EPM_Vea Porotetani_194305.pdf
- extracted text
-
Te 43 0 te Matahitj
Hihi 6.
ME 1943
VEA
INI
AITA’TO E NIü b TIA I TE TAATA’TOA IA H'AAMAD MAORI RA O TEI HAAMAG
HIA RA, oiA HOi TE Mesia RA O
HOO
I
TE
MATAHITI
Ch. VERNIER,
lESü. — I Kormetia 3, 11.
HOÊ:
E PITI TARA
Directeur-Gérant.
E hohoa paieti hoi to ratou. n lim. m. 5. v. m.
Te faaite nei te hoe parau vaha tahito tapope e : i to’na taeraa’tu
i nia i te rai, hio maere aéra te hoe tahua paieti
rahi i te hoe mau
airaamaa rii rarahi roa, e ua haapuehia i nia iho te hoe mau haa-
taria taata, e te hoe mau haapueraa arero taata, eita e
hope ia taio, no te rahi — Ua teitei e ua meümeu noa i nia i te mau
pueraa
airâaraaa.
Faaitehia’tura taua tahua paieti e ; Teie mau taria e teie mau
arero ta oe e
hio maere na, o te mau taria ïa e o te mau arero ïa no
te mau taata tei
rau a te
parahi i te fenua, e o tei oaoa i te faaroo i te Pa¬
Atua tei a'ohia e to’na mau tavani, ep tei oaoa’toa hoi i te
parau i te parau a te Atua, o tei ore roa râ to ratou aau i
tauihia,
ta ratou e parau ra. — No reira, tei hade te •tino no taua feia ra ; o to ratou mau arero e o to ratou mau
taria ana'e tei afaihia i te rai ! ! !
e 0
tei ore roa i haapao i
E aamu iti paari rahi teie o tei haapii ia tatou i te hoe haâpiiraa
tumu na te Faufaa Tahito e na te Faufaa Api, maori rà : eita te ta¬
hohoa paieti-rapae, i te paieti-roto râ, ’Oia hoi i te
hinaaro mau i te Atua.
Te na ô nei Hosea : E au hoi to outou maitai mai te âta poipoi e
mai te hau e pee vave ra. ( 6:4) — Hinaaro hoi au i te aroha, eiaha
i te tusia, e te ite i te Atua, eiaha te mautusia ta auahi ra. (6:6)
Te na 6 nei Isaia : 1 parau mai lebova e : no te mea te haafatata
mai nei te reo o teie nei feia ia’u, e te faatura mai ra to ratou va¬
ha ia’u, tei te atea ê râ to ratou aau ia^u nei, ra-atau faufaa ore to
ratou ia’u nei. (29:18)
ata e ora i to’na
aau haehaa e te
3
VEA
POROTETANI
Te na ô mi I. Sam. 16:7. E ore hoi ta lehova hioraa e au i te taata;: e hio hoi te taata i te huru i rapae au a‘e, area o lehova, e hio
la ite aau —
Teie ta lesu reo : E ore te feia e parau
mai ia’u ra : E te Fatu, e
te Fatu, e hope paatoa i te tae i te basileia ra o te ao, o te taata râ
î haapao i te hinaaro o tau metua i te ao ra. ( Mat. 7:21 ).
Aue to tatou ati, ia parauhia tatou e : ‘‘aita to ratou màitai i hau
i to te mau huru taata atoa : te parau nei ratou, aore rà e haapao
nei î”
E tiaoro tatou i te Atua ia horoa mai oia ia tatou i te itoito e riro
ai to tatou faaroo ei faaroo ora: ia riro to tatou maramarama ei
hioraa nehenehe, na te feia e hio mai, e ei haamaitairaa i to tatou
Metua i te ao ra. ( mat. 5. 16 ) —
la taui mauhia te aau, ia mau te ture a te Atua i roto i te aau,
eiaha i te vaha ana‘e, e tae mau ïa te aau, e te tarià e te arero.. i te
basileia o te ao. -
Tau rata na Teuira a Maruhi
{ Adjudant-chef; orometua-nuu i
Aferifa )
/. / nia i le Uni, i le 6 no Noema 1942.
