tiui
taata. Aita o Tu i farii i taua tere ; e na^ia i faaue i te hoê pupu taurearea, e haru i te mau otometua, e tairi ia ratou, e tumotumotu i to ratou
ahu, ia Vai tahaa noa ratou. E ua na reira hia ! Auaa o Pomare-Tahi, tei
Inoino rahi i te ohipa ino a ta’na tamaiti, i roaa mai ai te hoê mau ahu
tapa i te mau orometua. Aita’toa na mataro i faahoihia
tama'i
tia
te taata
Ua riro teie peapea ei tamataraa rahi matamua i te tino orometua i to
ratou faaoromai. Ua
putuputu ratou,
e
feruri i te hohonu
o
teie peapea, e
faaoti te paeau Yahi e : e au ia ratou ia faarue i trie fenua. E oia
mau! I te 31 no Mati 1798, ua reva 11 orometua no roto i te 18 tei
vai iho hia i Tahiti e Tarapu, i te ava'e Mati 1797 ; e 7 noa iho tei toe
ua
mai, mai te tiaturi i te tauturu
no ô mai i te Atua, no te mau peapea
te tupu â, a mûri atu, i Tahiti. No roto ia ratou, e faahiti tatou i
te io‘a no Pitinou, no Jefferson, no Noti. Ua reva’toa na vahiné oro¬
metua, maori râ hoê tei ore i hio i mûri.
rahi,
o
Ua peapea roa Pomare-Metua i te taa ê raa o te paeau
orometua,
15
e ua
parauhia
e : ua
ratou tei tuuhia i te
o
3
E
:
o
te
mau
imihia te feia tei faatupu i teie peapea, e
pohe.
Te peapea no te orometua
hoa orometua
mau
rahi
mea
ra
Lewiti.
no
anei
au-ore
na
te
Teie
ta’na uiraa i to’na
hoê orometua
faaipoipo-
ia
faaipoipo i te hoê vahiné maohi. Ua pahonohia oia e : E mea auore i te Parau a te Atua
ia faaipoipo te hoê orometua i te hoê vahiné
etene. Ahiri râ e vahiné faaroo. Ua faaoromai oia i teie faaotiraa ; ia tae
rà i te ava‘e Atete 1798, ua faaite oia e ; e faaipoipo iho â oia. Ua faaore
arahl'a râ oia
raa
te
no
Ahonu
raa
mau
faataa è hia oia i rapap i te tino orometua, e i te amui
melo no te Ekalesia Ua na reira hia. Ua faaea Lewiti i
e
(Mahina), mai te haapao maitai
i te
mau
e
e :
sapati, i Matavai, Aita rà i
fetii
taua vahiné ra,
a
tanu i te otue i
ta’na vahiné i te mau puretaparahihia o Lewiti e te
te mau orometua i tii i to’na tino,
raua
maoro roa, ua
i Ahonu,
e na
matavai. Tei reira to'na
menema
i teie nei â.
;
4 Te
mau
tumu teie
râ
:
e
oru
meumeu.
na
te
inuraa K.ava. Te tahi ïa ati rahi i te reira
te
hui4avana
mata,
E té
,e
maa
e
te hui-raatira
e
te uteute, e te mauiui
haua ino hoi, e
mau
te manahune.
;
e
tau. E
maa
E
hopea riaria
tapoihia te iri i te paa
te huru-è to’na
huru
i
roto i te
POROTETANl
VEA
vaha ; e mea au
rahi te mau
rahi râ na te taata
tahiti i taua anoiau ra. la taero râ, e
i nia i te fenua, e te taparahi raa
ohipa hairiiri o te tupu
anoi rahi te mau haapaoraa.
te taata tahiti i te Parau a. te Atua. O ta te
mau orometua e papai ra i to ratou taiete: hinaaro ore o te taata
i te ite i te mau parau api no ô mai i te Atua. Te hio noa ra ratou i te
mau orometua i te amuimuiraa no te pureraa e no te
himeneraa i te
Sapati, mai te faaea i te mau ohipa i te pae o te tino i taua
Te tamau noa ra rà ratou i ta ratou haamoriraa idolo, ore noa’tu ta ratou
mau reo tahitohitoraa i
taua mau idolo na ratou ra. O te tahi ïa mau
taata, e te
5. Te anaanatae ore o
tahiti
mahana ra-
hohoa no te mau
ati ta te mau
faaeraa i Taliiti... e
to ratou
orometua i farerei i
te pae matamua e
te vai atura.
P^RAU RII API
Noiiméa-Taratoni :
papai mai nei M. Ariège, orometua i Nouméa e : ua tupu te hoê opuarahi ; ua oti atura i te patu hia te hoê tare ateatea, e 3 piha rarahi, i nia
i te feuua tiaraa Mre pureraa, e o te riro ei haapûraa no te ui api o te Paroita,
te
ratere i to matou oire. E faaite i te mau faehau e i te mau matalo tahiti o te tapae i Nouméa e ; ua roaa to ratou utuafare haapûraa, e e farii haa poupouhia ratou i reira. la ite te Apooraa Rahi e : ua itea i ta’na mau
J. Te
i
hoê haapûraa
Te
raa
e
mau
no
tamarii- te hoê haapûraa ora,
i roto i ta matou
te Oovi :
Ekalesia.
II. Te hoê raau ora no
O te parau
Matatata taua
te
aenei i roto i te hoê mau vea; mai te mea e, tei
tamatahia mai te manuia rahi E mai te mea, e
taote a te Hau i taua raau ia rahi, e ia haapararehia.
ïa tei neneihia
aihere
ra, e ua
haaputu ra te mau
oaoa rahi ïa, mai te mea e parau mau.
