EPM_Vea Porotetani_194405.pdf
- Texte
-
Te 44
0
te Matahiti
A.ITA''TU
.
E NIÜ E TIA I TE
O TEi HAAMAuaiA RA,
ME 1944
—
TAATA'TOA
Ch.
t
noaa
IA HAAMAU MAORI RA
oiA HOi TE Mesia RA O
HOO I TE MATAHITI
HOÊ
Hihi 5.
—
:
Iesu.
E
—
PITI
I Korinetia 3, 11.
TARA.
VERNIER, Directenr-Gérant.
râ to outou
i te Varua-Maîtai..- Ohipa I-S vm
mana
(710 te Sapati Penetekose )
I te
Sapati hopea
no
Me (28)
e
faahanahana te Ekalesia
no
lesu-
Mesia.i te oro'a Penetekose, oia hoi i te oro‘a-50. I taua mahana ra,
e faateniteni tatou i te mana no te Varua-Maitai tei horoahia mai
i te Ekalesia.
la uiui râ tatou i to tatou mana‘o : Eaha te hoê mau maitai ta te
Penetekose e pûpû maiia ta,tou ? E pahono tatou e : E toru tau mai¬
tai ta’na e faaite mai nei ia tatou :
Te hoê faaauraa faahiahia rahi! Eaha ïa faaauraa ? O te faata Iesu i faaau i ta’na mau pipi, a na ô ai oia ia ratou e :
riro outou eiitè no‘u. (Ohipa 1-8).
1.
auraa ïa
e
Eaha te huru
ite,
e
Ua
au
te ite ? O te taata ïa tei faaite i ta to’na mata i
o
ta to’na taria i faaroo, e ta to’na rima i omiri (I loane I-l ).
mau pipi matamua no lesu-Mesia, oia hoi i te mau
ïa huru i te
Aposetolo.
I teie tau
poro
tatou, i
hopea nei,
mua
i te
e
riro à tatou ei ite
aro o
i
faapupu i roto i to tatou
(II Kor. 5-17).
te taata i te
aau,
No reirâ, ia riro tatou ei ite
no
ora
lesu-Mesia ia fa‘i
taaê ta te Varua
no
e ia
Iesu
mai te mahana i ô ai tatou i roto la’na
no
Iesu i roto i to tatou iho
oraraa
(to te taata hoê), i te utuafare, i te oire, i te mataeinaa, i te fenua
ai‘a... e tae noa’tu i te hopea o teie nei ao.
E auvaha
hana
e
no
Iesu !
e
hoho'a
no
to’na hoho'a ! Aue ïa parau hana-
!
2. Te hoê mana rahi faito-ore ! Taua mana ra, o te mana ïa no te
Varua-Maitai. Taua manara, otemanaïano te Atua iho, e no ta’na
Tamaiti ; te mana o te haavî, i to’na’tu mahana, i te basileia no Satani e no ta’na mau demoni. — Na taua mana e heheu nei ia tatou
VEA
2
POROTETANI
faahaehaa nei i te feia
hara
e
; na’na te ohipa moe
te fanau faahouraa e ohipa nei i roto ia tatou. E na’na hoi e faaî
nei i te mau pipi no lesu i te itoito e te anaanatae ; na’na e faataa
e e auau
e
nei i ta tatou mau hara ; na’na e
faatapu nei i to ratou tatarahaparaa
no
maitai e te mo‘a.
nei ia tatou no te
3. Te
hoê fafauraa-parau maere
rahi ! Inaha hoi ! Taua mana
roto i to’na
tei tia ia’na ia taui i te hoho'a o teie nei ao — na
tauiraa i te aau e te ora o te taata hoê — "é tia i te
mau anotau atoa ia farii i taua tao ‘a ra.
Te horoa noa Ma nei, aita e hooraa ( Isaia LV-1 ). Tira’tu
e roaa mai ai, maori râ : o te hinaaro mau i taua mana ra
vare-ore, e te ani ia’na ma te faaroo (Luka XI-13).
