EPM_Vea Porotetani_194404.pdf
- extracted text
-
*ï>'
iti
Te 44 0 le Maiahiti
EPERERA 1944 -
Hihi 4.
i.
AITA'TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU KAOHI BA
O TEi HAAMAuaiA RA. oiA HOi TE
Mesia RA O Iesü. — I Korinetia 3, 11.
HOO I TE MATAHITI HOE ;
Ch.
^ hio na i
E PITI
TARA.
VERNIER, Directeur-Gérant.
arenio o t@ ^fua o îës hopoi ê aïu
î fe hara o îeie neî ao. - loane 1-29.
Ua peapea roa te hoe taata faaapu i te haapap ore o ta’na tamaiti. Parau aéra oia ia’na: E tau tamaiti, a hio maitai na i teie iri
raau. E patia vau i te hoe naero i nia i taua iri raau
ra, i te raau
taime atoa e au ai ia'u ia a‘o ia oe, no to oe
haapao ore. Teie rà, i te
tairae e mauruuru ai au i to oe haapao maitai, e iriti ïavau i te
hoe naero, no nia i te iri raau nei.
mau
Aue hoi e ! te rahi faito ore o te mau naero ta teie metua tane
i
patia i roto i te iri raau nei !
Teie râ, tupu atura te mahana i taui ai te aau no teie
tamaiti, e i
afaro ai ta’na haapaoraa. No reira, iritiriti maite aéra te metua tane
i tera naero e i tera naero, i tera mahana e i tera mahana: E inaha!
ia tae i te tahi mahana, ua pau.roa te mau naero i te
iritihia; aita
hoe i toe.
Parau atura taua tamaiti nei i to’na metua mai teoto: E parau
aita e naero faahou; teie râ, te vai noa ra to ratou mau tapao
i nia i te iri ; aita i mâ roa.
mau !
E mea ê ta lesu ; te iriti roa nei te Arenio o te Atua i te mau hara
te feia tei tiaturi la’na. E eiaha o té reira ana‘e: te horoi roa nei
oia i te mau tapao no taua mau hara ra; te hopoi ê roa nei. E mâ
o
— Teie
te reo na te hoe mau peropheta... enate Faufaa Apî :
1. la uteute roa ta outou mau hara ra, e riro ïa mai te hiona
; e ia
uraura noa’tu mai te faai‘o ra, e riro ïa mai te vavai i te teatea.
roa
2. E faaore hoi au i ta ratou mau hara, te parau maira lehova ; e
mana'o faahou i to ratou ino. leremia XXXI - 34. v. h,
3. Ua faarue oe i tau mau hara atoâ nei i mûri mai i to tua ra.
ore au e
Isaia XXXVIII -17.
VKA
2
POROTETANI
4. R 3roha fashon mai â oia la tatou ; e
!'
-
tinai mai âoia i to tatou
rgMtije paatoa oe î ta raxou hara i raro roa i te rrioana.
6. Te ;r;à nei tatou s ta
Mika
tatou mau hara’toa i te toto no ta’na ta-
vuaTî, O iesu Mesia ra. — I ïoa, L 7.
\
ohipa oaoa tei tupu i roto i te tino orometua
E
mau
I.
Tahinuraa Orometua.
i te ava'e Mati.
hoperaa to ratou tau i roto i te aua orometua, ua hiopoahia na
pipi orometua e toru nei ; o Punua a Maruhi, Tehei a Poroi e o NaNo te
tanaela
e au
a
Tiavaehaateaotea (Tarin).
