EPM_Vea Porotetani_194305.pdf
- Texte
-
Te 43
0
Hihi 6.
ME 1943
te Matahitj
VEA
AITA’TO
INI
E NIü b TIA I TE
TAATA’TOA IA H'AAMAD MAORI RA O TEI HAAMAG
HIA RA, oiA HOi TE Mesia RA O
HOO
I
TE
MATAHITI
Ch. VERNIER,
E hohoa
lESü.
HOÊ:
—
I Kormetia 3, 11.
E PITI TARA
Directeur-Gérant.
paieti hoi to ratou.
n lim. m. 5. v. m.
i to’na taeraa’tu
tahua paieti rahi i te hoe mau
airaamaa rii rarahi roa, e ua haapuehia i nia iho te hoe mau haapueraa taria taata, e te hoe mau haapueraa arero taata, eita e
hope ia taio, no te rahi — Ua teitei e ua meümeu noa i nia i te mau
Te faaite nei te hoe parau vaha tahito tapope e :
i nia i te rai, hio maere aéra te hoe
airâaraaa.
Faaitehia’tura taua tahua paieti e ; Teie mau taria e teie mau
ta oe e hio maere na, o te mau taria ïa e o te mau arero ïa no
te mau taata tei parahi i te fenua, e o tei oaoa i te faaroo i te Pa¬
arero
rau a
te Atua tei a'ohia e to’na mau
tavani,
ep
tei oaoa’toa hoi i te
i te parau a te Atua, o tei ore roa râ to ratou aau i tauihia,
haapao i ta ratou e parau ra. — No reira, tei hade te •tino no taua feia ra ; o to ratou mau arero e o to ratou mau
taria ana'e tei afaihia i te rai ! ! !
parau
e 0
tei ore roa i
iti paari rahi teie o tei haapii ia tatou i te hoe haâpiiraa
Faufaa Tahito e na te Faufaa Api, maori rà : eita te ta¬
ata e ora i to’na hohoa paieti-rapae, i te paieti-roto râ, ’Oia hoi i te
aau haehaa e te hinaaro mau i te Atua.
E
aamu
tumu na te
Te na ô nei Hosea : E au hoi to outou maitai mai te âta poipoi e
mai te hau e pee vave ra. ( 6:4) — Hinaaro hoi au i te aroha, eiaha
i te tusia, e te ite i te Atua, eiaha te mautusia ta auahi ra. (6:6)
Te na 6 nei Isaia : 1 parau mai lebova e : no te mea te haafatata
mai nei te reo o teie nei feia ia’u, e te faatura mai ra to ratou va¬
ha ia’u, tei te atea ê râ to ratou aau ia^u nei, ra-atau faufaa ore to
ratou ia’u nei. (29:18)
VEA
3
Te
na
POROTETANI
ô mi I. Sam. 16:7. E ore hoi ta
lehova hioraa e au i te ta-
ata;: e hio hoi te taata i te huru i rapae au
la ite aau —
Teie ta lesu
reo :
E
ore
te feia
e parau
te Fatu, e hope paatoa i te tae i te
î haapao i te hinaaro o tau metua i
a‘e,
area o
lehova,
e
hio
mai ia’u ra : E te Fatu, e
basileia
ra o
te ao, o te taata râ
te ao ra. ( Mat. 7:21 ).
Aue to tatou ati, ia parauhia tatou e : ‘‘aita to ratou màitai i hau
i to te mau huru taata atoa : te parau nei ratou, aore rà e haapao
nei î”
E tiaoro tatou i te Atua ia horoa mai oia ia tatou i te itoito e riro
ai to tatou faaroo ei faaroo ora: ia riro to tatou maramarama ei
hioraa nehenehe, na te feia e hio mai, e ei haamaitairaa i to tatou
Metua i te
ao ra.
