EPM_Vea Porotetani_194405.pdf
- extracted text
-
Te 44
0
te Matahiti
.
—
ME 1944
Hihi 5.
—
A.ITA''TU E NIÜ E TIA I TE TAATA'TOA IA HAAMAU MAORI RA
O TEi HAAMAuaiA RA,
oiA HOi TE Mesia RA O
HOO I TE MATAHITI
Ch.
HOÊ :
E
Iesu. — I Korinetia 3, 11.
PITI
TARA.
VERNIER, Directenr-Gérant.
t noaa râ to outou mana i te Varua-Maîtai..- Ohipa I-S vm
(710 te Sapati Penetekose )
I te Sapati hopea no Me
(28) e faahanahana te Ekalesia no lesu-
Mesia.i te oro'a Penetekose, oia hoi i te oro‘a-50. I taua mahana ra,
e faateniteni tatou i te mana no te Varua-Maitai tei horoahia mai
i te Ekalesia.
la uiui râ tatou i to tatou mana‘o : Eaha te hoê mau maitai ta te
Penetekose e pûpû maiia ta,tou ? E pahono tatou e : E toru tau mai¬
tai ta’na e faaite mai nei ia tatou :
Te hoê faaauraa faahiahia rahi! Eaha ïa faaauraa ? O te faaIesu i faaau i ta’na mau pipi, a na ô ai oia ia ratou e :
e riro outou eiitè no‘u.
(Ohipa 1-8).
1.
auraa ïa ta
Eaha te huru o te ite ? O te taata ïa tei faaite i ta to’na mata i
ite, e ta to’na taria i faaroo, e ta to’na rima i omiri (I loane I-l ).
Ua au ïa huru i te mau pipi matamua no lesu-Mesia, oia hoi i te mau
Aposetolo.
I teie tau hopea nei, e riro à tatou ei ite no lesu-Mesia ia fa‘i e ia
te aro o te taata i te ora taaê ta te Varua no Iesu
poro tatou, i mua i
i faapupu i roto i to tatou aau, mai te mahana i ô ai tatou i roto la’na
(II Kor. 5-17).
No reirâ, ia riro tatou ei ite no Iesu i roto i to tatou iho
oraraa
(to te taata hoê), i te utuafare, i te oire, i te mataeinaa, i te fenua
ai‘a... e tae noa’tu i te hopea o teie nei ao.
E auvaha no Iesu !
e
hoho'a no to’na hoho'a ! Aue ïa parau hana-
hana e !
2. Te hoê mana rahi faito-ore ! Taua mana ra, o te mana ïa no te
Varua-Maitai. Taua manara, otemanaïano te Atua iho, e no ta’na
Tamaiti ; te mana o te haavî, i to’na’tu mahana, i te basileia no Satani e no ta’na mau demoni. — Na taua mana e heheu nei ia tatou
POROTETANI
VEA
2
faahaehaa nei i te feia
na’na te ohipa moe
te fanau faahouraa e ohipa nei i roto ia tatou. E na’na hoi e faaî
nei i te mau pipi no lesu i te itoito e te anaanatae ; na’na e faataa
nei i ta tatou mau hara ; na’na e
hara e e faatapu nei i to ratou tatarahaparaa ;
e e auau
no
nei ia tatou no te maitai e te mo‘a.
Inaha hoi ! Taua mana
hoho'a teie nei
na roto i to’na
tia i te feia faâroo no te
3. Te hoê fafauraa-parau maere rahi !
taaê, O tei tia ia’na ia taui i te
o
ao —
tauiraa i te aau e te ora o te taata hoê — "é
mau anotau atoa ia farii i taua tao ‘a ra.
Te horoa noa Ma nei, aita e hooraa ( Isaia
e roaa mai ai, maori râ : o te hinaaro mau i taua mana ra
vare-ore, e te ani ia’na ma te faaroo
E homa e ! A faaineine tatou i te oro‘a
maite, e te haapa'o i taua mau vahi ra.