Parau rii api no te nuu i teie mau mahana faaùraa. Parau matamua :
raaifai roa to tatou mau tamarii Tahiti : mea itoito roa i nia i te mau
mea
ohipa i tuuhia e te mau raatira ia ratou e rave, i pihai roa iho i te enem'i; Te vai nei te tahi mau vahi hoe ftanere metera te atea, e tetahi e piti
hanere metera, haere alu ai i te atearaa. — E inaha üa faaù to tatou mau
T. ‘Tahiti e to matou mau taeae taratoni. Ua tapea iho à matoa ia au i
tefaauèraa e tapea, eiaha e tau. E hitu mahana otohe atura te enemi. —
Eita e û faahou i te enemi; puai rahi to te mau nuu amui i teie faaùraa
Nâ; to tatou mau tamarii i tanu i to ratou mau taata pohe. — Ua faarue
te enemi i to ratou mau faaearaa, ua horo i mûri. Te mau T. Tahiti tei
pej^e, e hitu ïa*. E ere rà i te mea ino; ua faahoihia i mûri, i te fare mai.
Teie te tahi : inanahi ua tae mai te rata na to tatou mau T. T. mauauri
i lialia, tei roa« mau auri i te faaùraa matou i Bir-Hackeim. Inaha, te ora ra
ratou, e mea maitai ; e parau aroha hoi teie : na te Fatu ratou e tauturu.
Tei papu maitai, ua tae mai terataa Vanbastolaër no Taravao, Tehaameamea no Papeete, e o Hanuetauhei(?) e o Manutahi, te teina o Paepae e o
Tamà Natüa e o Teamo, te vai atura à.—
Te itoito noa nei matou i te itoito no nia mai; eiaha e peapea; faaito*
ito ua fatata te rê ia tatou : na te Fatu iho à e horoa mai ; eita e ore; é
’
♦
VEA
tia te mau
mea
POROTETANI
ia’na. Te aroha amui atu nei matou i to Tahiti taatoa e
to te mau motu i
lapiri i Tahiti. Tiai mai ia matou ia hoi atu. —
//. ! nia i te leni i te 1o no
Te faaite atu nei
au
Titema 1942.
ia oe e tei nia noa matou i te
leni i teie mau ma-
faaite atu i te tahi rata e 7
tamarii Tahiti i pepe; te reira noa iho à. Ua maitai pauroa. — Ua pepe
atoa O Leon Mataitài; ua maitai rà i teie nei; tei mûri à, aitâ i hoi mai i
mua. Te tahi pae tei hoi mai na te fare ma‘i mai, ralou tei faaite mai i te.
tahi parau aroha roa no to raatau taeae iti no Charles Terorotua, ua pohe
oia i Beyrouth; e ma‘i noa i pohe ai ; o te parau api ïa i roto i 'te nuu nei ,
te tamau noa nei i te tamai. Mai taù i
hana;
tahiti tei pepe i te tamai matamua, nâ'‘
ite i to ratou hoiraa'tu; ua. faaroo rà matou
na te mau tamarii i hoi mai na te fare ma‘i i faaite mai. No reira te aro-'
ha'tu nei matou i te mau fetii no Terorotua, e to’na mau taeae e to’na
Teie te tahi ; te mau tamarii
faahoihia’tu ratou, aita matou i
metua i Tahiti na.
Te tamai rà, te tamau noa
na roto
nei îa; aita e faaeara. Ua iteite paha outou
i te radio i te parau no teie faaùraa
piti: ua tausani te kilometera
faaroo matou; te mau mau auri 75.000 ïa e hau atu â
ta matou i roaa e te Paratane. Tei pohe: e 30.000 e tia hapa, e pau taM'
to te Purutia Italia e te mau pereoo pà auri e te pereoo uira eita e roaa la-
tei haere i mua. Ua
taio.