( mat. 5. 16 )
—
la taui mauhia te aau, ia mau te ture a te
eiaha i te vaha ana‘e, e tae mau ïa te aau, e te
basileia o te ao. -
Atua i roto i te aau,
tarià e te arero.. i te
Tau rata na Teuira a Maruhi
{ Adjudant-chef; orometua-nuu
/. / nia i le Uni, i le 6 no Noema
i Aferifa )
1942.
Parau rii api no te nuu i teie mau mahana faaùraa. Parau matamua :
raaifai roa to tatou mau tamarii Tahiti : mea itoito roa i nia i te mau
mea
ohipa i tuuhia
e te mau
m'i; Te vai nei te tahi
mau
raatira ia ratou e rave, i pihai roa iho i te enevahi hoe ftanere metera te atea, e tetahi e piti
E inaha üa faaù to tatou mau
iho à matoa ia au i
tefaauèraa e tapea, eiaha e tau. E hitu mahana otohe atura te enemi. —
Eita e û faahou i te enemi; puai rahi to te mau nuu amui i teie faaùraa
Nâ; to tatou mau tamarii i tanu i to ratou mau taata pohe. — Ua faarue
te enemi i to ratou mau faaearaa, ua horo i mûri. Te mau T. Tahiti tei
pej^e, e hitu ïa*. E ere rà i te mea ino; ua faahoihia i mûri, i te fare mai.
Teie te tahi : inanahi ua tae mai te rata na to tatou mau T. T. mauauri
i lialia, tei roa« mau auri i te faaùraa matou i Bir-Hackeim. Inaha, te ora ra
ratou, e mea maitai ; e parau aroha hoi teie : na te Fatu ratou e tauturu.
Tei papu maitai, ua tae mai terataa Vanbastolaër no Taravao, Tehaameamea no Papeete, e o Hanuetauhei(?) e o Manutahi, te teina o Paepae e o
Tamà Natüa e o Teamo, te vai atura à.—
Te itoito noa nei matou i te itoito no nia mai; eiaha e peapea; faaito*
ito ua fatata te rê ia tatou : na te Fatu iho à e horoa mai ; eita e ore; é
hanere metera, haere alu ai i te atearaa.
T. ‘Tahiti e to matou mau taeae taratoni.
—
Ua tapea
’
♦
VEA
tia te
mau
mea
POROTETANI
ia’na. Te aroha amui atu nei matou i to
to te mau motu i
lapiri i Tahiti. Tiai mai ia matou ia
//. ! nia i te leni i te 1o no
Te faaite atu nei
au
Tahiti taatoa e
hoi atu. —
Titema 1942.
ia oe e tei nia noa matou i te
leni i teie mau ma-
taù i faaite atu i te tahi rata e 7
tamarii Tahiti i pepe; te reira noa iho à. Ua maitai pauroa. — Ua pepe
atoa O Leon Mataitài; ua maitai rà i teie nei; tei mûri à, aitâ i hoi mai i
mua. Te tahi pae tei hoi mai na te fare ma‘i mai, ralou tei faaite mai i te.
tahi parau aroha roa no to raatau taeae iti no Charles Terorotua, ua pohe
oia i Beyrouth; e ma‘i noa i pohe ai ; o te parau api ïa i roto i 'te nuu nei ,
Teie te tahi ; te mau tamarii tahiti tei pepe i te tamai matamua, nâ'‘
faahoihia’tu ratou, aita matou i ite i to ratou hoiraa'tu; ua. faaroo rà matou
na te mau tamarii i hoi mai na te fare ma‘i i faaite mai. No reira te aro-'
ha'tu nei matou i te mau fetii no Terorotua, e to’na mau taeae e to’na
hana;
te tamau noa nei i te tamai. Mai
metua i Tahiti na.
Te tamai rà, te tamau noa
na
nei îa; aita e faaeara. Ua iteite paha outou
teie faaùraa piti: ua tausani te kilometera
roto i te radio i te parau no
tei haere i mua. Ua
ta matou i roaa e te
to te Purutia
Italia
e
faaroo matou; te mau mau auri 75.000 ïa e hau atu â
Paratane. Tei pohe: e 30.000 e tia hapa, e pau taM'
te mau pereoo pà auri e te pereoo uira eita e roaa la-
taio.
