EPM_Vea Porotetani_194307.pdf
- extracted text
-
Je 4S 0 te Matahitî
—
1I«RAÎ 194S'—
IM t
*ITA.’TU E NIÜ E TIA ï te TAATA’TOA ÎA HAAMAÜ maori RA O TEI HAA MAU
HlA RA,
OIA' HOi TE Kesia RA O lESü. — I Korinetia 3,11,
HO P
I TE MATAHITI
Cb. VERNIER,
HOÊ: E PITI TARA
'
Directeur-Gérant.
No te 14 no Tiurai 1943
Te fatata mai nei te 14 no Tiurai, oia hoi te oroa rahi nolte Ha%
Repupilita Farani. Ua maramarama paatoà tatou i te auraa no taua
oroa ra. I te 14 no Tiurai 1789 to te fare auri tuiroo no Paris, téi
parauhia “la Bastille ” riroraa mai i te feia orurehau, tei huri i te
hau arii i raro e o tei faatiama i te feia e rave rahi o tei mau noa i
roto i taua fare auri ra, no to ratou hinaaro i te faaupootia i te
Tiamaraa, e te Aifaitoraa, e te Autaeaeraa i Farani. — Ua riro të
riroraa e te parariraa no taua fare o te pouri e no te hamani ino î
te taata ei hioraa rahi e ati noa a‘e Europa, e i Marite roâ i te reira
anotau. Aita anei te taviri no taua fare auri ra i haponohia e te
aito farani ra, e Lafayètte i to’na hoa marite tuiroo rahi, ia Georges
Washington ; e inaha, te vai noa ra taua taviri auraro rahihia e t»
Marite, i teie nei à, i te fare o taua aito ra, i Marite,
if:
»
*
Ua raanao te mau enemi no Farani - i teie tamai rahi e jh'aere hei
te repupilita farani, oia' hoi te mau tiamaraa tei matauhia i
e : e mou
reira, e o ta’na i haaparàre i te mau fenua rii e i te mau fenua rarahi o teie nei ao. Aita râ ! E au ia tatou ia haamatai ia Pai:atane, e ia
Marite, e ia Rutia. i te mea e, ua^ ô ratou i roto i teie Tamai eRahi
no to ratou hinaaro ia upootia te mau unauna note Tiamaraa tum«
tei matauhia mai mua mai ; eiaha te*taata ia hoi faahpu i raro ae i
te mau zugo taviniraa no te mau anotau tahito. —
No reira, e here mau à tatou i to tatou aia metua ia Farani, tei t©p»
i raro i mua aenei, i teie nei râ ua tia maite faahou i nia, -- E mai
Salamo o tei tàpu, i te Salorao 137 e : E lerusalema, ia mot
ia’u ra, ia wm atoa i ta'u rima atau nei to’na toroa, oia’toa
tetea iteie Titrai 1943 «ei, ia «re ia ta^u «i tapu aa totoa,
^
le papai
oe
3
VEA
PO ROTIE T AN I
Eiaha te mau ati, te mau pohe riaria, te mau
»i i taua metua
no
tatou ia me* i ta *au.
e to’na upootiaraa.
faainoraa a te ene-
B imi tatou i to’na ora,
‘
Teie rà, aita anei to tatou aia e moe
.
néi, i te tahi pae!
moe nei ïa i te feia tei imi noa i to
ratou iho maitai, eiaha i te
■laitai amui no té taatoa. — Te rahi o te taata tei ore
ite i te haapae i
to ratou iho mau
hinaaro, e i ta ratou moni, e ta ratou mau arearea^raa.... no taua metua ra; e o tei vaiiho i te reira ohipa ia vetahi e;
•iaha râ ia ratou. Te na ô nei râ te
aposetolo : aore roa hoi te hoe #
tatou e ora nei, ei faatupu i to’na iho. ( Roma
14. 7).
