EPM_Vea Porotetani_194310.pdf
- Texte
-
Te 43
0
te Matahitt
AITA'TU E NIU E TIA
HIA RA, OIA
HOO
I TE
—
ATOPA 1943
Hihi 10,
—
TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TKI HAAMAG
Mesia RA O lESU. — I Korinetia 3,11.
HOI TE
TE
I
MATAHITI
Ch. VERNIFR,
Eita
e
hoohia;
HOÊ: E PITI TARA
Directeur- Gérant.
e
horoa-noa-hia,
hoe vahiné iti veve, i rot.o i te aua vine a te
Arii, i te hoe tau peenave vine, ua para roa ; e au ia
—
Na ô a‘era oia i roto ia’na iho : Aue ! ahiri e roaa mai ia‘u te
noa a ‘e i teie tau peenave vine, e riro ïa maa i te faaitoito i
tamaiti iti aroha rahi e pohe noa nei i te fiva ! »
Haere atura oia e farerei i te raatira faaapu mai te taparu ia’na e
hoo mai i te tahi vaehaa iti no teie r,^au vine.
Eita roa ïa vahi e tia ia‘u, Eita te maa vine e hoohia’tu i te
taata, i onei! Haere i rapae. » Ua naireira te pahonoraa a te
Te hio nounou ra te
amuhia.
hoe
ta‘u
hoe
—
«
raatira
faaapu.
Hoi atura taua metua
vahiné iti i te fare, ma te î to’na aau i te oto.
Aita râ oia i haaparuparu.
Rave ihora
oia i te taatoaraa o ta’na mau
moni rii e vai ia’na ra,
tiaturi
tapapa faahou i te raatira faaapu a te Arii, mai te
roa
to’na aau e : e riro te raatira faaapu i te mârû, i te hioraa i taua mo¬
ni ra. — Aita rà i maru, e ua faahoihia teie vahiné iti aroha, ia au
e ua
i te
farereiraa matamua.
Teie râ te vahi
maitai
no
teie farereiraa piti : ua faarooroo te
ta-
No reira, haafatata a'era
oia i pihai iho ia’na, mai te parau atu ia’na e :
“Parau mau roa ! E ere to‘u metua tane i te taata hohoo ; aita
mahine
a
te Arii i ta raua aparaparauraa.
—
oia
e
hoo nei i te vine..
oia; e e nehenehe noa ia’na ia horo'a noa i te rei¬
ra i te taata ta’na i hinaaro. ”
1 reira to’na pafairaa i te peenave vine tei hau a‘e i te nehenehe,
e horo'a’tura i te vahiné iti nei. Aue to’na oaoa rahi, i terevaraa’tu
Teie rà, e Arii
VRA
*2
i t« utuafare;
tamahine-Arii
Aue te rahi
e
aau
i te mana’o haamaitai i te Arii
e
i te
—
te feia
rave hara tei ore â i ite maitai e ; eita te faaorehara ehoohia; e horoa-noa-hia râ. — Te hinaaro
hoo, e aore ra e taui i te reira i te mau ohipa maitatai.
raaotaratou
nei ratou
î te’na
ua
POROTETANI
o
mau
Teie râ to ratou ati : eita te Atua e hoo i ta’na faaoreraa hara ;
eita’toa e taui; e hûroa râ. E ere to tatou Metua i te ao ra i te hoe
taata hohoo o tei hoo i ta’na maitai ; e Arii râ o tei horo'a i te reira.
E te hoa taio Vea e, no oe atoa teie parau.
Opani: Ephesia II. 8:1
e ere
hoi ïa i to tatou iho
ora
hoi outou i te aroha
: e mea
horoahia mai ïa
mau
e
i te faaroo;
te Atua.
