EPM_Vea Porotetani_194502.pdf
- extracted text
-
Te 45 0 te Matahiti
—
FEPUARE 1945
Hihi 2.
—
VEA POROTETANI
AITA’TÜ E NIÜ E tu I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA
O TEi HAAMAüHiA RA, oiA HOi TE Mesia RA O lESU.
HOQ I TE MATAHITI
Ch.
—
I Korinetia 3, U
HOÊ : E PITI TARA.
VERNIER, Directeur-Gérant.
Irava faaitoitoraa
A feafea
na
(oia hoi: A feruri) to outou aau i nia
i to outou mau
roi, a îaaea noa’i ( Salamo 10-4).
Te haamanao nei te manao i te hoê parau paari tei faaroohia i te
fenua papaa : o te parau ïa no te hoê taata tuiroo rahi i rotopu i te
mau etene i mutaa ihora. Ua na ô mai te parau o taua taata etene
hiopoa maite te taata paari i to’na aau i te mau pô atoa e
tia’i, ia faarue oia i te mau mea tia-ore, e ia faarahi noa’tu i to’na
ra e ; « E
ite e to’na maitai ».
Teie to tatou manao i teie parau nei : e parau maitai
rahi ïa e te
rtiaere atoa hia, no te mea ua tupu taua manao ra i roto i te aau no
■
te hoê taata etene:
Aita oia i ite i te parau na te Atua, e aitâ lesu i tae mai i roto i
teie nei ao, e inaha ! hoê â hurn parau te parau ta’na i faaite, e te
parau ta te peropheta e te arii o Davida i papai i roto i ta tatou irava
“A feafea na to outou aau i nia i to outou
parau nei i te na ô raa e ;
mau roi
Eaha te mea i na ô mai ai taua taata etene ra, raua o Davida : A
hiopoa na outou i to outou aau i te pô i nia i te roi ? Teie : no te
mea, e taime maitai te reira ia imi te taata i te huru o ta’na mau
opuaraa, e to’na mau ravea ta’na i rave i roto i teiênei ao.
la moemoe te taata i roto i te pouri, i to’na fare, ia faaorehia te
parauparau no te mau tama,rii e no te mau fetii, e riro oia i te feruri
maite i te huru o ta’na ohipa e o to’na mau manao, ia faarue oia i
te ino e ia imi i te haapaoraa maitai.
E ere râ i te rui ana‘e ta tatoue hiopoa i to tatou mau aau e tia’i,
I te manao o Davida, ua tia i te taata ia feafea to’na aau i te mau
mahana atoa ia oti te ohipa no te tino, ia faaorehia te taupupu e te
.
VEA
2
POROTEiTANI
E te mahana Sabati hoi, tirarà mahana maitai, no te
mahana ra, e ua tia papu i te taata ia titàu
i te maitai o to'na aau i reira ra.
peapea.
—
mea, aita e ohipa i taua
*
»
*
la ui tatou i teienei : EAHA TE MAU MEA E AU IA
TATOU lA
HIOPOA I ROTO I TO TATOU MAU AAU ?
E piti noa a‘e pahonoraa ta tatou e pahono
i teie mahana :
O te ohipa raatamua roa ïa e au, E ere
roa i te ohipa rave ohie. Eita râ e tia i te hoê taata ia parau e :
aita e hara ta‘u ; aita e faufaa te hiopoaraa i roto i to‘u aau ”,
no te mea, taata hara ana'e tatou. Teie te reo no to Koheleta ( VJI20 ) : aita mau e taata parautia i te fenua nei, o tei rave i te parau
maitai, e aore roa e hara. Taio atoa : Sal. LUI : 2-3.
Nahea râ tatou e maitai ai to tatou mau aau ? E vaiiho anei tatou
i te ino e te hara ia tupu hoa i roto ia tatou ? Eiaha roa ! E imi ta¬
tou i te ravea e ora’i tatou i taua ino ra.