Teie atoa te tahi : te moe mau nei te aia
metua i te feia tei faaino
ia’nt, i ta ratou mau peu iino,
Te ravea e ora’i te hoe fenua: o te maitai îa o to’na
-
huiraatira; te
ai to’na hohoa : o te afaro, e te mâ o te haapaoraa o
te’ua hui-taata. Eiaha evare: te fenua tei faatia-noa-hia te
taparahi
_^ata, te eia, te fenua tei paruparu to’na feia mana i te haaviraa i
.te mau peu iino, e o tei mamu noa to’na huiraatira i te mau
ohif*
.kairiiri, e tupu ïa to'na roo ino,; to’na roo pohe.
Te tupai nei e te faainOenei tatou i to tatou aia
metua ia amui ta¬
mea e rurupe
tou i te feia rave hara e te inu ava, e te tuhi e te
faatura ore i te
Sapati. la ore tatou ia aufau vave i ta tatou mau utua i te Hau, e ia
Vaiiho noa tatou i te mau ohipa tia ore ia tupu e ia
upootia, ua mo«
la to tatou aia ia tatou.
7 E mea ê te mana'o no Isaia, o tei na ô e ; no lerusalema... i or« ai
au i mamu noa’i; no Siona vau i ore ai i parahi noa’i.
Te uri mamu noa, e erefïa i te uri maitai, tei
paruru i to’na
tei tiai i to’na fare.
• 0
la here mau tatou i to tatou aia, e amo ïa tatou i ta’na
mau
Mai te otohe ore, e mai te feia tiamâ te huru.
E pupu atoa tatou ia’na, i te aro o te Atua, i ta tatou
fâta,
hopoi*.
mau
pure.
E ae to te fenua o lehova to ratou Atua, (Sal. 33.
12).
E mau parau
rii api n@ tg utuafars.
i. M parau oto
ü« tae mai Le
niuniu e te mau vea no ô mai i ta fenua
papaa o tei faaite mal i te hoe mau parau oto, maori râ :
1. Ua pohe roa te metvia'tane no
Charpier vahiné, (o te orometaa ra o Gustave Kopp, e 76 matahiti. I Mulhouse, i te tuhaa fenua
mau
faraii j Alsace, to’na poheraa, i ta 24 no Atopa 1942 ).
2. 'Ua
t
POR©TETANI
VEA
Marth»
pohe roa o Daniel Eerrier le metiia tane o
Perrier. lo iatoii hoa oioinf'tua vaiiine baapii tamarii, i te haa-
piiraa Viénot i Papeete. Ua pohe i te 11 nb Ms 1943 : 83 mataluti
3. Üa polie roa ^a-daim Frédéric Ckrislol, te melua vahiné na
.
Verenie vahiné i Heremona. E 84 matahiti.
Te faaite nei te Vea i to'na aroha i na utuafare nei, i roto i t* ■
Ahiri aita tcie tarnai rahi, ua farerei faahoii te mau tamarii..,
eto.
i to ratou mau inetua; e farere.i fauhou rà i te oire rnba a te Âtua
i te vahi o te ore e tai-ahia e te tarnai e te hara e te pohe.
'
,
*
pohe roa M’-' Edouard Duclienet, te ^
haapii i ta tatou mau tarnarii tamaroa i Paiseete, e 20 matahiti uiairi aenei.
4. Ua faaroo atoahia e,
ua
•rometua taiete'tei
E para,u oaoa.
Te' oaoa nei te
oaoaraa
na
tatou
i
vea
e
no
—
Te hoê utua hanahana.
„
»•
taaiteraa i te parau api, o tei riro et
te mau ekalesia atoa i Ote^ania nei:
te
,
.
(.ji
,Üa t.afeliahia to tatou pue hoa, o Edouard Ahnne raua o Terii-„,j.
sroo a Teriierooiterai i te utua hanahana tei parauhia : la croix
dê l ' Libération.
1
O te utua taaê ia ta te Generala ode Gaulle
e
ta’na
Apooraa
Pahi e faautua nei i te feia tei ore i aueue i te mahana i ino ai
Farani ( 20 no Tiunu 1940) o tei tiaturi râ e : e tiaraâ faahou â
,
«
Fîirani, e o tei riro ei ailo i te faaitoitoraa i te laalu i taua vahi ra
ohipa ïa ta teie pue hoa i rave papu uiaiiai, mai ta te fe-
O te
i ite.
