EPM_Vea Porotetani_194404.pdf
- Texte
-
*ï>'
iti
Te 44
Maiahiti
0 le
EPERERA 1944
Hihi 4.
-
i.
AITA'TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU KAOHI BA
O TEi HAAMAuaiA RA. oiA HOi TE
Mesia
RA O
HOO I TE MATAHITI HOE
Ch.
^ hio
na
î fe
i
Iesü.
—
E PITI
;
I Korinetia 3, 11.
TARA.
VERNIER, Directeur-Gérant.
arenio
hara
o
t@
o
îeie neî
^fua
o
ao.
loane 1-29.
-
îës hopoi ê aïu
Ua peapea roa te hoe taata faaapu i te haapap ore o ta’na tamaaéra oia ia’na: E tau
tamaiti, a hio maitai na i teie iri
raau. E patia vau i te hoe naero i nia i taua iri raau
ra, i te raau
taime atoa e au ai ia'u ia a‘o ia oe, no to oe
haapao ore. Teie rà, i te
mau tairae e mauruuru ai au i to oe
haapao maitai, e iriti ïavau i te
hoe naero, no nia i te iri raau nei.
iti. Parau
Aue hoi
e
! te rahi faito
patia i roto i te iri
raau
ore o
te
mau naero
ta teie metua tane i
nei !
Teie râ, tupu atura te mahana i taui ai te aau
afaro ai ta’na haapaoraa. No reira, iritiriti maite
teie tamaiti, e i
aéra te metua tane
no
i tera
naero e i tera naero, i tera mahana e i tera mahana: E inaha!
ia tae i te tahi mahana, ua pau.roa te mau naero i te
iritihia; aita
hoe i toe.
Parau atura taua tamaiti nei i to’na metua mai teoto: E parau
! aita e naero faahou; teie râ, te vai noa ra to ratou mau
tapao
i nia i te iri ; aita i mâ roa.
mau
E mea ê ta lesu ; te iriti roa nei te Arenio o te Atua i te mau hara
te feia tei tiaturi la’na. E eiaha o té reira ana‘e: te horoi roa nei
oia i te mau tapao no taua mau hara ra; te hopoi ê roa nei. E mâ
o
roa
Teie te
hoe
peropheta... enate Faufaa Apî :
e riro ïa mai te hiona ; e ia
uraura noa’tu mai te faai‘o ra, e riro ïa mai te vavai i te teatea.
2. E faaore hoi au i ta ratou mau hara, te parau maira lehova ; e
ore au e mana'o faahou i to ratou ino. leremia XXXI
34. v. h,
—
1. la uteute
reo na
roa
te
ta outou
mau
mau
hara ra,
-
3. Ua faarue
oe
i tau
Isaia XXXVIII -17.
mau
hara atoâ nei i mûri mai i to tua
ra.
POROTETANI
VKA
2
4. R 3roha fashon
!'
la tatou ; e tinai mai âoia i to tatou
î ta raxou hara i raro roa i te rrioana. Mika
mai â oia
rgMtije paatoa oe
-
tatou mau hara’toa i te toto no
6. Te ;r;à nei tatou s ta
vuaTî,
O iesu
Mesia
ra. —
ta’na ta-
I ïoa, L 7.
\
E
ohipa
mau
oaoa
tei tupu i roto i te tino orometua
i te ava'e Mati.
Tahinuraa Orometua.
I.
hoperaa to ratou tau i roto i te aua orometua, ua hiopoahia na
pipi orometua e toru nei ; o Punua a Maruhi, Tehei a Poroi e o NaNo te
tanaela
a
Tiavaehaateaotea
Ua faatahinuhia
Paofai f
Paofai i te 2
reira
e
Te
o
Punua
o
a
Tariu i te tare pureraa i
a'enei, e o Tèhei a Poroi i UtuE faatia te vea i te oroa tei tupu i
Maruhi
raua o
Papeete ) i te 2 no Mati i mairi
( Raiatea ) i te 9 no Mati.
roa
'
(Tarin). Ua faaoti te Apooraa Tomite Tamau
ta ratou te toroa orometua.
e au
Mati
no
; e
—
ia tae mai te parau no te oroa no
Uturoa, ei
faatiahia’i te reira.
oaoa
noa
te Atua e
nei. Inaha hoi
onoono
nei te aau i te hioraa, i
teie tau ati rahi e, aita te
Varua
ta’na ohipa i te ao
te tiai nei 10 taeae tei hinaaro
faaea nei i te faataa i to’na mau taata no
:
ua
î te
aua
orometua, e
i te ô atoa i te aua orometua.