Teihea te ravea ? O Davida tei faaite mafl|tTei roto i te tino pa¬
rau te ravea. Teie te ravea : A feafea na to outou aau,
Parau mau teie : la tomo tatou i roto i to tatou aau na roto i te
manao, ia hiopoa maite tatou i taua vahi pouri ra, ma te mori anaana o te Varua-Maitai, e riro tatou i te ite i reira i to tatou mau va¬
hi viivii ; e tupu te manao ia horoihia tatou e ia mâ tatou. E riro
tatou i te pure i te Atua mai ia Davida te huru : e horoi-hua raai oe
ia‘u i to‘u nei ino, tamâ-hua mai ia‘u i ta‘u nei hara ( 51-2 ).
la na reira ta tatou pure, e faaroo tatou i te reo o lehova, o tei pii
i roto i te buka a Isaia e : O vau, o vau nei â, o tei parai i ta oe ra
parau ino ; ... e ore hoi au e manao faahou i ta oe ra mau^hara
(XLIII. 25).
2. To tatou faaapiraahia e lesu, - Te piti teie o te mau mea tei
au ia tatou ia imi. — Te haamanao nei tatou i te mahana maitai i
faarue ai tatou i te mau haapaoraa iino no teie nei ao, te mahana i
faaapihia’i to tatou varua e lesu.
Teie râ te hoê maa uiraa iti : E haapaoraa maitai roa anei ta ta¬
tou i te mau mahana atoa ? E itoito rahi anei to tatou i te raveraa
i te mau ohipa na te Atua ? E aroha puai anei e te tuutuu-ore ia lesu,
to tatou Faaora, mai te au i te mahana matamua o to tatou fariu1. Ta tatou mau hara.
—
“
raa’tu la’na ?
A parau tatou : Aita..!., aita tatou i ha reira ! Ua itoito rii tatou
i te raveraa i te ohipa, i tera mahana, e i tera'tu mahana ua paru-
Ua au ia tatou te pariraa na te Fatu i te Ekalesia i
Ephesia : Te vai nei râ tau pariraa ia oe, i te mea ua tuu ia oe i to
paru roa tatou.
hinaaro matamua ra.
^
VEA
POROTETANI
3
Mai te mea, ia feafea maitai tatou i to tatou mau aau, e riro tatou
i te feruri maitai i tera vahi atoa ; e haamanao tatou i to tatou maü
paruparu,
e
tatarahapa tatou i to tatou itoito-ore ; e faafariu faa-
hou â tatou ia tatou iho ia lesu, i te mau mahana atoa, ia tu^u â to
tatou hinaaro matamua la’na. — 0 na vahi noa iho e piti ta tatou e
feruri i teie irava-parau.
E
mau
parau
rii no Mafuita mai.
I. Haamauraa orometua i Akapa
na
Pakee,
or.
—
(Nua-Hiva). — E rata
Ua tupu teie nei oro'a haamauraa i te hoê oro¬
metua
api no Akapa (Nuu-Hiva), oia hoi o Mahahe, i te 15 no
Atopa 1944. No te fifi o te tere no te Peretiteni-mono, ua faaoti-
hja
e na
te orometua, na Pakeekee, e faatere i teie oroa, mai
e Tariu orometua i Ua-Pou, E ua tauturu atoa
te tauturuhia
mai to tatou Tavana Hau, o D'
Henric i Taiohae, o tei afai roa i
nia i to’na poti uira. Noa'tu te huru o
to’na tiaraa, ua faatoro oia i to’na rima e ua rave i te mea tia,
te
e
orometua
ore roa
api
na
ta’na e riro
I te 14 i tae
e.
atu ai na
orometua
no
te oroa
haamauraa tei
haapaohia i te poipoi sapati, 15 no Atopa. Na Tariu te tuhaa
omuaraa e na Pakee te aoraa (Mat.