LV-1 ). Tira’tu ai ravea
mai te haa-
(Luka XI-13).
Penetekose mai te feruri
maira, e no to outou tamaril, e no te
feia’toa i te atea êra... Ohipa 2-39.
No outou hoi tei parauhia
faaatahinuras) ia Tehei a Teuiau
I te 2 0 te marama
marama ra,
i te matahiti 1944, i te mahana 9 i taua
Tehei a Tauiau i Uturoa nei.
ua faatahinuhia
E pô
ei haamaitairaa i te
mai i taua oro'a ra na
nia i te vaa hoe, e te vaa taie, e te poti taie.
Aita ratou i otohe i te gazoline ore, e auaa to ratou itoito, ua î
pô
e te raiima'i taua
ra
mau manihini e rave rahi o tei tapapa
maramarama roa
Beteltt i te taata.
15 orometua tei aratai ia Teihei i roto
ua fariihia te tiaa orometua nei i
Te irava tei a‘o hia : Salamo VIII, 5-6.
i te Fare a te Atua e
tetahihimene hanahana rahi.
Ua faakorona oe ia’na
i te hinuhinu e te tura...
E ohipa faakoronaraa,
te faatahinuraa ; e ohipa faateitei mau,
i te fenua ;
E nahea tatou ia paruruhia tatou i te mana'o teitei, e te teoteo,
tamoemoe noa nei i te taata faateiteihia ? Teie : a hio i to
lesu huru; ua haapa'o mau oia i te parau ta’na i parau : Tei faa¬
teitei ia’na ihora, ua faahuehaahia 'ia, e o tei faahaehaa ia’na ihora,
piti huru faatahinuraa, tei matarohia
tahinuraa arii e te tahinuraa orometua.
no
te mea e
e
e
faateiteihia ‘ia,
E 2tumu parau tei
1. E mea
a‘o hia i taua pô tahinuraa ra :
haehaa, noa’tu te teitei ;
2r E mea teitei, noa’tu te
haehaa.
VEA
POROTETANl
3
E ere aneri teie i te parau mau? Noa'tu to tatou ti'araa
teitei,
mea haehaa e e mea faufaa ore tatou i mua i te
aro o te
Atua hanahana roa. No reira, e tia i te orometua ia faahaehaa
e
oia ia’na iho i te fariiraa i te mau tapa'o no te arii i faahaehaa
hia. O lesu taua arii ra, faakorona hia i te hei
taratara, ta te
hara i fatu. E no te mea, aore te tavini i hau i to’na fatu ua na
ô matou ia Tehei ; a faahei oe i te hei taratara, ta te hara no
te ao e fatu noa nei. Te ite nei tatou i te mau tara no te hei
tara :
tara tei haamauiui noa i te mau orometua : o te faaroo ore
e
te mau hara huru rau
lia,
e te tàhi tara,
hoi,
faaino i te ai‘a e i te haapa'oraa Evane-
to tatou iho
mau
paruparu.
E inaha, teie te paraiu oaoa ; e riro tatou, noa’tu to tatou
huru
haehaa e te faufaa ore, ei mea teitei na roto i te
Atua, tei hinaaro
ia faahaehaa ia’na iho e tae roa i to’na torao raa i roto i to ta¬
tou aau. E mea teitei roa tatou ia noho te Atua hanahana i
roto
ia tatou.
E te
orometua, diatono e te mau Ekalesia e, a farii tatou
e te faaoromai ia faahei
hia tatou i te hei
taratara ; no reira tatou e faakorona hia’i i te korona hanahana
e te tura tei tuu hia i nia iho ia lesu. Ua
faahaehaa oia ia’na
iho, i faateitei roa’tu ai te Atua ia’na ei Fatu hanahana i nia a‘e
mau
ma
te
i te
mau
aau
haehaa
mea
atoa.
Oia’toa tatou, e faakorona’toa hia te mau tavini i te
hinuhinu
e
te tura.