E homa e ! A faaineine tatou i te oro‘a Penetekose
taaê,
O
feia faâroo no te
haapa'o i taua mau vahi ra.
hoi tei parauhia maira, e no to
feia’toa i te atea êra... Ohipa 2-39.
maite,
e
te
No outou
faaatahinuras) ia
I te 2 0 te marama
ai ravea
mai te haamai te feruri
outou tamaril, e no te
Tehei a Teuiau
i te matahiti
1944, i te mahana
9 i taua
faatahinuhia Tehei a Tauiau i Uturoa nei. E pô
maramarama roa e te raiima'i taua pô ra ei haamaitairaa i te
mau manihini e rave rahi o tei tapapa mai i taua oro'a ra na
nia i te vaa hoe, e te vaa taie, e te poti taie.
Aita ratou i otohe i te gazoline ore, e auaa to ratou itoito, ua î
marama ra,
ua
Beteltt i te taata.
15 orometua tei
ua fariihia te tiaa
Te irava
roto i te Fare a te Atua e
tetahihimene hanahana rahi.
VIII, 5-6. Ua faakorona oe ia’na
aratai ia Teihei i
orometua nei i
tei a‘o hia : Salamo
e te tura...
ohipa faakoronaraa, te faatahinuraa ; e
no te mea e piti huru faatahinuraa, tei
tahinuraa arii e te tahinuraa orometua.
E nahea tatou ia paruruhia tatou i te mana'o
teo, e tamoemoe noa nei i te taata
lesu huru; ua haapa'o mau oia i te parau ta’na
teitei ia’na ihora, ua faahuehaahia 'ia, e o tei
hinuhinu
i te
ohipa faateitei mau,
matarohia i te fenua ;
E
teitei, e te teofaateiteihia ? Teie : a hio i to
i parau : Tei faa¬
faahaehaa ia’na ihora,
e
faateiteihia ‘ia,
tei a‘o hia i taua
teitei ;
teitei, noa’tu te haehaa.
E 2tumu parau
1. E mea
2r E mea
haehaa, noa’tu te
pô tahinuraa ra :
VEA
E
POROTETANl
3
aneri teie i te parau mau? Noa'tu to tatou ti'araa
teitei,
haehaa e e mea faufaa ore tatou i mua i te aro o te
Atua hanahana roa. No reira, e tia i te orometua ia faahaehaa
oia ia’na iho i te fariiraa i te mau tapa'o no te arii i faahaehaa
hia. O lesu taua arii ra, faakorona hia i te hei
taratara, ta te
hara i fatu. E no te mea, aore te tavini i hau i to’na fatu ua na
ô matou ia Tehei ; a faahei oe i te hei taratara, ta te hara no
te ao e fatu noa nei. Te ite nei tatou i te mau tara no te hei
tara :
tara tei haamauiui noa i te mau orometua : o te faaroo ore
ere
e
mea
e
te mau hara huru rau
lia,
faaino i te ai‘a
e
i te
hoi,
haapa'oraa Evane-
tàhi tara, to tatou iho mau paruparu.
inaha, teie te paraiu oaoa ; e riro tatou, noa’tu to tatou huru
haehaa e te faufaa ore, ei mea teitei na roto i te
Atua, tei hinaaro
e te
E
ia faahaehaa ia’na iho e tae roa i to’na torao raa i roto i to ta¬
tou aau. E mea teitei roa tatou ia noho te Atua hanahana i
roto
ia tatou.
E te
te
orometua, diatono e te mau Ekalesia e, a farii tatou
e te faaoromai ia faahei
hia tatou i te hei
taratara ; no reira tatou e faakorona hia’i i te korona hanahana
e te tura tei tuu hia i nia iho ia lesu. Ua
faahaehaa oia ia’na
iho, i faateitei roa’tu ai te Atua ia’na ei Fatu hanahana i nia a‘e
ma
i te
mau
aau
mau
haehaa
mea
atoa.
Oia’toa tatou, e faakorona’toa hia te
e
mau
tavini i te hinuhinu
te tura.
