EPM_Vea Porotetani_194411.pdf
- extracted text
-
; Te 44 0 te Matahiti
NOVEMA 1944
-
Hihi 11.
-
AITA’TÜ K NIÜ E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA
i; 50 TEI HAAMAUHIA RA, OIA HOI TE MESIA RA O lESÜ. — I Korinetia 3, 11
'I
HOO I TB MATAHITI HOÊ : E PITI TARA,
Cb.
VERNIER, Directeur- Gérant.
Pirioi hoi... hui-arii ra.
jArea O Mephiboseta, parahi atura oia i lerusalema,
E tîa oia i te
;
amuraamaa a
te Arii ra, a
Ua pirioi hoi o*na pue avae.
H Sam. lX-13.
Davida...
E piti tau" Mophiboseta tei faatiahia te parau i roto i te buka Sa.
|inuela ; e tamaitf 'fanau te tahi na Saula, arii, e e tamaiti fanau te
V
tahi na lonatana, te tamaiti na Saula. No reira, e mootua te piti no
Saula. O. te tamaiti na lonatana teie e parauhia nei, i teie irava. E
l^taata aroha roa. A hio na i to’na mau ati ;
■
1, E hui arii hoi, toto arii, e inaha ! ua hurihia oia i raro i te teiÿono; No te poheraa no to’na metua eno to’na tupuna i te Philiseti,
i te moua ra i Gilapoa, no reira teie tamaiti arii i ere ai i te sepeta,
e i te basile ia.
2.
E veve iti rahi atura to taua tamaiti ra. Ua mâtau hoi oia i te
înau raaitai e te mau unauna o te tino, a parahi ai oia i te utuafare
0 to’na
metua. I teie nei râ,
te parahiraa.
tei roto oia i te hepohepo rahi e te ra-
vea ore i
3. È taata mai hoi. E ati aroha roa : pirioi ! Ahiri e pirioi i te avae
hoe noa, maa vahi iti â ïa ; ua pirioi râ ona pue avae. E ua riro ei
tahitohitoraana te taata ! E aita ta’na e râvea i taua ati ra, e i taua
mau faaoooraa a te taata !
E inaha ! no te tapu a Davida ia lonatana, i te mahana no to raua
faatauaraa (I Sam. 20: 42), aita Davida i faarueia Mephiboseta, te
tamaiti a to’na tau‘a, a lonatana. Ua haaparahi oia ia’na i roto i
to’na iho fare arezi i lerusalema ; e tia noa oia i te amuraaamaa a
te arii. Ua parahi noa oia, ma te tura e te maitai i raro a‘e i te maru
0 te teitei.
«e
*
VEA
2
POROTETANI
hohoa
Atua. Gen. 1-27.
tatou i
i to ta¬
hara to tatou pue
pirioi
tatou, na avae
atoa e piti; mai te tapuae avae e tae noa’tu i te upoo ra, aita roa e
vahi mai ore; o te puta anae, e te paruparu e te pê (Isaia I, 6). Veve,
ahu-ore, maa-ore, haapûraa ore, e te pohe.
E inaha ! Teie te Davida api, oia hoi to’na huaai (te Mesia) i te
tiiraa ia tatou, e te faatia faahouraa i roto i to’na oire, te tuuraa i
nia i ta’na amuraamaa, mai te tura, e te horoaraa i te pane e te
uaina, i te ahu pû teatea, e te monoi e te tamaa ; i te haamairi-faahouraa i te i‘oa: tamarii na te Atua. — Te faahoi faahou mai nei i
Te hohoa no teie tamaiti arii, o to tatou ïa
mau.
E hui arii atoa tatou ! Toto arii : tamarii na te
Aue ïa tumu hanahana e ! E inaha ! ua hurihia
raro
tou terono; ua mo'e to tatou hanahana, no te
a
metua i te pae o te tino (Rom. 5: 12). Ua
roa
te aia tei
rave-ino-hia e to tatou hui tupuna.
