EPM_Vea Porotetani_194309.pdf
- Texte
-
te 43
AITA'TÜ
0 te
Matahlti
E NIU E TIA I TE
—
I
TE
Mesia
MATAHITI
Ch. VERNIER,
Te
RA O
Iesu.
HOÊ:
—
Hiht 9.',
—
TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI
HIA'RA. OlA HOI TE
HOO
TETEPA 1943
RA O TEI HAAMAC
I Korinetîa 3, 11.
E PITI TARA
Directeur-Géramt.
Apooraa Rahi Amui
Ua tupu iho nei te Apooraa Rahi Amui, i te mau
mahana tei faa-
Tamau, e mai te faatiahia e te TavanaRahi, oia
hoi, i te 18, 19, 20 no Atete i mairi aenei. Ua omuahia na roto i te
hoe pureraa i Paofai, i te 17 i te pô ( naTuturi, orometua i Tahaa)
e ua opanihia iia roto i te piti o te pureraa i te 20 i te pô, e mai te
faatiahia i reira na oro'a o te Fatu : te oro‘a Bapetitoraa e te oro’a
Euphari.
Ua tupu te mauruuru no te mau avaha i teie apooraa, no te raea
e apooraa hau, e te oaoa, no te mau parau tei farereihia, tei ferurihia, e o tei faaotihia.
I te 18 ( mahana TORU ) ua faaroo te mau auvaha i te mau feruriraa mana'o a te mau peretiteni, no te tereraa o te faaroo evanelia i
roto i na tuhaa e ono. I te putuputuraa ahiahi, uahiopoahia na pipi
orometua hoe ahuru e vai i Heremona, e ua mauruuru to te A.R. ia
taahia
e
te Tomite
ratou paatoa.
( mahana MAHA ) uaferurihia te mau haaraauaraa moni
poipoi ; ia tae râ i te ahiahi. ua haamata te A.R. i
te feruri maite i te mau mana‘o, e te mau aniraa tei faahorohia e te
mau tuhaa i te aro o te A.R. ( To te tuhaa V tei ore i tae mai ). E
ua na reirahia i te putuputuraa hopea, i te poipoi faraide 20 no Atete.
Te tahi mau parau tei feruri maitaihia, oia hoi te hoe mau tuuraa
manao tei haamauhia e to tatou hoa peretiteni, e Peraita.
1. Te mau pipi orometua tei oti to ratou tau i te aua. la oti to ra¬
tou faatahinuraahia, eiaha ratou ia tuutauê-noa-hia i roto ito ratou
paroita ; ia na mua rii rà ratou i pihaiiho i te hoe orometua papaa
(e aore ra Tahiti) ei haapii e ei haamatau i teraveraa ite mau ohip^
tuïnu no te teroa (bapetitoraa, oro‘a Euphari, etc )
1 te 19
i te putuputuraa
2
V E A
P 0 R O TIE T A NI
II. Te mmu orometua tei maoro i nia i te toro'a e o tei taae maoro
i to ratou mau fenua rapae, mai te hoi ore mai i te
pû, i Papeete, e
titau tataitahihia ratou ia hoi mai i Papeete e aore ra i
Uturoa, te
tahi taime, i pihaiiho i te hoe orometua papaa, ia
faaaraara faahouhia tei roto ia ratou, i horoa-noa-hia mai e te Atua i te tuuraahia
te mau rima i nia ia ratou ra. I Tim.1.6.
III. Te mau pipi-oremetua tei oti to ratou tau i te aua e o tei pûpû
ia ratou iho ei orometua, e ere i te mea tano ia faahoihia ratou i to
ratou
rahi
o
paroita aïa ; o tejore e manuia maitai to ratou toroa i reira, no te
te fetii, e no te mâtau noa te taata ia ratou. Parau mau hoi :
i te raatamua ia tono mai te hoe
mau
Paroita otare i te hoe
mau
pipi i te aua, e ua ani haehaa i te A.R, fa faahoihia mai, i taua mau
paroita ra, ua hio maite te mau A.R. i te reira, e ua haamauruuru
ra, 0 te reira ïa. I teie nei râ, te hinaaro nei teie mana'o api ia tuuhia te mau orometua api i te fenua api, eiaha i to ratou ; e hau to
ratou
mana
i reira.
