EPM_Vea Porotetani_194307.pdf
- Texte
-
Je 4S
0
*ITA.’TU
te Matahitî
E NIÜ E TIA ï te
HlA RA,
—
1I«RAÎ
194S'—
TAATA’TOA ÎA HAAMAÜ maori RA O TEI HAA MAU
OIA' HOi TE Kesia RA O lESü.
HO P
IM t
I TE MATAHITI
Cb. VERNIER,
No te 14
—
I Korinetia 3,11,
HOÊ: E PITI TARA
'
Directeur-Gérant.
no
Tiurai 1943
Te fatata mai nei te 14 no Tiurai, oia hoi te oroa rahi nolte Ha%
Repupilita Farani. Ua maramarama paatoà tatou i te auraa no taua
oroa ra. I te 14 no Tiurai 1789 to te fare auri tuiroo no Paris, téi
parauhia “la Bastille ” riroraa mai i te feia orurehau, tei huri i te
hau arii i raro e o tei faatiama i te feia e rave rahi o tei mau noa i
roto i taua fare auri ra, no to ratou hinaaro i te faaupootia i te
Tiamaraa, e te Aifaitoraa, e te Autaeaeraa i Farani. — Ua riro të
riroraa e te parariraa no taua fare o te pouri e no te hamani ino î
te taata ei hioraa rahi e ati noa a‘e Europa, e i Marite roâ i te reira
anotau. Aita anei te taviri no taua fare auri ra i haponohia e te
aito farani ra, e Lafayètte i to’na hoa marite tuiroo rahi, ia Georges
Washington ; e inaha, te vai noa ra taua taviri auraro rahihia e t»
Marite, i teie nei à, i te fare o taua aito ra, i Marite,
if:
»
Ua
*
te mau enemi no Farani - i teie tamai rahi e jh'aere hei
te repupilita farani, oia' hoi te mau tiamaraa tei matauhia i
raanao
e : e mou
ta’na i haaparàre i te mau fenua rii e i te mau fenua raao. Aita râ ! E au ia tatou ia haamatai ia Pai:atane, e ia
Marite, e ia Rutia. i te mea e, ua^ ô ratou i roto i teie Tamai eRahi
no to ratou hinaaro ia upootia te mau unauna note Tiamaraa tum«
tei matauhia mai mua mai ; eiaha te*taata ia hoi faahpu i raro ae i
te mau zugo taviniraa no te mau anotau tahito. —
No reira, e here mau à tatou i to tatou aia metua ia Farani, tei t©p»
i raro i mua aenei, i teie nei râ ua tia maite faahou i nia, -- E mai
le papai Salamo o tei tàpu, i te Salorao 137 e : E lerusalema, ia mot
oe ia’u ra, ia wm atoa i ta'u rima atau nei to’na toroa, oia’toa
tetea iteie Titrai 1943 «ei, ia «re ia ta^u «i tapu aa totoa,
^
reira,
e o
rahi
teie nei
o
3
VEA
Eiaha te
mau
ati, te
»i i taua metua
e
no
PO ROTIE T AN I
mau
pohe riaria, te
tatou ia
to’na upootiaraa.
me*
i ta
*au.
mau
faainoraa
te ene-
a
B imi tatou i to’na ora,
‘
.
Teie rà, aita anei to tatou aia e moe
néi, i te tahi pae!
moe nei ïa i te feia tei imi noa i to
ratou iho maitai, eiaha i te
■laitai amui no té taatoa.
Te rahi o te taata tei ore ite i te
haapae i
to ratou iho mau
hinaaro, e i ta ratou moni, e ta ratou mau
—
arearea-
^raa.... no taua metua ra; e o tei vaiiho i te reira ohipa ia vetahi e;
•iaha râ ia ratou. Te na ô nei râ te
aposetolo : aore roa
hoi te hoe
tatou
e ora
Teie atoa te tahi : te
ia’nt, i ta
Te
#
nei, ei faatupu i to’na iho. ( Roma 14. 7).
ratou
mau
moe mau
peu
ora’i te hoe fenua:
ravea e
nei te aia metua i te feia tei faaino
iino,
-
te maitai îa
o to’na
huiraatira; te
ai to’na hohoa : o te afaro, e te mâ o te haapaoraa o
te’ua hui-taata. Eiaha evare: te fenua tei faatia-noa-hia te
taparahi
_^ata, te eia, te fenua tei paruparu to’na feia mana i te haaviraa i
.te mau peu iino, e o tei mamu noa to’na huiraatira i te mau
ohif*
.kairiiri, e tupu ïa to'na roo ino,; to’na roo pohe.
