EPM_Vea Porotetani_194501.pdf
- Texte
-
Te 45
-..Jr-
■
O TKI
0
te
Matahiti
AITA’TU
TEKÜARE 1945
—
E NIU E TIA I TE
■
TAATA''T0A
.
HAAMAUHIA RA, OIA HOI
TE
MESIA
HOO I TE MATAHITI
Ch.
,
îihi 1.
IA HAAMAD MAORI RA
RA O
HOÊ:
lESÜ.
—
E PITI
ï Korin«Stia 3, tl
TABA.
VERNIER, Directeur-Gérant.
1945
1945
laorans i fe Matahiti Api.
Te faaite nei te Vea Porotetani
Vea, i teie matahiti api.
i to’na aroha i to’na
mau
hoataio-
la maitai to ratou
^paH ntuafare ; ia ora ratou i te ora-tino e ia
ora’toa ratou i te ora no nia mai, i te aro o
te Ataa. la manuia ra¬
tou i te imkaa-i ta te tino
; ia oaoa râ ratou i te ora a te Atua.
Ei
utuafare paieti ana‘e, e te tiamâ,
haàpûraa no te hau, e no te aroha,
paieti. Mai ta losuatei faataa i to’na mana'o: are'a
vau e
to‘u atoa ra utuafare, e haamori la
matou ia lehova ( los. 24'-15).
Te faaite nei te Ve‘a i to’na aroha i te
mau orometua, o tei tavini
i
te
e no
to ratou
e
te
au
Fatu mai te mahanahana
anaânatae i
te raveraa i te
maitai te ainu
la
ora
te
mau
e roaa
ohipa
te aau.
a
la rahi atu â te itoito
te Fatu i teie matahiti, e ia
mai ai te Varua-taata.
Paroita>e te
api te feia faaroo i
o
te auraa
mau
o
Ekalesia
vai i reira>
la feruri
ia faahotu,
te ao, oia hoi te
parau-tia, te
e
to ratou toroa
ratou i taua toroa
faaroo,
e
ra i te mau huero o
parau-m'au e te aroha.
la ora te mau Tavana e te feia mana no
te fenua Tahiti, tae noa’tu
i te feia toroa no te Hau Metua. la
ite maitai ratou e : e mau rima
anae ratou no te Atua no te
faatupuraa i te maitai amui no te taata
tei parahi i to tatou fenua. Eiaha
ratou ia farii e ia faatia i te mau
ohipa hauti e te hairiiri e ino apiti ai te tino e te roô o te
taata ; ia
tauturu râ ratou i te mau ohipa e maraa’i te
fenua i nia, e e tere ai
i
mua.
i.
la
ora to te nuu
taatoa
:
te
rani
e
mau
nei te tahi pae i Farani
paruru e
e
aito tei tae i Aferita e i Pahoi mai te tahi pae, te tatei Tahiti noa te tahi pjtt i te
mau nuu
faatiamâ ia Farani
roa ;
e
; ua
POROTETANI
VKA
2
piihia’i no te hoê mau tere api.
tiairaa i te mahana e
no lesu Mesia. la vai
Ei aito maitai
Bir Hacheim i roto ia raton,
te parururaa e te patoiraa i te mau ravea a te enemi varua.
Te aroha nei te Vea i te mau fetii metua e i te mau vahiné no te
faehau tei pohe i te aroraa. Eiaha roa ia moe i te fenua ta ratou tusia i pupu mai te otohe-ore, oia hoi to ratou toto, to ratou orate varua no
noa
no
mau
ia
Farani i teie matahiti api; ia tiamâ roa oia i te enemi tei
haaviivii i to’na fenua i te tau maoro ; ia tupu vave mai te Hauraa
Tamai Rahi, ia au i te reo o te melahi : Ei hau to teie nei ao,
raa
nehenehe e te
ou tou
pari-ore-hia. la tauturu tamahanahana te Atua
atoa na:
la ora o
O
teie
ia
ite-au-hia mai te
Te Vea Porotetani.
taata’toa nei.
Parau
rii faalfe
te Kalena 1948 i te
ïa. — Te tiaturi nei
râ te Vea e: e»aufau haapee roa te mau hoa i ta ratou mau
utua, i teie mau area mahana, mai te taupupû ore.