18-18); e ia oti te aoraa, ua
pùpû mai 0 Pakee i te Paroita, ete faufaa, ete mau ohipa atoa,
i roto i te rima no te orometua api. E ia oti, ua tla mai o Ma¬
hahe, ua faaite mai i te tapao no to’na oaoa, e ua farii mauruuru
i te
a'e
ua
mau aoraa e te mau faufaa i roto i to’na rima.
I mûri
tia mai o Teikihaa, diatono, o tei auvaha mai i te mau
mana‘0 mauruuru
—
na
te
paroita i te A. R. A., o tei ore i vaha-
vaha i teie nânâ iti, e ua mauruuru atoa i ta ratou orometua o
te noho tumu i rotopu ia ratou, E ua mauruuru atoa ratou i te
peretiteni ia Rey-Lescure o tei ore i farerei tino roa ia ratou no
to’na
mau fifi. E ua aroha atoa ratou i te orometua tahito o tei
aratai mai ia ratou i roto i te maramarama o te Evanelia o to
tatou Fatu o lesu Mesia, oia hoi o Pakee e to’na hoa e te utua-
fare atoa. Te hakutu ia no te nei koina-kaoha nui.
II. E rata na Teata.
oe
or.
i to matou mauruuru i te
i
“
Atuona, i te na-ô-raa e: Ê faaite
Paroita-pû, i Papeete, i te ohipa i
ravehia e to tatou mau taeae o te faaroo i teie matahiti
api i
Hiva-Oa nei, no te aufauraa farepure api no Taaoa ta Arai t.
no Tipaerui i faatere e to’na mau hoa hoi
( Samuela t, Maire,
VE A
4
PUROTETA.NI
taurearea no Papeete mai. Ua oaoa roa te mau
himene ia raton no to raton itoito i te ohipa
tupn i tauâ pô matahiti ra i Atnona nei, e na noaa 816 tara.
E te faaarahia nei te feia ekalesia e haere i Matnita e; ei tiketi
ekalesia iho â i to raton rima e tia’i.
Atu'a, e te feia
aufauraa i
pupn
Tuatapaparaa parau fahifo
To te Evanelia taeraa mai i Tahiti.
E hio tatou i teienei i te tere
rapu,
îaaliiahia rahi no te pahi orometua, no Ta-
mai Paratane i Taliiti nei, i te matahiti 1796-1797-.
I te ineineraa o
te mau mea’toa (oia hoi
te pahi, te mau orometua,
tere ra e no te faaearaà i Tahiti mâ nei,
e pureraa rahi hopea, ma te oroa euhari, tèi faatupu hia i Lonedona.
la poipoi a‘e, i te 10 no Atete 1796, ua huti hia te reva no te pahi
orometua, i ni‘a i te tira no Tarapu. Teiete huru o taua reva ra ; e toru
e
te mau
tauhaa e au no taua
auhia i nia i te hoe ahu
amaa olive i to ratou utu; ua
te pahi. I te 16 no Atete, ua tapae i te hoe oire ava no
Paratane: tei te 24 râ no Tetepa to Tarapu faarue-roa-raa ia Paratane,
te faatano i to’na aveia i te mau îenua i raro. 1 te 14 no Atopa, ua
uupa ario, ma te
uteute. Reva’tura
mai
tapae
matie). I te 12 no Noehaapue i te pape e
poto i Santiago (mau fenua motu no te Otu'e
ma, ua tutau oia i Rio de Janeiro (Marite
e
te maa no te tere roa e vai ra i mua ia ratou. Ua reva faahou
no Noema, mai te opua i te haati i te otue ataata rahi no
apatoa)
i te 12
Marite apatoa
Vili-
(Cap Horn) ; no te ino rahi râ o te miti e te matai, ua taui Tapena
pahi ; faatano atura i te aveia i nia i te hitiraa mahana.
Ua tere te pahi na pihai iho i te otue no Aferita (Cap de Bonne Espé¬
rance), faaaîaro atura i nia ia Niu-Tirani, e ia Tubuai, faatia’tu ai i nia
soni i te e‘a o te
ia Tahiti.