Ua faaoti te Apooraa Tomite Tamau
ta ratou te toroa orometua.
o Punua a Maruhi raua o Tariu i te tare pureraa i
i te 2 no Mati i mairi a'enei, e o Tèhei a Poroi i Uturoa ( Raiatea ) i
te 9 no Mati. — E faatia te vea i te oroa tei tupu i
Paofai i te 2 no Mati ; e ia tae mai te parau no te oroa no Uturoa, ei
Ua faatahinuhia
Paofai f Papeete )
reira
'
o
te reira.
e faatiahia’i
Te oaoa
noa
te Atua e
nei te aau i te hioraa, i
nei. Inaha hoi : ua î te aua orometua, e
onoono
teie tau ati rahi e, aita te Varua
i te ao
faaea nei i te faataa i to’na mau taata no ta’na ohipa
te tiai nei 10 taeae tei
hinaaro
i te ô atoa i te aua orometua.
I taua pô ra (i te 2 no Mati ), ua na mua te mau
Moorea-Maiao ( maori râ e piti ) i te putuputu i te
orometua no Tahiti-
piha Evanelia i Pao¬
fai, no te hoe pureraa faaineineraa ; e i te taime- i pâte ai te ôe, oia hoi i
Peretiteni, e
pipi orometua hoi, i roto i te fare pureraa tei api i te taata. - la oti
te himene amui tei faaaraarahia i te tomoraa o te mau orometua, ua haamata te pureraa. Te tau ra hoi te mau mata’toa, e te mau pure, i nia i
na taeae e piti tei parahi i to raua parahiraa, i pihaiiho i te amuraa maa
o te oro'a, e o tei faaroo i te mau faaararaa hopea no to raua mau metua i te pae o te faaroo. Na te Peretiteni mono te a‘oraa; Ezechiela III:
17, tei na ô e: £■ te tamaiti a te taata na, ua faariro vau ia oe ei tiai
i te utuafare o Iseraela nei. — Na te Peretiteni o te Apooraa Rahi te
mau uiuiraa i ui i na taeae api nei ; e na Tearo, orometua, te pure tahi¬
te hora hitu e te
afa, ua tomo taua tino orometua ra, e na
na
nuraa.
Ua tia’tura
au
na
i to raua mana'o, ia
iho ia raua i taua hora ra. Teie te
orometua api, e ua parauparau raua
i teie toro'a mo‘a i tuuhia i nia
VEA
irava haamauraa
roa
manao a
Punua : I Kor. 11-2 : ua opua maite au e, aita
atu i ô outou na, maori
a‘u parau e faaite
3
POROTETANI
râ o lesu, e oia i faasa-
taurohia ra. Teie ta Tariu ; Mat. 8 : 9: o vau atoa nei hoi, o raro a‘e ia ve-
Ua otooto te nahoa rahi ite, i taua pô ra, i
te oaoa, i
tavini api o
te tonohia i te ovine i te mau mahana e fatata nei. E haamauhia Punua
a Maruhi i Afareaitu, e o Tariu i Ua-Pou ( Matuita ).
tahi ê.
.
etc.
.
te faarooraa
.
.
i te mau manao itoito e te anaanatae no taua na
II. Tairururaa Orometua.
tupu nei teie mau tairururaa oaoa e te faufaa rahi i teie mau tau. —
i Mataiea, i te ava‘e Tetepa. Ua tupu iho
Te
Ua oti aenei to te tuhaa piti,
nei râ to te tuhaa II
e
te III i
Papenoo,
e to
te IV i Uturoa ( Raiatea ).
paroita e te maudiatono.no Papenoo i teie ohipa
api, o tei ore â i tupu i roto i te mau paroita; a tahi ra. I te ahiahi ma¬
hana maha, 24 no Fepuare, ua tae mau te mau orometua no te tuhaa I
e to te tuhaa HI {e to Maiao ) i Papenoo, e ua fariihia e te Tavana, e
Ua farii papu roa te
Teriieroo mâ.
putuputuraa no te tairururaa i te mahana pae e
i te toro'a oro¬
metua tei feruri-maite-hia e na orometua, na roto i te manao e te hinaaro
Ua haamata râ te
i te mahana m'aa.
mau
Rave rahi te mau tumu parau e au
—
hoe. Ua mahanahana te aau, e te
itoito api i te taviniraa i te Fatu.