No te aha ? No te tapu ! No te Faufaa
api ta’na i fafau, i to’na
anei
arii
faufaa mure ore. (Zek. 9: 11) E homa e, te toe ra
te
hoe huaai no Saula, tei mairi i rapae, i roto i te ati e te faaino ? A
tapapa mai i te fare e i te amuraamaa o te arii no te mau
; ua
nahonaho te mau mea’toa. (I loa. 3; 1).
toto ; e
faaïura’tu i to metua vahiné.
haapiiraa
api, ua tere maitai ta’na ohipa i te
rahi a te Hau, e i te haapiiraa Sabati hoi... ua noaa ta’na “bre¬
vet”, e te aparauparau ra e to’na metua vahiné, i mua
raua fare faaearaa, e fare hioraa haehaa hoi. E inaha, tere
Te hoe tamaiti
ra
i to
mai
te hoe hoa no taua tamaiti ra, o ta’na ïa i tapapa’tu, mai te
vaiiho i to’na metua vahiné
—
—
i reira ra...
0 vai tera vahiné, ta orna e aparaparau
O tau vahiné pua ahu ïa I 0 te pahonoraa
noa ra ?
haama.ore ïa a teie
tamaiti api 11
tamaiti aroha e! Eita oe e maitai a mûri
Aue ïa
atu nei! Aita
matahiti, ua
haperaa to teie manao. Inaha? rave rahi aéra te
taata ra i raro, e i raro roa i te ino. I teie
mahana, e ofai painu noa e te hairiiri taua taata ra ;
e
nei
hupehupe
haere noa taua
rahi !
Eaha
e
ore
ai? Te haamâ i to’na
metua vahfne o tei
rahi ia’na e o tei rave noa i te ohipa i te imiraa
tamaiti ra ! ! Aue ïa parau riaria el...
here
i te maitai o taua
*
Sf
*
E tamaiti è teie. Ua tono to’na metua
raa
rahi
a
vahiné ia’na i te haapib
te Hau, no to’na hinaaro i te maitai o taua
tamaiti
here
ra.
Ua manuia, e
ua manuia roa ! Ua rê i
te mau
hiopoarahi ; ua fatata roa to’na toroa
hopea
i
te roaa. Papai
atura oia i to’na inetua
vahiné e haere mai i te oroa rahi
opereraa, rê hopea, o te
raa e rave
tupu i taua haapiiraa ra. — Pahono aéra
teie metua vahine e : e tau
tamaiti, eiaha e inoino ! eita paha e
nehenehe! hoe noa iho to‘u ahu, e
inaha, ua marau
roa!
Eita
tia ia‘u ia faahaamâ i ta‘u
tamaiti i taua mahana oroa rahi
ra.
Aita râ i liai taua tamaiti'ra
; e no to’na onoono, ua tae
roa to’na metua
vahine Ua tiita’na tamaiti ia’na i
te tare tapaeraa o te mau
pereoo auahi, ua afai i te hotela.
E ia tae i te
mahana oroa rahi, na’na iho i aratai
i to’na metua vahine
mai te
haamâ ore, na ropu mau i te taata
rahi tei parahi i roto i te
piha
oroa, e ua haaparahi ia’na, i te hoe
parahiraa maitai.
Eaha râ te hitimaue e te oaoa
a taua metua
vahine ra, i te
iteraa araue rii iho e ua riro te rê
numera hoe i ta’na
tamaiti.
Parau mau ! I te roaaraa ia’na taua
rê ra, tia’tura taua
roa e
—
—
tamaiti
nei i nia,
tapapa maite aéra oia i to’na metua vahine, i te
aro
Ote taata’toa, e teie ta’na
parau ia’na i to’na aparaa ia’na: rr E
tau metua vahine e! tera
mai tau rê. a rave i to
rima! No te
mea, ahiri aila oe, aita roa ïa rê i roaa mai
ia‘u 1 »
Eita e ore teie hohoa tamaiti i te
haamaitaihia.
No te Ekalesia
I te
mau
matahiti atoa, i te avae
Novema, te faateniteni nei te Vea
no te
Reforomatio, oia hoi no te
tau i tupu ai te hoe tauiraa
rahi tuiroo i roto i te Ekalesia
teretitiano, e
i faahoihia’i te
nei i to tatou
mau
tupuna,
no
te tau
faaroo i nia i to’na aveia mau.
feruri poto, i teie avae i te
parau o te Ekalesia.