2. Te anihia nei te mau orometua, ia faaafaro ratou i te tabula
te mau tumu-pure no te Hepetoma Pure, o tei tae a'enei i to
haponohia nei, i teie mau mahana,
Vea. — E taoa faatau-aroha
1. Te
mau
hoa no te
no
ratou
rima.
o te mau taiomahana maa, i te 13 no
i taua tabula ra, te faaiteraa
i te pô hopea, oia hoi, i te
Teie taua na taioraa ra : Salamo 72 :
üa moê, i roto
raa-parau,
Mataio 13 :
44-53,
Haamana‘0 te mau orometua e: ei te ava'e Tenuare nei
faaapîraa toroa diatono, e te mau maitiraa faanavairaa,
te vai ra. la oti maitai no te pae matamua no te ava'e
Fepuare.
tae mai te mau tabula taioraa bibilia i te matahiti 1948 ;
.Tenuare.
3.
te mau
mai te mea
4. Ua
•
5 pene
i te hoo.
Ani noa mai.
^pî.
patoto atu nei...
Irava no te Matahiti
nei au i te uputa, te
( Apok. III. 20 V. m. )
Inaha ! te tia noa
O vai
teie e patoto
E
«re
nei i te uputa ?
amuri noa’tu: o lesu ïa,
oia i te hoê taata pohe noa,
te oraraa e
0 te hoê ïa ratere, e tia i
te Tamaiti a te Atua.
tei ta-otiahia to’na pue ma-
VEA
POROTKTANI
3
hana i te oraraa ! A(ta e huru-è-raa i roto
ia’na ; hoè â to'na
huru i nanahi, i teie nei
mahana, e a mûri noa'tu. — Mai mua
roa mai to’na hahaereraa na nia i te
fenua, e patoto i te aau o te
taata’toa : ua patoto i te tau no
niela)
no
nauraa
Mose
Aberahama,
(pû aihere):
e
no
patoto oia i te tau
ua
haehaa i te phatene, ei te tau
i te Satauro.
no
to’na
lakoba (Peno
to’na fa-
pohe tusia i nia
E
inaha, teie mai nei â oia, te patoto nei i teie tau
api.
Ua patoto oia i te pô matahiti, oia hoi i te mau
hora hopea
no te matahiti i mahemo aenei. Hou
taua matahiti i otarohia’i
i
nia i to’na vairaa, ua
patoto oia i roto i te mau tare pureraa,
na roto i te reo o te mau
tiarauti, o tei faahepo i to’na pupu
taata, na roto i te reo e: i teie nei mahana, ia
faaroo oe i to‘u
reo, eiaha efaaîla i to outou aau! Na taua ratere ra i
parau atoa
ia tatou i taua rui
hopea ra : e aihere te taata
nei, e to’na unamai te tiare o te fenua..., are'a te parau a to tatou
Atua,
tia ïa i te vai maiteraa.
una,
e
Ua
faaroo anei tatou i te
reo a
taua ratere ra,
i taua rui ho¬
aau la’na, ia
pea ra ? e ua iriti anei tatou i te uputa o to tatou
tomo mai oia ei arii, ei tauâ, ei
faaa'o, ei faaora ?
*
*
*
Teie râ, te tia faahou nei oia i te
uputa o te matahiti api nei,
te patoto faahou nei mai te faahi'o ia
tatou'î t? mau huru
aroharaa i arohahia’i tatou e to'na metua i te ao. —
E ere anei?
ua tomo tatou i roto i te matahiti
apî mai te maitai ? Aita’nei te
tahi pae i mairi i mûri, e ua tiihia mai e te
e
pohe? Aita’nei te
tahi pae o ta tatou mau tamarii i pohe i nia i te tiaraa
tama'i
ei faatiamâraa ia tatou, to mûri. E inaha ! te ora
noa nei tatou,
te haere nei, te rave nei i te
ohipa, te fanao nei i te mau huru
fanaoraa’toa.
Aita’nei te tahi mau fenua e rave rahi e vai
—
nei i roto i te
pohe, e te hamani ino, e te veve, e te ati maaore, e te ahu-ore, e te toetoe? E inaha ! tei roto tatou i te auhune maa.
Aita’nei te tahi pae i hamani-ino-hia no to ratou
faaroo, e i taparahihia no to ratou huru fanauraa (Ati
luda)?
E inaha ! te tiamâ nei to tatou faaroo
; aita e haafifiraa ; te haamori nei tatou i to tatou Atua ia au i te
hinaaro o to tatou aau !
E faaroo anei tatou i taua mau
patotoraa ra i te
—
uputa
matahiti apî nei?
o
te
*
«
Ahiri !