J^aapiiraa Bibilia
Üa hope te mau buka no te Bibilia i te feruri-poto-hia e tatou,
i roto i te Vea nei. Hou tatou e faaoti ai i teie baapiiraa, e e
imi ai i te tahi atu â mau parau tumu e au ia tatou ia tuatapapa
ei maitai no tatou, e feruri à tatou i te hoe raau vahi rii no te
Bibilia, oia hoi te hoe mau haapiiraa tei na ô e : e buka pouri
te Bibilia. Teie te faataaraa o te reira haapiiraa :
\. Aita ta te taata
2. E
ore e tia
3. Aita i hope
te taata ;
e
ravea e
i roto i te Bibilia te
.
mau
1. No te mea, na te Bibilia iho e
mea’toa
haapiiraa
papaihia.
tei
na
E parau mau anei te reira? Te mana'o
taata e taa-ai te Bibilia ia’na:
te Bibilia e te
i ta’na hapa e
;
i te taata ia taio i te Bibilia ;
4. Na te parau vaha e te mau
hope i te mau parau mo'a i
E hio tatou i te parau matamua,
ravea e taa ai te Bibilia ia’na.
te
Bibilia ia'na
taa ai te
a
e au e
ora’i
tfe taata e faa-
ô e: Aita ta te taata
nei tatou
haapii ia’na.
e
e : e ravea ta
—
Ua faaurua
Atua, ei haapii, e ei a‘o i te taata, e ei faaite ia’na
te parau tia ra. E ere atura i te buka pouri te
Bibilia. Il Tim.
III, 16-17.
2. No te mea, e mea ora te Bibilia e te puai rahi hoi i te putapupu-roa-raa e tae noa’tu i te varua e te aau. E ere atura te
Bibilia i te buka pouri. Hebera lV-12.
3. No te mea, e
lamepa te Bibilia; e te mea maitai ïa ia tatou,
haapao i te reira. Il Pet. 1-19; Salamo 119: i05.
4. No te mea, ua papaihia te Bibilia ia ite tatou; ia noaa to
tatou tiairaa, i te faaoromai e te mahanahana o te parau i pa¬
paihia ra. Rom, XV-4.
5. No te mea, no tatou te Bibilia i papaihia’i, ei hioraa e ei
a‘oraa. ia au i tei papaihia i te I Korin. X; II.
ia
VEA
papaihia te Bibilia
6. No te mea ua
Mesia
e
ia
3
POROTETANI
ia faaroo tatou ia lesu-
mai to tatou ora la’na. loa. XX-3i,
ere te Bibilia \ te puta pouri e te taaore
noaa
No reira, e
i mua i
Teie to te Atua hinaaro, o tei horoa mai i te
la vai tamau i roto i to'na aau, e ia haapii
raaitehia i te mau tamarii, e ia papaihia hoi i nia i te ni au pou
e te mau uputa o te mau
fare ei haamana'oraa. Deuteronomi
te aro p
te taala.
Bibilia i te taata,
Vi; 6-9.
I te fcia tei
haapourihla to ratou aau e te
ïa te Bibilia. II
puta taaore mau
e
tei pii mai,
ô mai i te hoe fenua no te
E
no
Atua no teie nei ao,
Korin. IV: 3-4,
reo
maru-pohc
Bornéo ïa, e fenua rahi no to tatou moana Patitifa,
te tooa o te râ no te fenua Papua. Te tamau noa nei te nunaa Dajak,
reira, i te mau ohipa no te pô. O ta tatou ïa e hio.
Taua fenua ra, o
I.
—
A hio na i te mau peu no
i
i
te hunaraa:
taat» i
pohe ; e ruuruuhia taua taata ra, taamuhia i te hoe pou ; e i reira oia e
hamani-ino-hia’i e te mau vahiné e te mau tamarii; e rave ratou i te tie
niau, e te nira, e te ivi-i‘a, no te patia-noa-raa i taua taata aroha ra. E
hitu mahana e e hitu pô te raveraa i teie ohipa, mai te faaherehere-ore
te fiu ore; e mai te haapao-ore-raa hoi i te mau piiraa tei pii-noa-hia,
te mauiui rahi, e tae noa’tu i te rui hopea. I reira e patia pohe-roa-hia
ai te tino e te maehae E ravehia to’na toto ia anoihia i te mau maa tasia
i pihaiiho i te tino pohe. — Aue te mana no te pohe i te mehameha e!