14.000 maile ! Ahiri Vilisoni i .tamau i ta’na
opuaraa matamua (na te otue Cap Horn) e hitu noa iho ia tausani maile.
Aita ra Vilisoni i hape; e tere oioi roa e te hau to taua pahi ra. I te 21
no fepuare 17^1, ua papai te hoe orometua i nia i te buka o te pahi:
E 97 mahana tei mairi i mûri, mai to matou faarueraa ia Rio de Janeiro ;
hoe noa iho pahi ta matou i farerei, hoe hepetoma i mûri a‘e i to ma¬
tou revaraa mai, e mai reira mai, aita roa matou i ite faahou i te hoe
fenua e i te hoe pahi ; e ua mairi 13820 maile i mûri ia matou. Aita â
ia tere tnai teie te roa i noaa i te hoe pahi.
Te fenua matamua roa tei itea hia e Tarapu, o Tubuai ïa. (Na Tapena
Aue ia tere i te roa e!
VEA
POROTETANl
5
Tute taua fenua i ite i te matamua roa, matahiti 1777
; i reira’toa to te
mau matalo orurehau no te
pahi pàratane, no
Bounty, puhaparaa i te
matahiti
1780.)
Aita i tia ia Vilisoni e ia tapae o
te tahoo to Tubuai i to’na
roto i te
aau
te mau
e
no
to Tubuai i te
matalo orurehau
la tae i te 27
Tarapu i Tubuai, no to’na mata'u o
pahi ; te vai noa ra te inoino e te riri tahoo i
no
orometua i nia i te
mau
hamani ino i hamani ino hia’i ratou
Bounty.
fepuare, i te fatataraa mai o Tahiti, ua apoo te mau
no
pahi, e feruri e e faataa i te opereraa no te mau oro-
metua i te mau tuhaa
orometua no Tahiti;
te fenua Matuita.
fenua
e
haere hia ra. I reira te faataaraa hia 18
10 no te fenua no Tonga-Tapu (Tanetepû); e 2 no
I te
poipoi mahana maa, i te 4 no mati 1797, to te fenua Tahiti ite
i te Sapati rà, i te 5 no Mati, to’na piriraa i te fenua e ,to’na
tapaeraa i te ooa i Matavai (Haapape).
hia ;
raa
5
mati 1797. !! Aue ïa mahana rahi hanàhana
no
pao hia i te hoe ofai
teatea,
e
e !
o
te au ia ta-
ia haapii hua hia i te mau tamarii tahiti.
E tapati taua mahana ra ! O te mahana ïa i farerei ai — a tahi ra
màu vea no te Evanelia i te mau etene ta ratou e haere
mai ra e
maitai. Taua
lehova tei
mau
vea
ra, o te mau auvaha matamua
te
haa-
ïa no te
nuu
o
hopoi mai i te mau fenua tei parahi i roto i te maru
no
te
pohe mure ore, i te aveia
no
te
—
mana
o
no
to ratou
oraraa
roa
faaroo, e te parau maitai
te Atua e ora’i te mau taata’toa.
1 taua poipoi sapati ra, ua tere
Tahiti. I to’na tereraa
tahi
marae
rahi
no
na
Tarapu na ropu i te area no Mooreate pae i tai i Atahuru
(Papehue), tei reira te
Oro, rave rahi te mau vaa tei tapapa i te pahi ; e iti
te 70. E 20 taata i nia i te
vaa hoe. E mea
apiti hia te vetahi mau vaa.