Ua fatata
roà
matou i teie nei i te oire
rahi
ra no
Italia i teie pae j’
Aferita-Apatoerau. la tia i te Fatu, e riro paha matou i te tae i teie:
oire na mua ae e na mûri teie rata te tae atu ia oe ra.
Te tahi vahi maitai roa’tu i teie nei: ua amui mai te Farani e te Marite,t:
teie tamai,
To matou e tae nei i nia i te leni tamairaa mea maitai pauroa, te itoito noa:;
nei i te itoito no- nia mai ; te tamai noa nei e tae noa'tu i te taime no te Ré;
ta te Fatu e horoa na to tatou pae hau amui; e na te Fatu e faafarereâf
Aferita apatoerau no
faahou i to tatou
fenua na.
Aroha'tu te mau orometua e te
III. 7 nia i te leni. I te 10 no
Paroïta taatoa i Papeete.
a- ?
Tenuare 1943.
3 avac i teie nei.
Teie te tahi parau iti taù e faaite ia oe maori rà ta tatou mau T. T. e
mau auri ra i Italia ua tae mai tau rata na Italia mai : 16 ratou te rahiraa; aita ra i taa ia‘u to ratou mau i‘oa taatoa.
Teie te tahi: te mau T. T tei pêpê, te hoi atu na i te fenua. Ua tae mai te
parau faaite i te Bataillon e e hoi ratou. — Ua faaite ena vau ia oe i te
parau aroha no to matou taeae no Terorotua tei pohe i Beyrouth. Aita
Tei nia matou i te
'
.V;
leni aita i hoi i mûri. Ua hau e
POROTETANl
VEA
maiou i ite i to’na
poheraa
ha atu nei matou i to’na
matou teie
e
no
mau
te mea tei nia noa matou i te leni. Te arometua e to’na mau fetii i Tahiti na. — O
toe nei i roto i teie
Bataillon,
nei itetamai. Etehaerenoa nei to tatou pae
mai te
mea
ra
e, ua
poto te taime toe, ia tia i le Fatu.
IV. E rata
Amaru
ua
Ua faaroo outou e, e mea
hiti. No reira
e oaoa
maitai. Te tamau noa
i mua oia hoi te Hau-Amui
e mea
tatou
no
—
( no Haapiti. )
maitai
roa
to tatou pae, i teie hopea mata-
taua vahi ra, no te mea ua
manuia to tatou
pae; eiaha râ tatou e oaoa noa i to tatou-pae tino ; e horoa rà i te oaoa
ia lehova no te mea tei ia’na te manuiaraa e te rê ta tatou e liai noa nei.
Haamanao mai ia matou
e
ia‘u hoi i nia i te aroraa, a haamana‘0 atoa
i
noa’tu i te mau Hau
Farani ! France toujours !
to tatou metua vahiné ia Farani i roto i te ati e tae
e
tauturu nei ia tatou.
—
la
ora
Teriitaualrohotu
a
Mataitai, tavana.
Ua lîitimaue roa to Papeete i te mahana toru, i te ‘à\ no mati,
faaroohia’i e: ua pohe roa o Mataitai tane, tavana i Afareaitu.
I to matou farereiraa ia’na i te tare raa'i i Papeete i te Sapati,
i te 28 no Mati. e mea huru maitai oia i reira. E inaha, i te
a
te hoe ati oioi rahi. Faautahia’tupoheraa. — Te faahanahana nei
teie Tavana tahito roa. Ua fanau oia i Afaahiti'i te
mahana piti to’na tupuraahia e
1 Afareaitu e tei reira to’na
ra
te Vea
i
matahitf 1869.