»ua
I te 28 no Me 1043 to te
Apooraa Rahi de Gaulle faaotiraa i t«
Lonedona (Paralane) na mua aè i to teie aito rêva* ^
Apatoeraû ; e na te Tavana Rahi no Tahiti, oia hoi-;;
ns te Colonel Orselli i pina i
taua utua' hanahana i-nia i te
•unia no to tatou tan pue hoa i te poipoi, i te 18 no Tiunu, i te, i
reira parau i
raa i Aferita
»ro
0
ta
miihana
huiraatira,
oroa
e
ral\i le 18
no
no
te nnu taaLoa (hou te poroteraa). S('
Tiunu, i teie nei; e mahana haarna; '
i te pororaa hanahana— oia hoi te tohu maramarama — '
de Gaulle i tohu i te 18 no Tiunu 1940, maori râ: ua ino o
Farani i te hoe aroraa ; aita râ te Tarnai Rahi i hope
e e oràri
naoraa
te-
faahou
o
Farani
—
Te tupu maite
liei taua tohu faahiahia rahi.
0
Nâ vsti @
s te mau etene
i te riâriâ i te mau varua?
•
BO
Ua haamata te Vea no Tiunu i te nenei i te rata na te hoe mitiefiare ■'
Taibte faatupuraa parau no Paris, o tei faati* i ta’na i ite i ê te Htatt
te
.At«rita-rpj»u-i le laki tere evamalia.
..
TEA
i
PoR®TETÂN
1 to matou tapaeraa, ua hope mai to te -oire iti i te pae pape. Teie o
Nutini Kafouma; huru faito 60 matahiti ; taata iti roa, e te ivi rahi, e te
afaro maitai to’na tino,... e tavana maii. Tei
reira’toa to’na tau tamarii tapaari 30, 40 matahiti — oia’toa te feia api no te utuafare, te mau
maroa
ïahine, te mau tamarii nainai
le fariiraa
—
Vitiviti rahi to ratou
e
te anaanatae i
imi mana'o te tahi
pae. — E mea oioi to ratou faaneheneheraa i te hoe tare no‘u iho, e te
tahi .faahou no to‘u mau taata hôe, oia hoi to‘u mau tamarii!! Te faanehcnehehia nei te mau roi rii no te ratereraa ; te taamuhia nei te mau paruru roi; te tunu nei te‘mau vahiné i te nîei'a, e i te tapu ina‘i api tei
e
i
te tautururaa mai. Tçi roto i te pupu
horoahia mai ia'u
e
te tavana.
la mâua râ o Nutini
Kafouma, te aparauparau nei ïa i raro a‘e i te tauE teie ta to‘u hoa tavana i parau maira:
pee. —
e E
tau hoa
piiraa maitai. I
!^ te hinaaro nei au ia haapii mai oe ia‘u i te hoe hâaonéi, i teie oire iti, te pohe pauroa nei matou; te auau
e
noa-hia nei matou e te mau Varua. Ua pûpû ae‘nei te tahua tuu
pifao i te
pehe i na pô
* rave rahi, i te atiraa ava‘e — Teie râ, te pohe noa nei le taata i te ma‘i, e
te pohe roa nei te vetahi. No reira to‘u mau tamarii i mana'o ai e: e mai¬
tusia
e rave
rahi ei haamaruraa ia ratou. Ua ori matou
e
ua
tai, matou ia reva, ia moe haere te mau Varua o te pee ia matou, na ro¬
to i te
ururaau.
—
E riro
paha matou i te farerei i te hau, i te hopea. »
Te
pahono nei au i te pahonoraa o te faaroo cheresitano i fo‘u hoa ;
l«:e râ, te parahi mana'ona'o noa ra oia, E ua parau maira :
« E
mea
ê pa‘i oe, te popaa ! eita te mau Varua e manuiâ i
Cita iho â ( o ta‘u ïa i parau atu) no te mea te
liaturi atoa oe la’na! ».
•
nia ia oe ! »
liai nei te Atua ia‘u; a
néî, ua pouri roa te pô. Te tu6 fnai nei te tûtû ia‘u; ua ineine
fana'o rahi to te mau tamarii hoe vaa i te mau mei'a veavea
maitai e i te i‘a tamarohia*; te amu haere noa ra te taata i te mau vahi
atoa, i roto i te mau fare rii tei î i te auauahi!
