EPM_Vea Porotetani_194412.pdf
- Texte
-
Te 44
te
0
Matahiti
AITA’TU
O TEi
E NIU
HAAMAUHiA RA,
-
TITEMA 1944
E TIA I TE TAATA’TOA IA H.iAMAU
MAORI RA
oiA HOI TE
Mesia
HO O I TE MATAHITI
Ch,
Hihi 12.
-
RA O
HOÈ:
Iesü.
—
E PITI
I Korinetia
3, 11
TARA.
VERNIER, Directeur-Gérant.
Hepetoma-Pureraa.
Eita te Vea e tiai i te ava‘e
Tenuare 1945 no te faaararaa i te mau
orometua e i te mau Paroi ta no te
Hepetoma-Pureraa o te tupu i te
matahiti apî, mai te 7 tae atu i te
13 no Tenuare 1945. Uaoti te mau
tumu-pure i te neneihia e i te operehia ei feruriraa
atea
orometua
na
e
mai te itoito
na
e
te
te mau
diatono. la haapao-mau-hia taua
hepetoma
te paieti e ia faatia mai te
Atua manahope i te mau
mau
pure O to’na pupu taata
maitihia.
Teie te parau t^ te Tomite
Faatere no te Amuiraa Evanelia i
teienei ao e papa'i nei i te feia
faaroo :
Te titau faahou nei
matou, i teie nei a matahiti, i te feia teretitiano no te mau
fenua’toa, ia amui ratou i roto i te pure i te
hepeto¬
ma matamua no
Tenuare. Eita’nei te pure itoito no te
hoê nunaa
rahi roa, feia
teretitiano, e riro ei mea faufaa rahi i rofo i teie nei
ao no tatou, i teie
mahana ? E amui tatou mai te
ite-papu e : te faa¬
roo nei e te faatia nei
te Atua i te pure. E
pûpù
atu tatou i mua
la’na i te mau ati, te mau
piauiui, te mau tautooraa, te mau aroraa e te mau hara no te
mau nunaa, e e imi
tatou i roto la’na i te
aroha o te au i
'
Te
to’na
an^
to tatou mau ati atoa.
nei te Ekalesia no te Mesia i
teie tau, ia anamaram.arama. Ua ara faahou mai te mau
faatereraa taero
faahepo rahi hia
te mau
haapaoraa etene tahito e ta ratou mau
ohipa riaria roo
Te aro nei ratou i te
haapaoraa teretitiano. No reira, e au ia
tatou ia ite i te reira, e ia
paruru i to tatou faaroo, e ia
haaparare i
te ite o te Evanelia e ati noa
a‘e teie nei ao. Elaha tatou
ia vare:
e ohipa iti rahi ta te
haapaoraa teretitiano no te faatupu
faahouraa
i te parau-tia e te maitai, te
parau-mau e te tiamâraa, i roto i
te hoê
ao tei tapoihia i te toto e o tei
parari roa.
no
rahi.
VEA
2
POROTETANI
ferurihia e te
mau hoi ia tatou ia oâoa i te mau opuaraa tei
Hau-Amui e maitai fàahou ai teie n«i ao ; ahia a'enei râ
nehenehe tei perehu noa i raro, no te hara o te taata, oià
E tia
mau
raa
opua¬
hoi te
apî tei hinaarohia,
i te Mesia. Ô te
; e inaha ! o te
ora’i to te ao taatoa.
la porohia te Evanelia i te mau fenua’toa e ia haapaohia ta’na parau
te feii, e te tahoo. Mai te mea e ao
ei taata apî atoa la e maitai ai ! Ei taata apî i roto
tiaturiraa hoê roa e maitai ai te mau tau a mûri nei
Ekalesia na lesu te tiai no taua Parau Oaoa e
nounou,
tia’i. O te mea rû ïa.
i roto i te pure, e faatupn ïa te Atua i Ta’na
Fafauraa Parau ; e ninii mai ïa oia i To’na Varua Maitai e e
mai i ta’na Ekalesia te hoê puai apî e putapû ai te aau taata.
i te mau vahi atoa e
la amui maite tatou
mau
roaa
Te mau pure tei
faaHahia e fei ore i
faatiahia.
tei purehia ma te faaroo:
Te mau mea’toa ta outou e ani ia pure ra, a manao ai e noaa taua
mau mea ra, e noaa ïa ia outou (Mar. 11 ; 24; Mat. 21-22; Luka
42-43 ; Heb. 10-22 ; 11-6 ; lak. 1-6 ). Eita râ e faatiahia te pure tei
mai te faaroo-ore ( taiva ) : Eaha i ore ai i tia’i ia matou ia tiavaru
taua
demoni ra i rapae? No to outou faaroo-ore (Mat. 17: 19-20; Mat. 13:
58; 21-21 ; lak. 1: 6-7; 4: 2).