Ua fatata
roà
matou i teie nei i te oire rahi ra no Italia i
teie pae j’
Aferita-Apatoerau. la tia i te Fatu, e riro paha matou i te tae i teie:
oire na mua ae e na mûri teie rata te tae atu ia oe ra.
Te tahi vahi maitai roa’tu i teie nei: ua amui mai te Farani e te Marite,t:
teie tamai,
To matou e tae nei i nia i te leni tamairaa mea maitai pauroa, te itoito noa:;
nei i te itoito no- nia mai ; te tamai noa nei e tae noa'tu i te taime no te Ré;
ta te Fatu e horoa na to tatou pae hau amui; e na te Fatu e faafarereâf
Aferita apatoerau no
faahou i to tatou fenua na.
Aroha'tu te mau orometua e te
Paroïta taatoa i Papeete.
a- ?
III. 7 nia i te leni. I te 10 no Tenuare 1943.
Tei nia matou i te
Teie te tahi parau
mau
leni aita i hoi i mûri. Ua hau e 3 avac i teie nei.
iti taù e faaite ia oe maori rà ta tatou mau T. T. e
auri ra i Italia ua tae mai tau rata na
Italia mai : 16 ratou te rahi-
i taa ia‘u to ratou mau i‘oa taatoa.
te hoi atu na i te fenua. Ua tae mai te
parau faaite i te Bataillon e e hoi ratou. — Ua faaite ena vau ia oe i te
parau aroha no to matou taeae no Terorotua tei pohe i Beyrouth. Aita
raa; aita ra
Teie te tahi: te mau T. T tei pêpê,
'
.V;
POROTETANl
VEA
poheraa no te mea tei nia noa matou i te leni. Te aromau metua e to’na mau fetii i Tahiti na. — O
matou teie e toe nei i roto i teie Bataillon, e mea maitai. Te tamau noa
nei itetamai. Etehaerenoa nei to tatou pae i mua oia hoi te Hau-Amui
mai te mea ra e, ua poto te taime toe, ia tia i le Fatu. —
maiou i ite i to’na
ha atu nei matou i to’na
IV. E rata ua Amaru
Ua faaroo outou e, e mea
( no Haapiti. )
maitai
roa
to tatou pae, i teie hopea mata-
hiti. No reira e oaoa tatou no taua vahi ra, no te mea ua manuia to tatou
pae; eiaha râ tatou e oaoa noa i to tatou-pae tino ; e horoa rà i te oaoa
ia lehova no te mea tei ia’na te manuiaraa e te rê ta tatou e liai noa nei.
Haamanao mai ia matou
e
ia‘u hoi i nia i te aroraa, a haamana‘0 atoa i
noa’tu i te mau Hau
e tauturu nei ia tatou. — la ora Farani ! France toujours !
to tatou metua vahiné ia Farani i roto i te ati e tae
Teriitaualrohotu a Mataitai, tavana.
Ua lîitimaue roa to Papeete i te mahana toru, i te ‘à\ no mati,
faaroohia’i e: ua pohe roa o Mataitai tane, tavana i Afareaitu.
I to matou farereiraa ia’na i te tare raa'i i Papeete i te Sapati,
i te 28 no Mati. e mea huru maitai oia i reira. E inaha, i te
a
mahana piti to’na tupuraahia e te hoe ati oioi rahi. Faautahia’tu1 Afareaitu e tei reira to’na poheraa. — Te faahanahana nei
ra
i teie Tavana
matahitf 1869.
te Vea
'
tahito roa. Ua fanau oia i
Afaahiti'i te
pinepine to te arii to Pômare V
faaearaa i reira; e no to’na hioraa e: te huru au ra te hohoa
no Mataitai nei e to Hinoi, faamu atoa’tura Pômare V ia Ma¬
E mataeinaa arii ïa ; e mea
taitai.
haapiiraahia i te mau haapiiraa i'Papeete,
orometua haapii tauturu i Afareaitu i te
matahiti 1892. — I te faaipoiporaahia o Hinoiarii ia Teriimaevarua i Pora-Pora, ua tae Mataitai i reira. — Na Pômare V i
imi i ta’na vahfne, ia Temarumaru v. a Tenuu, no Afareaitu.
