EPM_Vea Porotetani_194411.pdf
- Texte
-
; Te 44
0 te
Matahiti
AITA’TÜ
i; 50 TEI
NOVEMA 1944
-
K NIÜ E TIA I TE
TAATA’TOA
IA HAAMAU MAORI RA
HAAMAUHIA RA, OIA HOI TE MESIA RA O lESÜ.
'I
HOO I TB MATAHITI HOÊ
Cb.
:
O
VERNIER, Directeur- Gérant.
|inuela ;
V
amuraamaa a
Ua pirioi hoi o*na
E piti tau"
.
e
ra.
Mephiboseta, parahi atura oia i lerusalema,
E tîa oia i te
;
I Korinetia 3, 11
—
E PITI TARA,
Pirioi hoi... hui-arii
jArea
Hihi 11.
-
te Arii ra, a
Mophiboseta tei faatiahia te
tamaitf 'fanau te tahi
tahi na lonatana, te tamaiti
Saula. O. te tamaiti
na
na
Davida...
H Sam. lX-13.
pue avae.
parau
Saula, arii,
i roto i te buka Sa-
e e
tamaiti fanau te
Saula. No reira, e mootua te piti no
lonatana teie e parauhia nei, i teie irava. E
na
l^taata aroha roa. A hio na i to’na
■
mau ati ;
1, E hui arii hoi, toto arii, e inaha ! ua hurihia oia i raro i te teiÿono; No te poheraa no to’na metua eno to’na tupuna i te Philiseti,
i te moua ra i Gilapoa, no reira teie tamaiti arii i ere ai i te sepeta,
e i te basile ia.
2.
E veve iti rahi atura to taua tamaiti ra. Ua mâtau hoi oia i te
raaitai e te mau unauna o te tino, a parahi ai oia i te utuafare
to’na metua. I teie nei râ, tei roto oia i te hepohepo rahi e te ra-
înau
0
vea ore
i te parahiraa.
3. È taata mai hoi. E ati aroha
roa :
pirioi ! Ahiri
e
pirioi i te
avae
hoe noa, maa vahi iti â ïa ; ua pirioi râ ona pue avae. E ua riro ei
tahitohitoraana te taata ! E aita ta’na e râvea i taua ati ra, e i taua
mau faaoooraa a te taata !
E inaha ! no te tapu a Davida ia lonatana, i te mahana no to raua
faatauaraa (I Sam. 20: 42), aita Davida i faarueia Mephiboseta, te
tamaiti a to’na tau‘a, a lonatana. Ua haaparahi oia ia’na i roto i
to’na iho fare arezi i lerusalema ; e tia noa oia i te amuraaamaa a
te arii. Ua parahi noa oia, ma te tura e te maitai i raro a‘e i te maru
0 te teitei.
«e
*
VEA
2
POROTETANI
hohoa
Atua. Gen. 1-27.
tatou i
i to ta¬
hara to tatou pue
pirioi
tatou, na avae
atoa e piti; mai te tapuae avae e tae noa’tu i te upoo ra, aita roa e
vahi mai ore; o te puta anae, e te paruparu e te pê (Isaia I, 6). Veve,
ahu-ore, maa-ore, haapûraa ore, e te pohe.
E inaha ! Teie te Davida api, oia hoi to’na huaai (te Mesia) i te
tiiraa ia tatou, e te faatia faahouraa i roto i to’na oire, te tuuraa i
nia i ta’na amuraamaa, mai te tura, e te horoaraa i te pane e te
uaina, i te ahu pû teatea, e te monoi e te tamaa ; i te haamairi-faahouraa i te i‘oa: tamarii na te Atua. — Te faahoi faahou mai nei i
Te hohoa no teie tamaiti arii, o to tatou ïa
mau.
E hui arii atoa tatou ! Toto arii : tamarii na te
Aue ïa tumu hanahana e ! E inaha ! ua hurihia
raro
tou terono; ua mo'e to tatou hanahana, no te
a
metua i te pae o te tino (Rom. 5: 12). Ua
roa
te aia
hui tupuna.