Aita i maoro, ua paiuma taua nunaa rahi i nia i te
tahua pahi, mai te
ori
te
pii: Tayo, Tayo! Tei reira’toa o Manemane, te tahu'a rahi. Te
opûa ra ratou e taui i ta ratou mau puaa fanauâ, e te moa, e te maa ;
e
aita râ i tupu.no te mea, e
sapti taua mahana ra, te mahana no le Fatu ;
faaea te tahi pae no te pureraa tei faaterehia i reira e te mau
e ua
metua. Teie te
oro¬
irava tei aohia ; 1 loane III. 23 :
faaoroma'i maitai taua
mau
i to’na tutauraa i Matavai.
e
atoha te Atna !
taata tahiti i te parau, e tae noa’tu ai te
ua
pahi
*
*
*
Nohea mai te io‘a “Tarapu^’ tei
topahia e to Tahiti i te pahi orome¬
tua ra, ia Duff. la au i te mau
parau tuatapapa, teie te hoe
pahonoraa.
O Te Rfitpu to’na io‘a mau i te
matamua. Mai teie te huru : I te mahana
i mua
ajjp i to’na taeraa mai, oia hoi i te 4 no mati 1797, e toru aueue
VEA
6
POROTETANl
aueueraa i
taiâ te taata, ua rahi roa
tahooraa na te
Mairi ihora
i to ratou ra-
fenua tei faaaueue ia Tahiti : a lahi ra ! ua tupu ïa mau
poipoi, e i te avatea, e i te ahiahi. No te
o
tei ore i taoto i taua rui ra. Te manao ra te taata e, e
mau atua. E inaha ! poipoi a‘e, faura maira te pahi orometua.
to te fenua i to’na io‘a : Te Rapu! “(o te pahi tei faatupu
raa
te
puraa. ” )
To fatou Tamarii Tahiti i farani.
Tihoni Martin i to’na utnafare.
E rata na
Farani, i te 16 no Tetepa 1944.
roa matou paai unei, i Farani nei, i
ia oe na mua a‘e: e mea raaitai
Ua tupu a'enei te hoô faaûraa rahi
E faaite au
toa.
te pae,i
Toulon, oire rahi tapaeraa pahi tama'i nei. Ei reira ra,
i nia i te fenua,
faaora, oia hoi o Taro
Temauri,
Paea, e te tahi
atu â mau aito rarahi. Ua mauiui roa to matou aau i to matou
iteraa i to ratou pohe riaria i pihai iho noa ia matou. Area râ,
taoto faahou te tahi mau tamarii no tatou,
oia hoi te fenua ta ratou i haere mai e
Bernardino no Atimaono, o Fuller
no
ua
te
hanahana ra, rio ratou ïa.
rahi ta tatou e haamori nei
matou tei ora na roto i teie
Ua faatia oia i ta‘u mau
Haamauruuru oe i teie Atua
o
no to’na aroha e to’na here rahi ia
auahi rahi riaria i te tahi mau taime.
pure amui hoi
reira pae.
i ta outou iho. Mauruuru ia outou pàatoa no te
Mea faahiahia mau
ia ite matou i te oaoa rahi o te feia no te
hia te
tei hae¬
Aferita ! ”
oire farani ta matou i faaora. Amo haruharu noa
mau faehau na roto i te tuo ; « la ora te mau aihuaraau
re mai e faaora ia matou ! la ora Taratoni ! la ora
mau
E piti taata
tahiti tei ora mai na roto i te fare auri purutia
rahi i Bir-Hakim : o TiArue. Ua ite paha oe
ia Tanetui ? E taata huru paari hoi oia. Ua faaite mai raua e
mea rahi ratou tamarii Tahiti; tera râ, ua roaa faahou mai te
tei mau aenei i te auri i te tamai raa
hoti Snow no Mama'o raua o Tanetui no
tahi mau pueraa i te purutia.
A tahi ra vau a ite maitai ai i teie oraraa
ta matou e ora nei. Aua'a e te ohipa nei matou
tia i te maitai i nia i te ino ! Ahani aita, e
taparahiraa taata
no te faaupootatàrahapa ïa hoi
matou no teie mau taata ta matou i taparahi, mai te hoe tapa¬
rahiraa animala, na roto î te tahi tama'i faaûraa etaeta mau, Te
aroha atoa nei Taero ia outou: e taata itoito mau oia i nia i te
mau
vahi aroraa.