*
e homa! a haamauruuru na i
taua ratere aroha, e te
faatura rahi i to uputa aau. Eita oia • ô na roto i te
faahepo e
VEA
4
te'puai
iho te iriti e te iriti-ore. Faaitoito i te
mai i taua uputa ra ; te auri-tapea no
te aroha-ore ia vetahi è; te tapea no te
tei ia tatou noa
:
iriti i te
PUROTETAN
raau
tapea i roto
tapea no
Viata'ui teie taata è (o te
te teotco; te
haapeapea mai i te utuafare ! ! ) ; te
tapea no te paieti rapae, e no te faatau; te'tapea no te taiva.
Te taiâ nei paha tatou o te purumu teie ratere i te piha o to
tatou aau mai te faaherehere-ore. No reira paha tatou i pii ai ia’na ;
Haere é atu ! Ei te tahi atu mahana e iritihia’i ; eiaha râ i teie
nei mahana !
E homa ! ua poto
roii ! Afea râ tatou e
te taime ; e ere to tatou oraraa i te mea
imi ai i te basileia o te Atua e To’na parautia ? la fatata anei i te pohe ? E ara o te ere roa tatou i te aroha
e i te ora o te Atua. No reira, i teie omuaraa matahiti, a iriti i
te uputa 0 te aau i teie Ratere-Arii ! Na te rai mai oia ; te hopoi
mai nei ia tatou i te mau faufaa. etemau tao’a no nia mai. —
A iarii i taua mau tao'a ra. Haapao.i te hinaaro o te Atua, e
e ora
oe
!
Tuatapaparaa parau
( Pene III. )
To te Svanelia. taeraa
■
tahiïo
mai i Tahiti.
( 1944), ua tuatapapa-poto te Vea nei i te
patau oo to Tahiti vai eteneraa. Ua hi‘o tatou i reira i te huru o te
mau ohipa pouri ia te mau raatira pahi tuiroo no ô mai i te mau fenua
papaa i ite i taua mau anotau ra ; e ua faaravaihia hoi e te mau orometua
i to ratou taeraa mai i Tahiti. E vaiiho tatou i te reira i teienei ; e teie
te opuaraa a te Vea : e tamata tatou i te luatapapa i teienei i te parau rahi
no to te Evanelia taeraa mai i Tahiti, to’na tupuraa, to’na mau otoheraa
i mûri no te mau ati hururau ta’na i farerei haere, e to’na upootiaraa i
mûri a'e i te Tamai no te Fei Pï, e to Pômare II bapetizoraahia.
I le matahiti i
mairi aenei
*
»
A.
—
«
To te Taiete faatupuraa-parau no
mauraahia, e to’na tonoraa i te
ia Tarapu,
Lonedona haapahi-orometua,
i Tahiti znâ nei.
hopea no te 18 o te tenetere, ua tupu
udia e te paieti i Paratane. E ere mai te reira te
*0 taua tenetere ra; e mea ino îa te faaroo e te
I te pae
■faieti-ore, te taiva, te aroha-ore...
rahi roa te faaroo evahuru i te pae matamua
paieti i te reira tan: te
VEA
POROTETANI
Na te hoê râ tau orometua
Atua
i Ta’na
e
Parau,
manao
itoito
Whitefield
o
5
tei riro
e
to raüa aâu i te
roa
Wesley, i tiarauti i te mau
tatarahapa ratou i ta ratôu mau ohipa iino,
e i to ratou
toaruaru, e ia fariu ratou i te Atua, mai te rave i te mau
ohipa e au i te tatarahapa. — E inaha, ua hopue maite àtura te puea
taatoa i taua faahopue ora ; ua
tatarahapa te taata ; ua taui roa to ratou
huru oraraa ; ua itoito te Ekalesia, e ua rave i te
ohipa a te Fatu mai te
Ekalesia
i te
e
mau
raua
o
taata’toa ia
anaanatae rahi. O te huru atura ïa i te
pae
hopea
18
no te
o te
tenetere
(1792).
Eita’tura tatou
e
i taua anotau
roo
i te hioraa i te
maere
ra.
.Teie to ratou
noa-hia i te vahi hoê;
e
manao
manao:
te hoê
no
mau
eiaha te Evanelia
taata faa-
ora
ia poro-
râ i rapae, i te mau fenua atea roa, tei
pohe mure-ore, oia hoi, i te mau etene.
poro
parahi noa i roto i te maru no te
Ua haarnau te tahi pae i te tahi taiete-tomoraa-orometua i
Inidia (1793),
e ua tono ratou ia W.