2. E faatiahia te mau pure tei purehia mai te tiaturi i te Atua, eiaha râ
mai te tiaturi i ta’na iho mau ohipa:
E tuu atu i to parau ia lehova; e tiaturi la’na, e Na’na e faatupu i te
1. E faatiahia te mau pure
23:
purehia
i
reira
(Sal. 37-5; Sal. 55-23; 86-7;
12; Phil. 4 6; Heb. 4-16; I I®a.
aore ïa te Atua i ite mai ( Gen. 4-5
3. E
te
faatiahia te mau pure tei
faaoromai-ore :
).
purehia mai te faaoromai,
Eph. 3ta’na ô,
eiaha râ mai
ani a te Varua
te feia mo'a
32-26; Luk. 18: 1-8; 21-36; Ohipa 12-5;
te tuutuu-orc i te mau pure atoa ra, e te
te ara-tamau maiteraa, e te aniraa hoi i te maitai no
E pure ma
ra, e
Mas. 16-3; Luk. 11 : 5-13;
5-14...) Area o Kaina e
(Eph. 6-18; Genese
Kol. 4-2...)
Te pure faaoromai-ore a Saula ( 1 Sam. 13 : 8-9, 13; H Arii 13:
4. E faatiahia te pure no te feia aau haavare ore (Heb. 10-22; Sal.
17-1 ; 34-5; 119-145...) ; eiaha râ \o \& aau haavare (Mat. 15-8; lob.
27: 8-9; Is. 1: 11-15; 22: 12-14; Mat. 6: 5-7; 7-21; Luka 6-46).
5. Te pure haehaa (Luka 18: 9-14; Mas. 3-34; lob. 22-29). Eiaha
râ te pure teoteo ( lob. 35 : 12-'13 ; Mas. 1: 24-28 ; Luka 18: 11:14).
atoa
Roma 12-12;
14-19).
VEA
POROTETANI
3
6. Te pure o te taata
haapao i ta te Atua parau, loa. 15-7; Deut. 28 ;
1-2 ; Sal. 119 : 5-8
). Eiaha râ te pure a te taata aore e haapao (Mas.
28-9).
7. Te pure o te taata tei
fa'i i ta’na mau hara
( Luk. 15 : 21-22 ;
1:4-7; Sal. 32; 3-5; Hosea 14-1; lak. 4:
9-10). Eiaha,râ te
pure a te taata tei huna i ta’na
hara (los. 7: 12-13; 32:
3-4).
8. Te pure o te taata tei
faaore i ta vetahi ê r* hara ( .Mat. 6 :
12-14;
Eph. 4-32 ). Eiaha râ te pure a te taata tei ore i
faaore i ta vetahi ê ra
hapa (Mat. 6-15; Mar. 11-26).
Neh.
9. Te pure na roto i te
i'oa
rahi te
mau
10. Te pure
ia hiohia
e
no lésa
( loa. 14-13 ). Eiaha râ te pure tei
faufaa-ore (Mat. 6-7 ).
i te vahi moê (Mat.
6-6). Eiaha râ te pure a te Pharisea
taata (Mat. 6-5)
parau rii
te
11. Te pure o te taata tei
pure na roto i te Varua Maitai
26-27). Eiaha râ na roto i te mau varua êê
12. Te pure
feia
hara
rave
o te
feia parautia (lak. 5-16).
Mai haere
Fanauraa
te
no
anae
tatou î
11
Eiaha râ
(loa. 9-31).
E a‘oraa
mea ra,
(idolo) (1er.
(Noela, 25
(Roma 8
13-14).
e
ta te Fatu i faaite mai ia tatou.
Luka II, 15
bio î taua
V.
h.
A hia aenei to tatou
faarooraa i te Evanelia no
Noela, oia hoi teie mau
parau rii apî e te nehenehe ho te fanauraa
no lesu ? — Ua
mau aau noà
ia tatou — te feia
paari e te tamarii
teie mau aamu ora rahi tei
faatiahia
e Mataio raua o Luka,
üa ! i te
maramarama, i te
—
e
Teie râ, a taa’i te huru oaoa
taitai ia tatou ia lesu, te
oaoa.
no
taua
oroa
Faaora, oia hoi
reira, teie te parau no Noela ta tatou
na‘o maramarama roa e te taa
maitai
tatou i Betelehema... etc.