'1.
E taraata tatou i te
Eaha te Ekalesia?
Ua haere mai lesu i te ao nei
e
haamau
i te
tapao ïa e, aita oia i hinaaro
varua
—
taata ; ua hinaaro
Basileia
o
i te titau tataitahi noa i te
ora,
râ oia e haamau i te hoe amuiraa
te
Atua. Ei
te hoe mau
faaroo mai te
amui i taua mau varua
ra, tetahi i tetahi. — Na lesu iho i mairi i
taua
amuiraa ra i te i‘oa: Ekalesia
(Mat. XVI-18; XVlll-17). Ua horoa oia ia’na
i te mau Aposetolo ei aratai
matamua, e i na oroa no te Bapetizoraa e
no te Oroa
Euphari ei tapao no taua amuiraa ra. (Mat.
XXVlll-19).
No reira, ua riro te Ekalesia i te
matamua, e i roto i to’na tumu, ei
amuiraa no te feia’toa tei riro ei
tamarii na te
Atua, na roto i te faaroo
VEA
PUROTETAN
tei bapetizohia i te i‘oa o lesu —
e o tei tanaau i roto i te haapiiraa a te mau
pane, e te pure hoi (Ohipa 11-42).
ia lesu, e o
ia au i taua faaroo ra —
aposetolo, mai te vahi i te
te Ekalesia hio-ore-hia.
Ekalesia ra, moe vave atura ia’na,
to’na viivii ore, to’na mâ matamua; i te mau anotau rarahi no taua Eka¬
lesia ra, e mea ohie te ite e: rave rahi roa to’na mau melo tei faahua
faaroo, aita râ te faaroo mau, e o tei bapetizohia mai te faaapi-ore hia te
aau; ua mau i te i‘oa teretitiano, aita râ to ratou oraraa i au i taua i‘oa
Tei ia ratou te mau iapao rapae no te melo no te Ekalesia, aita râ te
tapao rota. No reira teie faataaraa tumu; te Ekalesia hio ore-hia e
te Ekalesia, oia hoi te mau Ekalesia hiohia ra.
Ua riro te Ekalesia hio-ore-hia ei utuafare varua no te tamarii mau o te
Atua; e mea ora roa to ratou faaroo ia lesu Mesia, e ua faafanau apihia
ratou e te V. M. — Ua parauhia oia i te Ekalesia hio-ore-hia (ore noa
atu to ratou mau melo tei hio-mau-hia e te taata) no te mea o te Atua
Te Ekalesia hiohia e
2.
Teie râ, no
te tupuraa rahi o taua
ra.
mau
vai tei ati mau ia’na, e o vai tei ore
Atua anae tei ite e: o to vai
te
tei noho-mau-hia e te Varua Maitai (Luka XVll: 20-21) e aore.
Ua riro te Ekalesia hio-ore-hia ei tino no lesu. O lesu to’na upoo; e
melo anae te feia faaroo; o te Varua Maitai to’na varua hoe (1 Kor. Xll-
anae tei
ite — mai te hape ore — o
i ati
mau
mai ia’na (11 Tim. 11-lQ); e o te
aau
12-13; Ephes. V-23).
Ekalesia hoe, taatoa, mo‘a,
E toru huru to taua Ekalesia hio-ore-hia ra.
1. Ekalesia hoe. — Te tumu no to’na hoeraa,
faaroo, hoe tiai, to te mau melo o te
;e
3.
maori râ: Hoe Fatu, hoe
Ekalesia atiraa tia mau to ratou
i to ratou Atua, na roto ia lesu Mesia (Eph. lV-4-6; loa. XVIl-23).
Ekalesia taatoa. Tei roto i taua Ekalesia ra, te taatoaraa no te mau
pipi mau no lesu Mesia, e no te mau tavini mau no le Atua, i te mau
atoa, e i te mau vahi atoa, e i te mau anotau atoa (loa. X-16;
2.
nunaa
Apo. V-9).