Carey, te hoê taata tapiri-punu i to’na toroa matamua. Ohipa rahi tuiroo ta taua taeae
ra, tei ûruhia i te Varua
Mo‘a, i
i te fenua Inidia.
rave
I te 2 râ
no Tetepa, i te matahiti
1795, to te Taiete faatupuma-parau
Lonedona haamauraahia.
no
■0
Ua feruri taua Taiete
tono i ta’na
nao
e:
e au
ra
i te fenua etene matamua
ia tonohia te
râ, aita to ratou
roa e au
orometua matamua. l^ave rahi i taua Taiete
mau
orometua i Taina
mau
e
aore
i
ai ia’na- ià
ra
tei
ina-
Tapone. Teie
i upootia no te hio-raa-hia te huru o taua na fe¬
nua ra : fenua reo fifi roa ia haru
; fenua arii faahepo rahi ; fenua opani
etaetahia i te papaa, eiaha e haere i uta
; fenua ma‘i... I roto i te apooraa
taua
o
mau
titifa.
manao
Taiete,
orometua i
—
ua
upootia te
Tahiti
Eaha te huru
1. E fenua ma‘i-ore
2. E fenua
atoa ;
maa
imiraa ohie
i te tahi atu â
o
ta ratou
o
to te
3. E fenua titau ohie
o
mau
Tahiti. Aita
ohie. Te
roa
manao no te feia tei opua
e
paia
pû
mai i
mau
tahu'a marû te
marae.
faahioraa manao?
Pa-
moana
Teie ïa
:
fiva rearea; mea ora te taata.
noa nei te taata tahiti i te
Tahiti ; ua rahi to’na
parahiraa hau to.te.hui-taata.
pahi paratane e ia Tute.
5. E.
i te tono i te
fenua-motu, i te
mau
mahana
maa.
4. E hau arii te hau i Tahiti ;
mau
e
mau
E
ua
mau
Eita paha ratou
e
mau
mau ava
arii marû; aita
mâtau
o
Amo
e o
e
hapuraa pahi.
tama'i
pinepine;
Pômare i te
mau
tahu'a tei faatere i te haamoriraa i te
opani i te hoê faaroo ê ia haere atoa
Tahiti.
„
6. E
reo
ohie te
reo
tahiti;
e ere i te reo haru-atâ!
POROTETANl
VEA
6
O te
mau
tumu hi'oraa manao
faatupuraa Evanelia a taua
teie i maitihia’i Tahiti ei
fenua matamua
Taiete ra.
te taata i Paratane, i te reira tau,
Uali raua o Tapena Tute, e
O Putaveri ( Bougainville), i faatia maite i te mau ohipa e te mau peu a
te taata tahiti. No reira ratou i anaanatae ai. E ua oto rahi hoi to Para¬
tane i te faarooraa i te pohe aroha no Tute tei taparahihia e te mau etene
i Vaihi, i te matahiti 1779.
E tia’toa ia parau e :
i te huru o te mau
ua maramarama
fenua Tahiti. Na Tapena
*
*
*
Ua imi te Taiete i te mau
atoa-hia te hoê
etaeta,
ia
Duff
i te
mau
e
to’na raatira.
—
mairihia to’na i‘oa
( 0 Tarapu i te i‘oa tahiti ). Oia’toa te raatira, ua itea : o Tapena
(Wilson); e raatira aravihi mau o tei mâtau i te mau tere maoro
e au no
Vilisoni
pahi
Tahiti mâ; e ua imiUa hoo hia-mai te pahi, e pahi
orometua o te tonohia i
te mau tereraa roa e
moana no
Inidia
e no
faaoromai i te mau ati hururau
te maoro ; e ua
Aferita. E e aito hoi no te
i taua mau tere roa ra.
faaroo o tei
ite-vave-atoa-hia ratou. Rave rahi tei
pûpû ia ratou ; 30 tei maitihia ; e ere râ i te mau orometua faatahinuhia
ana'e; e maha noa iho ! E 26 râ tei ore i faatahinuhia; e mau taeaè
paieti ana'e râ, e te toroa hururau: e tamuta o Pitinou (Bicknell); e hamani haneti o Broomhall ; e hamani ahu o Buchanan ; hamani tiaa o Tupare (Cooper); tamuta fare o CoCk raua o Henere; tupai-auri o Hodge;
hamani ahu o Harper; tamuta fare piriti o Henere Noti (Nott), etc...