), ua na mua te mau orometua no Tahiti) i te putuputu i te piha Evanelia i Pao¬
fai, no te hoe pureraa faaineineraa ; e i te taime- i pâte ai te ôe, oia hoi i
te hora hitu e te afa, ua tomo taua tino orometua ra, e na Peretiteni, e
na pipi orometua hoi, i roto i te fare pureraa tei api i te taata. la oti
te himene amui tei faaaraarahia i te tomoraa o te mau orometua, ua haamata te pureraa. Te tau ra hoi te mau mata’toa, e te mau pure, i nia i
na taeae e piti tei parahi i to raua parahiraa, i pihaiiho i te amuraa maa
o te oro'a, e o tei faaroo i te mau faaararaa hopea no to raua mau metua i te pae o te faaroo. Na te Peretiteni mono te a‘oraa; Ezechiela III:
17, tei na ô e: £■ te tamaiti a te taata na, ua faariro vau ia oe ei tiai
i te utuafare o Iseraela nei. — Na te Peretiteni o te Apooraa Rahi te
I taua pô ra (i te 2 no Mati
Moorea-Maiao ( maori râ e piti
mau
uiuiraa i ui i
na
taeae api
nei
; e na
Tearo, orometua, te pure
tahi¬
nuraa.
Ua tia’tura
au
na
orometua api, e ua parauparau raua
i teie toro'a mo‘a i tuuhia i
i to raua mana'o, ia
Teie te
nia iho ia raua i taua hora ra.
VEA
irava haamauraa
manao a
3
POROTETANI
Punua
:
I Kor. 11-2
:
ua opua
maite au e, aita
faaite atu i ô outou na, maori râ o lesu, e oia i faasa; Mat. 8 : 9: o vau atoa nei hoi, o raro a‘e ia vetahi ê.
etc.
Ua otooto te nahoa rahi ite, i taua pô ra, i te oaoa, i
te faarooraa i te mau manao itoito e te anaanatae no taua na tavini api o
te tonohia i te ovine i te mau mahana e fatata nei. E haamauhia Punua
a Maruhi i Afareaitu, e o Tariu i Ua-Pou ( Matuita ).
roa
a‘u parau e
taurohia
ra.
.
Teie ta Tariu
.
.
.
II. Tairururaa Orometua.
tupu nei teie mau tairururaa oaoa e te faufaa rahi i teie mau tau. —
i Mataiea, i te ava‘e Tetepa. Ua tupu iho
Te
Ua oti aenei to te tuhaa piti,
nei râ to te tuhaa II
e
te III i
Papenoo,
e
to te IV i Uturoa ( Raiatea ).
paroita e te maudiatono.no Papenoo i teie ohipa
api, o tei ore â i tupu i roto i te mau paroita; a tahi ra. I te ahiahi ma¬
hana maha, 24 no Fepuare, ua tae mau te mau orometua no te tuhaa I
e to te tuhaa HI {e to Maiao ) i Papenoo, e ua fariihia e te Tavana, e
Ua farii papu roa te
Teriieroo mâ.
putuputuraa no te tairururaa i te mahana pae e
i te toro'a oro¬
tei feruri-maite-hia e na orometua, na roto i te manao e te hinaaro
Ua haamata râ te
i te mahana m'aa.
metua
mau
—
Rave rahi te mau tumu parau e au
hoe. Ua mahanahana te aau, e te
Aita râ te
mau
itoito api i te taviniraa i te Fatu.
haapao i to ratou iho maitai anae, ua hinaaro
hoe tuhaa na te paroita tei farii itoito mai ià ratou. No
orometua i
atoa i te horoa i te
reira, e pureraa rahi tei tupu i te pô matamua ( Tearo ) ; e tere pelelina
tei rave atoa hia i te ahiahi mahana maa i roto i te mau utuafare, mai
te
otia tae noa’tu i te otia, e ua
pupuhia te
i roto i te rima no te orometua i taua
mau
pureraa
mau ruru no
ahiahi
ra.
taua auhune ra
E ia tae i te Sapati, e
hanahana rahi tei tupu i reira, tae noa’tu i te pô (hiopoaraa
himene, aufauraa no te paroita, etc...) I te aoraa o te poipoi monire i
purara’i teie tairururaa oaoa mau.