! No te Faufaa api
tei rave-ino-hia e to tatou
No te aha ? No te tapu
ta’na i fafau, i to’na
toe ra anei te
te faaino ? A
mau arii ; ua
faufaa mure ore. (Zek. 9: 11) E homa e, te
hoe huaai no Saula, tei mairi i rapae, i roto i te ati e
tapapa mai i te fare e i te amuraamaa o te arii no te
nahonaho te mau mea’toa. (I loa. 3; 1).
toto ; e
faaïura’tu i to metua
vahiné.
haapiiraa
api, ua tere maitai ta’na ohipa i te
rahi a te Hau, e i te haapiiraa Sabati hoi... ua noaa ta’na “bre¬
vet”, e te aparauparau ra e to’na metua vahiné, i mua
raua fare faaearaa, e fare hioraa haehaa hoi. E inaha, tere
Te hoe tamaiti
hoa no taua tamaiti ra, o ta’na ïa
vaiiho i to’na metua vahiné i reira ra...
0 vai tera vahiné, ta orna e aparaparau
ra
te hoe
—
—
O tau vahiné pua
tamaiti
ahu ïa I 0 te pahonoraa
i
i to
mai
tapapa’tu, mai te
noa ra ?
haama.ore ïa a teie
api 11
maitai a mûri atu nei! Aita
haperaa to teie manao. Inaha? rave rahi aéra te matahiti, ua
haere noa taua taata ra i raro, e i raro roa i te ino. I teie nei
mahana, e ofai painu noa e te hairiiri taua taata ra ; hupehupe
tamaiti aroha e! Eita oe e
Aue ïa
e
rahi !
Eaha
e
ore
ai? Te haamâ i to’na
metua vahfne o
rahi ia’na e o tei rave noa i te ohipa i te
tamaiti ra ! ! Aue ïa parau riaria el...
tei here
imiraa i te maitai o taua
*
Sf
E tamaiti è
raa
rahi
a
*
teie. Ua tono to’na metua
te Hau, no to’na
vahiné ia’na i te haapib
hinaaro i te
maitai o taua tamaiti
here
Ua manuia,
ra.
e ua manuia roa ! Ua rê i te
mau
hiopoarahi ; ua fatata roa to’na toroa
hopea
i
te roaa. Papai
atura oia i to’na inetua
vahiné e haere mai i te oroa rahi
opereraa, rê hopea, o te
raa e rave
teie metua vahine
nehenehe! hoe
tupu i taua haapiiraa ra. — Pahono aéra
tau tamaiti, eiaha e inoino !
eita paha e
iho to‘u ahu, e inaha, ua marau
roa! Eita
e : e
noa
tia ia‘u ia faahaamâ i ta‘u
tamaiti i taua mahana oroa rahi
Aita râ i liai taua tamaiti'ra
; e no to’na onoono, ua tae
to’na metua vahine Ua
tiita’na tamaiti ia’na i te tare
roa e
ra.
—
roa
raa
o
te
mahana
haamâ
mau
oroa
ore,
oroa, e
ua
Eaha râ
iteraa
pereoo
auahi,
rahi, na’na iho
na
ropu mau i
haaparahi ia’na,
te
araue
hitimaue
rii iho
e
e ua
ua
tapae-
afai i te hotela.
—
E ia tae i te
i aratai i to’na metua
vahine mai te
te taata rahi tei parahi i roto i
te piha
i te hoe parahiraa maitai.
te oaoa
riro te rê
taua metua vahine
ra,
a
numera
i te
hoe i ta’na tamaiti.
Parau mau ! I te roaaraa ia’na taua
rê ra, tia’tura taua
tamaiti
nei i nia,
tapapa maite aéra oia i to’na metua vahine, i te
aro
Ote taata’toa, e teie ta’na
parau ia’na i to’na aparaa ia’na: rr E
tau metua vahine e! tera
mai tau rê. a rave i to
rima! No te
mea, ahiri aila oe, aita roa ïa rê i roaa mai
ia‘u 1 »
Eita e ore teie hohoa tamaiti i te
haamaitaihia.