E teie
te 'tamaraa;
E inaha! ite atura vau i to‘u hoa iti
ruau
i te haereraa’tu i rapte au i
to’na fare, na te pae o te
pahu (tariparau rahi). E tairi atura, mai te puai
hope, i taua pahu ra, oia^ te tavana ruhia nei. — Faaea rii ihora; c tei«
nei, i mûri a‘e i to’na fariu haeraa i i>a pae e maha e te oire iti, to’na ia
phraa, ma te reo puai ;
«
.
O outou atoa na, te mau Varua no te ururaau, to te rai, to te papa
mau Varua no te feia pohe no to matou opu! O Vau, o Nutiài
outou le
Kafouma, te parau àtu nei au ia outou e te faaitc atu nei au ia ©utou e ;
flianihini to‘u ; o to‘u ïa hoa papaa, o te cwometua-misionare, te taata ao
te Atu» lifiha mau «utou • bamaoâ \m iahaa t i t©’Ba aiau iamairii, i t* '
e
VEA
§
POROTETAWI
manihiniraa iô'ü ra. E îaaea maitai outow mai te hau e te ha- ^
orometua ia, o te hoa nô to tatou opu. Tera mai ta'u ô; a f
farii mai, e a vaiiho mai i te oire nei mai te hau. >
I reira to’na taoraraa i te tahi tau topata pape e te meia, e i te maa inai
tamarohia ; i reira'toa to’na pühipuhiraa poto i to’na puhipuhi avaava.
'
rttou parahi
uti ore; o te
! roto i te oire iti nei ua faaroo paatoa te taata ; ua faaea
rauraa
no
te mea
ua
rii te ma’-i* tpa-
ati lo te oire iti nei î to ratou tavana i roto
i te ma^5
na‘o hoê.
( Te vai atura, a lai'o mai i te Vea no leie avae i mm)
Te
peropheta ra o, Zekaria.
Zekaria. — la mana'o noa, ua fanau
{“te haamana‘o nei lehova” te auraa) i Babulonia. — Mai '
reira, to'na haereraa mai i lerusalema — oia e to’na tupuna tane, o Ido,
I.
o
Te poropheta ra, o
—
Zekaria
i te tau i haere atoa mai ai te tiaa rahi ati
rubabela
raua
o
losua.
—
luda, tei arataihia mai
E riro e, ua pohe roa to’na
e Ze*
metua tane,
o
'
Berekia, i te reira tau, i ore ai te buka no Ezera i faahiti ai i taua 10*1'
ra.
-
faatere oia i te toro'a taoia i te rave i te toroa perono mûri to’na raveraa i te toro’a (ahua, oia hoi, i mûri a‘e i te
E huaai Zekaria nei no Aarona ; no reira,, ua
hua. Teie râ, mai te mea ra e, ua na mua
pheta ;
(Neh. Î2 ; 10, 12, 16).
II.
—
Eaha ta’na i rare, ei
poropheta?
oHipa a Hagai, oia hoi ; ua faaitoito oia i te taala
i lerusalema, ia rave faaoti roa i le paturaa no te piti o te hiero.Hoe A
itoito, hoe â Varua i te ururaa i roto ia raua. Ua haamaramarama oia i
te mau rave ohipa i te auraa no teie Hiero la ratou e faatia ra na rof»,,,;
i te ati rahi e te mau huru pohe. E te fafau atoa nei oia, mai ia Hagai,
i te hoe mau fafauraa parau hanahana rahi no taua hiero ra, c tupu ai
te oaoa e te anaanatac no te fera rave ohipa. —
Ua
Ili.
tamau oia i te
—
Eaha
te
vahi e taaê ai Zekaria la Hagai, —
Hagai. Te ohipa tumu ta Hagai i rave; 0 te
te faaitoito ia ratou ia pats ratou i
te Hiero, mai te faaite ia ratou e : te hanahana o teie nei tare h^pea, e
rahi îa i to tei mutaa iho ; e ei teie nei vahi e horoahia’tu ai te hau ia
E taaê iho â Zekaria ia
faaara la i to te Atna pupu taata e
/
v ».