IV. Te mau oriraa ( otea, etc ). Ua fifi te hoe mau taurearea ( e te
hoe atoa mau ekalesia ) i te hoe mau fenua, i te mea e, te faahepohia nei ratou e te tahi pae feia mana ia ori ratou, no te hoe mau oro‘a
fariiraa. — Ua ite noa tatou e : e ere te oriraa i te peu maitai ; te
arato nei i te taata e rave rahi i te apoo o te pôhe. I ani ai te hoe
apooraa tuhaa i te A.R. ia paruruhia ratou. Ua feruri te A.R. ite
reira hororaa, e ua tapapa roa i te mana'o o te Tavana Rahi, tei
pahono maramarama e : Aita e ture farani i teie mau fenua, tei
faahepo i te taata ia ori mai te mea te patoi nei to’na ture-aau {cons¬
cience ) % te reira. Ua tiama te taata. ! Tei ia’na te farii, e tei ia’na
atoa te patoi i te oriraa, e te mau peu hairiiri ta to’na ture-aau e
paruru
nei.
E te vai atura te mau parau
maitai i to’na atu mahana.
no
E mau rata
E
rave
mai ia
rahi te
Aferita
mau
teie A.R. ta te ratahaaati
na
e
haapapu
te leni tamai mai
rata tei tae mai i te 19
no
Atete, mai ô
faehau. Te
na to tatou mau tamarii
nenei nei te V.P. i te tahi tau rata na Teuiraa Maruhi,
Apatoerau,
Adjudant-
chef, orometua-nuu.
l.
—
E rata
no
te 58 no Tenuare i943
I roto i te oire llalia i teie pae
Lubia, i pihai iho i te oire rahi
( Tiripoli )
te
Te faaite atu nei au: e oaoa rahi to matou ite Sapati ra, no
mea ua tae mai matou i teie oire
hopea no Italia i te aahi-
ata
sapati.
—
Ua faarue te Purutia-Italia,
e ua
horo te faaehau
t
e
te tahi
parahi nei i onei. E
mau nuu amui i teie
i te oire rahi. E ia oti, hora 9,30, e pureraa ta ma¬
tivila ; area te tahi pae te
mau
inaha ! I taua
oire iti, e
poipoi
tou. Teie te irava
i tau
ra, ua
haamauhia te
Numera 23: 23
:
v.
h. Te faahio nei
lehova ia
matou, i roto i
mûri
mai, e inaha! te ravea a te Atua
liuruèraa
E
teie vahi ta matou i tamai mai, na
i to‘na aroha, aita e
No reira te oaoa nei matou i te Fatu ( Phil. 4-4).
—
taua
oaoa
Atua ia tatou
niuniu
e
te
e
rata
no
i roto
au,
ia matou i teie irava, i te mau ravea faaoraraa na
aoraa
roa
3
POROTETANI
VEA
no
te 23
matou i taua mabana ra, ua haa farerei te
no
roto i te rata ta outou i
na
Tahiti mai. I teie mahana
noatopa42,
e
papai mai
ua
na
matou
tae mai ta oe rata,
hoe niuniu na te paroita no Arue,
hoe atoa na Baccuet, orometua no Aferita apatoa
mai; hoe â taeraa mai. Te oaoa i te iteraa i teie tau oire hopea
na
Tearo
no
Purutia-Italia
or ;
te oaoa
e
no
te rata! No reira ua taiohia mai
rahi, e te haamaitai i te Atua, te tumu
te manuia rahi o to tatou pae i teie faauraa.
te anaanatae
e
no
no
te
ora
pahono atu nei au i ta oe rata e te hapono amui
i to matou aroha ia outou paatoa i to te fenua na,
No reira, te
atu nei
au
Ekalesia e te mau paroita, e te feia mana, i teie
api. — Eiaha e peapea, e mea maitai matou pauroa ’■ te
ora nei, te itoito nei. E faaitoito rà outou e to te leni hopea i,
ta outou tuhaa; o te pure tuutuu ore, e ia tia i te Falu e riro
paha tatou i te farerei i teie matahiti t943. Tirara. Na Teuira
mai te
mau
matahiti
Maruhi.