E mau himene navenave roa tei himene hia ei
faaruperupe
i te oro'a. Ua himene to Avera e na amuiraa
raa
himene
Uturoa.
no
Eita e moe vave i te mau taata te himene tane tei
faateniteni i
te faaroo no te hui tupuna o tei faaitoito ia Tehei na
roto î te
Refrain
e :
“
A rohi faaitoito
la au oe ia ratou
Tei vahavaha i te mana pouri
A pio i raro i mua ia lesu ana'e
A tahopu i mua ia’na !”
E rata
na
Aferita mai.
29 no Noema 1943.
.4ita to onei e parau apîrahi. Te fatata mai nei te
mahana
fa-nauraa e te matahiti apî. Te haamata nei te toetoe
e te ûa
rahi i onei. Ua faaahu hia matou i te ahu
maritei
matamua ra, mea paratane
ïa.
teie nei; ite
VEA
Te ite
PuROTETAN
pinepine nei matou i to matou raatira
rahi, ia de Gaulle,
ei tiai-tîno no’na 1 te hoê parauparau raa rahi tel tupu i te Tl no Noema.
Te hio nei au e ua poto roa te taime e pau ai te nuu purutia.
Mea rahi riaria ia mataitai matou i te mau pahi-reva rarahi e
haere e faarue i te bombe i nia ia Purutia. Teie râ, na te Fatu e
faataa i te. taime e tia’i la’na ia faaoti i teie tama'i rahi riaria.
teoteo hoi au i to‘u haere raa
e ua
Eaha te huru o
te
moni puha? Mea maitai anei ? Mea ravai
i una ? I onei, mea fiü roa te maa na te
feia tivila. Mea maitai roa a‘e o Tahiti. Hoê noa iho
ina‘i i te hepetoma ; te faraoa, e mea ta parau faatia.
Te vai nei te tahi feia maitai i onei, tei farii ia‘u, ia Max e
ia Vidal, i to raua fare, ia tae i ta matou rna-u mahana
raa. Ua faaea vau
i reîra hoê ahuru mahana, e ua hio ratou
iâTi mai te hoê tamaiti no ratou e o Max atoa. E
anei outou i te maa
mahana
faafaeaporotetani
hoi fera feia. orometua haapii tamarii; e aita maua o Max i ite
e
atu ia ratou.
nahea râ i te haamauruuru
pohepohe rii i te fiva,
ino te mea e mau
maitai au, i te tahi mau taime;
fenua flva roa teie. Aita râ e
no
taote maitai to matou.
Te faaoti nei au i teie rata iti na roto i te
faahoi oioi oia ia matou, e ia faaore hia
Na Sergent JM.
Mea
no
te mea e
ani i te Âtua ia
teie tama'i rahi.
P, H.I.M.P.
Henere Noîi
I te 2 no
(Henry Nott).1774-1844.
Me neT'(194'4) e roaa’i
hoê hanere raatahiti no te poheraa
Parau no
tapao
nei te Apoote pohe¬
taua aito ra ; e pureraa faahaamanaoraa te tupu i .Arue, i to’na vahi
taoteraa, i te poipoi mahana piti, i te 2 no Me. — Pohe noâ oia, te pa¬
orometua tuiroo no te Totaiete Faatupuraa
Lonedona, o tei here rahi i te nunaa tahiti, e o tei tuu i te mau
maramarama rahi e te hanahana no taua hereraa ra. Te opua
raa Rahi i te faatupu i te hoê oro'a lubili hanereraa matahiti no
Henere Noti, te
no
raa
o
rau
noa
mai ra i to’na faaroo.
*
*
I to tatou
au
*
feruriraa i te huru no teie tavini o
ia tatou ia hi'o?
parau e toru :
—
te Atua, eaha na vahi e
Haamau noa tatou i to tatou manao i nia
i na
VËA
i.
POROTETAN'l
To’na hereraa i te fenua
Mesia.
Tahiiif i te hereraa o te
Ua fan-au oia i Paratane, i te matahiti 1774. To’na toro'a i to’na vai
apiraa : e patu fare piriti. Ua tapao râ te Atua ia’na no ta’na oliipa i teie
mau .pae fenua.