Te
papai mai nei Paraita, orometua, e : ua tupu to ratou tairururaa
poipoi a'e i te oro‘a tahinuraa no Tehei a Poroi,
Uturoa:
14 ratou orometua
taua tairururaa ra ; e
tumu
Mesia
no
te faaroo;
i të fare orometua i
(hoe pipi orometua) tei haapao maitai i
5 mahana. Ua feruri amui
te fanau
Vàtou i te hoe
mau parau
faahouraa, te .Mesia i faasataurohia, to io
faatiamaraa i te feia hara i to’na
pohe taraehara
;
oia’toa i
nre
;
Haapaoraa e te mau rata haaati a te Apooraa Rahi mai te matahiF :
paroita i ere. Anaanatae api to te mau orometua à to ratoü
I
mai. Aita’toa te
purararaa.
'
VEA
4
E
i.
mau
parau
PUROTETAN
ril api no te hoê mau tuhaa.
Tomoraa tare pureraa
i Akapa (Nuu-Hiva)
1243 i te hora 2 i te ahilio1 : Te arnuiraa Tamara
Ua-Uka.,. Ua haamata te
putuputuraa i te 30 i te pô : e ohipa himene e te uiuiraa i te
mau irava himene tel rave hia i taua
pô ra. I te 3I, ia hope
paatoa mai te man manihini, i tomohia’i te tare pureraa i te
hora 2 i te ahiahi. Ua ana'i maitai hia na arnuiraa e toru, oia
hoi Tamara, Galilea e o Siona (Akapa), e ia oti na himene e
toru i te himenehia i rapae, itavirihia’i te opani e Teikihaa a Tekohuohumu, e i reira. to na arnuiraa tomoraa i roto i te fare.
Haamata’tuai te pureraa, Na te orometua na Pakeeteaoraa (Sal.
25: 1) ia au i te io‘a o tau fare ra o Siona, U i te hora 7 i te ahi¬
ahi, ua putuputu faahou no te faaineineraa no te tiai i te matahiti api. Ua rave hia te Tuaroi; na Pakee orometua te irava
(Sal: 1 : 2) e tae noa’tu i te veheraa tau i te 12- i te pô.
I te poipoi a'e, i te 1 no Ti«nu 1944, ua tomo faahou te laata
i Siona no te haamaitairaa i te Atua, i teie matahiti api.
E i te hora 7 i te ahiahi, ua putuputu f:iahou na arnuiraa no
le ohipa tuaroi e tae noa’tu i te hora 6 i te poipoi. Na te diatono e na taeae te mau irava ; Mohonui, diatono, (Zek. 13-7)
Frézal (Luka 10-20), Kapeutini (Mar, 7-24), Atuera, Tiautu (loa
6-70). E ia ao a‘e, c Sapati, i te 2 no Tenuare, ua faatia hia te
oro'a euhari i mûri a'e i te a'oraa : hoê bapetizo, hoê faaôraa
tuahine. E ua rave atoa hia te ohipa aufauraa faatupuraa parau
e tae noa’tu i te pô Sapati, oia hoi te pô hopea, e na na taeae
no Ua-Uka
te irava tuaroi i taua pô ra- ( Josepha, Bramon,
Terai Teriitua). I te 12 i te pô, i faaoti ai
la poipoi monire, 3 no Tenuare, ua hoi te mau manihini i to
Ua tupu ïa oro'a i te 31 no Titema
ahi. Ua titauhia* te raan manihini, oia
no Üa-Pou,
e te amniraa Galilea^no
raton nohoraa.
E koika kanahau ta tatou e na
îl:
2. E 24 hoperaa ia’na te
hiti, orometua Rurutu).