E mau himene navenave roa tei himene hia ei
i te oro'a. Ua himene to Avera e na amuiraa
raa
Uturoa.
Eita e
te faaroo
Refrain
moe vave
no
te hui
i te
mau
faaruperupe
himene
no
taata te himene tane tei faateniteni i
tupuna o tei faaitoito ia Tehei
na
roto î te
e :
“
A rohi faaitoito
la au oe ia ratou
Tei vahavaha i te mana pouri
A pio i raro i mua ia lesu ana'e
A tahopu i mua ia’na !”
E rata
na
Aferita mai.
29 no Noema 1943.
.4ita to onei e parau apîrahi. Te fatata mai nei te
mahana
fa-nauraa e te matahiti apî. Te haamata nei te toetoe
e te ûa
rahi i onei. Ua faaahu hia matou i te ahu
maritei
matamua ra, mea
paratane ïa.
teie nei; ite
PuROTETAN
VEA
Te ite
pinepine nei matou i to matou raatira
i to‘u haere raa ei tiai-tîno
teoteo hoi au
e ua
te Tl no Noema.
rahi, ia de Gaulle,
no’na 1 te hoê pa-
rauparau raa rahi tel tupu i
Te hio nei au e ua poto roa
te taime e pau ai te nuu purutia.
matou i te mau pahi-reva rarahi e
nia ia Purutia. Teie râ, na te Fatu e
faataa i te. taime e tia’i la’na ia faaoti i teie tama'i rahi riaria.
Eaha te huru o te moni puha? Mea maitai anei ? Mea ravai
anei outou i te maa i una ? I onei, mea fiü roa te maa na te
feia tivila. Mea maitai roa a‘e o Tahiti. Hoê noa iho mahana
rahi riaria ia mataitai
haere e faarue i te bombe i
Mea
ta parau faatia.
i onei, tei farii ia‘u, ia Max e
ta matou rna-u mahana faafaeai reîra hoê ahuru mahana, e ua hio ratou
ina‘i i te hepetoma ;
ia
te faraoa, e mea
nei te tahi feia maitai
Vidal, i to raua fare, ia tae i
Te vai
Ua faaea vau
iâTi mai te hoê tamaiti no
raa.
ratou e o
Max atoa. E
porotetani
Max i ite
orometua haapii tamarii; e aita maua o
e nahea râ i te haamauruuru atu ia ratou.
Mea maitai au, i te tahi mau taime; pohepohe
no te mea e fenua flva roa teie. Aita râ e ino no te mea e
taote maitai to matou.
Te faaoti nei au i teie rata iti na roto i te ani
te
faahoi oioi oia ia matou, e ia faaore hia teie
Na Sergent JM.
P, H.I.M.P.
hoi fera feia.
rii i te fiva,
mau
Âtua ia
tama'i rahi.
i
(Henry
Henere Noîi
Nott).1774-1844.
raatahiti no te poheraa
Totaiete Faatupuraa Parau no
tei tuu i te mau tapao
Te opua nei te Apoomatahiti no te pohe¬
i .Arue, i to’na vahi
Me. Pohe noâ oia, te pa¬
Me neT'(194'4) e roaa’i hoê hanere
Noti, te orometua tuiroo no te
Lonedona, o tei here rahi i te nunaa tahiti, e o
maramarama rahi e te hanahana no taua hereraa ra.
raa Rahi i te faatupu i te hoê oro'a lubili hanereraa
raa o taua aito ra ; e pureraa faahaamanaoraa te tupu
taoteraa, i te poipoi mahana piti, i te 2 no
—
rau noa mai ra i to’na faaroo.
I te 2 no
no
Henere
*
*
I to tatou
au
parau e
huru no teie tavini o te Atua, eaha
Haamau noa tatou i to tatou manao i
feruriraa i te
ia tatou ia
toru :
hi'o?
—
*
na vahi e
nia i na
VËA
i.
POROTETAN'l
To’na hereraa i te fenua
Mesia.