E 23 noa iho o’na matahiti i to’na taeraa mai i Tahiti
nei, oia e na orometua taiete e 30 ta te pahi orometua ra, ta Tarapu i
faauta mai, no te ohipa a te Fatu: i Tahiti ma nei 18, i
Tonga 10^ e i
Matuita 2. E raaha noa iho orometua i faatahinuhia i roto i teie rahiraa
orometua-tono ; e ere o Noti i tei faatahinuhia. Ua
opua râ te Taiete no
Lonedonia i te haapii i te mau taata tahiti i te mau huru toro'a e faufaa-
hia’i te fenua nei, na roto i taua mau taeae faatahinu-ore-hia.
Mai te matamua mai to Noti hereraa i te nunaa
tahiti, mai te hinaaro i
te faafariu ia’na i te Evanelia-ora
Aita oia i
aueue
e
i riaria
Tahiti i to’na taeraa mai
no
noa
lesu Mesia.
a'e i te
mau
peu
etene tei ma^na rahi i
( te mau arioi, te mau tusia-taata, etc. ) Ua faa.
oromai oia,
lesu
mai te ite
te vai
e :
ra
te mahana
e
upootia’i te
mana no
( Mataio 28: 18 ) e to’na aroha.
Aita oia i horo-ê i te matahiti
1798, a tupu ai te peapea no te pahi ra,
Nautilas, i hoi ai te paeau rahi no te mau orometua i Panipe (Syd¬
ney), a toe mai ai e 7 orometua noa iho, o' Noti te tahi. — Ua faaitoito
no
oia i te tamau
raa
i te harü
roa
Evanelia. E ua manuia
roa.
e
i te
reo
tahiti ia ohie ta’na
ohipa faatupu-
I te matahiti 1808, i mûri a'e i te peapea rahi no te tama'i a
Tautâ, a
pau ai o Pare e o Mahina i te Teva, aita oia i horo i Huahine e i Panipe,
mai te tahi pae orometua; ua haere râ oia i Faatoai
(Eimeo) raua o Pô¬
mare
II, e tîai i te mahana e topa faahou ai te hau i Tahiti.
paari
roa to’na
—
E
manao
i reira ! Ua riro taua faaearaa ra ei ravea na te Atua e mairi
ai te
mau pare no te Hau a Satani i
raro, e e upootia’i te Evanelia.
I te matahiti 1819, na Noti i faaau e i papai (raua e te arii
) i te bukapûpûhia taua buka-ture matamua roa i to TahitiMoorea, i te oro'a rahi tei tupu i Arue i te matahiti 1819.
Ua farerei pinepine oia e ua faatupu i te ohipa o te Fatu i
Huahine,
ture
no
Tahiti ;
e
ua
î Bora-Bora ; ua tae oia i Rurutu mâ. E 2 noa iho to’na hoiraa i Para¬
na roto i na matahiti e 47. Aita i tia ia’na ia tuuhia to’na tino i roto
i te repo i Paratane; i Tahiti râ taoto ai, e tae noa’tu i te fâraa mai o
te
tane,
Mesia.
To’na hereraa i te utuafare arii, ia Pômare.
o Pômare tahi i fariu i te Evanelia,
tauturu noa’i oia i te mau
orometua ; ua tamata maitai râ te mau orometua i te aua i te aau no
2.