II
—
E rata
Te faaite
te i5 no Mati 1943.
no
ia oe ua tae mai ta oe rata iau nei, te
42; teie te mahana i tae mae ai, i te 13 no
te VeaP. atoa, avae Atete, Tetepa, Atopa, Noeraa,
atu nei
no
teie
avae
Mati
e
Titema. —Maururu
teie
au
te avae Tiurai
rata
mau
roa
note mea, e mea vararara roa te rata i
avae.
Teie atoa
te tumu
:
no
te atea matou i taie nei,
tei Aferita
Apatoerau.
Te ui mai nei
taa ia outou i
oe
teie
i roto i ta
oe
rata
e,
teihea oe? aita
roa
i
haaati ai te enemi ia matou i
faaora anei te Atua ia oe?
ua pure anei oe i to tatou
mau lamarii? No reira, te pahono
atu nei au ia oe; e parau mau. Ua aua te enemi ia matou, e ua
imi i te mau ravea ia pohe. Aita râ te Atua i tuu i te pohe i nia
mau
Bir-Hacheim. Te parau
mahana,
mai
a
ra oe e : ua
ia matou. Ta matou i ite, o to’na rima faaora, ta'na mau ravsa
4
0
POROTETAN
VEA
taaé i nia ia tatou. Te parau
atu nei au ia oe : ua faaora te Atua
Manahope ia matou i te vaha o te liona.
Ua ite mata roa vau i te poheraa no to matou Tapao-5, oia hoi
O Colonel Broche, tau ilio i rave e te tahi
mau tamarii tahiti
e to matou Capitaine de Bricourt,' lei polie atoa, hoe â poheraa,
hoe â ofai. No reira te haamaitai nei to‘u
varua e
Alua tei faaora iho nei ia matou i teie -enemi
B
tau
tau â e
to te hau amui
anae
tei
arue
i teie
i
ua
iteahia i te
Ua faaroo outou
taime atoa.
mau
e
»
teihea matou i teie nei. Te faaite atu nei au
tei nia i te fenua farani oia hoi
te farani i harnani hou te
a
e
ohipa rahi ta matou i
Bir-Hacheim; o te Purutia’toà-. râ o te Italia. No reira, teie
pahonoraa iti i teie mau uira ni na oe ia‘u : « Te-ravea a te
ere
Atua ?
e,
puruiia,
nei ia matou i teie nei.
arue
rave
to‘u tino i te
tamai,
o
Tunisie ; tei nia i teie
leni la
tei parauhia; te leni Marelh
piti hepetoma te maoro, te tiai nei matou i te taime no te
o
tuparariraa i teie leni
; ua fatata roa te taime. Eiaha oe e peapea
E farerei â tatou, elta e ore ; e tia te mau
mea’toa i te Atua. Faaitoito to te fenua, oia hoi te mau toa no
mea
maltai
matou.
te fenua. Té aroha amui atu nei matou ia outou atoa
III.
E rata
te 2
na.
eperera igiS na Tunisie.
Ua faaroo outou i te parau no matou, lataillon no Patitifa, e
teihea matou i teie nei. la au i tefaaiterna a te radio no Londres
—
tei nia matou
no
no
i fe fenua farani, oia hoi i Tunisie nei. 1 mûri a‘e
i te tamai i El-Alamein ta matou i faaû mai, i taua aroraa vea-
rahi ra, e inaha 1 ua iritihia mai matou, i te Bataillon B I.M.P ;
aita matou i tuu faahouhia i roto i te division farani, ua tuuhia matou i teie nei i roto i te division Paratane, i roto i te
vea
8™e armée ;
mai reira
te vau 0 te nuu,
o
roa mai i teie nei, a pae avae matou
tiaturi te General faatere-nuu i mua i
tae
e
i roto i te Paratane. Ua
M... i te Bataillon Patitifa,
i te B'" anoi. No reira oia i ani ai ia de Gaulle
tou i te Paratane.