E tia ia parau e :
tei roto te taatoaraa o te feia mo‘a no
te Faufaa Ta-
feia tei pohe i roto i te
riro ia ratou te rè; o
Ekalesia tÔ nei.
te mea, e haerea
Ekalesia ra, e tei roto atoa ia’na te
faaroo. O ratou ïa tei parauhia: te Ekalesia tei
tatou nei râ e ora nei, tei roto ïa ta*ou i te
e
3. Ekalesia mo'a. Ua parauhia : Ekalesia mo‘a, no
mo'a to ta’na mau melo, mai te arataihia e te Varua
hito i taua
Maitai (Rom. Vlll-14;
Eph. V: 25,27).
4. Ekalesia hoe-ore,
taatoa-ore, mo‘a-ore!
i te
bapetizohia, aore
hauè no te Ekalesia hio-ore-hia e roaa mau
Ekalesia hio-noa-hia, oia hoi i te àmuiraa no te feia tei
e
Eita râ te mau maitai
VÈA
ra
no
te feia
POROTETANi
teretitiano, i te i‘oa noa (Oh.
1. E ere hoi oia
i te
lesia taaè e rave
rahi,
O te mau melo,
Xl-26).
Ekalesia hoe. Ua amahamaha
no te ravai
2. Eita
e tia i te hoe
noa a'e
te Ekalesia no te
taatoa
5
o
ore o
oia i roto i na Ekate paari e no te
aau aroha
ore,
taua mau Ekalesia
ra
(universelle).
ia parau e: oia
3. Aita’toa e Ekalesia
hiohia
o te tia ia’na ia
parau e: Ekalesia mo‘a oia
te mea, ua anoi
noa i roto ia’na te
feia teretitiano
te feia tei fanauhia i
mau, e te feia taiva,
te varua e te feia
haavare. Ua faaite roa te Fatu
eita e ore te reira
e,
huru; eita e roaa te hoe
amuiraa, e tamarii anae no
te Atua to’na mau
no
melo (Mat. Xlll;
28-29),
Eiaha râ tatou ia mana'o
e: aita roa e
auraa i
rotopu i te Ekalesia hio¬
hia e te Ekalesia
hio ore-hia; e auraa
hoi. Mai te mea ra
Ekalesia hio-ore-hia i roto i
e, ua moe te
te Ekalesia
hiohia, mai te varua pohe ore tei
moe i roto i te tino
repo nei. Ua riro te mau
Ekalesia e hiohia nei mai
te hoe tapao
(eiaha râ te tapao tia
mau) no te Ekalesia hio-ore-hia.
S. Te Ekalesia
tei hau a‘e i te
maitai.
O te Ekalesia ïa o tei
faaau maitai i ta’ha
i te mau
haapiiraa e i to’na ora
haapiiraa, i te mau ture, i te mau
faaueraa no !esu e no ta’na
mau aposetolo, —
O ta te Ekalesia tei
fanau i te anotau no te
matio i tamata i te faaau
Reforomaite.
To fatou mau famarii
faehau tahifl i ifalia.
Te papai mai nei to
tatou hoa faehau o
Temauri Fuller, no
Paea, i te hoê rata ( no te 28 no
Me)
o
tei
faaite
mai e : ua faarue raton i
Aferita
Apatoerau,
i te ii no Eperera, e
tou i Itaüa. I te 8
ua tae rano Me to ratou
haamataraa i te paiuma i
nia i te leni, e
inaha, i te poipoi no te 9 no
13, aita te mau aroraa e te mau
taua
area
mahana ra,
Me, tae noa’tn i te
faaûraa ûàna i faaea. I
roto i
12 to ratou 1
pepe, e e 5 tei pohe roa
i te tahi a'enei
tau
(ia au i ta tatou i faaroo
papu i Tahiti
Tei pepe râ, e mea
maitai roa
ava'e).
ratou.
Te na ô nei teie
rata : “I teie taime
a
nei rata iti, tei te vahi
papai atu ai au i teie
haamaharaa
rohirohi
matou ; e mea mai¬
tai roa e te itoito te
raanao i nia i te
pae ohipa na te Fatu o
tei faaterehia e te
orometua papaa ra e
Bonjour (no Tunisia).