E maha noa iho tei faaipoipohia. ■— Eaha te tumu i tono ai te .Taiete
i te mau orometua tei rahi to ratou mau toroa? Teie ïa: to’na tiaturiraa
e, e ite vave to Tahiti i te faufaa rahi no te maramarama o te mau fe¬
nua papaà, e e oaoa ratou ia haapii i te reira mau ohipa. — Hoê â faa¬
tupuraa o te mau unauna o te tino e te unauna o te Evanelia.
No te mau
orometua-tono râ, ua
faatura’tu i to metua fane.
tumu roa teie, e e parau mo'a. E mea tia roa ia haapao maitai te ù‘i api i teie ture.
E parau tei faaitehia mai no le hoê taata ruau i te fenua papaa. Te amohia ra e to’na tamaiti e hopoi i te fare raveraa ohipa
0 te feia veve. Tae atura raua i te hoê ofai rahi, tuu ihora te
tamaiti i te metua i nia iho, e parahi atoa’tura oia i pihai iho
e haamâha i to’na rohirohi. Tai noa’tura te metua, e na ô atura
te tamaiti: « A tai noa’tu, eita vau e hoi i mûri, ua fiu roa vau i
E parau
VEA
te raveraveraa ia
taata mai ia
hopoi nei
veve, te tai nei râ
hopoi iiei au ia oe i te tare vairaa
huru, e vai iho ai ia oe».
te
Na ô atura te metua
te mea te
7
e te
oe,
atoa
oe
POROTETANl
vau
:
«
E ta‘u
oe ia‘u
i to
oe
tamaiti, aita
i te tare
vau e
tai nei
no
ohipa o te feia
tupuna tane! A piti a'enei ahuru
raveraa
matahiti, i teie nei mahana, to'u amoraa i to‘u metua
tane na teie vahi, e hopoi atoa i te tare raveraa
ohipa, e ua tuu
atoa vau ia'na i nia iho i teie ofai rahi e
haapee i to‘u rohirohi !
Ua taparu maite mai oia ia‘u, ma te oto, e faahoi ia’na ei raverave e ei faaarearea i to'u
pue tamarii ; hopoi roa’tura vau e
vaiiho atura i te tare raveraa
ohipa mai te aroha-ore ia’na. No
ma
pae
to'u
manaoraa
i to'u metua tane aroha rahi i oto ai
au».
Maere atura te tamaiti, e faahoi atura oia i te metua
tane,
mai te faatura maitai ia’na, e te
haapii atoa i te tamarii rii i te
na reira, no te mea ua na ô oia
e : e mea tano roa te
parau ta
te Atua e faaite mai e : e tahoohia mai te mau ino e te
mau maitai
atoa ta te taata e rave te tahi i te tahi. — E
hopea maitai ta te
Atua
e
horoa mai i te feia tei
faatura
maitai i to ratou
mau
metua.
« E faatura’tu i to
metua tane e i to metua vahiné; ia haamaorohia to oe pue mahana i te fenua ta to
Atua, ta lehova, e
horoa no oe ra » Exodo XX-12.
P^RAU RII API \
I.
Te
poheraa
Tetuanui v. — Ua pohe roa o Tetuanui v., te toa no
orometua i Papetoai. I Papetoai te poheraa, i te 13 no
Titema; ua hunahia i te mahana maha, i te 14. Tei reira Tahiarii raua o
Tapao, orometua, e na raua i faatere i te oroa hunaraa.
Te faaite nei
te Vea i to’na aroha i to tatou hoa
orometua e i to’na utuafare.
—
Tetuamii
a
o
Ahupu,
—
11. Te Tama'i Rabi
E ava‘e
vero
rahi,
No reira, aita i rahi
1. Te leni i te tooa
'-V
i
e
:
te toetoe, e te vari, e te âta
roa te mau
te râ
parau;
aita râ te
pouri
o
Titema, i Europa.
mau aroraa
i faaea.