haapao i to ratou iho maitai anae, ua hinaaro
atoa i te horoa i te hoe tuhaa na te paroita tei farii itoito mai ià ratou. No
Aita râ te
mau
orometua i
reira, e pureraa rahi tei tupu i te pô matamua ( Tearo ) ; e tere pelelina
tei rave atoa hia i te ahiahi mahana maa i roto i te mau utuafare, mai
te
otia tae noa’tu i te otia, e ua pupuhia
i roto i te rima no te orometua i taua
mau
pureraa hanahana
te mau ruru no taua auhune ra
ra. E ia tae i te Sapati, e
ahiahi
rahi tei tupu i reira, tae noa’tu i te pô (hiopoaraa
himene, aufauraa no te paroita, etc...) I te aoraa o te poipoi monire i
purara’i teie tairururaa oaoa mau.
Te
papai mai nei Paraita, orometua, e : ua tupu to ratou tairururaa
poipoi a'e i te oro‘a tahinuraa no Tehei a Poroi,
Uturoa:
14 ratou orometua
taua tairururaa ra ; e
tumu
Mesia
no
te faaroo;
i të fare orometua i
(hoe pipi orometua) tei haapao maitai i
5 mahana. Ua feruri amui Vàtou i te hoe mau parau
te fanau
faahouraa, te .Mesia i faasataurohia, to io
faatiamaraa i te feia hara i to’na
pohe taraehara ; oia’toa i ;
nre
Haapaoraa e te mau rata haaati a te Apooraa Rahi mai te matahiF :
i ere. Anaanatae api to te mau orometua à to ratoü
I
mai. Aita’toa te paroita
purararaa.
'
E
i.
PUROTETAN
VEA
4
parau
mau
ril api no te hoê mau tuhaa.
Tomoraa tare pureraa
i Akapa (Nuu-Hiva)
ahi-
Ua tupu ïa oro'a i te 31 no Titema 1243 i te hora 2 i te
ahi. Ua titauhia* te raan manihini, oia lio1 : Te arnuiraa Tamara
no Üa-Pou,
e te amniraa Galilea^no Ua-Uka.,. Ua haamata te
himene e te uiuiraa i te
pô ra. I te 3I, ia hope
paatoa mai te man manihini, i tomohia’i te tare pureraa i te
hora 2 i te ahiahi. Ua ana'i maitai hia na arnuiraa e toru, oia
hoi Tamara, Galilea e o Siona (Akapa), e ia oti na himene e
toru i te himenehia i rapae, itavirihia’i te opani e Teikihaa a Tekohuohumu, e i reira. to na arnuiraa tomoraa i roto i te fare.
Haamata’tuai te pureraa, Na te orometua na Pakeeteaoraa (Sal.
25: 1) ia au i te io‘a o tau fare ra o Siona, U i te hora 7 i te ahi¬
ahi, ua putuputu faahou no te faaineineraa no te tiai i te matahiti api. Ua rave hia te Tuaroi; na Pakee orometua te irava
(Sal: 1 : 2) e tae noa’tu i te veheraa tau i te 12- i te pô.
I te poipoi a'e, i te 1 no Ti«nu 1944, ua tomo faahou te laata
putuputuraa i te 30 i te pô : e ohipa
mau
irava himene tel rave
hia i taua
haamaitairaa i te Atua, i teie matahiti api.
E i te hora 7 i te ahiahi, ua putuputu f:iahou na arnuiraa no
i Siona
no
te
ohipa tuaroi e tae noa’tu i te hora 6 i te poipoi. Na te diairava ; Mohonui, diatono, (Zek. 13-7)
Frézal (Luka 10-20), Kapeutini (Mar, 7-24), Atuera, Tiautu (loa
6-70). E ia ao a‘e, c Sapati, i te 2 no Tenuare, ua faatia hia te
oro'a euhari i mûri a'e i te a'oraa : hoê bapetizo, hoê faaôraa
tuahine. E ua rave atoa hia te ohipa aufauraa faatupuraa parau
e tae noa’tu i te pô Sapati, oia hoi te pô hopea, e na na taeae
no Ua-Uka
te irava tuaroi i taua pô ra- ( Josepha, Bramon,
Terai Teriitua). I te 12 i te pô, i faaoti ai
la poipoi monire, 3 no Tenuare, ua hoi te mau manihini i to
le
tono e na taeae te mau
raton nohoraa.