Ua
na
no
te
e la
mea e ere
tuuhia
ma¬
reirahia i teie nei.
Ua faaû aenei matou i teie leni paart o
leni Mareth. U.i
Purutia-ltalia
te farani, oia hoi te
parari i teie nei taua leni ra. E pau rahi to te
hoe ahuru tausani mau-auri tei roaa mai i roto i
Paratane i teie haruraa i teie
teie haruraa i teie leni; hoe
tapao-3 to matou tei riro atu ei mau-auri, e3 faehau.— E ere
;
teie ftaûraa. E pau rahi atoa to te
leni. To matou pau, e -4 noa iho i
ra
i te Tamarii Tahiti.
VEA
matou
hiti miti
papai atu ai au i teie rata iti, tei te
I teie mahana, a
to
5
POROTETANI
(repos) i pihaiiho i teie motu i B. A. (?)
faaoaraa
Te tiai nei matou i te hoe tauraa rnanureva i
pihaiiho i teie motu.
Te faaroo nei matou i teie nei e: e faafaaeahia matou
te
no
E
Aita
1
mea
mea
e
hoe avae toe e tia’i to matou hoe matahiti
aroha teie
maa
mau
ua
te Purutia
i
:
ua
haruhia
e
te Purutia.
tae mai te maa, na te Paratane e opéré
te maa, na te mau
a
oire farani tei harnani-ino-hia e te Purutia.
ia matou i tae mai i onei
teie nei râ,
repos)
front.
rave
rave rahi noa’tu
i nia iho i te farani, etc.
civil. E
nei
te mau ohipa iino
Teie râ, ua taea te
olia i teie nei; o te
pohe te hopea.
puai rahi to te hau amui. I onei, eita
e maoro roa, ua oti. Ua papu maitai te hohoa no te rê i teie nei
na tatou! Eita teie parau e hape
faahou. E hoi atu â matou i
te fenua na. Eiaha e flu i te tiairaa. — Mea maitai te mau tamarii tahiti. Aita e parau peapea; te itoito noa nei i te itoito
no nia mai. Te aroha’tu
nei au i te mau orometua, e te mau
Paroita, e i to te fenua na.
( Te vai alura )
Mea matai te tnmai; e
J^aapiiraa Bibilia
Te
peropheta ite-ore-hia no te tîtîraa (Isaia Piti).
buka no te Bibilia i te feruririihia e tatou, mai te Faufaa
noa’tu i te Faufaa Tahito. Hou tatou e vaiiho ai i te reira Haapiiraa Bibilia, e feruri â tatou i te hoe parau tei faarooroo-noa-hia e te
feia faaroo, i roto i ta tatou mau Ekalesia, e o teî ore i taa maitai ia ratou,
oia hoi te parau no Isaia Piti,
Ua pau te mau
api
e tae
Isaia Piti i faatupu.
I te anotau tahito, aita roa’tu e maroraa i te reira vahi. Hou te anotau
no lesu, e i te anotau no lesu hoi, e i mûri roa mai, aita roa’tu te hoe taata
i manao i te tapu i te Buka a Isaia na ropu, mai te faataa i te Tuhaa I
(Pene 1 tae noa’tu i te 39) i te Tuhaa Piti (Pene 40 - 66). Ua tiatnrihia e ; Hoe noa iho tino buka, e hoe noa iho fatu, o Isaia iho â, tamaiti
1. J/a vai te parau no
na
Amosa.
E riro
e
paha 150 matahiti i teie nei to te hoe mau taata maramarama
hohonu manaoraa e: e anotau è i papaihia’i te Tuhaa I
te imi parau
(na Isaia mau), e e anotau è, i papaihia’i te 2 o te tuhaa:
parahi tîtî ai Iseraela i Babulonia ; oia hoi e 200 matahiti
i te anotau i
i mûri a‘e ia
VEA
P^RAÜ
I.
tau.
^Pl
RII
(i te 25
7
no
Atete).