E teie te tahi peu : mai te mea ua pohe roa te tahi taata rahi, e ua tuuhia oia i roto i te apoo, i reira e hamanihia’i te hoe tahua iri aito i nia
la hunahia te hoe
mai, te rave nei ratou
i te hoe tavini no te
e
ma
iho i te afata.
tahua, e te hoe maa iti ràiti e te
Tirara’tu ai. Opaniliia’tura te apoo ; aita ra i
opani roa, — Hoe avaè, e aore ra e piti, to te auauahi haereraa i rapae
i te apoo, ei faaite e, te ora nei â tera taata. Hoe avaè, e aore râ e piti,
to te ururaau faaroo-noa-raa i te oto e te omumuraa mîhî n« taua taata
ra. Aue te mana o te pohe i te riaria e !
E teie te tahi peu i mai te mea aita te afata i tnuhia i roto i te ap»*, c
tuuhia oia i nia i te hoe pou rahi aito, faatiahia.
Mai teie te huru o te faatiaraa ; e ôhia te apoo hohonu roa (fataâa e piti
etaeta), e hurihia’tura te hoe taata i roto (e tino ora) — e e neneihia te
pou i nia iho ia’na, e tac noa’tu i te mauraa, — E moe oioi te auëraa «o
E vaiihohia hoe
vahie,
e maa
pape
taata i nia iho i te
atoa.
VEA
4
PoROTETAN
taua taata ra, na te repo e te mau ofai, o te taorahia i roto, e na te mau
himene patautau no te feia taero. o tei oriori ma te haaati, i te pou, e tapoi
i te piiraa hopea no te taata tei nenei pohè-roa-hia i roto i te apoo.
Teie huru
ïa huru
roa
poheraa,
pouri.
Eiaha tatou
tei
rave
i teie
e
II.
mau
riaria
hae teie: e ere! e nunaa pouri râ,
i to ratou hinaaro ia haamauruuru i te mau tu-
peu
fetii teî pohe.
Mea. riaria atoa te peu
—
hanahana
mea
ïa huru pohe ; e teie pouri, no mûri
roa
mana'o e, e nunaa
papau no to ratou mau
E
mûri
no
ïa.
mau
teie
oroa
no
te îaaîpoiporaa.
i ô ratou. Teie râ te tahi peu, e mea
Te tao'a ô tumu, tei
fiupuhia i te feia faaipoipo e o te
pohe ïa. E taata taparahi-pohe-roa-hia. Ua paraihia taua upoo ra e te mau raau noanoa, anoiroa
—
vaiihohia i nia i te aîraamaa, o te hoe upoo taata
hia i te toto
E
ua
te toto puaa.
moa e
tiaturihia taua
faàipoipohia, i te
mau
Te vai nei â te
mau
faufau
e
teie
roa
pifao,
te
nunaa
i
taata ra ei tumu
huaai, i te moni
peu
pohe
e
roa ;
e
mau,
ia faufaahia te feia
te hoe oraraa maoro roa.
pouri i taua fenua
te hiohio
e
te
upoo
roo
te tahutahu. E
hoe parau toe,
o
ua
ino ra, e te mau peu
tiaturihia e, e fatata
te parau faatiaraa no
te huna ia’na. Aita râ te hui faaroo i faatia ia hunahia taüa
Mai tei tupu i
no
lesu-Mesia.
nelia
Tahiti nei i mutaa iho,
—
ua na
reirahia i teie
Ua haamata te hoe tauiraa faahiahia
pororaahîa i taua fenua
na
nunaa
nunaa
ra.—
i te i‘oa
roto i to te Eva-
E i teie nei, te huna nei le paeau
te hanahana ; te himene nei ratou
i te mau himene faaroo e te tiaturi nei ratou i te tiafaahouraa, ia au i te
Evanelia.
Te faaipoipo nei te taata ma te himene aruerea, e te pateraa
i te ôe ta‘i navenave; aita e apu ûpoo faahou, ei ô i nia i te amuraamaa;
o te Bibilia te taoa e pupuhia, ei tumu no te maitai e te hotu no te utuarahi i to ratou
mau
ra.
—
ma‘i, mai te tura
e
—
fare.