E koika kanahau ta tatou e na
îl:
’
y
hiné a Irapi, i te 23 no Tenuare 1944. E 78 ona matahiti. E
vahiné paieti roa teie vahiné; e orometua a'o raua e to’na hoa
i le matamua ; no Rarotoa to raua haapiiraahia, e o Maaroaro
raua
paroila i faatere.
fenua ta’na i
Ua faahiahia roa matou i teie ruau
faaroo ; oia hoi : hoê
pùpû no te Raroita no Auti ei tauturu i te mau
vahiné no to’na itoito
r
Jean Teikihaa.
2. E 24 hoperaa ia’na te Bibilia i te taio I (E rata na Arahiti, orometua Rurutu).
Teie te tahi parau api, i Auti nei ; Ua polie aenei o Tuiau va¬
ta
.
hoa ! Kaofa nui.
To outou hoa :
i te mau ohipa o te
VEA
POROTETANl
ohipa a te Paroita ;
hoperaa
ia’na te Bibilia
teie pae
fenua ! E
atoa ïa
ua
e teie le tahi vahi faahiahia : 24
i le Laio. E te vai ra anei ia ohipa i
ife mata atoa oia i ta’na hina rere. Emea varavara
hohoa te
roaa
i to tatou pae
fenua.
haapao i to’iia poheraa (raau piha, te pae tino,
pae varaa atoa). E mea here rahi te apooraa diatono i te
Na te Paroita i
te
poheraa o teie ruau vahiné e tae noa'tu i te hora hunaraa i te
pae apon.
3. Te poheraa o
Tutini vahiné, i Raivavae. (Rata na Tu-
teni, orometua).
Ua pohe aenei o Tutini vahiné i te 17 no
ia
fepuare nei. Mai
tnpnraa, e ia tae i te 25 no Titema,
lesu, ua fanau atoa o Tutini vahiné i
Noenia mai to’na ma‘i i te
te mahana
fànauraa
no
(e tamahine), e aita to’na nia‘i i maitai. E ma‘i
haere rnaru noa to’na e tae noa mai ia Fepuare nei i fo’na pohe
aiu
to mana
raa.
Te aroha’tu nei te Vea i to tatou hoa orometua, i to’na ati.
Tuatapaparaa parau no te Ekalesia Tahiti
Tahiti i te vai efeneraa
Te mau alua e ere i te mea
Te
rahi
mau
roa
atua rarahi
ïa. I ropu
o
fanau pô.
tei haainorihia mai te mata'u rahi,
râ ia raton e te raau atua
no
ua
lera oire e
oire, te vai ra te hoe pupu atua, e ere i te mea fanau pô.
O te hoe ia mau taata tuiroo i to raton oraraa i raro neî, e o
tel faarirohia ei atua’na'e, e to ratou rnan huaai, i mûri a‘e i
tera
to ratou poheraa.
ia ratou, te vai ra o Hiro, te atua o te Moana. E mau
ohipa faahiahia tei tuatapapahia no’na. Tei te raau Fenua i Raro
1 rotopu
mairihia te tahi : te url a Hiro,
pahi a -Hiro; e te tahi : i te hôe a Hiro. 1 Maupiti, te vai nei te poti a Hiro i. i Porapora, te vaa a Hiro; i
Tahaa, te moa a Hiro e te anave a Hiro. E tei Huahine, i Maroe, te fifl a Hiro.
Na atua rarahi o te moana, a taa’tu ai o Hiro, o Tuâraatai ïa
e 0 Ruahatu. Ua mairihia raua i te « atua ma‘o » no te mea te manao ra te taata e,
ua haapao raua i taua i‘a taehae ra ei faalupu i ta ratou mau tahooraa.