Te faaite atu nei au i
to‘u aroha i te mau
metua o teie mau
tamarii tei pohe i
onei, e te tahi pue irava ei
e tamabanahana
parau faaitoito,
i te mau metua e
ia tatou
paatoa :
f
VEA
6
POROTETANl
horuhoru to outou aau ; e haa
ta'u e ho atu no outou.
E mihi outou, are'a to outou mihi, e
Eiaha e
1.
ta'u e vaiiho ia
outou; O to‘u hau
faarirohia ïa ei oaoa.
3. No te aroha o lehova i ore ai matou i hope ai i te pau, e
2.
aita hoi
tohia haniani
maitai e mure”.
Na
Tau Oro'a nehenehe î
Fuller Ternauri, no Paea.
Matairea (Huahine)
Oroa Faatahinuraa ia Barff
(Puruj e te Oroa Tomoraa i te hre.-'ç>nrtr&a. Ebene-Ezera. Na M. Paul
Vernier i peretiteni i taua na Oroa e piti ra.
E inaha, 17 matahiti i mûri iho, i te mahana maa 16 no Teiepa 1944,
rave faahouhia teie na Oroa e piti i te taime hoe, no te faatahinu ia
Teio, O tei maitihia ei mono ia Barff i pohe a‘enei, e no te tomoraa ia
Ebene-Ezera apî tei mono i te fare-pure tahito.
Ua oaoa roa to Haapu, i te mea ua hope te tau no to ratou vai-otare
/ te
matahiti 1927, ua rave apipitihia te
ua
mana‘ona‘oraa e ei ati hoi i
Rahi tei tono ia Teio,
faatia i te hiero apî. E te
te mau maitai atoa.
vahi e no tera vahi, e
nehenehe roa te hoê
tei tere-mai na nia i té
te tariparau, te mau fate faaamuraa i te tiaa rahi
fare-tamaaraa rahi roa.
te tavana no Haapu e
Ebene-Ezera. Ua faatahinutomo-apî-hia. Te irava a‘oei irava tomoraa e ei faatahinuraa, o te parau ïa i papaihia i roto ia
pti te fare-pure tei riro maoro ei
tau. Ua mauruuru ratou i te Apooraa
e ua mauruuru ratou ia Teinaore ma, te tamuta
mauruuru nei â ratou i te Atua te tumu mau no
Ua oaoa atoa te manihini tei tae mai no tera
tei faaea i te tahi tau mahana rii i Haapu. E mea
mau hoho'a tei itehia : te mau anairâa faura'o
moana, e te reva’tu, fariihia e aore arataihia ma
riiraa, e te mau pupuraa ô, i nia i te uahu ;
taata ma te afaro e te nane ore i roto i te hoê
I te mahana maa te fare-pureraa i tomohia’i. Na
te hoê huaai no Haapapa arii i taviri e i iriti ia
hia Teie i taua taime ra i roto i te fare-pure
raa,
e ua
te tahi mau
hia
I Samuela
VII ir. 12: "Ebene-Ezera, na ô
tae roa a'enei i teienei”.
1 te Sabati, ua haapa'o te hoê m%u
a‘e i te oro'a e te mau pureraa; i
ia tatou e
n'aéra: ua tauturu-mai lehova
manihini orometua, diakono e tae
reira’toa to Teio haamataraa i te rave i
te hoê tau
/ te
tuhaa i to’na toro'a orometua.
ia
reva’toa te orometua apî i Raiatea, ia haapaarihia oia na
i te mau ohipa no te toro'a i roto i te paroita-pâ no
fenua i Raro.
riro teie nei Oro'a i Haapu eî ohipa nehenehe no roto mai i te
mahana piti, i te pô,
Haapu, e ua
roto i te raveraa
te mau
Ua
to te toea o te mau manihini faarueraa
VEA
mau
ei
e
POROTETANl
ohipa maitatai tei ravehia i teie anotau i Matairea
na, ei faaoaoaraa
haamahanahanaraa i te aau o te feia tei here i to
ratou ai‘a
Haapa'oaa Evanelia.
e
i te
Te mana‘0 noa nei â tatou i
te tairururaa diakono tei
tupu i Tefaterii
i te matahiti i mairi
a'enei, e tei riro ei hi'oraa taa-è-roa. E te haamana'o
nei tatou i te mau tonoraa
orometua e to ratou
manuiaraa.