A hio i te itoito
te hoe
haapii-evanelia ; no to’na faahapa puai i te
tupu ta te tahi pae etene riri ia’na, e te mana'o
tahoo : ua huru rau te mau ravea faariariaraa ta ratou i rave ei haaparuparuraa i te mana'o no teie pipi no fesu; ua faaino i ta’na faaapu, ua
tahu i to’na fare i te auahi; aita râ^oia i vî. E teie ta ratou opuaraa ho¬
pea; e taparahi pohe roa ia’na. I te hoe pô, i haere ai o Hendrick i te
hoe fare afi, ua tamoemoe ratou, e taparahi ia’na. Ua tiai ratou i to’na
hoiraa mai. E inaha ! ua ite ratou i te hoe taata rahi i pihaiiho ia Hendrick.
No to ratou riaria ua horo ratou. Poipoi aè, ua ui ratou ia’na: o vai te
taata tei apee ia oe i anapo ? Pahono atura Hendrick: aita vau i ite. Parau
maira te mau etene c: Haavare! Pahono faahou atura Hendrick; eere au
mau
oriraa
no
hupehupe,
ua
VEA
i te taata haavare. E mai te
ia‘u, te tiaturi nei
au
e :
^
POROTETANI
mea
ua
ite outou i te hoe taata i
melahi
na
te Atua, tei paruru mai ia‘u.
Iritihia
e
pihaiiho
—
Paraita, orometua i Raiatea.
Hiuraa Ofai Tihî ■
E
5
Maharepa (Moorea)
rahi tei
tupu i'Maharepa (Moorea) i te maliana
Tetepa, i te avatea. Ua tairuru to te Paroita taatoa, to Teaharoa i nia i te mahora rahi no te fenua paroita o
Teoneaiai", no te hoe pureraa niuraa ofai tihî no te hiero api
tei opuahia e te Paroita. I te matahiti 1836, te faaitoitoraahia
to te paroita no taua opuaraa hanahana ; inaha hoi ,o Teavaro
te paroita toe, i Moorea taatoa, tei ore i noaa ia’na te hoe tare
pureraa niaitai. No reira, to Teavaro fariiraa i taua niana‘o a te_
Peretiteni raua o Vehiarii a Maihi, orometua tahito i Afareaitu.
Ua tauturu maitai o Eddy White raua oTaea i taua ohipa ra ;
teie ra, tei te taeraa mai o Tahiarii, orometua no Teavaro-Teaoro a
oaoa
piti, i te 14
roa,
no
i te matahiti 1940, te
amo
maitairaa hia taua opuaraa ha¬
nahana. Ua
haaputupntuhia to one, te mau ofai-pu‘a ; ua haaohipa. I te 12 rà no Tetepa to te ofai niu haamauraahia
i mua i te aro no to te paroita, e te feia mana, tae noa’tu i te
mau manihini e rave rahi tei tapapa i taua oro'a taaè.
1 te otiraa o te pureraa rahi i nia i te mahora, i pihaiiho i
te patu 0 te hiero api, ua taio te Peretiteni o te A.R., o Verenie
i te parau tapao tei oomohia i roto i te vairaa ; e ua haamau
oia na roto i te i‘oa o te Toru-Tahi, e mai te haaatihia e na oro¬
metua e ono, i tetihi no taua fare pureraa rahi ofai, o lehova-NisiXe
io‘a. Na Tefaaora, orometua no Paea, te pure haamauraa. Ua ineine
maitai te paroita no Teaharoa, e ta’na mau himene ua maitai.
1 te pô, e tairururaa rahi ruperupe tei tupu i roto i te hoc
Jare rahi, i rapae, i nia i te mahora. Ua faatere na orometua o
Tefaaroa, o Teihotu Reid (no Papara) o H. Bremond no Mahina)
e 0 Koringo à Poo(Papeete) i te hoe mau tuaroi maitatai mau,
0 tei faaitoito à 1 to te Paroita no taua opuaraa ra. 1 te poipoi,
te faaotiraahia taua putuputuraa faahiahia rahi, e Tapao, orometua i Haapiti, E oaoa rahi to te mau taata’toa : te feia api e te
paari ; te feia mana e te mau manihini.
mata te
«
,
la tau
*
mau
à
na
mata
e
hitu
no
lehova i nia i te paturaa o
teie fare ofai, i nia i te tamuta e to'na mau rima,
to te Paroita
taatoa,
tae noa’tu i
(Sai. 127-1).