’
y
raua
vahiné
r
Jean Teikihaa.
Bibilia i te taio I (E rata na Ara-
Teie te tahi parau api, i Auti nei ; Ua polie aenei o Tuiau va¬
hiné a Irapi, i te 23 no Tenuare 1944. E 78 ona matahiti. E
vahiné paieti roa teie vahiné; e orometua a'o raua e to’na hoa
i le matamua ; no Rarotoa to raua haapiiraahia, e o Maaroaro
ta
.
hoa ! Kaofa nui.
To outou hoa :
paroila i faatere.
no
Ua faahiahia roa matou i teie ruau
ohipa o te faaroo ; oia hoi : hoê
pùpû no te Raroita no Auti ei tauturu i te mau
to’na itoito i te mau
fenua ta’na i
POROTETANl
VEA
ohipa
; e teie le tahi vahi faahiahia : 24
i le Laio. E te vai ra anei ia ohipa i
te Paroita
a
ia’na te Bibilia
fenua ! E
ua
ife mata atoa oia i ta’na hina
hohoa te
atoa ïa
roaa
i to tatou pae
rere.
Emea
hoperaa
teie
pae
varavara
fenua.
haapao i to’iia poheraa (raau piha, te pae tino,
pae varaa atoa). E mea here rahi te apooraa diatono i te
Na te Paroita i
te
poheraa
teie ruau vahiné e tae noa'tu i te hora hunaraa i te
o
pae apon.
3. Te poheraa o
Tutini vahiné, i Raivavae. (Rata na Tu-
teni, orometua).
Ua pohe aenei o Tutini vahiné i te 17 no
ia
fepuare nei. Mai
tnpnraa, e ia tae i te 25 no Titema,
lesu, ua fanau atoa o Tutini vahiné i
Noenia mai to’na ma‘i i te
te mahana
no
(e tamahine),
aita to’na nia‘i i maitai. E ma‘i
e
to’na e tae noa mai ia Fepuare nei i fo’na pohe
Te aroha’tu nei te Vea i to tatou hoa orometua, i to’na ati.
haere
raa.
fànauraa
aiu
to mana
rnaru
noa
Tuatapaparaa
parau no
te Ekalesia Tahiti
Tahiti i te vai efeneraa
Te
Te
rahi
alua e ere i te mea
mau
mau
roa
atua rarahi
ïa. I ropu
o
fanau pô.
tei haainorihia mai te mata'u rahi,
râ ia raton e te raau atua
no
ua
lera oire e
oire, te vai ra te hoe pupu atua, e ere i te mea fanau pô.
O te hoe ia mau taata tuiroo i to raton oraraa i raro neî, e o
tel faarirohia ei atua’na'e, e to ratou rnan huaai, i mûri a‘e i
tera
poheraa.
ia ratou, te vai ra o Hiro, te atua o te Moana. E mau
ohipa faahiahia tei tuatapapahia no’na. Tei te raau Fenua i Raro
to ratou
1 rotopu
mairihia te tahi : te url a Hiro,
pahi a -Hiro; e te tahi : i te hôe a Hiro. 1 Maupiti, te vai nei te poti a Hiro i. i Porapora, te vaa a Hiro; i
Tahaa, te moa a Hiro e te anave a Hiro. E tei Huahine, i Maroe, te fifl a Hiro.
Na atua rarahi o te moana, a taa’tu ai o Hiro, o Tuâraatai ïa
e 0 Ruahatu. Ua mairihia raua i te « atua ma‘o » no te mea te manao ra te taata e,
ua haapao raua i taua i‘a taehae ra ei faalupu i ta ratou mau tahooraa.
O Tnliâuru te alua rahi i rotopu i le mau atua o tei purehia
e te feia ravaai. O Malatini te atua no te feia hainani upo‘a. Na
te tahi
e
mau
mato rarahi o tei
te tahi: i te
atua
0
te
reva o
tei hau i te tuiroo:
Tairipû. Ua manaohia
hiohio
e te
o
Veromâlautoru ïa
raua o
te tumu no te vero e te puâureuretiamoana. Ua purehia raua c le feia tei rooe,
o raua
VEA
6
POROTETANl
te moana e to ratou hoi fetii i uta ra. E taoa
pupuhia na raua e taua fetii ra, ia faatupu mai raua i
te mania i rare i te miti. E ua pùpù atoahia te taoa rahi na
raua ia paruru hia’tn, na rolo i te vero rahi, te mau vaa tama'i
no te tahi fenna mai, elaha ia tapae mai i uta.