No te Ekalesia
I te
mau
matahiti atoa, i te avae
nei i to tatou
mau
tupuna,
no
Novema, te faateniteni nei te Vea
no te
Reforomatio, oia hoi no te
tuiroo i roto i te Ekalesia
teretitiano, e
te tau
tau i
tupu ai te hoe tauiraa rahi
faahoihia’i te faaroo i nia i to’na aveia
mau.
feruri poto, i teie avae i te
parau o te Ekalesia.
i
'1.
Ua haere mai lesu i te
ao
nei
e
haamau
taata ; ua hinaaro
amui
i taua mau varua
ra, tetahi i tetahi.
ra i te i‘oa: Ekalesia
amuiraa
i te
Basileia
o
i te titau tataitahi noa i te
ora,
râ oia e haamau i te hoe amuiraa
varua
no
E taraata tatou i te
Eaha te Ekalesia?
tapao ïa e, aita oia i hinaaro
i te
—
—
te
Atua. Ei
te hoe mau
faaroo mai te
Na lesu iho i mairi i taua
(Mat. XVI-18; XVlll-17). Ua horoa oia ia’na
Aposetolo ei aratai matamua, e i na oroa no te
Bapetizoraa e
Oroa Euphari ei tapao no taua amuiraa
ra. (Mat.
mau
te
No
reira,
amuiraa
no
XXVlll-19).
riro te Ekalesia i te matamua, e i roto i
to’na tumu, ei
te feia’toa tei riro ei tamarii
na te Atua, na roto i te
faaroo
ua
VEA
PUROTETAN
tei bapetizohia i te i‘oa o
e o tei tanaau i roto i te haapiiraa a
pane, e te pure hoi (Ohipa 11-42).
ia lesu, e o
lesu
—
te mau
ia au i taua faaroo ra —
aposetolo, mai te vahi i te
hio-ore-hia.
atura ia’na,
rarahi taua Eka¬
melo tei faahua
faaapi-ore hia te
i i taua i‘oa
Ekalesia, aita râ te
Ekalesia hio ore-hia e
riro te Ekalesia hio-ore-hia ei utuafare varua no te tamarii mau o te
Atua;
ora roa to ratou faaroo ia lesu Mesia, e ua faafanau apihia
te V. M.
Ua parauhia oia i te Ekalesia hio-ore-hia (ore noa
ratou mau melo tei hio-mau-hia e te taata) no te mea o te Atua
tei ite
mai te hape ore — o vai tei ati mau ia’na, e o vai tei ore
ati mai ia’na (11 Tim. 11-lQ); e o te Atua anae tei ite e: o to vai
tei noho-mau-hia e te Varua Maitai (Luka XVll: 20-21) e aore.
te Ekalesia hio-ore-hia ei tino no lesu. O lesu to’na upoo; e
te feia faaroo; o te Varua Maitai to’na varua hoe (1 Kor. Xll-
Ekalesia hiohia e te Ekalesia
te tupuraa rahi o taua Ekalesia ra, moe vave
to’na viivii ore, to’na mâ matamua; i te mau anotau
no
lesia ra, e mea ohie te ite e: rave rahi roa to’na mau
faaroo, aita râ te faaroo mau, e o tei bapetizohia mai te
aau; ua mau i te i‘oa teretitiano, aita râ to ratou oraraa
au
ra. Tei ia ratou te mau iapao rapae no te melo no te
mau tapao rota. No reira teie faataaraa tumu; te
te Ekalesia, oia hoi te mau Ekalesia hiohia ra.
Te
2.
Teie râ, no
Ua
e mea
ratou e
—
atu to
anae
—
i
mau
te aau
Ua riro
melo anae
12-13; Ephes.
V-23).
Ekalesia hoe, taatoa, mo‘a,
E toru huru to taua Ekalesia hio-ore-hia ra.
1. Ekalesia hoe. — Te tumu no to’na hoeraa,
faaroo, hoe tiai, to te mau melo o te
;
3.
maori râ: Hoe Fatu, hoe
Ekalesia e atiraa tia mau to ratou
i to ratou Atua, na roto ia lesu Mesia (Eph. lV-4-6; loa. XVIl-23).
Ekalesia taatoa. Tei roto i taua Ekalesia ra, te taatoaraa no te mau
pipi mau no lesu Mesia, e no te mau tavini mau no le Atua, i te mau
atoa, e i te mau vahi atoa, e i te mau anotau atoa (loa. X-16;
2.
nunaa
Apo.