I te matahiti 1893, ua maitihia o Mataitai ei Tavana-piti no
Afareaitu; i te matahiti 1895, riro atura ei tavana mau, e mai
reira mai â e tae roa mai i teie nei, ua mau noa bia i taua to¬
I mûri a‘e i to’na
toaa’tura to’na toroa
roa ra.
E tavana oia no te mau tavana no
Eimeo Raravaru. —
Ua màtau. oia i te mau tavana Rahi atoa tei faatere i te aihuaraau nei. i te matahiti 1936 to’na ia tafetiaraahia i te fetia ha-
'nahana.
•
VEA
POROTETANI
5
Mataitai i to’na faaroo, e tae noa’tu i te hopea ; to’na rà puai, tei te mau ohipa ïa o te hau. —
Ua haapao atoa
*
*
*
Te papaimainei o Tapa‘o orometua faatere ia Aîare-
aitn
api oto rahi no Afareaitu, oia
pohe a'enei to tatou tavana, o Mataitai i te 31 no mati
e ua hunahia i te mahana matamua no Eperera. Ua rahi te taata tei tac mai : to Afareaitu iho, to Haapiti mai, to Teavaro
mai, Ua tae atoa mai te mono Tavana Rahi, e te Faatere Hau,
e te Tavana oire e te Tavana piti no Papeete mai, e te Peretiteni
no te Tomite de Gaulle, e te Tavana ra o Teriieroo e te tahi raatira tapao toru. E na’u i faatere i te oro'a hunaraa i roto i te
tare pure i Afareaitu e tae noa’tu i te raenema. Ua tae atoa mai
te hoe nuu f.aehau i roto i te aua o te fare pure e o tei apeeatu
ia’na e tae noa’tu i te menema. E ia oti ta te orometua pure i
te menema, i reira na taata toomaha i te tiaraa niai i te utu
0 te menema, e ua orero ralou i te mau parau maitatai no Ma¬
taitai.
Na Teriieroo te oreroraa hopea. — Na’u, i farii, mai
te haamauruuru atu i té Tavana Rahi e te mau manihini atoa
0 tei tae niai. »
Te faaite atu nei au i te parau
*
hoi
ua
—
Haapiiraa Bibilia
Te peropheta ra, o
I.
Te taata ra o
—
Zephania.
Zephania.
faatapuni nei », te auraa, e aonei. » E rave rahi te mau Zepha¬
nia i te Faufaa Tahito ; e mea taa maitai râ te pâpâraa no Zepha¬
nia peropheta. Te na ô nei te Pene I, irava 1 : Te parau a lehova
i tae mai ia Zephania, a Kusi, a Gedalia, a Araaria, a Hizikia. —
No te mana‘0 râ te tahi pae e, hoe â teie Hizikia, e o Hezechia,
arii no luda, no reira ratou i parau ai e : e toto arii to Zephania
Il
To’na anotau. — E ere i te mea faataa âtà, no te
mea te na ô nei te pene I. irava 1 e: i te anotau a losia a Amona,
arii no luda. — E mootua ïa losia no Manase. Tei te
Taua io’a
re
ra ;
«
—
o
ra :
«
o
la lehova e
ta lehova e paruru
VEA
6
tau no Manase to
POROTETANl
Habakuka faatereraa i to’ua toro'a peropheta
O Amona tei mono ia Manase; te pee ra oia i
te e'a a to’na metua, a taparahihia’i oia e to'na mau tavini ( mat.