üa alîuru te mau atua tei raatira i nia i te mau mou'a e te
mau faa, e te mau mato tarere.
E rave rahi te mau atua tei faariro hia ei fa tu i niaiho 1 te
mau oriraa e te mau peu arearea. Na atua tuiroo rahi i rotopu
i te mau atua hamani maitai ; o Roo ïa, e o Temaru, e o Feimata,
e 0 Teuruhâruatai. Ua manao hia e' e mana to ratou ia tâtâi i te
mau varua iino i rapae i te feia i uruhia ra.
O ratou tei pure
hia e te mau tahua tàtâii varua iino. E ua manaohia e: tei ia
ratou te tapea i te hopea hamani ino no te mau peu tahutahu.
O Tama raua o Telualiuruhuru tei tiaorohia’tu e te taata no te
maoia, e te fati e te ivi parari. O Oititi te atua no te rapaauraa
i te mau ma‘i. O Hiro tei purehia e te mau taata eia, ia ore
ratou ia itea i te raveraa i te taoa na velahi è.
O Heva te fatu i nia iho i te mau tnpapau, e te mau fâraa
hia
e
te vero i
rahi tei
mai,
e
te mau orama.
haamori atoa ra té mau
ratou i mana'o e: tei te
pô to ratou parahiraa. E mau vania iino ïa o tei pure hia’tu e
te mau tahutahu ia poheatu te feia tei enemi mai ia ratou e i
te mau tavana. Taua mau oromatua ra, o te mau varua iino ïa
no te mau fetii tei pohe. Mai te demoni to ratou huru
Ua matau rahi roa hia ratou e te taata o tei pupu pinepine i te tao'a
na ratou, ei faatioi ê i to ratou riri.
(Te val atura).
A taa'tu
taata tahiti
ai taua mau atua ra, te
i te mau Oromalua tii, ta
To tatou
mau
{E rata na Taulra a
tamarii tahiti.
Maruhi, orometua-nuu)
Aferita-Apatoerau, i te 14 no Telepa 1943.
Ua tae ma to rata ia’u nei, to te 26 no me ; i te 13 no Tetepa
i tae mai ai.
Te faahiti nei oe i roto i to rata e ; tei Tunis paha outou i
...
.
.
teie mau
E ua
Général
teie mau mahana. Ola mau ! Tei reira mau matou i
mahana te faaearaa. Mai ta outou i faaroo i te ava’e Me.
tae matou ioiiei. Teie râ, no te afaro ore, ua fanhoi te
de Gaulle ia inateu i Tripoli, ia au i te mau rata i reva'tu
e
tei
Tripoli matou.
I teicuei rà. ua
afaro, ua,:.''hbA te farani î
na. e
ooei i teienei. l le
Atete, ua anihia vau e to utfrou Gériéval e e 20 fauhautahiti no te hoi faahou mai i Tunis, hou a'e te Bataillon a tae
ava'e
r
VEA
soirée rahi i faatupnhia i Tunis ; e na‘u
tamarii ia au i te aniraa a Le Général, e ei
tahiti ana'e. E ua lae raaiou i Tunis no leie ohipa rahi,
talioêraa i te farani.
te hoê
mai ai 1 onei, no
I
POROTETANl
afai mai i teie rnan
taata
lu
no
te
faatupuiiia iaua ohipa ra i te 20 no Atetc. E liimene ta
tamarii tahiti, c te oteu. Teie rà, hou a‘e a tae ai teie mau
tamarii i nia i te tahua, ua orero. hia te hoé mau purau faahiahia 110 lü tatou fenua, no Taiiiti, Le fenua raatamua tei haere ua
Ua
mau
de Gaulle ; teie te mau faaehau no taua
Tahiti, tei haere mai e faaora ia Farani, tei tama'i
a'enei na roto i te Paratane, oia hoi te 8
Fait partie de Vea Porotetani 1944