POROTETANl
VEA
6
E piti rafa na te leni
Te nenei nei te Vea i
Teitira Maruhi,
1.
..
roaa
api mai
adjudant-chef, orometua-nuu.
Tunisie, i te 3
.Ua ite outou
.
e :
rata tae
na
no
oti teie pae
i teie
avae
na
to tatou hoa here na
Me 1943.
tei Tunisie nei matou, e ua ite atoa outou e ; ua
te leni Mareth e te mau oire rii i mua
iho oire toe, e oti
noa
tamai mai.
mai,
ua ruaa pauroa.
roa’i te tamai i onei, la tia
i
Hoê
te Fatu e riro i te
i mua.
Eperera nei, ua faaea rii matou i roto i te oire e piti hepetoma ; e i te ‘28 no Eperera, ua haere faahou mai matou i mua nei ; tei
nia iT stou i te leni i teie mahana, te tamai nei. — 1 te 30 no teie avae,
e piti tamarii tahiti tei pepe; o Rataro no Papara e o Hugon no Papeete :
e eie râ i te mea ino. Ua faahoi hia raua i mûri. Mea puai to tatou pae
i teie mau faaûraa; teie râ, ua tapea mai te Purutia i nia 1 te mou'a i
teie mau mahana. Te vai ra te taime e otohe ai oia, eita e ore. Na te Fatu
I teie
e
avae
tauturu mai ia matou i teie mau faaûraa e
faaineine hia nei.
i to matou taeraa i roto i teie oire ta matou i
faaea, ua haere au e uiui i te mau taata porotetani e aita’nei e orometua
i onei ; e ua ui au i te hoê taote, hoê ahuru ma piti matahiti to’na faaearaa i onei ; e ua parau mai oia ia‘u e : ua reva te orometua, na mua a‘e
i teie tamairaa i Tunisie ; ua reva anei i Farani e aore ra i Alger. — Area
Te faaite nei
râ,
e mea
mea
au
ia oe,
aroha teie
mau
oire, aita
e
haapaoraaa : ua parari te mau fare ;
aroha te taata, aita e fare faahou.
1 to matou taeraa i teie oire i te
poipoi roa, ua oaoa te mau taata fa¬
paratane, e ua
rani i to ratou iteraa i te faehau farani i roto i te faehau
farii maitai teie
mau
taata \a matou te mau faehau farani no
Mea aroha te taata i te oire i te
maa ore, e
rave
ta teie mau civil e farii. Ua tae mai râ te tauturu i
ratou e faatere nei. E no
Ffau
de Gaulle.
rahi noa’tu â te mau ati
teie nei. Na te Paratane
reira, îa haamaitaihia te Atua tei tauturu i te
paratane e te mau Hau amui i teie tamai rahi ta’na e tautoo nei.—
râ, mea maitai pauroa, e te itoito noa nei i te itoito no nia mai.
la matou
2. Tunisie, i te 12 no
...
mau
Me 1943.
ai te
Bataillon. 1 na
.1 nanahi, i te 11 no Me, i te hora 3 i te ahiahi, i tae mai
rata
no
Tahiti mai, i nia i te leni tamai, i roto i te
pô, i te hora 2 i te ahiahi to‘u hoiraa mai, na mua mai, e maha kilomei mûri nei, tei reira te Bataillon; i faaite mai ai ta‘u taata tauturu
( ordonnance) ia‘u e : e rata ta oe, e 5, no Tahiti mai, auê te oaoa rahi;
aita vau i taoto faahou ; haere atura vau i roto i tou fare-ie, i roto i te
tera
VEA
tranchée, faaama’tura
POROTETANl
i le mori. E inaha,
vau
mai te anaanatae i te iteraa i te
taio
te
e
î ta
vau
oe
ohipa
mau
outou i faaroo
puai
roa
o
te
e
mau
vau
i teie
mau
rata
parau
parau ta oe
mau
matou. E parau mau ;
te tamai
mea uana roa
;
to tatou pae. Te parau nei oe : e riro outou i te amui i te
farani 1 teie pae
i teienei. Mea rahi te
nuu
Eiaha
taio
api no te fenua mai. — E ua
i faaite mai no to tatou fenua
te faaroo. Te faaite mai ra oe i te mau parau api ta
rata
no
ua
7
i Tunisie nei. Te faaite atu nei
mau
au
ia
oe e :
ua
mea
mau
amui
oire farani ta matou i faarue i mûri.