Te tupai nei e te faainOenei tatou i to tatou aia
metua ia amui ta¬
o
mea e rurupe
tou i te feia
Sapati. la
Vaiiho
hara
te inu ava, e te tuhi e te faatura ore i te
tatou ia aufau vave i ta tatou mau utua i te
Hau, e ia
tatou i te mau ohipa tia ore ia
tupu e ia
rave
e
ore
noa
upootia,
la to tatou aia ia tatou.
ua mo«
7 E mea ê te mana'o no Isaia, o tei na ô e ; no lerusalema... i
au i mamu noa’i; no Siona vau i ore ai i parahi noa’i.
or«
ai
Te uri
mamu noa, e erefïa i te uri
maitai, tei paruru i to’na fâta,
tei tiai i to’na fare.
la here mau tatou i to tatou aia, e amo ïa tatou i ta’na
mau hopoi*.
Mai te otohe ore, e mai te feia tiamâ te huru.
E pupu atoa tatou ia’na, i te aro o te Atua, i ta tatou
• 0
mau
E
ae
to te fenua
E
mau
lehova
o
parau
to ratou
rii api
pure.
Atua, (Sal. 33. 12).
n@ tg
utuafars.
i. M parau oto
ü« tae mai Le
niuniu e te mau vea no ô mai i ta fenua
papaa o tei faaite mal i te hoe mau parau oto, maori râ :
1. Ua pohe roa te metvia'tane no
Charpier vahiné, (o te orometaa ra o Gustave Kopp, e 76 matahiti. I Mulhouse, i te tuhaa fenua
mau
faraii j Alsace, to’na poheraa, i ta 24
no
Atopa 1942 ).
2. 'Ua
pohe
roa o
t
POR©TETANI
VEA
Daniel Eerrier le metiia tane
Marth»
o
Perrier. lo iatoii hoa oioinf'tua vaiiine baapii tamarii, i te haa-
piiraa Viénot i Papeete. Ua pohe i te 11 nb Ms 1943 : 83 mataluti
3. Üa polie roa ^a-daim Frédéric Ckrislol, te melua vahiné na
.
Verenie vahiné i Heremona. E 84 matahiti.
nei, i roto i t* ■
Ahiri aita tcie tarnai rahi, ua farerei faahoii te mau tamarii..,
Te faaite nei te Vea i to'na aroha i na utuafare
eto.
i to ratou mau inetua; e farere.i fauhou rà i te oire rnba a te Âtua
i te vahi o te ore e tai-ahia e te tarnai e te hara e te pohe.
'
,
*
pohe roa M’-' Edouard Duclienet, te
haapii i ta tatou mau tarnarii tamaroa i Pa20 matahiti uiairi aenei.
4. Ua faaroo atoahia e,
ua
^
•rometua taiete'tei
iseete, e
E para,u oaoa.
Te'
nei te
oaoa
oaoaraa
na
tatou
vea
e
i
no
—
Te hoê utua hanahana.
„
»•
taaiteraa i te parau api, o tei riro et
te mau ekalesia atoa i Ote^ania nei:
te
,
.
(.ji
,Üa t.afeliahia to tatou pue hoa, o Edouard Ahnne raua o Terii-„,j.
sroo a Teriierooiterai i te utua hanahana tei parauhia : la croix
dê l
Libération.
'
1
O te utua taaê ia ta te Generala ode Gaulle
e
ta’na
Apooraa
Pahi e faautua nei i te feia tei ore i aueue i te mahana i ino ai
Farani ( 20 no Tiunu 1940) o tei tiaturi râ e : e tiaraâ faahou â
,
«
e o tei riro ei ailo i te faaitoitoraa i te laalu i taua vahi ra
ohipa ïa ta teie pue hoa i rave papu uiaiiai, mai ta te fe-
Fîirani,
O te
i ite.