I. Te huru
1. O te
o
reo
teie
ïa
Ua hio te mata
mea maere: e
rai,
no
reo o
te
e ua
ite, mai te
te
maori
mau
faaroo te. taria
—
mau
mea o
râ, teie faaotiraa
tiai
:
ma-
Mai haere ana'e
eaha
ta
huru reol
mau.
no
maramarama rahi i nia i te
e e mau melahi hoi.
ta ratou i
no
te mau tiai mamoe
net,
paari
ratou feruri maiteraa i te
ra, te hinaaro atoa nei Noela
no taua oaoa ra.
No
i te fatu
feruri,
e
Ua matau
te mau tiai mamoe i
te hoe mau
rai, e reo no te tiria rahi o te
ratou,
parau ta ratou i
te Paari teie e
e ua
riaria. Teie râ, i to
te mau peu maere
faaroo, e i
hahopc nei
:
te pure a te
Titema)
no
Betelehema...
;
ia ratou:
a
haere
VEA
4
hio i taua
e
roa
nei... noa'tu e
Te ite nei
PuROTETAlNr
faaitehia mai. No reira,
nei i Betelehema.
here. Aue ïa utua e!
aiu fanau api i
i taua aiu
mai te haaraaitai i te
IL Te haapiiraa ralii ta te mau tiai mamoe e
i teie mahana no Noela ?
1. E au mau â ia tatou ia haere tataitahi tatou
nei, mai te oaoa, e
E te hoi
rei mata roa
i to tatou Faaora.
Ua riro te mau
tiai mamoe nei
ei hioraa rahi no
feia paari ; to ratou reo, o te
1 te tohuraahia te hoe parau apî maere rahi, aita
pupu ; ua haere roa e haapapu.
O
hohoa ïa o te
te
varua;
i te ora
te Evanelia nei, o te
api ill Kor. 5-17).
Aita
haapii nei ia tatou
i Betelehema, e fare-
tatou. To ratou
hohoa,
te paari. —
teie feia haehaa i tau-
reo ïa no
te Mesia, mai
i te reira e tei patoi i
faahou ia tatou!
roa, i reira ra, e haa¬
i mârô faufaa ore i te parau a te melahi ; ua haere
ehia taata, i teie nei ao, tei tiaturi mau
mai te parau e: eita te reira e au
te mau tiai mamoe i na reira! Ua haere tino
Teie râ,
te reira,
Atua.
to’na fanauraa e tae noa
rarahi tumu ïa no. te ora o to tatou
hoe ïa màna faaora taaè roa, o tei faatupu
Te mau parau no
to’na poheraa, e mau parau
Oia’toa tatou.
atu i
inaha: te haere
pô pouri... e te tapapa
papu roa
! aita ratou
râ, ratou iho, e hio.
No reira, te feia’toa
te maHaere i
Betelehema e
(tei reira
Evanelia i te pororaahia). A haere i reira, mai te vaiiho i ta outou mau
nânâ, oia hoi to outou mau manao feapiti, to outou mau tapitapiraa,
outou
ohipa.
Eiaha e mârô ; eiaha e patoi. Haere i Betelehema,
hoi i te Evanelia mure ore, haere ia lesu iho ! A hio la’na iho : a
la’na iho, ma te aau haavare ore e te haehaa. E te hopea o taua tere
ra? E ite ïa outou i tei imi-mau-hia e to outou .aau; i te hoe Faaora fatata
ia outou, e te ora. E ite outou i te hoe tau‘a here o tei hinaaro i te
tauturu
ite amo i ta outou mau hopoia, e o te faaea i pihaiiho ia outou
tei ore â i farerei i te hau, e te oaoa, e
vai i roto i te Evanelia, e parau tatou ia ratou :
hio, oia hoi: haere i te pureraa e hio e e faaroo
ramarama ora e
te
mau
ta
—
oia
imi
roa
e
e
tae
noa’tu i te hopea.