641 ). E va‘u noa iho matahiti to ta'na tamaiti, ta losia, a faaariihia’i oia. — E Inaha ! mai to’na apiraa mai te iteraahia to'na
i lerusalema.
—
Eaha
te tumu?
( II Arii
paieti. Huru ê roa oia i to’na metua —
râ
E riro e, na to’na metua vahiné, na ledida, no Bosekata
22-1 ) i haapii ia’na i te faaroo i te Atua mau e te ora.
huru
losia haamataraa i te imi i te
tupuna o Davida (11 Par. 34. 3). — la tae i te 20
O to’na matahiti, to’na ïa tamaraa i te fenua i te mau idolo e
ta ratou mau fath. E ia tae i te 25 o to’na matahiti, to’na ïa ha¬
amataraa i te faaetaeta i te lare o lehova i lerusalema. E inaha,
tai te raveraahia te mau vahi ino no taua (are ra, to te tahua rahi, to Hilikia ite faahouraa i te buka-Ture tei vai moe noà.
la tae i te 16 o to’na matahiti to
Atua no to’na
(Deuteromoni) — Riro atura taua buka-Ture tei taiohia i te aro
0 te taata, ei faatupuraa i
te tatarahaparaa e te hoe ora api-i
foto ia Iseraela.
O te tau mau ïa i faatere ai Zephania i to’na toro'a peropheta.
O te tau atoa i tapa'o ai lehova ia leremia. —
111.
—
Te huru
o
ta’na tohu.
E riro e, ua mataitai, ua faaitoito e ua oaoa roa Zephania i
te ora api ta te buka-ture tei itehia i roto i te Hiero
i roto ia Iseraela: teie râ, aita’toa oia i vare i taua tauiraa ra:
i faatupu
e
tauiraa papa‘u ê: te
vai noa ra te ma‘i no Iseraela i te vahi
hohonu: e ore te tumu o taua ma'i ra e iriti noahia, na roto i
te hoe faaueraa a te arii paieti ra, a losia. E ere te faahuruêraa
0 te haamoriraa i te faahuruêraa o te aau —
No
reira, te tohu nei Zephania i te Haavaraa a te Atua e fa-
tala nei. Aita oia e tamata nei i te faaore e aore ra i te faaatea
i taua mahana a lehova ; te tamata ne! râ oia i te faarîro i taua
mahana haavaraa ra, ei mea faufaa na to te fenua. — Na taua
haavaraa ra e tâmâ i te aau o te taata, oia hoi i te vahi hoho¬
nu ; na’na e haafanau i te hoe nunaa api, e te haehaa, e te iti,
0 te faatiaraâ roahia i te titiraa o te hara, e o te faataa ia’na
iho no lehova to’na Arii e to’na Fatu mana rahi. E e noho taua
Arii ra i rotopu i to'na pupu taata.
O te
mau
ohipa hanahana ta Zephania e tuu nei i te aro o to’na
taeae ei hioraa-faaitoitoraa na ratou, ia ore to ratou aau ia
haaparuparuhla i te hioraa i taua mahana riaria e fatata mai
— O te uputa taua haavaraa a lehova ra,
e ô atu ai Iseraela
i te anotau hanahana rahi tei fafauhia e lehova.
ra
VEA
IV.
—
POROTETANl
7
Tatuhaaraa.
Tuhaa Hoe: Te haamraa e haavahia’i luda, Pene 1.
Tuhaa Piti : Te haamraa e haava tataitaihia’i te mau nunaa
etene, e tae atoa ta i nia ia lerusalema. Pene ll-JIL 8. —
( E haavahia te Philiseti — o Moabi — o Amena — o Ethiopia
O Asura etc)
Tuhaa Toru: Ta teie haamraa e faahotu mai. Pene 111. 9-20.
E tamâhia te hoe toe'a ; e e noho te Arii i rotopu i to’na mau
taata.