»ua
Me 1043 to te Apooraa
Rahi de Gaulle faaotiraa i t«
Lonedona (Paralane) na mua aè i to teie aito rêva* ^
Apatoeraû ; e na te Tavana Rahi no Tahiti, oia hoi-;;
Colonel Orselli i pina i taua utua' hanahana i-nia i te
no to tatou tan pue hoa i te poipoi, i te 18 no Tiunu, i te, i
I te 28
no
reira parau i
raa i Aferita
ns
te
•unia
te nnu taaLoa (hou te poroteraa). S('
Tiunu, i teie nei; e mahana haarna; '
naoraa i te pororaa hanahana— oia hoi te tohu maramarama — '
te- de Gaulle i tohu i te 18 no Tiunu 1940, maori râ: ua ino o
Farani i te hoe aroraa ; aita râ te Tarnai Rahi i hope
e e oràri
faahou o Farani — Te tupu maite liei taua tohu faahiahia rahi.
»ro
0
ta
miihana
huiraatira,
oroa
e
ral\i le 18
no
no
0
Nâ vsti @
i te riâriâ i te
•
BO
s
te
mau
etene
varua?
mau
Ua haamata te Vea no Tiunu i te nenei i te rata na te hoe mitiefiare
Taibte faatupuraa parau no Paris, o tei faati* i ta’na i ite i ê te Htatt
■'
te
.At«rita-rpj»u-i le laki tere evamalia.
..
TEA
i
PoR®TETÂN
1 to matou tapaeraa, ua hope mai to te -oire iti i te pae pape. Teie o
Nutini Kafouma; huru faito 60 matahiti ; taata iti roa, e te ivi rahi, e te
afaro maitai to’na tino,... e tavana maii. Tei
paari 30, 40 matahiti
maroa
ïahine, te
mau
le fariiraa
e
—
tamarii nainai
reira’toa to’na tau tamarii taoia’toa te feia api no te utuafare, te mau
—
Vitiviti rahi to ratou
e
te anaanatae i
imi mana'o te tahi
pae. — E mea oioi to ratou faaneheneheraa i te hoe tare no‘u iho, e te
tahi .faahou no to‘u mau taata hôe, oia hoi to‘u mau tamarii!! Te faanehcnehehia nei te mau roi rii no te ratereraa ; te taamuhia nei te mau paruru roi; te tunu nei te‘mau vahiné i te nîei'a, e i te tapu ina‘i api tei
i
te tautururaa mai. Tçi roto i te pupu
horoahia mai ia'u
e
te tavana.
la mâua râ
pee.
—
o Nutini Kafouma, te
E teie ta to‘u hoa tavana i
E tau hoa
nei ïa i
maira:
aparauparau
parau
raro
a‘e i te tau-
au ia haapii mai oe ia‘u i te hoe hâai teie oire iti, te pohe pauroa nei matou; te auau
noa-hia nei matou e te mau Varua. Ua pûpû ae‘nei te tahua tuu pifao i te
tusia e rave rahi ei haamaruraa ia ratou. Ua ori matou e ua pehe i na pô
* rave rahi, i te atiraa ava‘e — Teie râ, te pohe noa nei le taata i te ma‘i, e
te pohe roa nei te vetahi. No reira to‘u mau tamarii i mana'o ai e: e mai¬
tai, matou ia reva, ia moe haere te mau Varua o te pee ia matou, na ro¬
to i te ururaau.
E riro paha matou i te farerei i te hau, i te hopea. »
e
piiraa maitai. I
e
!^ te hinaaro nei
onéi,
—
Te
pahono nei au i te pahonoraa o te faaroo cheresitano i fo‘u hoa ;
parahi mana'ona'o noa ra oia, E ua parau maira :
l«:e râ, te
«
E
ê
mea
pa‘i
oe, te popaa
! eita te
Cita iho â ( o ta‘u ïa i parau
liaturi atoa oe la’na! ».
•
atu)
mau
no
Varua
e
manuiâ i nia ia oe ! »
te mea te liai nei te Atua ia‘u; a
néî, ua pouri roa te pô. Te tu6 fnai nei te tûtû ia‘u; ua ineine
fana'o rahi to te mau tamarii hoe vaa i te mau mei'a veavea
maitai e i te i‘a tamarohia*; te amu haere noa ra te taata i te mau vahi
atoa, i roto i te mau fare rii tei î i te auauahi!