O Tnliâuru te alua rahi i rotopu i le mau atua o tei purehia
e te feia ravaai. O Malatini te atua no te feia hainani upo‘a. Na
te tahi
e
mau
mato rarahi o tei
te tahi: i te
atua
0
te
reva o
tei hau i te tuiroo:
o
Veromâlautoru ïa
raua o
Tairipû. Ua manaohia e, o raua te tumu no te vero e te puâhiohio e te ureuretiamoana. Ua purehia raua c le feia tei roo-
VEA
6
POROTETANl
te moana e to ratou hoi fetii i uta ra. E taoa
pupuhia na raua e taua fetii ra, ia faatupu mai raua i
te mania i rare i te miti. E ua pùpù atoahia te taoa rahi na
raua ia paruru hia’tn, na rolo i te vero rahi, te mau vaa tama'i
no te tahi fenna mai, elaha ia tapae mai i uta.
üa alîuru te mau atua tei raatira i nia i te mau mou'a e te
mau faa, e te mau mato tarere.
E rave rahi te mau atua tei faariro hia ei fa tu i niaiho 1 te
mau oriraa e te mau peu arearea. Na atua tuiroo rahi i rotopu
i te mau atua hamani maitai ; o Roo ïa, e o Temaru, e o Feimata,
e 0 Teuruhâruatai. Ua manao hia e' e mana to ratou ia tâtâi i te
mau varua iino i rapae i te feia i uruhia ra.
O ratou tei pure
hia e te mau tahua tàtâii varua iino. E ua manaohia e: tei ia
ratou te tapea i te hopea hamani ino no te mau peu tahutahu.
O Tama raua o Telualiuruhuru tei tiaorohia’tu e te taata no te
maoia, e te fati e te ivi parari. O Oititi te atua no te rapaauraa
i te mau ma‘i. O Hiro tei purehia e te mau taata eia, ia ore
ratou ia itea i te raveraa i te taoa na velahi è.
O Heva te fatu i nia iho i te mau tnpapau, e te mau fâraa
hia
e
te vero i
rahi tei
mai,
e
te mau orama.
A taa'tu
taata tahiti
ai taua mau atua ra, te haamori
i te mau Oromalua tii, ta ratou i
atoa ra té mau
mana'o e: tei te
pô to ratou parahiraa. E mau vania iino ïa o tei pure hia’tu e
te mau tahutahu ia poheatu te feia tei enemi mai ia ratou e i
te mau tavana. Taua mau oromatua ra, o te mau varua iino ïa
no te mau fetii tei pohe. Mai te demoni to ratou huru
Ua matau rahi roa hia ratou e te taata o tei pupu pinepine i te tao'a
na ratou, ei faatioi ê i to ratou riri.
(Te val atura).
To tatou mau tamarii tahiti.
{E rata na Taulra a Maruhi, orometua-nuu)
Aferita-Apatoerau, i te 14 no Telepa 1943.
Ua tae ma to rata ia’u nei, to te 26 no me ; i te 13 no Tetepa
i tae mai ai.
Te faahiti nei oe i roto i to rata e ; tei Tunis paha outou i
...
.
.
teie mau
E ua
Général
teie mau mahana. Ola mau ! Tei reira mau matou i
mahana te faaearaa. Mai ta outou i faaroo i te ava’e Me.
tae matou ioiiei. Teie râ, no te afaro ore, ua fanhoi te
de Gaulle ia inateu i Tripoli, ia au i te mau rata i reva'tu
tei Tripoli matou.