'
pinepine to te arii to Pômare V
faaearaa i reira; e no to’na hioraa e: te huru au ra te hohoa
no Mataitai nei e to Hinoi, faamu atoa’tura Pômare V ia Ma¬
E mataeinaa arii ïa ; e mea
taitai.
haapiiraahia i te mau haapiiraa i'Papeete,
orometua haapii tauturu i Afareaitu i te
matahiti 1892. — I te faaipoiporaahia o Hinoiarii ia Teriimaevarua i Pora-Pora, ua tae Mataitai i reira. — Na Pômare V i
imi i ta’na vahfne, ia Temarumaru v. a Tenuu, no Afareaitu.
I te matahiti 1893, ua maitihia o Mataitai ei Tavana-piti no
Afareaitu; i te matahiti 1895, riro atura ei tavana mau, e mai
reira mai â e tae roa mai i teie nei, ua mau noa bia i taua to¬
I mûri a‘e i to’na
toaa’tura to’na toroa
roa ra.
E tavana oia no te mau tavana no
Eimeo Raravaru. —
te aihuafetia ha-
Ua màtau. oia i te mau tavana Rahi atoa tei faatere i
raau nei. i te matahiti 1936 to’na ia tafetiaraahia i te
'nahana.
•
VEA
POROTETANI
5
Mataitai i to’na faaroo, e tae noa’tu i te hoto’na rà puai, tei te mau ohipa ïa o te hau. —
Ua haapao atoa
pea ;
*
*
*
Te papaimainei o
Tapa‘o orometua faatere ia Aîare-
aitn
api oto rahi no Afareaitu, oia
pohe a'enei to tatou tavana, o Mataitai i te 31 no mati
e ua hunahia i te mahana matamua no Eperera. Ua rahi te taata tei tac mai : to Afareaitu iho, to Haapiti mai, to Teavaro
mai, Ua tae atoa mai te mono Tavana Rahi, e te Faatere Hau,
e te Tavana oire e te Tavana piti no Papeete mai, e te Peretiteni
no te Tomite de Gaulle, e te Tavana ra o Teriieroo e te tahi raatira tapao toru. E na’u i faatere i te oro'a hunaraa i roto i te
tare pure i Afareaitu e tae noa’tu i te raenema. Ua tae atoa mai
te hoe nuu f.aehau i roto i te aua o te fare pure e o tei apeeatu
ia’na e tae noa’tu i te menema. E ia oti ta te orometua pure i
te menema, i reira na taata toomaha i te tiaraa niai i te utu
0 te menema, e ua orero ralou i te mau parau maitatai no Ma¬
taitai.
Na Teriieroo te oreroraa hopea. — Na’u, i farii, mai
te haamauruuru atu i té Tavana Rahi e te mau manihini atoa
0 tei tae niai. »
Te faaite atu nei au i te parau
*
hoi
ua
—
Haapiiraa Bibilia
Te
I.
peropheta
Te taata ra o
—
ra, o
Zephania.
Zephania.
faatapuni nei », te auraa, e aonei. » E rave rahi te mau Zepha¬
nia i te Faufaa Tahito ; e mea taa maitai râ te pâpâraa no Zepha¬
nia peropheta. Te na ô nei te Pene I, irava 1 : Te parau a lehova
i tae mai ia Zephania, a Kusi, a Gedalia, a Araaria, a Hizikia. —
No te mana‘0 râ te tahi pae e, hoe â teie Hizikia, e o Hezechia,
arii no luda, no reira ratou i parau ai e : e toto arii to Zephania
Il
To’na anotau. — E ere i te mea faataa âtà, no te
mea te na ô nei te pene I. irava 1 e: i te anotau a losia a Amona,
arii no luda. — E mootua ïa losia no Manase. Tei te
Taua io’a
re
ra ;
«
—
o
ra :
«
o
la lehova e
ta lehova e paruru
POROTETANl
VEA
6
tau no Manase to
Habakuka faatereraa i to’ua toro'a
peropheta
O Amona tei mono ia Manase; te pee ra oia i
te e'a a to’na metua, a taparahihia’i oia e to'na mau tavini ( mat.