Ua
pohe roa fco tatou lioa, o Tetuanuimarereva a Tehaamatai, tei
o Nui a Manarii. E ma‘i tahito, e ua apiti te ma‘'i api o teie
43 mataliiti. I te 2 no Atete te polieraa e ua tanuliia i te 3, i PaE tauturu dialono. —■ Na Hauarii raua o ïeihotu orometua i faatere i te
—
pavau
POROTETANl
noaliia
—
para.
oro‘a huuaraa. ïe faaite nei te Vea i to’na arolia ia Nui
fare tamarii tae noa’tu i te
Paroita
II.
fetii,
mau
no
teie taeae tei
vaMae,
nounou
e i te utuarahihia e te
Papara.
Ua tae mai te parau api e : ua pohe roa o ïaro
to tatou hoa o Lulu Spitz. I Damaseko (Suria) i te
—
Ua jiiitaputa
Spitz, te tamaiti here no
21 no Tiunu i polie ai.
oia i te ofai pupuhi i Bir Ilasheim i te
auri. Afaihia’tura i Ronia (Italia)
pae matamua no Tiu¬
e ua rapaauhia. Faahoihia’tura e te Italia i roto i te rima o te farani, ia au i. te hoe parau tauiraa faehau mau auri
Ua manao noahia e: e ora oia; e inalia! ua poh« — E
1942,
nu
e ua mau
parau toetoe'
fetii i te mea
maraa.
na
ô
ra
Teie râ, ua maru rii te mauiui aau no na metua e no te mau
e: e poheraa hanahana to’na; ua
pohe oia no Farani e no te tia-
No’na te rata tei neneihia i roto f te Vea Porotetani i Tiunu 1942. Te
oia i reira
: «
Aita te
mau
tamarii taliiii i
taora
i te tnuera. Hoe mana‘o,
Ferma! En avant, toujours en avant». Te faaite nei (se
Vea Porotetani i to’na faahiahia i teie tamaiti aito, i na metua i te fenua nei
hoe
e
reo :
i te utuafare
III.
—
Te
te
te Atua, fe
no
Taro
Spitz.
—
E maniliini hanahana rahi.
papai mai nei Tunui, orometua i Bora-Bora
vahiné
a
te Peretiteni rahi o te Hau
i te faariiraa
a
to te fenua.
—
Marite,
Ua tae tino
rima atau ; e ua pfipû vau i
to te mau orometua papaa e te
o
e: ua tae mai i Bora-Bora nei
Roosevelt vahiné. Ua oaoa oia
roa
vau
e
farerei ia’na
e
to’na
aroha, to te Apooraa Rahi,
e
maohi, to te Ekalesia e te mau paroita no
te haapaoraa Porotetani i teie mau pae fenua. —
Ua farii mauruuru oia, e ua parau mai : a faatae oe i to‘u aroha ia ratou
ra.
E vahiné paieti mau.
Te Tamai Bahi.
E ava'e maitai roa no to-tatou pae, o Atete. I te mau
mau
to tatou
mau
—
—
vahi atoa, ua otohe te enemi, e e mau rê tumu ta tatou i roaa.
I.
1 Sicile (Italia). — I te pae ropu no Atete te faaiteraa mai te mau
niuniu e : ua pau roa mai te tuhaa fenua rahi Italia, o Sicile, ia tatou. E
—
ono
hepetoma i roaa mai ai i te nuu Paratane (te 8
mai) e i te nuu Marite ( te 7 o te nuu, o tei
Tunisie
o te nuu, na Aiphiti
na Tunisie mai) mai
atoahia e te hoe nuu farani, no Maroc mai. — E mea etaeta roa
rahi te mau aroraa i te pae mou‘a ra o Etna, e i te pae oire ra,
i Gatane; teie râ, ua parari atura te mau leni a te enemi i reira, e hoe â
ma'hana i tuati ai na nuu a te Pai'atane-Marite i te oire rahi pû, i Messine,
tei vai i mua noa i te fenua tumu, i Italia. E 3 kilometera te atea o te oo‘a
tei faaarea ia Sicile ia Italia-fenua. Ua parauhia e: 150.000 purutia Italia tei
te
e
tauturu
te veavea
pohe
roa, e a®re ra
tei pêpê
25.000 to tatou tei pau.
I teie nei, te faaineine
mu,
e aore ra
tei
mau
auri, i te tamai i Sicile.