i teie mau mahana, ua rahi te
aita e taotoraa i te pô i teie
mau mahana, no teie faaârau hopea e faaû noa nei ; eita e maoro ua oti.
E mahana piti ta'u e papai nei i teie rata; mai te mahana pae e tae mai
i teienei, e pae ahuru tausani mau auri purutia-italia i roaa mai ; e ono
tenerala. E ohipa rahi ta te Bataillon i rave i teie mau mahana, e ohipa faahiahia râ no to tatou mau tamarii tahiti. Hoe ahuru ma pae tamarii tahiti
tei rave i teie ohipa rahi e ua manuia ratou; na te Fatu râ i tauturu, ia
oe e
peapea no le
ohipa; ei teie ahiahi
au
i te
i te
poto
hoi â
o
te rata
vau
i
;
mua;
lehova ia Zekaria i te na-ô-raa
reo na
mana
e
taata; i te Varna râ
rii to tatou, e
maha
Te tauturu
lehova, aita ïa
na
;
ua
e :
eiaha i te
puai taata
e
te Atua. Ua pepe te tahi mau tama¬
faahoihia i mûri ; mea maitai ; eere i te pepe inoe
no
huru-ê-raa; te vai tamau
noa
nei i nia ia
matou
pj^RAÜ
Te parau no te
RII
^Pl
tama’i rahi: (24 no Tetepa )
E te
faehau liai, eaha te parau i teie pô? Ua parau maira taua faehau ra?
te fatata mai nei te ao! (Isaia 21:
11-12). O te huru ïa o te parau rahi oaoa
ta te mau faehau no te mau uuu-amui e
pii nei ia tatou i teie tau. E mau
parau api oaoa rahi ana'e to te avae Tetepa. Te pee maitai nei te mau ata
pouri ; te hiti maira te mahana.
1. Itaria.
Na parau api rahi roa i reira :
1 Va ani o Italia i te hau i te Hau-amui, e ua horo‘'ahia. Mai mua rii mai
to te Arii no Italia e to te mau raatira-faatere ite papuraa e : eita te tama*
e maraafaahou ia ratou ; eita Italia e ora ia Paratane-Marite e i te mau nuuamui ; ua ravai te pau o ta’na mau Oire, e te ati o te taata rii. No reira, ua
ani 0 Italia i te hau. la au i te parau faahauraa noa, e faaea Italia i te ta¬
mai; e pupu oia i ta’na mau manuà, e ta’na mau mahora tauraa pahi reva;
e e faaohie oia i te
ohipa a te mau nuu-amui i Italia, i te tapaparaa i te
—
Purutia.
2 Ua rîri
«
'.?
e
•
ua
roa
te Purutia i taua faahauraa
haavare ino
hapa rahi nei te
ei tiaraa tamai
na
roa
ra ; e ua
parau ratou e ; ua huna
Italia ia'na. No reira to’na riri tahoo ia Italia. Te pu-
Purutia i Italia, mai te faariro i te fenua Italia
ratou, mai te hio ore i te pau no te mau oire e no te taa-
mau nuu
8
VEA
POROTETANI
ua faatia faahou Purutia ia Mussolini ei raatira-rahi tauturu ia
Ua haamau ratou ia Mussolini i Roma, ei auaha rahi na Italia i teie
nei. Te tamai nei Italia i te Purutia i te tahi vahi ; e te taraai nci ratou ia
ratou iho e ia tatou i te tahi vahi; ua anoi rahi.
ta italia. E
ratou.
tapae atura te mau nuu marite-paratane i te fenua Italia mau, oia
rau te mau vahi tapaeraa : te ooa i Salerne, te otu‘e
i Regglo, te ooa i Tarente (i te pae i te hitiaa o te râ). Ua patoi etaeta roa te
Purutia i te tapaeraa i Salerne; faaûraa u‘ana rahi; ua riro rà te rè i te nnu
mafite i reira ; ua tuati na nuu Marite-Paratane, na te aano o te fenua Italia,
mai ia Naples e tae noahu i Bari.