E teie
te 'tamaraa;
E inaha! ite atura
vau
to’na fare, na te pae o te
hope, i taua pahu
ra,
i to‘u hoa iti
ma
i te haereraa’tu i rapte au
i
pahu (tariparau rahi). E tairi atura, mai te puai
oia^ te tavana ruhia nei.
nei, i mûri a‘e i to’na fariu haeraa i
phraa,
ruau
i>a pae e
—
.
Faaea rii ihora; c tei«
maha
e
te oire iti, to’na ia
te reo puai ;
O outou atoa na, te mau Varua no te ururaau, to
outou le mau Varua no te feia pohe no to matou opu!
«
te rai, to te papa
O Vau,
o
Nutiài
te faaitc atu nei au ia ©utou e ;
e flianihini to‘u ; o to‘u ïa hoa papaa, o te cwometua-misionare, te taata ao
te Atu» lifiha mau «utou • bamaoâ \m iahaa t i t©’Ba aiau iamairii, i t* '
Kafouma, te
parau
àtu nei
au
ia outou
e
VEA
§
POROTETAWI
parahi manihiniraa iô'ü ra. E îaaea maitai outow mai te hau e te ha- ^
te orometua ia, o te hoa nô to tatou opu. Tera mai ta'u ô; a f
farii mai, e a vaiiho mai i te oire nei mai te hau. >
I reira to’na taoraraa i te tahi tau topata pape e te meia, e i te maa inai
tamarohia ; i reira'toa to’na pühipuhiraa poto i to’na puhipuhi avaava.
'
! roto i te oire iti nei ua faaroo paatoa te taata ; ua faaea rii te ma’-i* tparauraa no te mea ua ati lo te oire iti nei î to ratou tavana i roto i te mana‘o hoê.
^5
rttou
uti ore; o
( Te vai atura, a lai'o mai i te Vea no
Te
peropheta
ra o,
leie avae i mm)
Zekaria.
poropheta ra, o Zekaria. — la mana'o noa, ua fanau
{“te haamana‘o nei lehova” te auraa) i Babulonia. — Mai
reira, to'na haereraa mai i lerusalema — oia e to’na tupuna tane, o Ido,
I.
o
—
Te
Zekaria
i te tau i haere atoa mai ai te tiaa rahi ati
rubabela
raua
o
losua.
—
luda, tei arataihia mai
E riro e, ua pohe roa to’na
e
'
Ze*
metua tane,
o
'
Berekia, i te reira tau, i ore ai te buka no Ezera i faahiti ai i taua 10*1'
ra.
-
E huaai Zekaria nei no Aarona ; no
reira,, ua faatere oia i te toro'a taoia i te rave i te toroa pero-
hua. Teie râ, mai te mea ra e, ua na mua
pheta
; no
(Neh. Î2
II.
—
;
mûri to’na raveraa i te toro’a (ahua, oia hoi, i mûri a‘e i te
10, 12, 16).
Eaha ta’na i rare, ei
poropheta?
oHipa a Hagai, oia hoi ; ua faaitoito oia i te taala
i lerusalema, ia rave faaoti roa i le paturaa no te piti o te hiero.Hoe A
itoito, hoe â Varua i te ururaa i roto ia raua. Ua haamaramarama oia i
te mau rave ohipa i te auraa no teie Hiero la ratou e faatia ra na rof»,,,;
i te ati rahi e te mau huru pohe. E te fafau atoa nei oia, mai ia Hagai,
i te hoe mau fafauraa parau hanahana rahi no taua hiero ra, c tupu ai
te oaoa e te anaanatac no te fera rave ohipa. —
Ua
Ili.
tamau oia i te
—
Eaha
te
vahi e taaê ai Zekaria la Hagai,
—
Hagai. Te ohipa tumu ta Hagai i rave; 0 te
faaara la i to te Atna pupu taata e te faaitoito ia ratou ia pats ratou i
te Hiero, mai te faaite ia ratou e : te hanahana o teie nei tare h^pea, e
rahi îa i to tei mutaa iho ; e ei teie nei vahi e horoahia’tu ai te hau ia
E taaê iho â Zekaria ia
/
v
».