To
tatou
Vea
faaarahia nei te
utua no te mateie avae. E tarahu
te mea au roa ïa.
nei te matahiti api. No reira, te
mau hoa no te Vea tei ore â i aufau i ta raton
tahili 1944, ia faaoti ratou i te reira parau, i
te reira. A aufau atoa i te matahiti 1945; o
Te fatata
VEA
POROTETANI
5
Te ani-atoa-hia nei te mau
orometua, e te mau hoa hoi — ia
faaite oioi mai ratou, hou te
matahiti api, te mau i'oa oie mau
hoa tei haere ê, e te fenna
api ta ratou i haere.
E mai te
mea ua
pohe roa te tahi, faaite atoa niai, —
Oîa'toa te hoe mau
hoa, tei hapono taipitihia ta ratou
vea, no te mea e
—
i‘oa Lo taua taata hoe
mau
ra.
Faaafaro maitai
—
hoa api ia haamata ratou i
Tahiti i te
Teie à te hoê tumu
ra,
maori râ
no
te
te avae i Tenuare
vai
pu i tera
A tae hoi
E
au
atoa te
1945.
etenerêia.
ati rahi
te m'an tamairaa tei
mataeinaa e tei'a mataeinaa,
e :
piti atoa ïa
—
o
o
te taata
tahiti i tahito
roa i roto-
tupu pinepine
tera fenua e tera fenua.
tei riro atu i te rima
o te enemi
;
aita roa e maa aroha i
faaitehia mai i nia iho ia ratou.
A
taa’tu
ai tei pohe i roto i te
aroraa, ua taparahihia te mau tîtî
; ua
hamani-ino-hia te mau tino taata
pohe; ua tahuhia i te auahi to
ratou mau oire ; ua
faaano-roa-hia to ratou fenua ; ua
tapa¬
rahihia ta ratou mau
vahiné, e ta ratou mau tamarii; e aore
ra,
ua horo ratou e
tapuni i nia i te mou'a.
I roto i te tahi
paeau o teie nei mau fenua, te nuu o
tei upootia ra, ua
faatupu ïa i te amuraamaa rahi roa no
rotp
i te tino
no te mau tîtî o tei
taparahihia i mûri a‘e i te aroraa. Ua
euhia taua mau tino taata
ra i roto i te
umu
rarahi,
e
ua
riro ra¬
tou et ina‘i na taua mau
aito taehae ra.
te
mau
nuu
o
Ei hoturaa riaria’toa te
reira
no
te
ino e te pourî i raro
pô. E taparahi taata oia mai te
matamua mai à. la ino te
taata, e ia riro paatoa ratou ei demoni
i raro i hade ra, o
ta’na ïa
opuaraa. E ere râ i te feiaana'e tei
riro ei titi i roto i te tama'i
tei amuhia ra, e
ohipa tamau râ hoi
te amu taata i roto i te
vetahi mau fenua
nei,
mai ia Matuita
e te Tuamotu
(Anaa), Tubuai. I ta te mau
a‘e i te faatereraa
fenua
amu
i arii ai
o
no
te arii
o
aau
te
taata o
Tapuae-Manu, oia hoi o
Tamatafetu, ia tapae atu te hoê
aita i faaroo
faahouhia
parau tutuu ra, .e
Maiao nei. 1 te tau
taata poria i
reira,
te parau no'na. Ua
parauhia e, ua pau i
te ma'o. Na te mau
tavini râ o te arii i
taparahi
ia’na ; e ia pau
i te euhia, ua afaihia’tura
i uta, i te vahi taata
ore, amuhia
atura oia i rcira e te arii
e to'na mau
tavini.
ra
I te hoê mahana, ua
faaroo te arii vahiné
to’na tane i te
taparahi i to’na
ra o
Feito
e
te opua
tuaane, ia Tupuoroo. la ite
u
VEA
POROTETANi
tei
huiraatira
Tupuoroo i taua parau ra, faaite atura oia i te
o
haere atu i reira, i te marae no Taaroa, e ui i te tahua e nahea i taua opuaraa a te arii ra. Ua parau mai ra te tahu'a e ;
ia pohe oia (te arii) e tia’i. Haponohia’tura na taata ra, o
houra raua o Raiteanui, ei rave i te reira ohipa. Aitairoroa, ua
haere atu o Tamatafetu e hopu i te pape, taparahî atura raua ia’na
ma le ofai, e ua pohe roa’tura oia.
Na Miti Papu (Barfï) i faatia mai i taua parau ra. E i roto i
te hoô putuputuraa i Maiao, ua faaroo oia i te hoê orero-parau
i te naô-raa e: « Inaha! teie nei fenua o tei parahihia na
Fait partie de Vea Porotetani 1944