Aita
Pômare Piti, ia putapû roa i te mana o te Evanelia. O Noti râ te hoa
e te faaa'o no taua arii ra. Na Noti i
haapii ia’ni i te
here
papai e i te
paratane atoa hoi, e ua parauhia e: e rima
papai nehenehe roa to’na ia papai i te parau. — Aita Noti i faaherehere i te
mau hapa e i te mau hara a te arii ; ua ao i te ao taatoa o te
Atua
taio i te
reo
tahiti
e
i te
reo
VEA
6
POROTETANl
1008, a ere aLPomare II i to’na basileia i Tahiti,
i Papetoai (Eimeo) e itni i te tahi haapuraa, aita Noti i faarue ia’na ; ua pee oia i te arii i taua fenua ra.
reira to Noti a'oraa i te arii ia tatarahapa e ia faahaehaa i mua i te aro
O te Atua ; na te Atua teie ati i faatupu ia feruri te arii i to’na mana'o, ia
faarue oia i te mau peu etene, e ia haamou oia i to’na faaroo i nia i te
Atua ora e te parau mau. Ua ite tatou i te hopea. I te matahiti 1813, ua
ani Pômare-11 ia bapetizohia oia; aita râ i tia ia Noti, no to’na ite e;
aitâ te arii i tâpû i te mau taura tei taamu â ia’na i te mau peu o teie
nei ao. Ei te matahiti 1819 râ, e tupu ai taua papetitoraa hanahana rahi,
i Arue, i te aro no te fenua taatoa.
Tae noa’tu i te poheraa o Pômare II, ua vai noa te here no Noti
e ta’na
mau aoraa paari i nia ia’na e to’na utuafare; e ua tapapa noa
te arii ia’na no le mau ohipa e maitai ai te fenua. Na Noti i tauturu
i te mau taime hopea o te arii, e na’na i faatere i to’na oroa hunaraa i
Papaoa (Arue) i te 11 no Titema 1821. Oia’toa te oroa
Pômare III, etc... No te here rahi te utuafare arii Pômare ia’na, ua anihia o
Noti ei orometua tumu no Papaoa (Arue), e ua na reirahia. O Arue’tura
to’na faaearaa tumu hopea ; na’na te aoraa i te tapali, i roto i te fare-pure
a te arii. E tei Arue hoi to’na poheraa, e to’na tanuraahia, i te hoe vahi
ia’na.
i te
E i te matahiti
—
tamai a Tauta, e a horo ai
I
faatahinuraa ia
huru fatata
hana o te
3.
te
i te tanuraa a te utuafare arii. Hoe â ïa o
Fatu.
ratou araraa i te ma-
tahiti i te Parau a te Atua,
To’na horoaraa i te nunaa
oia hoi i te Bibilia Tahiti.
O te taoa e aita’tu o te au ia horoa i
faufaa ïa ta Noti
te hoe fenua (Sal. 119-162); o
i vaiiho mai i Tahiti mâ nei: na’na i iriti i te
Bibi¬
Tuahine ia’na, no te
faatere). 20 matahiti i
oti ai. Te Evanelia a Luka, te buka matamua roa tei iritihia, e ua neneihia
i te auri neneiraa i Afareaitu. I te otiraa te mau buka no te faufaa tahito
te faufaa api i te iritihia i te matahiti 1835 (18 no Titema) ua haamaitai oia i te Atua o tei faataa e o tei tauturu’ maite ia’na no taua ohipa
rahi
Fano aturâ i Paratane i te matahiti 1836, e ua neneihia te Bibilia.
I te 10 no atete 1838, ua oti roa ïa ohipa: Hou oia a hoi mai ai i Ta¬
hiti, ua pûpû oia i te arii vahiné, no Paratane, ia Victoria, i te hohoa ma¬
tamua roa no te Bibilia Tahiti. — Ua tae faahou mai oia i Tahiti i te 12
Tetepa 1840, mai te pûpû atoa i te taata tahiti i teie lamepa mo‘a, ei
turamaraa i to’na e‘a i te mau mahana pouri e te rumaruma. Na te Atua
teie mauhaa i tuu i te rima o te Ekalesia Tahiti no te mau mahana aro-
(ua tauturu atoa o Pômare II, Dewiti e o
hoe mau tuhaa aita rça. Na Noti râ te ohipa taatoa i
lia Tahiti
e
no
ra.
no
raa
e
fatata mai ra.