TEA
P»R»TETANI
2-9) O Zekaria ra, te hio nei to’na mata i mua roa,
pihai roa atu â, i te anotau hopea roa, e mo'a’i
te mau mea’toa, no te Fatu. Te turama nei te mau orama e te mau tohu
Iseraela ( Hag.
i te tau
no
te Mesia, e i
Zekaria i te reira mau anotau no a mûri atu, ma te maramarama ra-
no
hî.
—
Inaha, o taua taata ra, •
te AMAA to’na ra io‘a; e maa ê atu â oia i to’na vahi, e na’na e patu i
te tare O lehova. (-VT12) — O te Mesia ta’na e tohu nei i te pene lX-9:
O te Mesia ta’na e toha nei, a naô ai oia e:
.A
oaoa
hua na oe, e te tamahine o Ziona...; jnaha ! te haere
mai ra te
O te Mesia ta’na e parau ra, i te pene XI: 10, 12: Ua rave atura vau i taua raau ra ia nehenehe, e ua ooti ê atura...; parau atura vau i te mau mamoe ; ia tia ia oufou na, homai i ta‘u nei utua, c aore ra, eiaha ! Faito ihora ratou i na
arii ia
oe
ra; e
parautia ta’na e te Ora hoi.
Moni ario e toru ahuru na’u.
—
—
O te Mesia ta ’na e parau nei
i te pene XIII. 1 :
pihaa no te utuafar» o Davi-
I tae i taua mahana ra e iritihia’i te hoe pape
ëi
e
te taata no lerusalma, no
te ino e no te viivii.
Aita râ Zekaria e faalano nei i ta’na mau tohu i te anotau anae o te Mesia;
i to mûri
Mesia e
roa’tu râ anotau. Te faaite nei oia' i te ohipa ora ta te
faatupu i rotopu i te mau nunaa; te mau aroraa ta’na e aro i te feia’toa
o te orè ehinaaro ia’na; e to’na upootiaraa rahi i te pae hopea. I te ahiahi
• te mau anotau e fa mai ai te hoe maramarama rahi, e te ore e pouri
faahou; ei reira e fariu tia’i to lerusalema i te Mesia i ta ratou i patia, e e oto
ratpu ia’na, mai tei oto hoi i te tamaiti hoe na’na ra ( 11-10)
Ei reira lesn e hoi mai ai, e tia to’na avae i nia te i moua ra Oliveta
fXIV-4) e pihaa te hoe pape ora na lerusalma’tu. E e haaraori te mau
liata’toa i te arii ra, ia lehova.
,IV. -T- Tatuhaapaa no te buka jto
Zekapia.
Tuhàa I: E mau orama e au i te tau no Zekaria.
I VIII.
’à/ Na orama e va‘u o tei faaite i to lerusaelma e : tei nia to lehova '
api e patuhia ra, e i nia i na rima hanakana tei faaterè i'
taua ohipa ra; e na’na e tâmâ ia lerusalema i te viivii e te hara.
b/ Te mau haapaeraa maa tahito. \ te faaorcraahia, no te mea ua m»mata i te hiero
■•hia te
mau
mahana oto i te oaoa, Vll-Vlll.
,
‘
Tvhaa II: E mau tohu e au i te tau a mûri atu. IX-XIV.
a/ Mai te tau no Zekaria tae noa’tu i 4e taeraa mai o te Mesia IX-Xi.
b/ Te tau hopea o te Mesia. E mo‘a te mau mea’toa. XII XIV,
V’
VEA
POROTETANl
P^RAU
I.
