EPM_Vea Porotetani_194401.pdf
- Texte
-
Te 44
0
le
Maiahiti
—
AITA'TÜ E NIU E TIA I TE
O TEt HAAMAUHiA RA.
TENUARE 1944
TAJVTA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA
Mesia RA O lESU. — I Korinetia
OIA HOi-TE
HOO I TB MATAHITI
Ch.
1944
-
la
Hihi 1,
—
HOÊ
:
3, 11.
E PITI TARA.
VERNIER, Directeur-Gérant.
orana
i te matahiti api
-
1944
Te faaite nei te Vea Porotetani i to’na aroha tumu i to'na mau hoa
here, tei faariro ia’na ei manihini ora e ei tiaturiraa na raton i tera
avae e i tera avae. Oia’toa te raau Orometua, ete mau diatono, e te
mau paroita no na tùhaa e ono.
Te hinaaro nei te Vea e ia maitai roa outou i te mau mea atoa, i
teie tau apî. la tano ia outou atoa te aroharaa a loane ia Gaio, tei nà
ô e ; E tau here e, te hinaaro nei au ia maitai oe i te mau mea atoa
ra, e ia ora to tino, mai to varua e ora ra. III laone .2. - la tupu
ruperupe te faaroo evanelia i te mau vahi atoa ; ei roo ora ; ei hau'a
no'ano'a ; ia anaana i mua i ;te aro o te taata ; ia na mua râ i roto i
te aau, i te vahi moe !
Te aroha nei te Vea Porotetani i te Fenua nei, e to nia iho i to
tatou aia here. la hotu te fenua i te mau maitai tino e te varua, ia
parahi tatou mai te hepohepo ore, e te î, ma te haamaitai i te Atua
i ta’namau horoa. (Sal. 103 - 2 ; II Kor, 9 - 15). — la maitai to ta"
tou feia mana, mai te Tavana Rahi, te feia toroa o te hau, te mau
tavana e ta ratou mau apooraa. la itoito ratou i te tinai i te mau ino
tei faaino i te nunaa e te roo maitai no te fenua nei ; ia itoito ratou
i te faatupu i te ora e te hau.
Te aroha nei te Vea Porotetani i to tatou Metua here ia Farani.
la riro te matahiti 1944 nei ei hopea mau no to’na mau ati faaito ore ;
ia faatiamâ-roa-hia oia e to tatou mau nuu no te Hau amui ; ia hoi
mai to’na mau tamarii tîtî; ia maha te poia no te taata ; ia mahanahana to ratou tino ; ia rooa to ratou haapuraa ; ia tifai Farani i
ta’na mau vahi parari. la noho rate varua orâ no lesu i roto ia'na;
ia fanau faahou na roto i teie ati rahi ; ia mata‘u e ia faaroo i te Atua.
la riro mau 1944 nei ei matahiti no te Rê e no te Hauraa o teie
Tamai Rahi. — la farerei faahou tatou i ta tatou mau tamarii tei re¬
va’tu na i te aroraa ; ia hoi mai ratou mai te hopoi mai i ta ratou
raau ruru.
Te Vea Porotetani.
VE A
POROTE^TANI
Ho î@ hepefoma^pyre ( 2-8 Tenuare 1944 )
1. Eaitono lesuMesiao Hudson
nelia, (e
mana
ua
faatupu rahi
te Varua
o
I te hoe tere
maitai.
taua taata i
no
ie i tere faahou
Taylor! Na’na i haaparare i te Evahia ta’na huero ora.) i te fenua tinito, i te
roa
:
te fenua
topa roa te matai;
ua
tinito, ^ita ron’tu to ratou pahi ta
miti. Ua ite
râ te raatira pahi e: e taata-pureo Hudson
Tayl"r nei ; no reira, ua ani
hua oia ia’na ia pure oia i te Atua, ia horoa hia nui te rn .tai maitai.
Ua farii te taata
i
a
te
tefaanahonaho i
ua maina iao roa te
Atua ! Teie râ ta’na
i te raatira: iana
reo
mua roa
haru i te niatci, ia farara mai!’’
Teie te auraa : eiaha tatou e tiai noa i te ora a te Atua, mai te
parahi
©hipa ore noa ; a faaineine atoa tatou i te tupuraa mai o taua ora ra. E
faa î te Atua i te aau i faaineinehia no te haru i te matai o te Varua, ia
farara mai. A pure mai te tiaturi roa i te Atua.
oe
2.
Te hoe
ruau
e
ra.
ua
Inaha!
ua
mau
ie,
e
tel mâiau i te
te tahi mai pae pape.
hoe
te
hoe i te taata, mai te tahi pae pape i
Hio maere aéra te tahi ratere i na hoê e piti a taua taata
papai hia te hoe reo latino : Ora, i nia i te tahi hoe,
reo ; Labora i nia i te tahi hoe. Ua faaite te taata
papai atoa hia te
hoe i te
auraa
teie
ohipa. Te io‘a
to’na hoe, i te atau, o pure\a-,it
aui, o rave i te ohipa ïa. Oia mau; ia hoe noa
hia te poti i te hoe hoê, e taninito noa ïa te poti, eita e afaro i mua
; ia
hoe apipitihia na lioe nei, te hoe o te pure e no te
ohipa, e afaro ïa te
io*a
no
o
to’na hoe i
no
te
hoeraa ! Na reira tatou, i to tatou oraraa i
3. Te hoe
roa
ruau
vahiné i te
raro
nei. A
rave
i
na
hoe
e
fenua Lessouto [Aferita Apatoa). Mai
piti.
mua
mai, aita te ûa i mairi i nia i te fenua
faapu
mau
atura te
maa e
mau
te
mau raau
orometua
aléa; ia hope mai te
e:
mau
: e poai iti rahi ; ino rahi te
faahotu huero. Ua hepohepo te taata. Faaoti
etairururaa rahi
o
paroita. E te ohipa
te
e
faatupuiiia i te hoe vahi
ravehia i reira, o te pure
ïa. E ani hia te ûa i te Atua.
Ua tausani
e ua
tausani te feia faaroo
tei tae. Hoe
noa
iho tei afai i
to’na
fttre amarara i taua tairururaa ra (ore noa’tu te raumai rahi i taua
maha^ija ra) maorira ; taua ruhia vahiné. E ia uihia oia i te tumu i afai
mai ai oia to’na fare amarara, te parau ra oia e ; Te maere nei au i ta
outou uiraa ! Eaha hoi ? E ere aenei to tatou tairururaa nei, e ani i te ûa !
No to‘u tiaturi roa raa e, eita tatou e purara, ua na mua mai te ûa rahi
j
te topa, no reira vau i rave ai i to‘u fare amarara, ia ore au ia rari roa i
te hoiraa’tu i te fare. Te tiaturi roa nei au i te
Fait partie de Vea Porotetani 1944