Te parau api i reira, o to te nuu
purutia tamataraa i te hoê paturaa û‘ana rahi i te
pae ropu no te leni roa, tei reira te
Marite. Ua maû papu te nuu marite i na
poro e piti o te vahi i tupaihia
e te enemi ; ua
parari râ o ropu, e ua haere te enemi i mua, i roto i to ta¬
tou leni, mai te 80 km. te hohonu. Te tahi tumu i manuia’i teie
te matamua:
o
to’na û‘ana
:
i)aturaa i
rahi, e te vero rahi; e ua noa, e te âta meumeu
tei tau haehaa roa i nia i te fenua, i ore ai te mau
nuu-reva a te Hau-Amui
i nehenehe ai ia haapeapea i te enemi.
o
VEA
8
POROIETANI
area fenua ta te enemi i maiti no to’na paturaa rahi ;
pereoo-pâ i mau i roto i te vari meumeu. — üa faaite o
E vahi aivi atoa te
aita’tura ta’na
mau
Eisenhower, te aito-faatere no te mau nuu-amui e : teie paturaa a te enemi,
O te
paturaa ïa a te feia aita to ratou e varua faahou, e o tei ite i to ratou
paruparu e fatata mai nei. E ua tiarauti oia i to’na mau nuu paatoa ia paliono ratou na roto i te hoê paturaa ralii faahereliere-ore, o te horoa i te rê
ia tatou. E te na reirahia nei.
E
2. Te leni i te hiliaa o te râ :
mea
tamai i te pae i te
E leni roa ta te RpBudapest; te tutui
nuu rutia ia faufaahia i
etaeta atoa te
fenua Teheko, e i Honeteria, tae noa’tu i Yougoslavia.
tia i reira. üa aua-haaati-hia te oire rahi no Hongrie, o
nei râ te Purutia i te
mau
fare i te auahi, ia ore te
reira.
te
3. Te hoÈ tere rahi hanahana no de
to’na mau faaterehau-mana, tae noa’tu i
Gaulle i Rutia: Ua tae atura oia e
te hoê mau raatira nuu farani (Juin),
te mau ohipa hohonu tei opuahia e na pae, i taua farereiraa. Ua farii
haapoupou-roa-hia to tatou pae e te Rutia e ua faahanahana-rahi-hia de Gaulle
e to’na mau taata.
Mau faaauraa paari tei ravehia e na pae e piti ia ore
Purutia ia tamai faahou ia Farani e ia Rutia i tera tau e î tera tau. — E
riro Farani i te ani atoa ia Paratane i te hoê faaauraa mai te reira te huru.
O te ravea ïa e parahi hau ai Europa i te mau tau i mua nei.
4.
Moana Patitifa: üa tapae faahou te nuu mari te i te hoê fenua api
no
—
E
pupu Philipines, oia hoi i Mindoro.
te
hi-reva rarahi i te mau oire hamaniraa raauhaa
te
no
topita noa nei ta’na mau patamai i Tapone.
fare-putivputivraa.- — Ua tomohia, i te -21 no Titema, te
hoê fare-putuputuraa api i Papara, i te pupu III-IV, oia hoi te pupu Galilea. E fare rahi ateatea ; tahua tima, tapoi punu, la au iho â i te hoho‘a tahito. E mahana nehenehe roa, e ua manuia roa teie oroa. — I te hora 10 i
te avatea te tomoraahia ; na te Peretiteni o te tuhaa I i taviri i te opaui, mai
te haaatihia e na orometua ra, e Tefaaora, Tearo, Teihotu, Tuarae, Teuira.
III.
—
Tomoraa
i‘oa.
Na Verenie te a‘oraa: (Mareko I. 14) - Galilea te
—
fare i nia i to’na tiaraa tahito o tei pùpùhia ei vauvau no
Ua faatiahia teie
te Evanelia e te
Legaïc. Ua tapiti faahou teie huaai paieti i teie pùpùraa,
nehenehe roa, i mûri a‘e i te oroa.
lia haamauruuru te Peretiteni ia Teura, diatono no taua amuiraa ra, oia
hoi te tahi tumu i tere maite ai teie ohipa e tae noa’tu i to’na otiraa. — I
mûri a‘e i te pureraa, ua haapaohia te pae tino. Tei reira te mau oreroraa.
I taua mahana ra (21 no Titema) te tomo-atoaraahia te hoê fare paroita
api (ofai) i Afaahiti.
mau
na
tupuna no
roto i te
hoê
oreroraa
Moni faufuru i te Ve‘a
Noël Taea 20; Si¬
Faaa : Tihoni v.
Papara: Répéta v. 5. — Ri-
Papeete: Théo. Teamo 30; T. B. 15;
Maraeura 10; Tetuanui v. Hautia 2.
mone
Dégagé 10; Adrien Dégagé 10.
kitea: Tutea, or. 100.
la amuihia
Imprimerie eue f. juventin
:
—
—
—
202 farane.
rue du commandant
Mauruuru.
destremau.
Fait partie de Vea Porotetani 1945