4. Ua haru te nuu marite, mai te tauturuhia e te nuu-italia iho i te fenua
rahi Italia, ia Sardaigne.
3. Ua
hoi i
Europa tumu. Ua
II. Te
fenua farani,
Aita’toa
i
o
farani
Corse.
no Aferita Apatoerau i faae’anoa; teie ta’na
haere oia i te fenua farani ra Corse, e piri ia Sardaigne.
manua farani i tie i te mau faehau farani, e i to ratou taeraa
rave :
te
nuu
ua
tuhaa
Na te
mau
i uta
(i Ajaccio) ua amui te mau Farani vî ore no reira ia ratou, ma te anaanatae
rahi, e huri i te Purutia i rapae. Ua tausani te Purutia i mauauri ; eita e
maoro, eita hoe ennemi e toe i reira. üa riro te ohipa rahi faahiahia i rave hia
i Corse ei omuaraa no to te nuu farani taeraa i nia i te fenua farani mau, ei
faatiama ia’na. A
III. Te
banie,
o
oaoa
tatou
e
fenua i te hitiaa
mau
Yougo-Slovaquie,
a
haamaitai i te Atua i taua
o
e te mau
mau
parau ra.
Te oaoa’toa nei o Heleni, e o Al¬
fenua motu e tarava nei i roto i te area
te râ.
■—
Heleni-Turetia i te mea e, te haamata nei te mau huru tauturu atoa na
Paratane-Marite i te tae ia ratou i teie nei. E te amui nei te hoe mau nuu
italia ia ratou i teie nei. Te parari maite nei te fare auri i mau noa’i ratou i
no
te tau
maoro.
IV. I RutiaTe haere noa nei te paturaa rahi na te Rutia i mua ; aita
ta te Purutia e ravea e mau ai ! Puai rahi to te nuu rutia, e te anaana¬
tae taaè roa. Ua
tauasini e ua tauasini te mau oire rutia i faatiamahia ;
—
fatata roa te mau nuu rutia i te tae i té pape rahi ra i Dniepr, oia hoi i
oire tapao no Dniepropetrovsk e no Kiel e no Smolensk. E rê ana‘e, i te
mau vahi atoa : i uta, i tai i te Miti-Ereere, e i te Miti-Azov. Ua faatia ma
hia 0 Novorosik, e oire rahi rutia, 100.000 taata i te matamua. Aita ra hoe
taata rutia i ite faahou hia tei hea rà ratou. ?
ua
na
V. 1 te
fenua Papua (Nouvelle-Guinée).
Tau rê faahiahia atoa ta té
marite-oteteralia. Ua haru ratou i na oire
mau faaû raa etaeta; e
ratou i mua, mai te hinaaro i te faatiamâ roa i teie fenua
nnu
etaeta -rahi no Salamaua e no Lae na roto i te hoe
te
haere
noa ra
rahi, i te Tapone.
VI. Te
hopea
no
te Apooraa rahi i Québec
( Canada).
Churchill i Paratane e o Roo¬
i ferurihia i reira i te tupu;
e e tupu â. Te tiai nei to te ao i te tapaeraa rahi no te mau nuu-araui i te
vahi ite-ore-hiai Europa (o Farani anei? ) o te faaaueue roa i te. puai e te aau
Ua oti atura taua
Apooraa rahi
sevelt i Marite. Te haamata nei te
0
; ua
hoi
mau
o
parau
te enemi.
Imprimerie
eue f. juventin
—
rue du commandant destremau.
Fait partie de Vea Porotetani 1943