VEA
POROTETANl
Niuraa fare putuputuraa i
1
papéete
Taie, diatono metua i Papeete, tei faatere i
teopuaraahia e taua amuifaa
ra te hoe fare patu-ofai, no te mau tairururaa fa*aroo i Manuhoe
Ua tomo te mau paroita no te tuhaa IV i roto i taua opuaraa ra,
ei tauturu i teie fare paari, ia riro ei haapûraa ora no te Raia¬
tea i te oire rahi. Na te hoe ra tomite taata Raiatea, feia aravihi
e te maramarama, e faatere nei i te mau ohipa e au i taua fare
ra ; O te orometua tauturu no Papeete te peretiteni.
Mai te tau â
no
te amuiraa a te Raiatea (Galilea),
E inaha ia tae i te poipoi mahana maha, i te hora hitu, ua
putuputu te taata e rave rahi i Manuhoe, no te oroa niuraa i te
ofai-tihi.
Tei reira te tomite taatoa, tae noa’tu i na Pereti'teni e toru, te hoe mau orometua, e te amuiraa Galilea hoi. Na
Taataparea, orometua i Matatea, te aoraa (Zekaria lV-10); ia oti
te taloraahia te parau tapao tei oomohia i roto i te mohina, haamau atura te peretiteni no te A. R. i taua mohina ra i roto i
—
niu
te
no
te fare nei.
1 te otiraa te pureraa, to te mau tarauta e to ratou mau rima,
tuuraa i te rima i nia i te ohipa.,. e ia tae i te hora tamaaraa
tei haaputuputu i mau manihini e rave rahi, i te avatea, ua teitei te patu, e te rave paari maitai mau.
la tau â na mata e hitu no te Atua i
nia iho i taua fare ra,
oti neheneheraa, e ia riro mau ei haapûraa
te feia Raiatea tei hinaaro i te Atua e ia lesu-Mesia.
tae noa’tu i to’na
e
no
P^RAU RII API
Te Tama‘i Rahi.
—
fJa uana roa te ati no Farani i teie mau area ava‘e.
No to te Purutia ite maitairaa e, ua fatata roa te mahana e tomo ai te mau
1. 1 Farani.
.
nuu no
O
te
Hau-Amui i reira, e faatiamâ i taua fenua rahi, no reira te uana
te hamani ino. Te pupuhi-noa-hia
nei te taata e rave rahi. Aita e mahana
Te haru-haere-hia nei te taata e uta i Purutia, ei rave ohipa ; oia’toa te
mau vahiné haaipoipo-ore, tei ore i hau i te 45 o te matahiti.
tuua.
Te tahoo puai nei râ te mau Farani-tapuni i te mau huru tahooraa; te
faanevaneva nei i te enemi, i ta ratou mau ohipa itoito rahi e te aravihi. —
Ohipa rahi ta te Purutia i te imiraa e i te haavîraa ia ratou. Teie râ, no te
oreraa te toetoe e te hiona i Farani, ua tia’tura i te Purutia ia auau atu î
te patriotes i to ratou mau vahi tapuniraa, i te moua. Pohe rahi to na pae e
piti.
2. I Ewif,a. — Aitâ te paturaa rahi a te nuu rutia i faaea. E mau rê rarahi ta ratou i te pae i Tarnbpol e i Odessa. Ua roaa taua na oire etaeta roa.
Ua faatiamâ’toa ratou i te hoê otu‘e rahi ateatea, ia Crimée ; ua roaa mai to
rçira mau oire tumu, maori râ Sébastopol, te oire ava, i te miti ereere,
POROIETAN]
VEA
8
i reira, a taa’tu ai tei pohe, e ua rah'
tei tapapa i te fenua Turetia, na nia i
te pati, ia ora raton. Ua mau-auri atura ïa.
Te faaineine nei te mau nuu rutia i te tomo i te fenua Rumania e i te
fenua Honeteria, na te mau e‘a mou'a. Te tamata nei râ Purutia i te faa-
Ua iti te 40.000 Purutia i faatitîhia
roa.