VEA
POROTETANl
1
Tel roto noa vau i te taata ereere Taratoni. E feia
here
i to ratou mau raatira. Ua faaitehia’tu
ratou
paha oe e,
mau
e ua
pepe au na roto i te tahi faaûraa i Italia ; e pepe i nia i te avae
e te huha atau ; e ere râ i te mea rahi
roa, e e nehenehe ta‘u
la haere afaro i teienei. Ua
pepe atoa o Max Noble, hoô â taime
to maua peperaa, e ia raanao
vau, hoê â ofai pupuhi.
Tei onei matou i roto i te hoô tare
haaputuraa aretu e te titona.
Noa’tu te toetoe i rapae, mea mahanahana roa te aretu ia
taoto
i te pô. Hoê ava'e toe e
topa ai te hiona na onei. Eita paha ïa te
faehau Patitifa e nehenehe faahou ia faaû. Noa’tu ! mea
rahi to te Farani faehau i
onei, e e mea oioi te Purutia i te
tiahihia i rapae i Farani neî.
mau
Te faaoti nei au i ta‘u rata iti mai te ani haehaa i
te Atua ia
faafarerei faahou ia tatou na roto i te Hau e te Maitai
*
I roto i te tahi atu rata, te na ô nei Tihoni
Martin : I teienei,
te faatere nei au i te hoô
pupu taata ereere no Taratoni. E mea
au roa na ratou te taata
Tahiti, e ua here atoa ratou
ia‘u,
mea,
aita
vau e
nave
roa.
Te vai atoa ra
no
te
iria e e parau ino i nia iho ia ratou. — Mea
rahi te taata faaroo i
rotopu ia ratou ; e mea pinepine ratou i te
himene i te himene pureraa na roto i to ratou reo
; e mea nave-
hoê, e Tavana-piti no te motu o Mare
(pihaiiho ia Nouméa). E piri rii ta ratou mau peu i to tatou.
E hoa rahi oia no'u; e taata
paari, e o Mahé to’na i'oa. Hoê â
to maua tapa'o...
P9IRAU RII API
I. Te poheraa no Teheiura v. i Afareaitu :
O te vaàine ïa no te orometua tahito no
Afareaitu, o tei monohia e Vehiarii. £ vaMne mana'o itoito i nia i te mau
otipa
o te faaroo e te haere tumu
i te'mau pureraa i
Afareaitu, ore noa’tu te atea o to’na faaearaa i Maatea.
Ua paari roa râ. I te 31 no Titema i
pote ai, e ua hunahia i te 1 no Tenuare 1945. Na Punua raua o
Tapao or. i faatere. Na Punua te a'oraa : Sal.
116: 15. E mea tao‘a te
pohe o to’na mau tavini. E mea tao‘a, no te mea,
ua ineine èna ratou hou te
hora o to ratou poheraa, e no te mea ua mairi to
ratou taoto i roto i te Mesia.
II. Te ava i nia i te mau
pahi paratane:
Te na ô nei te tahi vea no Niu-Tirani : Te
iti ava
opere-noa-hia nei te tahi tuhaa
te mau matalo. Rave rahi râ te taata — feia
api te rahiraa —
tei ani i te Hau e taui ta ratou tuhaa ava i te
moni ( e au i te hoê ■ afa ). E te
na
na
reira hia nei.
III. Te Tamai Rahi.
1. 1 Europa
Tooa o te Ea. — Maitate Veaifaatia î te ava‘e Tenuare, ua
VEA
8
POROTETAN]
i
hol paturaa ralii û'ana, i te 20 no Titema, i roto
tuhaa fenua huru rahi i Belegika e i Luxem¬
bourg tei mahere ia ratou. I teienei râ, ua pahono etaeta te
e
ratane, e ua roaa faabou mai te paeau rahi no te tuhaa fenua tei
noa i te enemi. Na t« toètoè rahi,
te hiona e te ua e haafifi nei i te ohipa.