641 ). E va‘u noa iho matahiti to ta'na tamaiti, ta losia, a faaariihia’i oia. — E Inaha ! mai to’na apiraa mai te iteraahia to'na
i lerusalema.
—
paieti. Huru ê roa oia i to’na metua — Eaha râ te tumu?
vahiné, na ledida, no Bosekata ( II Arii
faaroo i te Atua mau e te ora.
la tae i te 16 o to’na matahiti to losia haamataraa i te imi i te
Atua no to’na tupuna o Davida (11 Par. 34. 3). — la tae i te 20
O to’na matahiti, to’na ïa tamaraa i te fenua i te mau idolo e
ta ratou mau fath. E ia tae i te 25 o to’na matahiti, to’na ïa ha¬
amataraa i te faaetaeta i te lare o lehova i lerusalema. E inaha,
tai te raveraahia te mau vahi ino no taua (are ra, to te tahua rahi, to Hilikia ite faahouraa i te buka-Ture tei vai moe noà.
(Deuteromoni) — Riro atura taua buka-Ture tei taiohia i te aro
0 te taata, ei faatupuraa i
te tatarahaparaa e te hoe ora api-i
foto ia Iseraela.
O te tau mau ïa i faatere ai Zephania i to’na toro'a peropheta.
O te tau atoa i tapa'o ai lehova ia leremia. —
huru
E riro e, na to’na metua
22-1 ) i haapii ia’na i te
111.
—
Te huru
o
ta’na tohu.
E riro e, ua mataitai, ua faaitoito e ua oaoa roa Zephania i
te ora api ta te buka-ture tei itehia i roto i te Hiero
i roto ia Iseraela: teie râ, aita’toa oia i vare i taua tauiraa ra:
i faatupu
e
tauiraa papa‘u ê: te
vai
noa ra
te ma‘i no Iseraela i te vahi
hohonu: e ore te tumu o taua ma'i ra e iriti noahia, na roto i
te hoe faaueraa a te arii paieti ra, a losia. E ere te faahuruêraa
0 te haamoriraa i te faahuruêraa o te aau —
te Atua e fafaaore e aore ra i te faaatea
ne! râ oia i te faarîro i taua
mahana haavaraa ra, ei mea faufaa na to te fenua. — Na taua
haavaraa ra e tâmâ i te aau o te taata, oia hoi i te vahi hoho¬
nu ; na’na e haafanau i te hoe nunaa api, e te haehaa, e te iti,
0 te faatiaraâ roahia i te titiraa o te hara, e o te faataa ia’na
iho no lehova to’na Arii e to’na Fatu mana rahi. E e noho taua
Arii ra i rotopu i to'na pupu taata.
O te ohipa hanahana ta Zephania e tuu nei i te aro o to’na
mau taeae ei hioraa-faaitoitoraa na ratou, ia ore to ratou aau ia
haaparuparuhla i te hioraa i taua mahana riaria e fatata mai
ra — O te uputa taua haavaraa a lehova ra, e ô atu ai Iseraela
i te anotau hanahana rahi tei fafauhia e lehova.
No
reira, te tohu nei Zephania i te Haavaraa a
tala nei. Aita oia e tamata nei i te
i taua mahana a lehova ; te tamata
VEA
IV.
—
7
POROTETANl
Tatuhaaraa.
Tuhaa Hoe: Te haamraa e haavahia’i luda, Pene 1.
Tuhaa Piti : Te haamraa e haava tataitaihia’i te mau nunaa
etene, e tae atoa ta i nia ia lerusalema. Pene ll-JIL 8. —
( E haavahia te Philiseti
O Asura etc)
—
o
Moabi
Tuhaa Toru: Ta teie haamraa e
E tamâhia te hoe toe'a ; e e
taata.
o
Amena
—
o
Ethiopia
faahotu mai. Pene 111. 9-20.
noho te Arii i rotopu i to’na mau
—
la Zephanja, hoe â
nei e : « tel rote ia
a taua Arii ra, o te
e taui i te aau; e
te oto i te oaoa
V.