Tahiiif i te hereraa
o
te
Ua fan-au oia i
apiraa
mau
: e
.pae
Paratane, i te matahiti 1774. To’na toro'a i to’na vai
patu fare piriti. Ua tapao râ te Atua ia’na no ta’na oliipa i teie
fenua. E 23 noa iho o’na matahiti i to’na taeraa mai i Tahiti
nei, oia e na orometua taiete e 30 ta te pahi orometua ra, ta Tarapu i
faauta mai, no te ohipa a te Fatu: i Tahiti ma nei 18, i
Tonga 10^ e i
Matuita 2. E raaha noa iho orometua i faatahinuhia i roto i teie rahiraa
orometua-tono ; e ere o Noti i tei faatahinuhia. Ua
opua râ te Taiete no
Lonedonia i te haapii i te mau taata tahiti i te mau huru toro'a e faufaahia’i te fenua nei, na roto i taua mau taeae faatahinu-ore-hia.
Mai te matamua mai to Noti hereraa i te
te faafariu ia’na i te Evanelia-ora
Aita oia i
aueue
e
i riaria
Tahiti i to’na taeraa mai
oromai oia,
lesu
mai te ite
( te
e :
no
a'e i te
noa
mau
nunaa
tahiti, mai te hinaaro i
lesu Mesia.
mau
peu
etene tei
arioi, te
te vai
ra
ma^na
rahi i
mau tusia-taata, etc. ) Ua faate mahana e upootia’i te mana no
.
( Mataio 28: 18 )
e to’na aroha.
Aita oia i horo-ê i te matahiti 1798, a
tupu ai te peapea no te pahi ra,
Nautilas, i hoi ai te paeau rahi no te mau orometua i Panipe (Syd¬
ney), a toe mai ai e 7 orometua noa iho, o' Noti te tahi. — Ua faaitoito
no
oia i te tamau
raa
Evanelia. E
e
i te harü
roa
manuia
roa.
ua
i te
reo
tahiti ia ohie ta’na
ohipa faatupu-
I te matahiti
1808, i mûri a'e i te peapea rahi no te tama'i a Tautâ, a
Teva, aita oia i horo i Huahine e i Panipe,
haere râ oia i Faatoai (Eimeo) raua o Pô¬
tîai i te mahana e topa faahou ai te hau i Tahiti. — E manao
pau ai o Pare e o Mahina i te
mai te tahi pae orometua; ua
mare
II,
paari
roa
ai te
mau
e
to’na i reira ! Ua riro taua faaearaa
pare no te Hau a Satani i raro, e
ra
ei
ravea na
te Atua
e
mairi
upootia’i te Evanelia.
I te matahiti 1819, na Noti i faaau e i papai (raua e te arii
) i te bukature no Tahiti ; e ua pûpûhia taua buka-ture matamua roa i to TahitiMoorea, i te oro'a rahi tei tupu i Arue i te matahiti 1819.
Ua farerei pinepine oia e ua faatupu i te ohipa o te Fatu i
Huahine,
e
î Bora-Bora ; ua tae oia i Rurutu mâ. E 2 noa iho to’na hoiraa i Para¬
na roto i na matahiti e 47. Aita i tia ia’na ia tuuhia to’na tino i roto
i te repo i Paratane; i Tahiti râ taoto ai, e tae noa’tu i te fâraa mai o
te
tane,
Mesia.
To’na hereraa i te utuafare arii, ia Pômare.
o Pômare tahi i fariu i te Evanelia,
tauturu noa’i oia i te mau
orometua ; ua tamata maitai râ te mau orometua i te aua i te aau no
2.