V-9).
E tia ia parau e :
tei roto te
mo‘a no te Faufaa Tafeia tei pohe i roto i te
riro ia ratou te rè; o
Ekalesia e tÔ nei.
no te mea, e haerea
taatoaraa o te feia
Ekalesia ra, e tei roto atoa ia’na te
faaroo. O ratou ïa tei parauhia: te Ekalesia tei
tatou nei râ e ora nei, tei roto ïa ta*ou i te
3. Ekalesia mo'a. Ua parauhia : Ekalesia mo‘a,
mo'a to ta’na mau melo, mai te arataihia e te Varua
hito i taua
Eph. V: 25,27).
4. Ekalesia hoe-ore,
mo‘a-ore!
e roaa mau i te
tei bapetizohia, e aore
maitai hauè no te Ekalesia hio-ore-hia
hio-noa-hia, oia hoi i te àmuiraa no te feia
Eita râ te mau
Ekalesia
taatoa-ore,
Maitai (Rom. Vlll-14;
VÈA
ra
no
te feia
teretitiano,
POROTETANi
i te i‘oa
noa
1. E ere hoi oia
i te
lesia taaè
O
e rave
te mau melo,
2. Eita
e
te Ekalesia
3. Aita’toa
(Oh. Xl-26).
Ekalesia hoe. Ua amahamaha
oia i roto i na Ekarahi, no te ravai ore o te
paari e no te aau aroha
ore,
tia i te hoe
te taatoa
no
5
noa
a'e
o
taua mau Ekalesia
ra
(universelle).
ia parau e: oia
Ekalesia hiohia o te tia
ia’na ia parau e:
Ekalesia mo‘a oia
te mea, ua anoi
noa i roto ia’na te
feia teretitiano
te feia tei fanauhia i
mau, e te feia taiva,
te varua e te feia
haavare. Ua faaite roa te Fatu
eita e ore te reira
e,
huru; eita e roaa te hoe
amuiraa, e tamarii anae no
te Atua to’na mau
e
no
melo (Mat. Xlll;
28-29),
Eiaha râ tatou ia mana'o
e: aita roa e
auraa i
rotopu i te Ekalesia hio¬
hia e te Ekalesia
hio ore-hia; e auraa
hoi. Mai te mea ra
Ekalesia hio-ore-hia i roto i
e, ua moe te
te Ekalesia
hiohia, mai te varua pohe ore tei
moe i roto i te tino
repo nei. Ua riro te mau
Ekalesia e hiohia nei mai
te hoe tapao
(eiaha râ te tapao tia
mau) no te Ekalesia hio-ore-hia.
S. Te Ekalesia
tei hau a‘e i te
maitai.
O te Ekalesia ïa o tei
faaau maitai i ta’ha
i te mau
haapiiraa e i to’na ora
haapiiraa, i te mau ture, i te mau
faaueraa no !esu e no ta’na
mau aposetolo, —
O ta te Ekalesia tei
fanau i te anotau no te
matio i tamata i te faaau
Reforomaite.
To fatou
mau
famarii faehau tahifl i
ifalia.
Te papai mai nei to
tatou hoa faehau o
Temauri Fuller, no
Paea, i te hoê rata ( no te 28 no
Me)
o
tei
faaite
mai e : ua faarue raton i
Aferita
Apatoerau,
i te ii no Eperera, e
tou i Itaüa. I te 8
ua tae rano Me to ratou
haamataraa i te paiuma i
nia i te leni, e
inaha, i te poipoi no te 9 no
13, aita te
taua
area
mau aroraa
e
te mau
Me, tae noa’tn i te
faaûraa ûàna i faaea. I
roto i
mahana ra, 12 to ratou
1 pepe, e e 5 tei
i ta tatou i faaroo
pohe roa
papu i Tahiti i te tahi a'enei
Tei pepe râ, e mea
tau
ava'e).
maitai roa ratou.
Te na ô nei teie
rata : “I teie taime
a
nei rata iti, tei te vahi
papai atu ai au i teie
haamaharaa
rohirohi
matou ; e mea mai¬
tai roa e te itoito te
raanao i nia i te
pae ohipa na te Fatu o
tei faaterehia e te
orometua papaa ra e
Bonjour (no Tunisia).