P»R»TETANI
TEA
2-9) O Zekaria ra, te hio nei to’na mata i mua roa,
pihai roa atu â, i te anotau hopea roa, e mo'a’i
mea’toa, no te Fatu. Te turama nei te mau orama e te mau tohu
Iseraela ( Hag.
i te tau
te
te Mesia, e i
no
mau
Zekaria i te reira mau anotau no a mûri atu, ma te maramarama ra-
no
hî.
—
Inaha, o taua taata ra, •
AMAA to’na ra io‘a; e maa ê atu â oia i to’na vahi, e na’na e patu i
tare O lehova. (-VT12) — O te Mesia ta’na e tohu nei i te pene lX-9:
O te Mesia ta’na e toha nei, a naô ai oia e:
te
te
.A
hua
oaoa
arii ia
na oe, e
te tamahine o Ziona...; jnaha ! te haere mai ra te
—
i te pene XI: 10, 12: Ua rave atura vau
rau ra,
ooti ê atura...; parau atura vau
homai i ta‘u nei utua, c aore ra,
Moni ario e toru ahuru na’u. —
nehe,
O te Mesia ta’na e pai taua raau ra ia nehei te mau mamoe ; ia tia ia oueiaha ! Faito ihora ratou i na
parautia ta’na e te Ora hoi.
ra; e
oe
e ua
fou na,
nei i te pene XIII. 1 :
iritihia’i te hoe pape pihaa no te utuafar» o Davi-
O te Mesia ta ’na e parau
I tae i taua mahana ra e
ëi
te taata no
e
lerusalma, no te ino e no te viivii.
Aita râ Zekaria
e
faalano nei i ta’na mau tohu i te anotau anae o te Mesia;
Mesia e
roa’tu râ anotau. Te faaite nei oia' i te ohipa ora ta te
i to mûri
faatupu i rotopu i te mau nunaa; te mau aroraa ta’na e aro i te feia’toa
o te orè ehinaaro ia’na; e to’na upootiaraa rahi i te pae hopea. I te ahiahi
• te mau anotau e fa mai ai te hoe maramarama rahi, e te ore e pouri
faahou; ei reira e fariu tia’i to lerusalema i te Mesia i ta ratou i patia, e e oto
ratpu ia’na, mai tei oto hoi i te tamaiti hoe na’na ra ( 11-10)
Ei reira lesn e hoi mai ai, e tia to’na avae i nia te i moua ra Oliveta
fXIV-4)
pihaa te hoe pape ora na lerusalma’tu. E e haaraori te mau
e
liata’toa i te arii
,IV.
ra,
ia lehova.
Tatuhaapaa no te buka jto Zekapia.
-T-
Tuhàa I: E mau orama e au i te tau no
’à/ Na
orama e
mata i te hiero
taua
ohipa
Zekaria. I VIII.
va‘u o tei faaite i to lerusaelma e : tei nia to lehova '
e patuhia ra, e i nia i na rima hanakana tei faaterè i'
na’na e tâmâ ia lerusalema i te viivii e te hara.
api
ra; e
b/ Te
mau
haapaeraa maa tahito. \ te faaorcraahia, no te mea ua m»-
■•hia te
mau
mahana oto i te oaoa, Vll-Vlll.
Tvhaa II: E
mau
tohu
e au
i te tau
a
,
‘
mûri atu. IX-XIV.
Mesia IX-Xi.
mea’toa. XII XIV,
a/ Mai te tau no Zekaria tae noa’tu i 4e taeraa mai o te
b/ Te tau hopea
o te
Mesia. E mo‘a te mau
V’
VEA
POROTETANl
P^RAU
I.