Rave.rahi te faehau irurutia
—
etaeta
i taua
mau
mea
ra
e, e ere
e‘a ra.
la lii‘o noa, e ia faaroo noa i te mau parau apî, niai te
i te mea atea te mahana rahi e tomo, ai te mau nuu e vai i
3. 1 Paratane.
—
nei Farareira.
tama‘i,
reira, i Europa: Farani anei ? Belgika anei? Norwe anei ? Te tiai
ni i taua hoîa ra mai te oaoa e te rurutaina. E riro ïa Farani ei tahua rahi
aroraa; e mou te mau oire rarahi e te nainai ia tano te tapaeraa i
Eaha’tu â hoi te ravea ? — Te faaara noa nei râ te mau radio, na Paratane, i te Farani : ia îaaatea-ê ratou i te mau fare hamaniraa mauhaa
i te mau fare pereoo auahi, etc. . . ; ia haaputuputu ra'tou i te maa e te pape,
ei ora no ratou, i te mau mahana matanîua no te paturaa rahi e faaineine
hia nei.
rarahi roa i teienei. Ta‘i 500,
teienei e to.pita i te mau oire i Pwrutia, i Oteteria, i Rumania, i Bulgaria, etc... Ino rahi te tupu i ta ratou
mau ohipa. — Eaha’tu â ïa te rahi o te mau nuu pahi-reva i te mahana o
4. Te mau nuu pahi-reva. — E mau nuu
ta‘i 1.000, ta‘i 1.500 i te haereraa hoê i
te
paturaa rahi ?
— Aita taua ati i faaea mai te mahana
Mai te mea ra e, no to Hitler ite maitairaa e : ua
taiohia to’na mau mahana, no rsira to'na tahoo-ino-roa-raa i -nia i taua nunaa
ra.
Te faaite nei te Rahi Rahi i Rumania e ; 160.000 Ati-Iuda i reira i
mua a'enei; 120.000 i taparahihia, e ua tiahihia 'te 40.000 toe, i te mau vahi
ano, ia pohe i reira.
Te faatia nei te hoê taata i tonohia i Odessa, e hi‘o i te huru o taua oire
rahi i mûri a‘e i to’na riro faahouraa ia Rutia; te na ô nei oia: E 72.000
Ati-Iuda i taua oire rahi ra, i na matahiti i mairi a‘enei ; e 70.00QJ pohe ta¬
parahihia e te Purutia; 2.000 e toe nei. I Paris (Farani) ua
rutia te mau vahiné haaipoipo ati-iuda a te mau faehau e mau-auri nei i Pu¬
rutia ; ua taa noa eaha to ratou hopea. ■— Ua riaria o Farani ^ te reira pea-’
pea apî, e ua i te faite o te riri tahoo.
5. Te ati rahi no te mau Ati-Iuda.
matamua no te tama'i rahi nei.
—
faautahia i Pu¬
Moni taufuru i fe Ve‘a
Papeete : M'"® b. 10 B. 60 - G. Lévy 50 - Rangipo v. 20 - Maraeura 10
Faaa: Rara Dégagé 20 - Taraa a Tepa 10 — leavaro: Mahahe
Ebb 10
Maharepa : Aeho 5 — Haapiti Marama 10 - Tepa Tevero 10 Tevaruarai a Tama 10 - Tevaea 10 - Manutahi 10 — Makatea: M™® Buchin
40
Rikitea : Tutea, or. 100 — Napuka : M'’’° Ed. Etilagé 10 — Puamau :
Henry Lee 10 —- Taaoa: Aramu 5.
la amuihia : 310 farane.
MAURUURU.
—
—
—
*
Moni tauïuru i te Ve‘3 no te mau faehau.
Papeete : G. Lévy 60 — Makatea :
Buchin 30 — Haapiti ; Tevaea 20
Teavaro: Mahahe Ebb 10 ■—■ Rikitea: Tutea, or. 100.
la- amuihia ; 220 farane.
MAURUURU.
Imprimerie eue p. juyentin — rue du commandant de^trsmau.
Fait partie de Vea Porotetani 1944