Aita
Pômare
Piti, ia putapû
i te
te Evanelia. O Noti râ te hoa
i haapii ia’ni i te papai e i te
taio i te reo tahiti e i te reo paratane atoa hoi, e ua parauhia e: e rima
papai nehenehe roa to’na ia papai i te parau. — Aita Noti i faaherehere i te
mau hapa e i te mau hara a te arii ; ua ao i te ao taatoa o te
Atua
here
e
te faaa'o
no
roa
mana o
taua arii ra. Na Noti
POROTETANl
VEA
6
Tahiti,
1008, a ere aLPomare II i to’na basileia i
horo ai i Papetoai (Eimeo) e itni i te tahi haapuraa, aita Noti i faarue ia’na ; ua pee oia i te arii i taua
ra.
reira to Noti a'oraa i te arii ia tatarahapa e ia faahaehaa i mua i te aro
O te Atua ; na te Atua teie ati i faatupu ia feruri te arii i to’na
faarue oia i te mau peu etene, e ia haamou oia i to’na faaroo i nia i te
Atua ora e te parau mau. Ua ite tatou i te hopea. I te matahiti 1813, ua
ani Pômare-11 ia bapetizohia oia; aita râ i tia ia Noti, no to’na ite e;
aitâ te arii i tâpû i te mau taura tei taamu â ia’na i te mau peu o
nei ao. Ei te matahiti 1819 râ, e tupu ai taua papetitoraa hanahana
i Arue, i te aro no te fenua taatoa.
Tae noa’tu i te poheraa o Pômare II, ua vai noa te here no
e ta’na
mau aoraa paari i nia ia’na e to’na utuafare; e ua tapapa noa
te arii ia’na no le mau ohipa e maitai ai te fenua. Na Noti i tauturu
i te mau taime hopea o te arii, e na’na i faatere i to’na oroa hunaraa
Papaoa (Arue) i te 11 no Titema 1821. Oia’toa te oroa
Pômare III, etc... No te here rahi te utuafare arii Pômare ia’na, ua
o
ia’na.
i te
—
tamai
E i te matahiti
a Tauta, e a
fenua I
mana'o, ia
teie
rahi,
Noti
i
faatahinuraa ia
anihia
Arue’tura
fare-pure
hoe vahi
te utuafare arii. Hoe â ïa o ratou araraa i te ma-
Papaoa (Arue), e ua na reirahia. O
to’na faaearaa tumu hopea ; na’na te aoraa i te tapali, i roto i te
a te arii. E tei Arue hoi to’na poheraa, e to’na tanuraahia, i te
orometua tumu no
Noti ei
huru fatata
hana o te
i te tanuraa a
Fatu.
Atua,
i te hoe fenua (Sal. 119-162); o
faufaa ïa ta Noti i vaiiho mai i Tahiti mâ nei: na’na i iriti i te Bibi¬
lia Tahiti (ua tauturu atoa o Pômare II, Dewiti e o Tuahine ia’na, no te
tuhaa aita rça. Na Noti râ te ohipa taatoa i faatere). 20 matahiti i
oti ai. Te Evanelia a Luka, te buka matamua roa tei iritihia, e ua neneihia
auri neneiraa i Afareaitu. I te otiraa te mau buka no te faufaa tahito
te faufaa api i te iritihia i te matahiti 1835 (18 no Titema) ua haamaitai oia i te Atua o tei faataa e o tei tauturu’ maite ia’na no taua ohipa
rahi
Fano aturâ i Paratane i te matahiti 1836, e ua neneihia te Bibilia.
I te 10
atete 1838, ua oti roa ïa ohipa: Hou oia a hoi mai ai i Ta¬
hiti, ua pûpû oia i te arii vahiné, no Paratane, ia Victoria, i te hohoa ma¬
no te Bibilia Tahiti. — Ua tae faahou mai oia i Tahiti i te 12
Tetepa 1840, mai te pûpû atoa i te taata tahiti i teie lamepa mo‘a, ei
i to’na e‘a i te mau mahana pouri e te rumaruma. Na te Atua
3.
tahiti i te Parau a te
To’na horoaraa i te nunaa
oia hoi i te Bibilia Tahiti.