I teicuei rà. ua afaro, ua,:.''hbA te farani î ooei i
ava'e Atete, ua anihia vau e to utfrou Gériéval e
na. e
e
tahiti no te hoi faahou mai i Tunis,
teienei. l le
e 20 fauhau-
hou a'e te Bataillon a tae
r
VEA
POROTETANl
Tunis ; e na‘u
Général, e ei
taata tahiti ana'e. E ua lae raaiou i Tunis no leie ohipa rahi,
mai ai 1 onei, no
I
te hoê soirée rahi i faatupnhia i
ia au i te aniraa a Le
afai mai i teie rnan tamarii
i te farani.
iaua ohipa ra i te 20 no Atetc. E liimene ta
mau tamarii tahiti, c te oteu. Teie rà, hou a‘e a tae ai teie mau
tamarii i nia i te tahua, ua orero. hia te hoé mau purau faahiahia 110 lü tatou fenua, no Taiiiti, Le fenua raatamua tei haere ua
lu talioêraa
no
te
Ua faatupuiiia
Gaulle ; teie te mau faaehau no taua
Tahiti, tei haere mai e faaora ia Farani, tei tama'i
a'enei na roto i te Paratane, oia hoi te 8<= armée, tei tama‘i
El Alamein mai, e tae roa mai i onei, e tei tama‘i i Bir Hakeim
i te matahiti 1942.
Te faahiti. nei teie taata orero parau i te rnau parau no te mau
aito tei taato i Bir-Hakeim no te faaoraraa i te Hau Metua ; e
a'e i te l'aatereraa a de
raro
fenua ra no
mai
tamarii ra, E teie te parau hopea na taua
inaha ! teie tàua mau
taata ra : e ere teie mau tamarii i te
teia hiuieue, e feia tama‘i râ.
etc... E rave
tatou fenua, eita e
Ua iti te 3.000 taaata tei faaroo i teie mau parau,
rahi noa’tu â le mau parau faahiahia no to
hope ia faatia.
E
ono
mahana i faaea’i
teié ohipa ; I mûri a‘e ,i teie ohipa,
mai te oaoa rahi io te feia mana, toro'a faehau, mai te Général, etc... E roo rahi to to tatou fenua i
ua
fariihia matou,
teie
oti aenei i teie pae.
te sapati matarnua, ia matou i tae
i Tunis, ua haere pauroa matou i te pureraa, e ua farerei au ia
Nissolle, orometua-faehau no Tunis nei, no Alger: e inaha! ua
faaite au i te aroha ia ratou no outou pauroa; e ua ani au
ia’na i te sapati i mua ia faatupu maua i te hoê pureraa i mûri
a‘e i te pureraa a te civil (feia e ere i te faehauj, e ua faatia mai
oia. No reira, i to mûri iho sapati, ua faatupuhia taua pureraa
ra i te hora 4 e te afa i te ahiahi. Ua ani oia i te feia tivila la
tae pauroa mai i te pureraa nei, tei reira te tahoôraa hia te mau
pae, no teie tama'i i
Teie atoa te parau oaoa :
mau
faehau tahiti e te mau
faehau farani.
Un parauparau o Nissolle i
mai te faaite atoa oia i te huru no Tahiti ; e ia
vau no te faaiteraa i te aroha i teie paroita
porotetani na roto 1 te io‘a o te A.R.A. no Tahiti, e te mau
Na matou e
3 himene reo tahiti.
te pae matamua
oti, ua parauparau
orometua papaa e faatere ra
i Tahiti. E farereiraa oaoa rahi teie.
onei i faaoti atu
inaha, te himene faaotiraa, na te paroita no
ai te pureraa.
Mea maitai matou pauroa. E riro tatou i te farerei
ava'e i mua, ia tia i te Fatu...
e
i
i teie mau
Na Teuira, orometua.
Il
8
VEA
POROTETANI
P^RAU R9!
API
1. — Te faaite nei te Vea Porotetani i to’na arolia ia Eiie Juventin, i
to’na mau tuaana, e i to’na mau fetii no taua utuafare tumu no Tahiti, no
poheraa o
te
Emilie Juventin, i te 20 no Mati, i te 57 o to’na matahiti.
o te
parau, eita e ô te hoe rata na te Tavana-mono no
Iripau ( Tahaa ), o tei faaite mai i te huru no te mau hiopoaraa fare (fare
punu, fare niau ), tei tupu i to’na raataeinaa i te matahiti api.