—
la Zephanja, hoe â te Mesia e'ojehova, ta te peropheta e parau
nei e : « tel rote ia oe te Arii rà o Iseraela »
j — E te ohlpa
a taua Arii ra, o te ohipa ïa a te Mesia : e tâmâ oia i te mau utu ;
e taui i te aau; e upootia te parautia e te aroha: e monohia
te oto i te oaoa
‘
,
V.
—
Te hoe mau
haapiiraa rii huru rau na teie bulia.
Eita oia e faaherehere i te haa-
1. E Atua tahoo o lehova ;
moriraa idolo
(1: 2-6).
2. la faatia lehova i te ino ia tupu noa’tu, e tapao ïa e, ua
ite oia e; e tupu vave to'na iho mahana ( 1-7).— 3. la tae i to'na
mahana, e faito te mau taata atoa (1-8); eita te taata e ora i
to’na ario e i to’na auro i te reira mahana ( 1-8).
1 to lehova tairi faautuaraa i te mau nunaa èê, te haanei oia i to’na iho. ( 11; 7. 9 ) — o. Eita te taata hara e
ora i to’na teoteo ; e teiaha rà ta’na utua i taua teoteo ra ( II. 8,
4.
—
manao
10, IS ) — 6. ïe matamehai no te ora, o te pure ïa (111. 9 ).
PÿlRAU
RM
I.
üa pdrari roa o Manweva. — O te parau arôha rahi ïa teî faaroppapu-hia i te pae ropu no Eperera. Mai mua roa mai râ hoi to te mau taata
Rurutu no Papeete i te peapearaa i te maoro o te tere o taua pahi ra. üa
faarue hoi oia i Rurutu i te 3 no mati no te haere mai i Tahiti, na ïubuai; e inaha! aita hoe parau no’na i faaroo faahouhia i Tahiti, mai reira
mai â, e tae roa mai i te 10 no Eperera. No reira te Hau i'tono ai ia Lor¬
raine i Tubuaï e hio i te huru. Ua taa roa'tura te huru e ua parari roa i
te pô mahana maa, i te 6 no Mati, i te hora 10 i te pô. Ua iri i nia i to
âau, i te otue i Haramea. üa ora te mau taata, ua ino roa ra te tauhaa. E
pô vero e te pouri.
Te oto nei te manao i te haamanaoraa i teie pahi ta-ie tere rahi, o tei riro mai te hoe metua na to Rurutu taatoa e te mau f enua i te reira pae. E iti te
45 0 te matahiti o to’na hamaniraahia i Moerai e Peni ( Pettersen ) Na taüa
pahi ra i faauta i to mau tauhaa i oti ai te mau fare pnreraa e te mau fare o te
taata i Rurutu mâ; na’na i faauta i te mau orometua e rave rahi i to ràtou
mau tere evanelia. Te aroha’tu nei te Vea i te mau fatu no taua pahi ra.
Teie râ, eita e ore to Moerai i te imi faahoù i te ravea e oti faahou ai te tahi
Manureva api » ia oti te Tamai Rahi nei.
—
«
VEA
8
II.
ua
1.
Te Tatnai Rahi.
—
ore
te tau
—
POROTETANI
Te uâna rahi faahou iiei te tamai, no te mea
toetoe; ua haamata te tau mahanaliana.
1 Tunisie
( Âfirita Apatoerau I. —■ Ua tere roa to tatou pae i mua
Eperera, üa haru te nuu vau, oia toi te nuu hanahana rahi no
Parataue-Farani-Aro, o tei na Aiphiti mai, i te leni paari rahi tei parauhia te
—
i te avae
leni no- Mareth,
i.te otia i Tunisie, i raro. E tuhaa hanahana rahi ta te nuu
Farani-aro i taua rê rahi, e no te parari raa taua leni ra, otohe atura te nuu
Purutia-Italia a Rommel i te leni no Oudref, aita râ i maoro, parari faahou
atura; no reira i noaa'i i te nuu-van, i na oire ava
pahi o Gabès,
o
Sfax
Sousse, oia hoi na oire rarahi farani no Tunisie. I te taeraa te nuu
Paratane i reira, ua na mua hia te nuu no Farani-aro, Te eto ra to te oire
e
o
i te
oaoa
i to ratou farerei faahouraa„ i te
ratou i te rima
no
mau
nuu
farani
o
tei faaora ia
te enemi.