O te taoa e aita’tu o te au ia horoa
te
hoe mau
i te
e
no
ra.
no
tamua roa
no
turamaraa
teie mauhaa
raa
e
i tuu i te
fatata mai ra.
rima o te
Ekalesia Tahiti no te mau mahana aro-
VEA
1
POROTETANl
Niuraa fare putuputuraa
i papéete
Taie, diatono metua i Papeete, tei faatere i
(Galilea), teopuaraahia e taua amuifaa
ra te hoe fare patu-ofai, no te mau tairururaa fa*aroo i Manuhoe
Ua tomo te mau paroita no te tuhaa IV i roto i taua opuaraa ra,
ei tauturu i teie fare paari, ia riro ei haapûraa ora no te Raia¬
tea i te oire rahi. Na te hoe ra tomite taata Raiatea, feia aravihi
e te maramarama, e faatere nei i te mau ohipa e au i taua fare
ra ; O te orometua tauturu no Papeete te peretiteni.
Mai te tau â
no
te amuiraa a te Raiatea
E inaha ia tae i te poipoi mahana maha, i te hora hitu, ua
putuputu te taata e rave rahi i Manuhoe, no te oroa niuraa i te
ofai-tihi.
Tei reira te tomite taatoa, tae noa’tu i na Pereti'teni e toru, te hoe mau orometua, e te amuiraa Galilea hoi. Na
Taataparea, orometua i Matatea, te aoraa (Zekaria lV-10); ia oti
te taloraahia te parau tapao tei oomohia i roto i te mohina, haamau atura te peretiteni no te A. R. i taua mohina ra i roto i
—
niu
te
te fare nei.
no
1 te otiraa te pureraa, to te mau tarauta e to ratou mau rima,
tuuraa i te rima i nia i te ohipa.,. e ia tae i te hora tamaaraa
tei haaputuputu i mau manihini e rave rahi, i te avatea, ua teitei te
patu, e te rave paari maitai mau.
e hitu no te Atua i nia iho i taua fare ra,
oti neheneheraa, e ia riro mau ei haapûraa
te feia Raiatea tei hinaaro i te Atua e ia lesu-Mesia.
la tau â
na
mata
tae noa’tu i to’na
e
no
P^RAU RII API
Te Tama‘i Rahi.
Farani i teie mau area ava‘e.
fatata roa te mahana e tomo ai te mau
nuu no te Hau-Amui i reira, e faatiamâ i taua fenua rahi, no reira te uana
O te hamani ino. Te pupuhi-noa-hia nei te taata e rave rahi. Aita e mahana
tuua. Te haru-haere-hia nei te taata e uta i Purutia, ei rave ohipa ; oia’toa te
mau vahiné haaipoipo-ore, tei ore i hau i te 45 o te matahiti.
Te tahoo puai nei râ te mau Farani-tapuni i te mau huru tahooraa; te
faanevaneva nei i te enemi, i ta ratou mau ohipa itoito rahi e te aravihi. —
Ohipa rahi ta te Purutia i te imiraa e i te haavîraa ia ratou. Teie râ, no te
oreraa te toetoe e te hiona i Farani, ua tia’tura i te Purutia ia auau atu î
te patriotes i to ratou mau vahi tapuniraa, i te moua. Pohe rahi to na pae e
1. 1 Farani.
.
—
fJa
uana roa
No to te Purutia ite maitairaa
te ati no
e, ua
piti.
2. I
Ewif,a.
—
Aitâ te paturaa rahi a te nuu
rutia i faaea. E
mau
rê rara-
i te pae i Tarnbpol e i Odessa. Ua roaa taua na oire etaeta roa.
Ua faatiamâ’toa ratou i te hoê otu‘e rahi ateatea, ia Crimée ; ua roaa mai to
hi
ta ratou
rçira
mau
oire tumu, maori râ Sébastopol, te oire ava,
i te miti ereere,
VEA
8
POROIETAN]
i reira, a taa’tu ai tei pohe, e ua rah'
tei tapapa i te fenua Turetia, na nia i
te pati, ia ora raton. Ua mau-auri atura ïa.
Te faaineine nei te mau nuu rutia i te tomo i te fenua Rumania e i te
fenua Honeteria, na te mau e‘a mou'a. Te tamata nei râ Purutia i te faa-
Ua iti te 40.000 Purutia i faatitîhia
roa.