—
—
te Mesia e'ojehova, ta te peropheta e parau
te Arii rà o Iseraela »
j — E te ohlpa
ohipa ïa a te Mesia : e tâmâ oia i te mau utu ;
upootia te parautia e te aroha: e monohia
oe
‘
Te hoe mau
,
haapiiraa rii huru rau na teie bulia.
Eita oia e faaherehere i te haa-
1. E Atua tahoo o lehova ;
moriraa idolo
(1: 2-6).
2. la faatia lehova i te ino ia tupu noa’tu, e tapao ïa e, ua
ite oia e; e tupu vave to'na iho mahana ( 1-7).— 3. la tae i to'na
mahana, e faito te mau taata atoa (1-8); eita te taata e ora i
to’na ario e i to’na auro i te reira mahana ( 1-8).
4.
ora
i te mau nunaa èê, te haa) — o. Eita te taata hara e
utua i taua teoteo ra ( II. 8,
6. ïe matamehai no te ora, o te pure ïa (111. 9 ).
1 to lehova tairi faautuaraa
nei oia i to’na iho. ( 11; 7. 9
i to’na teoteo ; e teiaha rà ta’na
—
manao
10, IS )
—
PÿlRAU
RM
I.
üa pdrari roa o Manweva. — O te parau arôha rahi ïa teî faaroppapu-hia i te pae ropu no Eperera. Mai mua roa mai râ hoi to te mau taata
Rurutu no Papeete i te peapearaa i te maoro o te tere o taua pahi ra. üa
faarue hoi oia i Rurutu i te 3 no mati no te haere mai i Tahiti, na ïubuai; e inaha! aita hoe parau no’na i faaroo faahouhia i Tahiti, mai reira
mai â, e tae roa mai i te 10 no Eperera. No reira te Hau i'tono ai ia Lor¬
raine i Tubuaï e hio i te huru. Ua taa roa'tura te huru e ua parari roa i
te pô mahana maa, i te 6 no Mati, i te hora 10 i te pô. Ua iri i nia i to
âau, i te otue i Haramea. üa ora te mau taata, ua ino roa ra te tauhaa. E
pô vero e te pouri.
Te oto nei te manao i te haamanaoraa i teie pahi ta-ie tere rahi, o tei riro mai te hoe metua na to Rurutu taatoa e te mau f enua i te reira pae. E iti te
45 0 te matahiti o to’na hamaniraahia i Moerai e Peni ( Pettersen ) Na taüa
pahi ra i faauta i to mau tauhaa i oti ai te mau fare pnreraa e te mau fare o te
taata i Rurutu mâ; na’na i faauta i te mau orometua e rave rahi i to ràtou
mau tere evanelia. Te aroha’tu nei te Vea i te mau fatu no taua pahi ra.
Teie râ, eita e ore to Moerai i te imi faahoù i te ravea e oti faahou ai te tahi
Manureva api » ia oti te Tamai Rahi nei.
—
«
VEA
8
II.
ua
1.
Te Tatnai Rahi.
—
te tau
ore
toetoe;
ua
—
POROTETANI
Te uâna rahi faahou iiei te tamai, no te mea
haamata te tau mahanaliana.
1 Tunisie
( Âfirita Apatoerau I. —■ Ua tere roa to tatou pae i mua
Eperera, üa haru te nuu vau, oia toi te nuu hanahana rahi no
Parataue-Farani-Aro, o tei na Aiphiti mai, i te leni paari rahi tei parauhia te
—
i te
avae
leni
no-
Mareth, i.te otia i Tunisie, i
Farani-aro i taua rê rahi, e no te
Purutia-Italia a Rommel i te leni
no
E tuhaa hanahana rahi ta te
raro.
parari
leni
nuu
otohe atura te nuu
Oudref, aita râ i maoro, parari faahou
i na oire ava pahi o Gabès, o Sfax
raa taua
ra,
reira i noaa'i i te nuu-van,
e o Sousse, oia hoi
na oire rarahi farani no Tunisie. I te taeraa te nuu
Paratane i reira, ua na mua hia te nuu no Farani-aro, Te eto ra to te oire
atura;
i te
no
oaoa
i to ratou farerei faahouraa„ i te
ratou i te rima
no
mau
nuu
farani
o
tei faaora ia
te enemi.