Aita’toa i moè te Oro'a Tomoraa i te
tare-pure no Fare^ Betelehema, tei
mono ia
Betelehema, tei ino i te matai rahi. Ua ravehia ma te itoito
mau,
e ua maitai roa te
mau fariiraa. Na te hoa
iho o te tavana tuhaa, no roto
mai i te opu arii, i taviri i
te uputa. Ua amuihia te
Oro‘a Me i te Oro'a
Tomoraa, e ahiri aita te tahi paeau iti no te Paroita i
haapae i te ohipa i
te mana‘0
amahamaha, ua riro mau taua mahana iva no Me
ra, ei mahana
ana'e.
oaoa
I taua
area
I taua
mau
ra, ua haamauhia te niu no te hoê
fare-pure opuahia e te
pupu kalavari e vai i Faanoo na, e ua
haamauhia’toa hoê niu i Parea, ei
niu no te hoê
fare-pureraa
apî.
farereiraa ra,
ua ite papuhia e, aita te tahi mau
peu hanahana rahi e te tura, haamauhia i te
tau no
Mahine, arii faaroo e te hoahere no te mau Tavini a te
Atua, i faarue-roa-hia e to Matairea; te
haapa'o-
hia nei â.
E to te fenua
e, haamana'o
roto ia Ebene-Ezera
oe
i te
a'oraa, a'ohia
e
Tunui i
apî, i te avatea Sabati :
Haapu, i
Deuteronomi VIII, 11 : a E ara o te moina
to Atua ra o lehova ia
oe, i te haapa'o-ore î Ta’na mau
parau, e Ta’na mau lure, e Ta’na
mau
haapa‘oraa, i ta‘u e faaite atu ia oe i teie nei mahana».
G. Preiss.
Pahonoraa 1 fe pirî ( piri aferita
)
1.
rau
Te vai nei te hoê mea, aita to’na
; te horo nei râ mai te
e
avae,
aita to’na e pere-
puai. Eita e tia i te
anavai, i te patu ofai ia haapeapea i to’na tere. apoohohonu i te
Eaha ïa mea?
O
te
Aita
reo
ïa.
hoê
pahonoraa i tano roa; e mea pahere rà : Te
mata'i
(Fuller, Ariioura), te radio (Kekela). te mahana
(Teanau v.), te
ophi e te puhi (Aumai Beruière,
Mahea), te ofai pupuhi (T.
Heimau, Ariioura), etc...
2. Ua ite anei oe i te hoê
mea, aore e haere nei i raro i te
aore e ma'ue nei i roto i te
reva, aore e àu nei i raro i
te pape? E inaha ! te haere
nei, te pa'uma nei, e te pou nei?
Eaha ïa mea? O te
Tiatiarahonui ïa !
Aita’toa hoê i tano roa, ua
pahere rà: te reo, te niuniu (Au¬
mai B.), te lia (Teanau
v.), te mahana, te marama
(Ariioura),
te avion ( Kekela ), te veri
(Mahea ), te auri e te hora
(T, Hei¬
mau ), te honu ofai? hinu ofai?
(Fuller) etc,..
fenua,
POROIETAN]
VÊA
3. I roto i teihea
buka
o
te Bibilia te faatiaraahiâ te
parau
taparahiraa ia Kaina ? Âila, e aita roa’lu e buka o
tei faatia i te reira parau. Ua tano o T. Heimau, Fuller^ Teanau V., Mahea, tei na ô e:
ua fifi roa te mana'o; e o tei faaau
varua i teie uiraa : o Ariioura, Kekela, etc... (Faaauraa o Abela
no lesu i te taparahiraa i te diapolo, etc... ; ua hape te tahi pae
tei papai e : tei roto i te Genese IV ; 8.