üa haere atoa i
mua te mau nuu marite e te paratane e te farani no Tunisiei-nia ,e ua îti atura te area fenua tei toe i te Purutia-Italia. Eita roa e maoro
e haamata faahou te mau aroraa rarahi
hopea i Tunisie; tiamâ roa’tuai Aferita taatoa. Eiha râ e manao e; e ohie noa te pae hopea o te ohipa; etaeta
rahi te enemi. Eita râ e ore: e hurihia oia i raro i te moana.
Ua
parauhia e:e iti te 35.000 mau auri Purutia-Italia tei mahere i to ta¬
i Tunisie, i te avae Eperera.
2.
J. Eutia.
No to te hiona e to te pape paari taheraa i te avae Eperera, vari iti rahi to nia i te mau purumu ; ua papepue te mau anavai ; no
reira ua faaea rii te mau faaûraa rarahi, i na pae e piti, maori râ i te area
mouâ tei parauhia o Kouban, i te pae i te miti ereere. Te parauhia nei râ,
e nuu rii rarahi to na
pae e piti e faaineine ra no te mau hepeton ae fatata nei. Ua faaite Rutia i te huru o te pau o te enemi ( Furutia ) mai te
10 no Noema 42 tae roa mai i te 31 no Mati 1943: 850.000 purutia-rumania tei pohe roa; 343.000 tei mau auri; 5090 manureva tei ino e aore ra
tei harûhia; 9.190 pereoo-pâ, 20.360 pupuhi fenua tei roaa mai. Te area fe¬
nua tei mahere faahou ia Rutia i taua paturaa ra: 480.000 kilometera tuea
( hurii faite o Farani taatoa. )
tou pae,
—
e
—
3. —■ Te tamai i ni’a i te reva. — Aita e faaearaa; i te mau mahana atoa
i te mau pô atoa, te haere tuutuu ore noa ra te mau nuu o te reva e to-
pita i te mau oire i Purutia, i Italia, i Farani e i te mau mahora tauraa
pahi reva. Ino rahi to taua mau oire ra e to te mau pahi reva o te enemi
tei tamata i te paruru i to ratou mau oire. üa parau Paratane e o Marite
e: cita teie mau
ohipa e faaea faahou.
4.
I te moana Patitifa. — E rê rahi faahou ta te mau pahi reva Marite-Oteteralia i te mau moana fatata i te fenua Papua. E 7 rnanua e e 5
pahi tauhaa i topitahia e taua mau pahi ra, i tai i te oire i Cavieng; e ua
topa pauroa i raro î te moana. Aita râ Tapone i vî i taua mau area moana
ra; te faaineine nei oi’a i te hoe nuu rahi moana, o te tamata i te haru faa¬
hou i te fenua Papua e i te mau motu Salomon tei mahere a’enei. Ohipa ra¬
—
hi â te vai nei i mua, no to tatou pae.
5. — Te mau pahi tei pau. — Ua faaite Paratane e: mai ia Tetepa 1939
tae roa mai ia Fepuare 1943, ua pau e 9 milioni tane .pahi enemi ( ua to¬
pitahia e aore ra ua haruhia, e aore ra ua totova ). Teie te faataaraa.’ 3.365.000
tane pahi purutia; 4.627.000 tane pahi italia; 626.000 tane pahi no te mau
fenua piri purutia. Ta Tapone râ, ua pau ta’na': 1.857.000 tane pahi e tae
roa mai
i teie nei
Imprimerie Eue F, Juyknxin — PAPsariE, tahiti.
\
Fait partie de Vea Porotetani 1943