—
E
nei to tatou mau nuu e tapae roa i te fenua tu¬
i Italia. Tei reira’toa, te mau nuu Purutia, ei tauturu ia Italia. Aita i
6
VEA
Isaia
E taua
mau.
P0ROTETAN1
peropheta
pae e, tei lerusalema to’na
ra, aita roa’tu i itea to’na i‘oa. Ua parau te tahi
faaearaa, e e pîpî na leremia. Parau taaore,
II. Eaha te hoe mau tapao hioraa
manao, i roto i
te Tuhaa piti no te buka a Isaia (XL - LXVI) i ma
naohia’i e: e peropheta ê tel papai i te reira tuhaa,
i te anotau tUîraa ?
E
rahi te
rave
mau
tapao hioraa
:
1. I roto i te tuhaa I
(I -XXXÎX) te tohu nei Isaia e: ua fatata te tau
tupu ai te tîlîraa no Iseraela i Babulonia fXXXIX; 6-7). 1 roto i te
Tuhaa II ( XL - LXVI ) ua tupu e’na te tîtîraa, e tei roto â Iseraela i te
tîtîraa; e ua fatata te tau faatiamâraa.
e
2. I roto
i te tuhaa
H ;
i te tuhaa
II,
1, te maitai
lerusalema
noa
lerusalema
ra
e
te Hiero. I roto
te hiero i te auahi (64: 1044: 28 ). Tei roto Iseraela i te faaheporaa a te enemi, e ua ere oia
i to’na ai‘a
ua ano
e
ua
pau
(63 t 18-19).
3. 1 roto i te tuhaa 1, o Asura
(Ninevei te enemi rahi e riariahia nei
Iseraela; i roto râ i te Tuhaa II, o Babulonia te enemi. Ua ore atura
Asura (43: 14 ; 7: 47; 48 : 26).
e
o
4. I roto i te Tuhaa II, te
parauhia nei e te faaitoitohia nei te mau tîtî.
peropheta i reira ; o te tamahanahana ia ratou mai te
Teie te toro'a
no
te
faaite ia ratou
e:
te fatata maira te ora
(40
i te
taupupuraa no taua ora i fafauhia
tupu mau â taua ora i fafauhta ra.
: 1-2). Te oto nei te peropheta
te pure nei oia ia lehova ia
ra, e
5. Te tohu nei te
taua
ora ;
i te
moua
peropheta i roto i te Tuhaa II nei e: ua fatata roa
to’na fatata-roa-raa i pii ai oia ia Iseraela e; a paiuma i nia
teitei ! a faateitei na ; a parau i te mau oire o luda ; a hio na
no
i to outou Atua.
6. Ua itea te faaora
itehia ta’na
mau
no
Iseraela,
ôhipa tuiroo i
o te
rave; ua
faahoi mai ia’na i to’na aia! ua
itehia to’na i‘oa (o Kuro) 41; 2-
3, 25; 44: 28),
7.
Te
te Mesia
i
faaauraa
(1 - XII);
te terono
o
te Mesia. I roto i te Tuhaa I,
no
faahou nei i te hoe Arii-Atua
te taeraa mai
raa, e
lehova
e
e upootia oia i nia i te mau Etene e e
Davida. 1 roto râ i te Tuhaa 11, aita te
lehova
(40
o
te hiohia
e
huaai no Davida.
faatia faahou oia
peropheta e tiai
te mata. Te tiai nei râ oia i
5, 9-10). E ei faatupuraa i ta’na mau opuatono oia ia Kuro, tei faatahinuhia e ana (45 ! 1) e i te Tavini no
no
:
(LXIIl).
No te reira
mau
Tuhaa matamua
pheta ite-ore-hia
tumu i parau
(o Isaia ïa)
uo
te pae
roa’i te tahi pae e: Peropheta ê to te
peropheta ê to te Tuhaa piti. O te pero¬
hopea o te tîtîraa...
ee
taa te vahi
kiu
ore
raa
pahi
II.