I te pae i Lorraine e i Alsace, te tamata atoa nei te Purutia te
tatou mau leni; e ere râ i te mea rahi ta ratou i roaa mai. Liai rii tatou
ia raumai faahou ; ei' reira e itehia’i te huru mau.
2. I Europa Hitiaa o te Râ { Polone-Honeteria ). — lei reira te parau
apî. E 5 nuu rarahi tei hamata i te hoê paturaa rahi ûana,
te
tique tae noa’tu i te otia no te fenua Teheco
au
te 800 kilometera te roa o taua leni faehau ra. Ua parari te mau leni atoa
a te Purutia, e te tahe nei teie mau nuu rutia mai te vai-puè i uta i te
polone e i roto ia Purutia. Ua roaa mai i te Rutia te oire-pû no
hoi 0 Varsovie, te oire maritiri, tei tahoo ino-roa-hia e te enemi, mai te matahiti 1939 mai.
Ua roaa’toa Lodz, Cracovie... o e 3.000 oire no Po¬
haamata te Purutia i te
te
mau
leni no te Marite ; e e
Marite te Pariro poto
i vavahi ita
mai miti Bal¬
(Tchécoslovaquie ). E mai
fenua
Polone, oia
—
lone e no Purutia.
i ta te taata parau ; te parau nei te tahi
Berlin, oire-pû no Purutia ( 400 kilometera te atea ).
oire-pû no Hongrie, oia hoi i Budapest, i te
Eita teia paturaa api e faaea vave
pae : e tae roa te Rutia i
Aita’toa te tama‘i i faaea i te
tama‘i fare taua tama‘i
Purutia-Honeteria i faatitihia. — E
ohipa rahi atura ta te enemi i te faanavairaa i to’na mau nuu i nia i te mau
ava'e Tenuare.
Ua ino roa râ taua oire unauna rahi ; e
tera fare, fera fare. E iti te 70.000
ra,
leni tama'i e vai nei i Europa.
3. 1 Farani.
—
No te rahi te toètoè, e te ravai-ore te arahu, e te mau
fau-
ora’i te fenua. Teie râ, e tauturu
api ( 1 milioni faehau ) e faa-
te faaea nei te hoê mau ohipa tumu e
Marite-Paratane ia Farani, ia vitiviti to’na nuu
ineinehia nei no te mau aroraa hopea nei.
rao,
Monî fauturu î te
Ve‘a
Piehi 20, Pere v.
Noël Taea
Colombel 30, MaM‘'E. V. 10,
Tuniahai ,
20.
Faaa :
Leverd 50, Parakoki 2.50, Pepe v. 5, Airitera
20.
Punaauia : Glaire Jourdain 10. — Tiarei : Tetua 2.50. — ■;
Pirae: Tehuiarii 10,
Bernière 100. — Orofara:
P. b, ':
Papeete : Teeeva v. 20, W. Adamg 50, M”®
S. 10, M'“ B. 80, Rosine Briiickfild 20, M™'’
20, Simone 10, Ihorai v. 5, Vivi 20, Tara
rii Papane 10, Meari 10, Marama v. (Taunoa) 5,
Teura v. Aunoa 90, Oro 5,
Trafton 10, Tetuanui
10,
—
V.
—
Tauirarii v.
Tirau 10, Teriiorai 10, Roura 10. — Hitiaa:
Uturoa: E.D. 10,
Muller 20, Teriitlnorua v. 5,
Bernardeau 20. — Akapa: Teikihaa 10, Hokahuhu 10. —
rmu: H. Lee 10. — Maharepa: Tahiarii 20.
Tu 5,
5.
—
la amuihia :
800 farane.
Pua-
Mauruuru roa.
Imprimerie eue f. juventin — rue du commandant
destremau.
Fait partie de Vea Porotetani 1945