RII
7
^Pl
üa hoi mai e 20 Tamarii Tahiti i Tahiti nei mai te aroraa mai. —
Ua tupu mau atura te parau ta Teuira a
Maruhi, orometua-nuu i
mai i te Vea, maori râ: e hoi mai te tahi mau tamarii Tahiti i te ai‘a. —''T
te ahiahi mahana maa, 5 no
Tiunu, to ratou
—
papii
rahi tei tae i
taua
tapaeraa
tapaeraa i Papeete. E taat»
ra.-
Te rari ra te mata o te taata e rave rahi' i to ratou
pouraa mai i
fenua. üa pêpê te rahiraa ; ua metu te avae no te
tahi, e te rima
tahi. A taa’i na raatira
papaa tei aratai mai ia ratou
te
S‘Chef
'
Poisboau') teie
to ratou io‘a
nia i
no
t#
( ü Gibert, Adj‘ Solari,
Sanford, Asinus, Doucet, Faufau Teuhi
:
(Papenoo) Raphaël Teiho, Lautérès, Barff, Léon Mataitai ( Raiatea ) Tuaiva
(Papeari), Samuel (Faaa), Mairiro (Mataiea), Neheraia Tau (Moorea),
Temâhahe (Vairao), Tautu a Tautu
(Papeari), Pano Haereuta (Mahaena),
Tefanau. Ua fariihia ratou i
Teie râ ua riro te
aito. Ahiri aita taua
II.
—
Te hoe
i te fenua
maa
nei,
puahiohio raM i Rarotoa.
;
te
oro'a
mau
taero ei marei
mau maa
E rata ua Rarotoa mai
i Rarotoa nei, maori râ e
te
hoe
te
mâ
e
tamaraa
e
rave
rahi.
te hoe pae o to
roa to tatou mau
no
tatou
ma|ti
faehau. ’
—
ô nei: Teie te parau api tei tupu iô ma'tom
rahi. Ua haamata teie ati i te 10 no Matî,"ii
na
vero
pô, i te hora 10 i haamata’i
te matai e tae noa’tu i te hora 4 i te
poipoi.
la tae râ i te hora 7 e te hora 8 ua
parari te mau fare, ua iriti tum'u
roahia te mau tumu raau. Hora 9, hora 10 'aita to te taata e fare
faahou;
ua
ori haere noa te taata i roto i teie
vero, ua imi i te ora. E maha hora
te ûâna roarsia o teie matai, oia hoi hora 7 e tae atu i te hora 10
marû rii te matai ; te
ua
te
;
haere
I roto i teie ati, teie te
mau fare i roto i te aua
mau
noa
râ te ûa ; aita i faaea...
vahi tei ino
:
te
i reiwi,
fare pure, te
fare o te arijj
mau oire rii, Avatiu.
to te taata e fare faahoù,
pipi ( oia hoi i Takamoa) te
R'uatonga, Tutakimoa. O Avarua tei ino roa; aita
III.
La papai atoa mai o Raanui, oroinetua i
Opoa (Raiatea) e: ù»
pohe roa ta raua t'amaiti matahiapo, o Teriitehau, tei faaipoipo i te tamahine
a Terii râ, orometua. E diatono
oia; 31 matahiti. Ua tapea maitai oia î ta’n»
kaapae Satauro-ninamu, e ua rave itoito i to’na toro‘a no te tavinira*. i to’hà
Fatu, tae noa’tu i te hopea. —
—
IV.
Te Tamai Rahi.
üà riro te ava'e no Me i mairi
a'enei, ei ava'e fa-aincineraa no t« mau aré'
raa rarahi e vai nei
Ua tae i te tau veavea i
Europa; no reira, eita e or*
to koe mau faaûra» tumu roa i te
tupu i Eurojpa, e i Asia’ioa, i teie-mau av*‘*
i mua nei.
;—
—•
—
1.
I t» moana Méditerranée. —-Tei reira te hoe ré hauahana
te roai'
mai i te Hau Amui, maori râ to te mau nuu Parataüe haniraâ i te
ho*
to,u fenua nioki rarahi no Italia, tei riro ei
pare etaeta i te
—
ra*
■tau
pahi, i te reira
haapeapearaa i to
mau
pae.
'
Teie taua mau fenua-motu ra: o Pantellaria, o
Lâmpedusa, e o lAmsn, i
»oto i te area moana no Tunisia-Melita
(Malte).
Ua na mua te mau pahi rsva no te Hau Amui, e te mau manua i te to*
pita e i te pupuhi maite i te mau pâ etaeta e te mau tauraa pahi rêva
Muti a'era to te fenua i te reva uouo, mai te
pûpû i na fenua nei i te Hau
Amui — üa parau atoaki* •: # j?*u to pi*p* i to f*aua i Paatellaria,
VIA
s
Hoe ibiuru
rahi —
.
,
.