POROTÈTANI
VËA
8
tapae ai to tatou pae: e parau moê ïa. Teie râ, te topita tuumau pahi reva Paratane-Marite i te mau oire e te mau tau-
e
aoa
nei te
i Italia. E
reva
1 Italia.
—
—
pau rahi mau —
Te parau api roa no Italia
Arii i Italia, haruraa ia ilussolini
{fascisme) faaoreraahia
ua
i
roaa
e te
20 matahiti. i teie
e
i te ava‘e Atete,
Hau arii.
E
o to te
Hau
to te faatereraa a Mussoparau rahi roa ïa, no te me»
(e to’na pae)
e
nei, to Mussolini faatereraa ia lialia
—
Na’na
puto ia Italia i roto i teie Tamai Eahi, e inaha! eita o Italia e maitai !
E ua ino roa ta’na mau oire tuiroo, a ta'na mau faufaa. üa titau te Arii
ia Badoglio, ( te hoe tenerala rahi Italia ) e na’na e faatere i te Hau, e te
ohipa tamai, mai te faarue-ore ia Purutia. — Teie râ, aita te mau taata rii, e te
feia rave ohipa i Italia i mauruuru. Te hinaaro nei ratou ia faahauhia teie
tomai, no te mea ua varavara roa te maa, e ua fiu ratou i te tavini ia Pu¬
rutia.
III.
—
I Rusia.
—
Na roto ia Atete taatoa, aita o Rutia i tuutuu i te panoa nei o Purutia, i teie nei a —-ES nuu
tu ia Purutia i mûri. E te otohe
rarahia Rusia
e
i te oire rahi ra ia SmoE te opua nei ratou ia
rahi, Dnieper. —
te tao‘a pau hoi, aita e fai¬
ore; aita râ oia e hio nei i te faito. E
ua pau atura o Karkov.
patu nei : te tapapa nei te
hoe
muu
lensk ; e te piti ia Briansk, e te toru, ia Karkov
hio noa, i te haere â i mua, i te pae no te pape
E pau rahi ta te Purutia, i ta Rutia parau; e
te.
E pau
—
atoa ta Rusia, eita e
anaanatae roa te nuu, no
ua
IV.
■—
nei. üa
mea
Patitifa. — Aita’toa te Marite, e to Oteteralia e fa»ea
ia ratou te hoe tauraa pahi reva faufaa rahi a te Tapone i Man¬
1 te
noaa
te
—
moana
e te parauhia nei, te faarue nei te tapone i te oire etaSalamaua, i Papua. — E ohipa rahi vitiviti atoa ta te nuu Ma¬
rite i rave i na pô ava'e e 2: Ua topita ratou i te hoe tauraa pahi reva ta¬
pone i Wewack tei reira te hoe mau pahi reva tapone e rave rahi te haaputuraahia. E 220 tei pau i te pô matamua, e ua pepe e 50 ; i te 2 o te pô
da
(Fenua Salomon)
eta
rahi ia
faahou. E 307 ia amuihla, i te hepetoraa hoe. —
rahi moe i Quebec ( Canada). —
E apooraa* rahi tumu roa teie e haapaohia nei i Quebec ( te hoe oire rarahi i Canada). Tei reira o Churchill (te faatere hau rahi tuiroo no Paratane, e to’na pae) e o Roosevelt (te peretiteni no te repupilita Amerita e to’na
pae), e te tahi atu a mau auvaha no te Hau Amui. Te feruri nei ratou i te
mau parau hohonu huru rau, no te pae nuu, e no te pae politita. E mau pa¬
rau moe rahi; na te mahana fatata râ e faaite i te auraa mau. —
e
37 tei pau
V.
—
Te apooraa
Moni taufuru i te Ve'a
Papeete: E. A. 25; E. T. 1; Tupi Séno 2; Hikueru: Faatiarau
a
Roura 55;
4; Poutoru: 16; Raima: Tiimai 2; ramatoa2.
la amuihia:
107, - farane.
MAÜRUÜRU.
Tiva:
Mom tauturu
Vairao: Ch.
no
te
Haponoraa i te Vea i te mau Faehau :
Mauruuru
Hamblin, 10.
Imprimerie eue f. juventin
—
rue du commandant destremau.
Fait partie de Vea Porotetani 1943