Te faaite atu nei au i
to‘u aroha i te mau
metua o teie mau
tamarii tei pohe i
onei, e te tahi pue irava ei
e tamabanahana
parau faaitoito,
i te mau metua e
ia tatou
(ia
au
paatoa
:
f
VEA
6
POROTETANl
e haa ta'u e vaiiho ia
ho atu no outou.
E mihi outou, are'a to outou mihi, e faarirohia ïa ei oaoa.
No te aroha o lehova i ore ai matou i hope ai i te pau, e
hoi tohia haniani maitai e mure”.
Eiaha e
1.
outou; O
2.
3.
aita
horuhoru to outou aau ;
to‘u hau ta'u e
Na
Tau Oro'a
/ te
Fuller
Ternauri, no Paea.
nehenehe î Matairea
(Huahine)
apipitihia te Oroa Faatahinuraa
Oroa Tomoraa i te hre.-'ç>nrtr&a. Ebene-Ezera. Na
matahiti 1927, ua rave
(Puruj e te
peretiteni i taua na Oroa e piti ra.
E inaha, 17 matahiti i mûri iho, i te mahana maa
no
ua rave faahouhia teie na Oroa e piti i te taime hoe, no
Teio, O tei maitihia ei mono ia Barff i pohe
e
Ebene-Ezera apî tei mono i te fare-pure tahito.
Ua oaoa roa to Haapu, i te mea ua hope te tau no
raa, e ua pti te fare-pure tei riro maoro ei
te tahi mau tau. Ua mauruuru ratou i te Apooraa
e ua mauruuru ratou ia Teinaore ma, te tamuta
mauruuru nei â ratou i te Atua te tumu mau no
mau
Vernier i
ia Barff
M. Paul
Teiepa 1944,
te faatahinu ia
a‘enei, no te tomoraa ia
to ratou vai-otare
mana‘ona‘oraa e ei ati hoi i
Rahi tei tono ia Teio,
faatia i te hiero apî. E te
te
maitai atoa.
atoa te manihini tei tae mai no tera vahi e no tera vahi, e
faaea i te tahi tau mahana rii i Haapu. E mea nehenehe roa te hoê
hoho'a tei itehia : te mau anairâa faura'o tei tere-mai na nia i té
te reva’tu, fariihia e aore arataihia ma te tariparau, te mau fariiraa,
te mau pupuraa ô, i nia i te uahu ; te faaamuraa i te tiaa rahi
taata
te afaro e te nane ore i roto i te hoê fare-tamaaraa rahi roa.
mahana maa te fare-pureraa i tomohia’i. Na te tavana no Haapu e
hoê huaai no Haapapa arii i taviri e i iriti ia Ebene-Ezera. Ua faatahinuTeie i taua taime ra i roto i te fare-pure tomo-apî-hia. Te irava a‘oei irava tomoraa e ei faatahinuraa, o te parau ïa i papaihia i roto ia
16
Ua oaoa
tei
mau
moana, e
e
ma
I te
te
hia
hia
tauturu-mai lehova
manihini orometua, diakono e tae
reira’toa to Teio haamataraa i te rave i
hoê
tuhaa i to’na toro'a orometua.
mahana piti, i te pô, to te toea o te mau manihini faarueraa ia
Haapu,
ua reva’toa te orometua apî i Raiatea, ia haapaarihia oia na
i te mau ohipa no te toro'a i roto i te paroita-pâ no
fenua i Raro.
riro teie nei Oro'a i Haapu eî ohipa nehenehe no roto mai i te
Samuela VII ir. 12: "Ebene-Ezera, na
tae roa a'enei i
1 te Sabati, ua haapa'o te hoê m%u
a‘e i te oro'a e te mau pureraa; i
I
ia tatou e
tau
te
/ te
e
roto i te raveraa
te mau
Ua
teienei”.