5.-—
tauaaui
ma vau
P^ROTETANI
mau
auri i
roaa
mai ia tatou,
e
te tao'a pau
iti
nei te mau nuu pahi reva no. te Hau Amui
mahana atoa, te fenua tumu, e na fenua raraLi tei
parauHa o Sicile e o Sardaigne.
Aita e mahana tuua — E te; faaineine ra paha te mau nuu no te Hau
Amui, no te tapae i roira, i to te tahi pae muna‘o. Ua ite noa Italia e, ua tae
i to’na hora mau, te liora aroraa i nia i te fenua ihotumu. — Ua rau t«
parau: e faaetaeta maitai o Italia e aore ra, eita paha e etaeta roa. — Na
2.
—
I llalid.
Te topita noa
—
i te fenua Italia i te
mahana
te
3.
—
e
mau
faaite i te huru mau.
1 Farani.
rafeou i te mau
—
oire
Ua faaara te Hau Amui i te mau farani e ia faaalaa
i te mau fare hamaniraa mauhaa tamai, no te
e aore ra
topitaraa faaherehere ore na te Hau Amui,... e te ta-ohipa taaê roa. la faaineine atoa -ratou no te mau mahana ta^aeraa o te mau Nuu-Amui, e vai nei. — Ua topita ino roa te R. A. F. i t*
éire farani, le Creusât, oire hamaniraa pupuhi fenua, etc...
tupu te hoe mau
mea e
hî atu â
4.
—
mau
I Rutia.
i te tuhaa
no
Aita e aroraa rarahi i tupu i reira, i te ava‘e me, maori
Orel; aita râ te Rutia i otohe; ua haere rii i mu», e •
—
jjpau huru rahi to Purutia.
Aferita farani i Apatoeraii). Tei reira’tura te faaearaa no
Gaulle. Ua amui oia i te hoe tenerala tuiroo Farani --- ia
; Giraud — o tei faatere i te mau nuu farani no Aferita-Apatoerau, tei aro
'îho nei i te enemi i Tunisia ('mai te amui atoa hoi i te Nuu no Farani-Aro). —
Eit» e maitai ia taaè te mau nuu no Giraud i to mau nuu no de Gaulle;
1 Alger (
li/te General de
reira, ua amuihia te faatereraa; hoe a‘e nuu rahi farani; hoe a‘e faatere
i te pae o te nuu e i te pae politita. — .E Tptnite faatereraa api tei.
faaotihia; o de Gaullle raua o Giraud na Peretiteni — O taua tomite api
po
ïttia,
’ra te upoo no
Farani
—
mahana e tomo ai
i te fenua mau no F.arani,
Rapae, i teie tauj e ia tae i te
nuu farani e te mau nuu no te Hau Amui,
’*i reira teie Tomite no Farani-rapae e tuu ai 1
_teie
te ohipa ia Farani-rolo; ei
faaoti-roa-hia’i te Apooraa Rahi faatereraa mau no Farani.
€.
lie moana Palitifa « i Taina.
Aita te ohipa e faaea nei i te fenua Papua, e i to fenua Tinito. E rê rahî ta te ïinito i rê iho nei, i to pae anapape, Yang-Tse, i te area ferma •
|Hri i te oire i I-Tchang.
7.
Te Kti rahi i Europct. ~ Te faatia noa nei te mau Vea i te ati e te
pohe rahi no te mau fenua tei faatitihia e Purutia i teie tau. — Ua milioni
te mau ati luda tei haapohehîa;, oia’toa te EoUne, te Norwe, te Holane, te
Belegika, te Heleni e te Farani hoi — Te tiehia nei te mau taurearea e t.8
aaau rave ohipa farani i Purutia; e mea haru noa — No reira te hoe pae i
,te{)U,ni ai i te mau vahi mou'a e i roto i te mau ururaan râ.
Ua patoi te mau faaroo Cheresitiano i Farani i te reira huru ohipa o te ore
’».au i te tura o te taata ta te Atua i hamani; e ua mau e hitu ordmetua
jwrotetani farani i te auri no to ratou farii-ore-raa i taua ohipa ra.
,roira
e
—
—
ELU F.
RJViNTM
—
RUE OU CteUUANOANT
RESTKEMA*.
Fait partie de Vea Porotetani 1943