Parau
III.
Te Tama'i
Rahi
:
parau api oaoa rahi no te ava‘e
purutià, e ua tomo te Paratane e
oioi rahi, i te hiti no te pape rahi
purutia no Rhin. E mau oire rarahi purutia tei roaa mai : Cologne, Coblence,
Mayence, Worms, Spire, Lundwigshafen, etc. Ua nane noa te mau nuu pu¬
rutia, e ua iti te 100.000 mau auri purutia i mahere mai, e te tao'a pau cita e
tia ia parau. Te tahi pae o to nuu purutia, ua tae i te tahi mai pae o te pape
Rhin, e ua haapalari i te mau ea turu rarahi, ia ore te mau nuu marite ia
Europa tooa o te râ. — Tei reira te
Mati. Ua parari roa te mau leni betô a te
te Marite i mûri e ua tae roa ratou, mai te
1.
tae atu
te nuu amui i tera mai
i reira te hoê area rahi ; St) kilometera te aano, 30
haere noa nei i mua. — ( 23 no Mati).
hiti i nia no te nuu marite, tei reira te paratane ; te haere atoa nei i
ua poro te maretara o Montgomery i ta’na mau faehau e : « eita ta*
i te reira pae.
Alta rà ratou i manuia : ua tae
pae. E ua roaa ia ratou
kilometera i te hohonu ; e te
I te
mua, e
8
tou
VE A
PO ROT; ET A NI
faaea faahou ! E haere tatou i
e
maliaiia
e
I te hiti i raro, te tauturu nei te
tiamâ
Aita’toa
e
aau
te mau
Purutia
no
2.
nuu
pahi
e
tivila e
mai te mea
mau
Hitler
o
i
roa
Purutia, tae noa’tu i te
e aore ra ia vî roa.
nuu
farani
e ua
tae atoa oia i
■
Purutia. Ua
reva e
faaea nei i te topita u‘ana i te
oire
rahi;
mau
Purutia. E pau rahi riaria ta taua mau oire unauna e te faufaa
no
pohe nei te
te
te
i ut-a
Alsace-Lorraine i teie nei.
roa o
rarahi
nui a
ai te enemi ia’na ilio i to tatou nei rima^
pupu
;
rave
ralii ! Te
e, o
to’na teie hinaaro
inaero
tae noa’tu i te
Europa, hitiaa
liopea, mai te tuutuu
te ra.— Te ohipa a te mau
nei rà te taata i te etaeta
o
ia pau iho â te mau oire
:
ore.
nuu rutia i reira^ o te haapâ no Purutia, tei tarava haere, ei parururaa
i na oire etaeta rahi no Stettin, no
Dantzig e no Kœnigsberg. Te pau maite
nei ïa mau oire pâ, e ua fatata na oire rarahi nei i te
pau atoa.
.
3. 1 te moana Patüifa..—■ Te itoito rahi atoa nei te mau nuu marite i reira.
E mau area feiiua rahi roa tei roaa
api mai ia ratou i te mau fenua motu
Philippine; te otohe noa nei te Tapone. — oia’toa te fenua Iwogima, e motu
pâ na te Tapone ; ua roaa i te Marite. E 20.000 tapone i pphe roa i reira, e
4.000 marite ; mau aroraa etaeta roa no to te
Tapone hinaaro ore i te pûpû
•a ratou ei mau auri. E fenua faufaa rahi roa, rà
teie, no te mea, e na reira’tu
te mau avion rarahi marite e maue ai i to ratou tere
topitaraa i te mau oire tumu
no Tapone. üa haamata aenei rà hoi : ua ati roa na oire
T^one, o Tokio, o
Nagoya, o Kobe, etc.
4. I te fenua farani Indoclùne. — Aita i tia i te mau Farani e i te mau
tataitahi i
mou
te
o
mau
oire
,
nuu
e ua
farani ia faaoromai faahou
tàmai i te
mea e
te
enemi,
tae oioi te
mau
i
te
faatereraa
a
te
Tapone. Ua tiatia ratou,
te tamai noa nei i uta, i te mau vahi moua. Mai ,,te
nuu no te hau amui e tauturu ia
ratou, e ati rahi ïa to
e
Tapone i reira.
5. 1 Biremania.— E rê rahi ta te Paratane-i reira
oire rahi
ai te
o
mau
Mandalay, i
ropu mau
mauhaa tamai i uta,
i te fenua ;
ua
:
ua roaa
mai ia ratou te
ateatea’tura te
ea
rahi
e
tae
i te fenua tinito.
6. Te
Apooraa Rahi i 'San Francisco (Talifonia).— E tupu taua.Apooraa
hopea no Eperera. E tono te mau fenua no te Hau-Amui e te mau
Hau nainai i ta ratou mau auvaha; ei reira e ferurihia’i te mau faataaraa ra¬
rahi no te Hau, e hauhia’i te Tamai Rahi nei.
Rahi i
te
Moni faufuru i îe Ve'a
Papeete: E.A. 20; Maraeura
v. 20; laimanarii v. 5; JVI™® Lee Tini 40;
20; Mahea Paie 20. —’ Makatea : Aimata, or. 20 ;
H. Hills
20; Tepairu 10;
B,uchiu 30 ; M. Golaz 40; M. G. 10. —' Âfareaitu :
Mme
Taea
Teuru Hoiore 5.
—
Uluroa: M”'^ Chevalier ÿç— Tcvaitoa: Temarii
,
la amuihia: 275 farane.
Imprimerie Eue F. Juventin
—
'
v.
10.
MAURUURU.
pai'eete, tahiti.
.
Fait partie de Vea Porotetani 1945