2.
—
No te rahi
Te tama‘i rahi.
I te 21 no Mati te veheraa o te tau i Europa. üa ore te tau toetoe e ua
haamata te tau mahanahana. No reira, te tiaturi nei to te ao e : ei teie mau
hejsetoma e haere nei e tupu ai te parau rahi no to te mau nuu Faranie aore ra i te tahi vahi ê atu i
Europa.
1.
I Alger ( Aferita Apatoerau ): üa haavahia te hoe faaterehau o tei
riro ei taata rahi i te Hau-Vichy, o PiwJieu. Ua parihia i te pariraa traître
( taata-huna i to’na fenua). Ua faautuahia oia i te utua pohe, e ua pupuhihia oia. Ei tapao faaite ia Farani e i to te ao e : eita te Hau no Farani aro
e faaherehere i te feia’toa
( noa’tu to ratou tiaraa teitei ) o tei haavare e o
area
Paratane-Marite toinoraa i Farani
—
tei hamani ino ia
Farani, mai te amui e te tauturu i te enemi.
2.
I Butia : Ua fatata te fenua rutia i te tiamâ i te enemi. E mau rê
rarahi tei roaa api mai i to’na nuu, i nia, i te pae no te oire o Narra e te
—
roto
Peïpous ; e i raro, i roto i te area no
na anapape rarahi no Dnieper
Dniester. — Ua tae roa ratou i te otia no te fenua rumania e ua tomo
i roto. U a nane roa te nuu purutia i taua mau vahi ra, e aita Rutia e tuutuu
nei.
Taoa pau iti rahi tei roaa api mai ia’na e te haere noa nei i mua.
e
no
—
I Ilalia: Tei taua vahi noa ra te mau nuu no te Hau amui. E mau
roa tei tupu i reira, i te ava'e Mati, e ua otohe te enemi, eere
râ i te otoheraa rahi mau.
3.
—
aroraa veavea
4.
I nia i te moana Atelaneiita: üa tafetiahia iho nei te tomana, no te
hoe pahi reva farani e to’na mau taata, no to ratou topita-poheraa i te hoe
—
pahi hopu purutia i tua. — E inaha, te manuia rahi atoa ra te hoe pupu
pahi auau pahi hopu a te Paratane : na roto i na hora 16, ua pau e 6 pahi
hopu purutia ia ratou. Ua 17 atura te mau pahi hopu tei pau i te tomana
no taua
pupu pahi ra.
5.
I te moana Patitifa : Mau aroraa veavea tei tupu i te tuhaa fenua
motu ( Amirauté ), e ua roaa te mau tiaraa J;apone ia Marite-Oteteralia. Te
parau nei ratou : feia mata‘u-ore roa i te pohe, te màu faehau tapone ; e iti
roa te
pupu ei mau-auri.
—
Moni tauturu i te Ve‘a
Papeete: Tiare 10 - E.T. 20 - M”® Rey 88 - M“® Piétri 10 - Simone M.
10
-
Raiti
V.
Salmon 20.
—
Papara : M“® Drollet 15 - Tihoti 2, — Teahu-
Teura V. 15. — Faaone: Naura 10. — Makatea: Timionav. 10 — tau¬
turu 2: Seno, Buchin, Tehei, Tairua, Voirin, Terii v., Brunckfield, Aimata.
poo:
Takaroa : Maire Toae 10.
—
Fatu-lva : Piehi 10.
la amuihia : 236 farane.
Moni tauturu i te Ve‘a no te mau
MAÜRUURÜ.
faehau.
Papeete: Teura v. Aunoa 100. — Makatea: Tupuraa v. Nena 12.
la amuihia : 112 farane.
MAÜRUÜRU.
Imprimerie eue f. juventin — rue du commandant destremau.
Fait partie de Vea Porotetani 1944