üa haere atoa i
mua te mau nuu marite e te paratane e te farani no Tunisiei-nia ,e ua îti atura te area fenua tei toe i te Purutia-Italia. Eita roa e maoro
e haamata faahou te mau aroraa rarahi
hopea i Tunisie; tiamâ roa’tuai Aferita taatoa. Eiha râ e manao e; e ohie noa te pae hopea o te ohipa; etaeta
rahi te enemi. Eita râ e ore: e hurihia oia i raro i te moana.
Ua
parauhia e:e iti te 35.000 mau auri Purutia-Italia tei mahere i to ta¬
i Tunisie, i te avae Eperera.
2.
J. Eutia.
No to te hiona e to te pape paari taheraa i te avae Eperera, vari iti rahi to nia i te mau purumu ; ua papepue te mau anavai ; no
reira ua faaea rii te mau faaûraa rarahi, i na pae e piti, maori râ i te area
mouâ tei parauhia o Kouban, i te pae i te miti ereere. Te parauhia nei râ,
e nuu rii rarahi to na
pae e piti e faaineine ra no te mau hepeton ae fatata nei. Ua faaite Rutia i te huru o te pau o te enemi ( Furutia ) mai te
10 no Noema 42 tae roa mai i te 31 no Mati 1943: 850.000 purutia-rumania tei pohe roa; 343.000 tei mau auri; 5090 manureva tei ino e aore ra
tei harûhia; 9.190 pereoo-pâ, 20.360 pupuhi fenua tei roaa mai. Te area fe¬
nua tei mahere faahou ia Rutia i taua paturaa ra: 480.000 kilometera tuea
( hurii faite o Farani taatoa. )
tou pae,
—
—
3. —■ Te tamai i ni’a i te reva. — Aita e faaearaa; i te mau mahana atoa
i te mau pô atoa, te haere tuutuu ore noa ra te mau nuu o te reva e topita i te mau oire i Purutia, i Italia, i Farani e i te mau mahora tauraa
pahi reva. Ino rahi to taua mau oire ra e to te mau pahi reva o te enemi
tei tamata i te paruru i to ratou mau oire. üa parau Paratane e o Marite
e: cita teie mau
ohipa e faaea faahou.
4. — I te moana Patitifa. — E rê rahi faahou ta te mau pahi reva Marite-Oteteralia i te mau moana fatata i te fenua Papua. E 7 rnanua e e 5
e
pahi tauhaa i topitahia e taua mau pahi ra, i tai i te oire i Cavieng; e ua
topa pauroa i raro î te moana. Aita râ Tapone i vî i taua mau area moana
ra; te faaineine nei oi’a i te hoe nuu rahi moana, o te tamata i te haru faa¬
hou i te fenua Papua e i te mau motu Salomon tei mahere a’enei. Ohipa ra¬
hi â te vai nei i mua, no to tatou pae.
5. — Te mau pahi tei pau. — Ua faaite Paratane e: mai ia Tetepa 1939
tae roa mai ia Fepuare 1943, ua pau e 9 milioni tane .pahi enemi ( ua to¬
pitahia e aore ra ua haruhia, e aore ra ua totova ). Teie te faataaraa.’ 3.365.000
tane
pahi purutia; 4.627.000 tane pahi italia; 626.000 tane pahi no te mau
Ta Tapone râ, ua pau ta’na': 1.857.000 tane pahi e tae
fenua piri purutia.
roa mai i teie nei
Imprimerie Eue F, Juyknxin
\
—
PAPsariE, tahiti.
Fait partie de Vea Porotetani 1943