Rave.rahi te faehau irurutia
—
etaeta
i taua
mau
3. 1 Paratane.
mea
ra
e, e ere
e‘a ra.
—
i te
la lii‘o noa,
mea atea te
e ia faaroo noa i te mau parau apî, niai te
mahana rahi e tomo, ai te mau nuu e vai i
nei Farareira.
tama‘i,
reira, i Europa: Farani anei ? Belgika anei? Norwe anei ? Te tiai
ni i taua hoîa ra mai te oaoa e te rurutaina. E riro ïa Farani ei tahua rahi
aroraa; e mou te mau oire rarahi e te nainai ia tano te tapaeraa i
Eaha’tu â hoi te ravea ? — Te faaara noa nei râ te mau radio, na Paratane, i te Farani : ia îaaatea-ê ratou i te mau fare hamaniraa mauhaa
i te mau fare pereoo auahi, etc. . . ; ia haaputuputu ra'tou i te maa e te pape,
ei ora no ratou, i te mau mahana matanîua no te paturaa rahi e faaineine
hia nei.
4. Te mau nuu pahi-reva. — E
ta‘i 1.000, ta‘i 1.500 i te haereraa
mau nuu
rarahi roa i teienei. Ta‘i
500,
hoê i teienei e to.pita i te mau oire i Pwrutia, i Oteteria, i Rumania, i Bulgaria, etc... Ino rahi te tupu i ta ratou
mau ohipa. — Eaha’tu â ïa te rahi o te mau nuu pahi-reva i te mahana o
te paturaa rahi ?
5. Te ati rahi no te mau Ati-Iuda. — Aita taua ati i faaea mai te mahana
matamua no te tama'i rahi nei. Mai te mea ra e, no to Hitler ite maitairaa e : ua
taiohia to’na mau mahana, no rsira to'na tahoo-ino-roa-raa i -nia i taua nunaa
ra.
Te faaite nei te Rahi Rahi i Rumania e ; 160.000 Ati-Iuda i reira i
mua a'enei; 120.000 i taparahihia, e ua tiahihia 'te 40.000 toe, i te mau vahi
ano, ia pohe i reira.
Te faatia nei te hoê taata i tonohia i Odessa, e hi‘o i te huru o taua oire
rahi i mûri a‘e i to’na riro faahouraa ia Rutia; te na ô nei oia: E 72.000
Ati-Iuda i taua oire rahi ra, i na matahiti i mairi a‘enei ; e 70.00QJ pohe ta¬
parahihia e te Purutia; 2.000 e toe nei. I Paris (Farani) ua faautahia i Pu¬
rutia te mau vahiné haaipoipo ati-iuda a te mau faehau e mau-auri nei i Pu¬
rutia ; ua taa noa eaha to ratou hopea. ■— Ua riaria o Farani ^ te reira pea-’
pea apî, e ua i te faite o te riri tahoo.
—
Moni taufuru i fe Ve‘a
Papeete : M'"® b. 10 B. 60 - G. Lévy 50 - Rangipo v. 20 - Maraeura 10
Faaa: Rara Dégagé 20 - Taraa a Tepa 10 — leavaro: Mahahe
Ebb 10
Maharepa : Aeho 5 — Haapiti Marama 10 - Tepa Tevero 10 Tevaruarai a Tama 10 - Tevaea 10 - Manutahi 10 — Makatea: M™® Buchin
40
Rikitea : Tutea, or. 100 — Napuka : M'’’° Ed. Etilagé 10 — Puamau :
Henry Lee 10 —- Taaoa: Aramu 5.
la amuihia : 310 farane.
MAURUURU.
—
—
—
*
Moni tauïuru i te Ve‘3 no te mau faehau.
Papeete : G. Lévy 60 — Makatea :
Buchin 30 — Haapiti ; Tevaea
Teavaro: Mahahe Ebb 10 ■—■ Rikitea: Tutea, or. 100.
la- amuihia ; 220
Imprimerie eue p. juyentin — rue
farane.
MAURUURU.
du commandant
de^trsmau.
20
Fait partie de Vea Porotetani 1944