ô n'aéra: ua
VEA
mau
ei
e
POROTETANl
ohipa maitatai tei ravehia i
haamahanahanaraa i te aau
Haapa'oaa Evanelia.
teie anotau i Matairea
na, ei faaoaoaraa
o te feia tei here i to
ratou ai‘a e i te
Te mana‘0 noa nei â tatou i
te tairururaa diakono tei
tupu i Tefaterii
i te matahiti i mairi
a'enei, e tei riro ei hi'oraa taa-è-roa. E te haamana'o
nei tatou i te mau tonoraa
orometua e to ratou manuiaraa.
Aita’toa i moè te Oro'a Tomoraa i te
tare-pure no Fare^ Betelehema, tei
mono ia
Betelehema, tei ino i te matai rahi. Ua ravehia ma te itoito
mau,
e ua maitai roa te
mau fariiraa. Na te hoa
iho o te tavana tuhaa, no roto
mai i te opu arii, i taviri i
te uputa. Ua amuihia te
Oro‘a Me i te Oro'a
Tomoraa, e ahiri aita te tahi paeau iti no te Paroita i
haapae i te ohipa i
te mana‘0
amahamaha, ua riro mau taua mahana iva no Me
ra, ei mahana
oaoa ana'e.
I taua
area
pupu kalavari
niu no te hoê
I taua
mau
ra, ua haamauhia te niu
e vai i Faanoo
na, e ua
te hoê
no
fare-pure opuahia e te
niu i Parea, ei
haamauhia’toa hoê
fare-pureraa apî.
farereiraa ra,
ua ite papuhia e, aita te tahi mau
peu hanahana rahi e te tura, haamauhia i te
tau no
Mahine, arii faaroo e te hoahere no te mau Tavini a te
Atua, i faarue-roa-hia e to Matairea; te
haapa'o-
hia nei â.
E to te fenua
e, haamana'o
roto ia Ebene-Ezera
oe
i te
a'oraa, a'ohia
apî, i te avatea Sabati
e
Tunui i
Haapu, i
:
Deuteronomi VIII, 11 : a E ara o te moina
to Atua ra o lehova ia
haapa'o-ore î Ta’na mau parau, e Ta’na mau lure, e Ta’na
mau
haapa‘oraa, i ta‘u e faaite atu ia oe i teie nei mahana».
oe, i te
G. Preiss.
Pahonoraa 1 fe pirî ( piri aferita
)
1.
Te vai nei te hoê mea, aita to’na
e avae, aita to’na e
perehoro nei râ mai te puai. Eita e tia i te
apoohohonu
i te
anavai, i te patu ofai ia haapeapea i to’na tere.
Eaha ïa mea?
O te reo ïa.
Aita hoê pahonoraa i tano
roa; e mea pahere rà : Te mata'i
(Fuller, Ariioura), te radio (Kekela). te mahana
(Teanau v.), te
ophi e te puhi (Aumai Beruière,
rau
; te
Heimau, Ariioura), etc...
Mahea), te ofai pupuhi (T.
2. Ua ite anei oe i te hoê
mea, aore e haere nei i raro i te
aore e ma'ue nei i roto i te
reva, aore e àu nei i raro i
te pape? E inaha ! te haere
nei, te pa'uma nei, e te pou nei?
Eaha ïa mea? O te
Tiatiarahonui ïa !
Aita’toa hoê i tano roa, ua
pahere rà: te reo, te niuniu (Au¬
mai B.), te lia (Teanau
v.), te mahana, te marama
(Ariioura),
te avion ( Kekela ), te veri
(Mahea ), te auri e te hora
(T, Hei¬
mau ), te honu ofai? hinu ofai?
(Fuller) etc,..
fenua,
VÊA
3. I roto i teihea
buka
POROIETAN]
o
te Bibilia te
faatiaraahiâ te parau
taparahiraa ia Kaina ? Âila, e aita roa’lu e buka o
tei faatia i te reira parau. Ua tano o T. Heimau, Fuller^ Teanau V., Mahea, tei na ô e:
ua fifi roa te mana'o; e o tei faaau
varua i teie uiraa : o Ariioura, Kekela, etc... (Faaauraa o Abela
no lesu i te taparahiraa i te diapolo, etc... ; ua hape te tahi pae
tei papai e : tei roto i te Genese IV ; 8.