RII
7
^Pl
üa hoi mai e 20 Tamarii Tahiti i Tahiti nei mai te aroraa mai. —
Ua tupu mau atura te parau ta Teuira a
Maruhi, orometua-nuu i
mai i te Vea, maori râ: e hoi mai te tahi mau tamarii Tahiti i te ai‘a. —''T
te ahiahi mahana maa, 5 no
Tiunu, to ratou
—
papii
rahi tei tae i
taua
tapaeraa i Papeete. E taat»
tapaeraa ra.-
Te rari ra te mata o te taata e rave rahi' i to ratou
pouraa mai i nia i
fenua. üa pêpê te rahiraa ; ua metu te avae no te
tahi, e te rima no t#
tahi. A taa’i na raatira
papaa tei aratai mai ia ratou
te
( ü Gibert, Adj‘ Solari,
S‘Chef Poisboau') teie to ratou io‘a : Sanford,
Asinus, Doucet, Faufau Teuhi
(Papenoo) Raphaël Teiho, Lautérès, Barff, Léon Mataitai ( Raiatea ) Tuai-
(Papeari), Samuel (Faaa), Mairiro (Mataiea), Neheraia Tau (Moorea),
(Vairao), Tautu a Tautu (Papeari), Pano Haereuta (Mahaena),
va
Temâhahe
'
Tefanau. Ua fariihia ratou i
Teie râ ua riro te
aito. Ahiri aita taua
II.
—
te
hoe
mau
oro'a
tamaraa
e
rave
rahi.
taero ei marei no te hoe pae o to tatou
i te fenua nei, e mâ roa to tatou mau faehau. ’
mau maa
maa
ma|ti
Te hoe puahiohio raM i Rarotoa.
—
E rata ua Rarotoa mai ; te na ô nei: Teie te
parau api tei tupu iô ma'tom
i Rarotoa nei, maori râ e vero rahi. Ua haamata teie ati i te 10 no
te pô,
Matî,"ii
i te hora 10 i haamata’i te matai e tae noa’tu i te hora 4 i te poipoi.
la tae râ i te hora 7 e te hora 8 ua
parari te mau fare, ua iriti tum'u
roahia te mau tumu raau. Hora 9, hora 10 'aita to te taata e fare
faahou;
ua
ori haere noa te taata i roto i teie
vero, ua imi i te ora. E maha hora
te ûâna roarsia o teie matai, oia hoi hora 7 e tae atu i te hora 10
ua
marû rii te matai ; te
;
haere
noa
râ te ûa ; aita i faaea...
i reiwi,
I roto i teie ati, teie te mau vahi tei ino : te fare
pure, te fare o te arijj
mau fare i roto i te aua
pipi ( oia hoi i Takamoa) te mau oire rii, Avatiu.
R'uatonga, Tutakimoa. O Avarua tei ino roa; aita to te taata e fare faahoù,
III.
La papai atoa mai o Raanui, oroinetua i
Opoa (Raiatea) e: ù»
pohe roa ta raua t'amaiti matahiapo, o Teriitehau, tei faaipoipo i te tamahine
a Terii râ, orometua. E diatono
oia; 31 matahiti. Ua
te
—
tapea maitai oia î ta’n»
kaapae Satauro-ninamu, e ua rave itoito i to’na toro‘a no te tavinira*. i to’hà
Fatu, tae noa’tu i te hopea. —
IV.
Te Tamai Rahi.
üà riro te ava'e no Me i mairi
a'enei, ei ava'e fa-aincineraa no t« mau aré'
raa rarahi e vai nei
Ua tae i te tau veavea i
Europa; no reira, eita e or*
to koe mau faaûra» tumu roa i te
tupu i Eurojpa, e i Asia’ioa, i teie-mau av*‘*
i mua nei.
;—
—•
—
1.
I t» moana Méditerranée. —-Tei reira te hoe ré hauahana
te roai'
mai i te Hau Amui, maori râ to te mau nuu Parataüe haniraâ i te
ho*
to,u fenua nioki rarahi no Italia, tei riro ei
pare etaeta i te
—
ra*
■tau
pahi, i te reira mau pae.
haapeapearaa i to
'
Teie taua mau fenua-motu ra: o Pantellaria, o
Lâmpedusa, e o lAmsn, i
»oto i te area moana no Tunisia-Melita
(Malte).
Ua na mua te mau pahi rsva no te Hau Amui, e te mau manua i te to*
pita e i te pupuhi maite i te mau pâ etaeta e te mau tauraa pahi rêva
Muti a'era to te fenua i te reva uouo, mai te
pûpû i na fenua nei i te Hau
Amui — üa parau atoaki* •: # j?*u to pi*p* i to f*aua i Paatellaria,
VIA
s
P^ROTETANI
Hoe ibiuru ma vau tauaaui mau auri i roaa mai
rahi —
.