Mauruuru ia outou.
no
to
Abela
P^RAU Rll API
J. E tamaroa iti ta Madame Preiss i fanau,
i te 26 no Tetepa: o Olivier,
i taua huaai
Ariinuimarotelieiva Preiss. la haamaitai mai te Atua no te rai
api, e i te utuafare taatoa o to tatou pue hoa, i Uturoa,
II. E maa mai rahi parare roa tei tupu iho nei i Tahiti mâ uei, e aitâ
hoi i ore roa; ua parauhia e “fiva dengue”. E haaparuparu rahi î te tino.
Tei Papeete to’na u'anaraa. Ua topa haere te taata paari e te
roto
i te mau utuafare. Eere hoi i te mai e pohe roa’i te taata, e ma‘i fifi roà râ. E aita
e raau tumu, maori râ, te haapao maitai, te inu pinepine i te ti mahanahana
(raore anaui). la topa râ te fiva, faaamu puai ïa i te maa, ia itoito
111. Te Tama'i Rahi :
1. I Europa. — Te u‘ana rahi nei te mau aroraa i na pae e ono: oia
iti
tamarii i
i te
i te
faahou.
hoi
otia
Holane-Purutia raro roa i Lorraine; i te otia no Purutia-Eutia;
fenua i Hongrie; i te otia no Yougoslave-Hongrie, i Heleni, e i Italia.
no
e
maitehia ta’na mau enemi,
tei tupu i te
pae no te oire purutia, no Aix-la-Chapelle. Ua roaa roa taua oire ra i te nuu
marite. Ohipa rahi atoa ta te Paratane 1 Belegika i te pae i tai i te oire rahi
i Anvers ta ratou e hinaaro nei i te faatiamâ roa, ei tapaeraa no te mau
pahi faauta mauhaa tamai no te Hau Amui. Itoito rahi to te nuu farani i te
Ua riro Purutia mai te hoe aua rahi tei haaati
e
e 0 tei mairi maite ta’na mau pâ. — E mau aroraa veavea roa
ava
otia no Alsace-Lorraine ; mea etaeta râ.
E rê rahi ta te Butia : ua roaa ia ratou na oire etaeta no Petsamo (Finelane) no Riga (Lettonie) Debreczen (Hongrie) Belgrade
a
atoa ratou i Purutia; te tapapa nei i te oire pû no Hongrie, ia Budapest. —
Ua tiamâ’toa te hoe tuhaa rahi no Heleni i te Hau amui; ua roaa mai
Korinetia, Ateno, e te mau tuhaa motu e rave rahi. — I Italia hoi, te
nei te oire rahi o Bologne i te roaa mai. Teie râ, ua haamata rii te tau tpe-
(Serbie). U tomo
fatata
toe, te
ûa, te vero, te hiona.
Gaulle i te hui taata i te mau oire ravavehia te mau vahi parari na roto i te
tei
mai i Farani, e te û, ei faa-
2. I Farani.— Te farerei noa nei de
rahî ! Te faaitoito nei ia ratou, ia tifai
manao tuutuu-ore. — E tuhaa rahi maa
tae
amuraa i te taata. E ere â i te mea ravai roa te
arahu, noteie tau toetoe !
Marite-Oteteralia e te mau nuu moana
pupuhi-noa-hia nei te mau tiaraa a te Tapone i te
fenua rahi Philippines. — Te vaira
te hoe nuu moana marite tei parauhia e: aita ta te Tapone faahou ia faaû
mai; tautini te mau pahi reva tei pee noa i taua nuu rahi ra. — Na roto i
mahana hoe ahuru.; ua pohe 1 taua nuu ra. 900 pahi reva, e e 72 pahi tafione.
— oE Leyte.
ua tapae
marite i teie
te nei; tei te uputa roa, te
ippines,
— te
E hoe
ati nuu
rahi rahi
to Tapone
3. Moana Patitifa. — Mea itoito roa
no te Hau-Amui. — Te
mau vahi atea roa, mai ia Formose, e i te
na
auahi e te pohe.
i hoe tuhaa fenua no Phi-
Imprimerie eue f. juventin — rue du commandant
destremau.
i
Fait partie de Vea Porotetani 1944