Mauruuru ia outou.
no
Abela
to
P^RAU Rll API
Madame Preiss i fanau, i te 26 no Tetepa: o Olivier,
Ariinuimarotelieiva Preiss. la haamaitai mai te Atua no te rai i taua
iti api, e i te utuafare taatoa o to tatou pue hoa, i Uturoa,
II. E maa mai rahi parare roa tei tupu iho nei i Tahiti mâ
e
J. E tamaroa iti ta
huaai
e
tumu,
raau
(raore anaui).
uei,
aitâ
dengue”. E haaparuparu rahi î te tino.
taata paari e te tamarii i roto
te taata, e ma‘i fifi roà râ. E aita
maori râ, te haapao maitai, te inu pinepine i te ti mahanahana
la topa râ te fiva, faaamu puai ïa i te maa, ia itoito faahou.
hoi i ore roa; ua parauhia e “fiva
Tei Papeete to’na u'anaraa. Ua topa haere te
i te mau utuafare. Eere hoi i te mai e pohe roa’i
111. Te Tama'i Rahi :
oia hoi
Heleni, i Italia.
enemi,
i
oire i te nuu
i tai i te oire rahi
i Anvers ta ratou e hinaaro nei i te faatiamâ roa, ei tapaeraa no te mau
pahi faauta mauhaa tamai no te Hau Amui. Itoito rahi to te nuu farani i te
otia
Alsace-Lorraine ; mea etaeta râ.
Europa. — Te u‘ana rahi nei te mau aroraa i na pae e ono:
Holane-Purutia e raro roa i Lorraine; i te otia no Purutia-Eutia;
Hongrie; i te otia no Yougoslave-Hongrie, i
e
Ua riro Purutia mai te hoe aua rahi tei haaati maitehia e ta’na mau
e 0 tei mairi maite ta’na mau pâ. — E mau aroraa veavea roa tei tupu
te
pae no te oire purutia, no Aix-la-Chapelle. Ua roaa roa taua
ra
marite. Ohipa rahi atoa ta te Paratane 1 Belegika i te pae
1. I
i te otia no
i te fenua i
ava
no
Butia : ua roaa ia ratou na oire etaeta no Petsamo (FineRiga (Lettonie) Debreczen (Hongrie) Belgrade (Serbie). U a tomo
atoa ratou i Purutia; te tapapa nei i te oire pû no Hongrie, ia Budapest. —
Ua tiamâ’toa te hoe tuhaa rahi no Heleni i te Hau amui; ua roaa mai
Korinetia, Ateno, e te mau tuhaa motu e rave rahi. — I Italia hoi, te fatata
nei te oire rahi o Bologne i te roaa mai. Teie râ, ua haamata rii te tau tpetoe, te ûa, te vero, te hiona.
2. I Farani.— Te farerei noa nei de Gaulle i te hui taata i te mau oire rarahî ! Te faaitoito nei ia ratou, ia tifai vavehia te mau vahi parari na roto i te
manao tuutuu-ore. — E tuhaa rahi maa tei tae mai i Farani, e te û, ei faaamuraa i te taata. E ere â i te mea ravai roa te arahu, noteie tau toetoe !
3. Moana Patitifa. — Mea itoito roa Marite-Oteteralia e te mau nuu moana
no te Hau-Amui. — Te pupuhi-noa-hia nei te mau tiaraa a te Tapone i te
mau vahi atea roa, mai ia Formose, e i te fenua rahi Philippines. — Te vaira
te hoe nuu moana marite tei parauhia e: aita ta te Tapone faahou ia faaû
mai; tautini te mau pahi reva tei pee noa i taua nuu rahi ra. —
roto
na mahana hoe ahuru.; ua pohe 1 taua nuu ra. 900 pahi reva, e e 72 pahi taE rê rahi ta te
lane)
no
Na
fione.
— oE Leyte.
ua tapae
ippines,
—
auahi
e
te
pohe.
i
teE hoe
marite ii teie
te hoenei;tuhaa
ati nuu
rahi rahi
to Tapone
tei tefenua
uputanoroa,Phite-
Imprimerie eue f. juventin — rue
du commandant
destremau.
i
Fait partie de Vea Porotetani 1944