,
.
5.-—
ia tatou, e te tao'a pau iti
2.
I llalid. — Te topita noa nei te mau nuu pahi reva no. te Hau Amui
i te fenua Italia i te mau mahana atoa, te fenua tumu, e na fenua raraLi tei
—
parauHa o Sicile e o Sardaigne.
Aita e mahana tuua — E te; faaineine ra paha te mau nuu no te Hau
Amui, no te tapae i roira, i to te tahi pae muna‘o. Ua ite noa Italia e, ua tae
i to’na hora mau, te liora aroraa i nia i te fenua ihotumu. — Ua rau t«
parau: e faaetaeta maitai o Italia e
te mahana e faaite i te huru mau.
3.
—
eita paha e etaeta roa. — Na
— Ua faaara te Hau Amui i te mau farani e ia faaalaa
oire e aore ra i te mau fare hamaniraa mauhaa tamai, no te
1 Farani.
rafeou i te mau
mea e
aore ra,
tupu te hoe mau topitaraa faaherehere ore na te Hau Amui,... e te ta--
ohipa taaê roa. la faaineine atoa -ratou no te mau mahana ta^aeraa o te mau Nuu-Amui, e vai nei. — Ua topita ino roa te R. A. F. i t*
éire farani, le Creusât, oire hamaniraa pupuhi fenua, etc...
hî atu â
4.
—
mau
I Rutia.
i te tuhaa
no
Aita e aroraa rarahi i tupu i reira, i te ava‘e me, maori
Orel; aita râ te Rutia i otohe; ua haere rii i mu», e •
—
jjpau huru rahi to Purutia.
1 Alger ( Aferita farani i Apatoeraii).
Tei reira’tura te faaearaa no
Gaulle. Ua amui oia i te hoe tenerala tuiroo Farani --- ia
; Giraud — o tei faatere i te mau nuu farani no Aferita-Apatoerau, tei aro
'îho nei i te enemi i Tunisia ('mai te amui atoa hoi i te Nuu no Farani-Aro). —
Eit» e maitai ia taaè te mau nuu no Giraud i to mau nuu no de Gaulle;
li/te General de
reira, ua amuihia te faatereraa; hoe a‘e nuu rahi farani; hoe a‘e faatere
i te pae o te nuu e i te pae politita. — .E Tptnite faatereraa api tei.
faaotihia; o de Gaullle raua o Giraud na Peretiteni — O taua tomite api
po
ïttia,
Rapae, i teie tauj e ia tae i te mahana e tomo ai
_teie nuu farani e te mau nuu no te Hau Amui, i te fenua mau no F.arani,
’*i reira teie Tomite no Farani-rapae e tuu ai 1 te ohipa ia Farani-rolo; ei
,roira e faaoti-roa-hia’i te Apooraa Rahi faatereraa mau no Farani.
€.
lie moana Palitifa « i Taina.
Aita te ohipa e faaea nei i te fenua Papua, e i to fenua Tinito. E rê rahî ta te ïinito i rê iho nei, i to pae anapape, Yang-Tse, i te area ferma •
|Hri i te oire i I-Tchang.
7.
Te Kti rahi i Europct. ~ Te faatia noa nei te mau Vea i te ati e te
pohe rahi no te mau fenua tei faatitihia e Purutia i teie tau. — Ua milioni
te mau ati luda tei haapohehîa;, oia’toa te EoUne, te Norwe, te Holane, te
Belegika, te Heleni e te Farani hoi — Te tiehia nei te mau taurearea e t.8
aaau rave ohipa farani i Purutia; e mea haru noa — No reira te hoe pae i
,te{)U,ni ai i te mau vahi mou'a e i roto i te mau ururaan râ.
Ua patoi te mau faaroo Cheresitiano i Farani i te reira huru ohipa o te ore
’».au i te tura o te taata ta te Atua i hamani; e ua mau e hitu ordmetua
jwrotetani farani i te auri no to ratou farii-ore-raa i taua ohipa ra.
’ra te upoo no Farani —
—
—
ELU F. RJViNTM —
RUE OU CteUUANOANT RESTKEMA*.
Fait partie de Vea Porotetani 1943