EPM_Vea Porotetani_194304.pdf
- extracted text
-
AITA'TU E NIÜ
E TIA I TE TAATA'TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAH
HIA RA, OIA HOI TE
HO O
I
TE
Ch.
Mesia RA O Iesu. —
MATAHITI
VERNIER,
HOÊ;
E
I Korinetia 3', 11.
PITI TARA
Directeur-Gérant.
I te vahi hoe^ ma te hinaaro. (Ohipi u-i)
Te vai ra i te oire i Prague (o te oire rahi ïa no te fenua
Tcheko)
te hoe fare pureraa cathédrale ; e, i roto i taua fare
pureraa ra, te
hoe tao'a faufaa rahi. Ua paruruhia ïa i roto i te hoe piha, tei opanihia e te hoe opani etaeta roa, e hitu rota to taua opani ra
; e mea
taaê te tahi rota i te tahi rota; oia’toa na taviri, e mea taaê anaa
te tahi i te tahi. E ua operehia taua na taviri e hitu ra i na taata
taaê e hitu, i taua oire ra ; tei te rima o te epikopo te tahi ; tei ta
tavana oire te tahi ; tei te feia maitatai anae,
E inaha, te putuputu nei taua na taata e hitu nei, hoe
i te raatahiti hoe
—
e
iriti i teaOpani,o te piha
te fare pureraa, e toteoirehoi,
putuputuraa
tao'a, ia mataitai to
i taua faufaa rahi. Eahate meaema-
hiti ai taua opani ra, maori.râ ia tairuru na taata e hitu tei maù i te
taviri, i te vahi hoe, e ia taviri tataitahi ratou i ta ratou rota i te taime
hoe. I reira te mau daiamani anaana e purapura mai ai,
ofai maitatai e rave rahi te huru, i te mata o te taata.
e
te
mau
Eaha te tupu ahiri i mairi te hoe noa a'e no na tâata e hitu ? Teie
ïa: eita te opani e mahiti ; eita te taata e mataitai i te tao'a nei.
Teie te auraa: e ava'e tumu teie; te ava'e o te Hopetoma mo'a.
Eaha te mea e faufaahia’i tatou i taua Hepetoma taaê roa. la tai¬
ruru maite tatou i te vahi hoe (eiaha te hoe ia toe) e mai te mana’o
hoe, E taviri anae ta tatou no te mau tao'a a te Atua. E mahiti râ
anei te uputa o taua mau tao'a ra, e e faufaahia anei tatou i te rei¬
ra, mai te mea, aita tatou e tairuru maite nei i te vahi hoe, e mai
te mana'o hoe. Faarue i te mau mana'o iino, te feii, te tairaro, ta
taiva, e te haâvarè. — E te vai ra to oe peapea i to oe baeae : e ma¬
ta naoe i te farerei ia’na e i te faaore i te peapea... E ia na reira
te feia’toa tei maù i te taviri o te piha tao'a a te Atua, ei reira te
opani 0 te aroha o te Atua e mahiti ai !
VEA
POROTETANI
Ei tautururaa i te Faraide Poheraa (23 no Eperera)
Faasatauro ihora raton la^na i reira, e na taata
parau ino ra, i te rima atau e hoe, i te rima ani hoi
e tâhi. (Luka 23: 33).
Te faahanahana nei te Ekalesia
no
lesu i te ao nei
—
na
roto i te hoe
taaê — i te poheraa no to fatou Fatu, no lesu, ta Paulo i papai
Roma, i te na-ô-raa e: Ua faarahi râ te Atua i to’na aroha ia tatou
nei i te mea, te vai taata hera noa nei â tatou, i poha ai te Mesia no tatou
pureraa
i to
nei.
(5-8) - Area râ hoi, e parau aro rahi teie, oia hoi te parau no
poheraa o te taata mo'a e te parautia, ei taraehara na tatou. — E hio
te
tatou i teie mahana i
Satauro
na
e
toru tei faatiahia i nia i te aivi i Ka-
lavari, i te vahi tei parauhia: o Kpranio.
I,
—
Te Satauro teiîaatiahia i te rima atau o te Mesia.
I.
—
O te Satauro la
no
tei taiva
te taata hara
e
tae noa’tu i te
pohe.
Mai ia lesu, ua patiti atoahia oia i te naero, na roto i te faaueraa a te
hau roma. Te tahe nei to’na toto; te mauiui nei to’na tîno — Teie râ te
vahi maere e te riaria mau no teie taata: to’na itoito i te tahitohito e i te
faaino i te Mesia
tae noa’tu i te hopea roa,'a
pohe atu ai.
pouri ai te fenua, i amaha’i te paruru o te hiero, i parari
ai te mau menema, teie to’na ,reo vahavaha ; o te Mesia oe ra, a faaora
ia tatou!
Aita roa to’na aau i haapiihia i te oto o te taata, i te mau
reo aroha no lesu i nia î te Satauro, e i ta’na’iho hara — E pohe â oia
i roto i ta’na mau hara.
E homa e ! E ara tatou, o te pohe atoa tatou
e
I te taime i
I
—
—
i nia i te Satauro o te taata taiva.
II.
—
Te Satauro tei faatiahia i te rima aui
o
te Me¬
sia.
'fï'
\.
—
Te
:
O te Satauro la
no
te taata hara
o
tei tatarahapa.
nei teie taata hara tei
patitihia i ropu. Eaha ïa auraroraa i
tupu ai? Ua farerei anei raua i mua ra? e aore ra, no teie roa nei te putaraa o to’na aau i te hohoa no teie taata parautia tei tahitohitohia, e o tei
auraro
pure no
te feia tei hamani ino mai ia’na? Aita tatou i ite; ta tatou râ e
hio nei, teie ïa : te fariu nei to’na mata ia lesu, ma te aau tatarahapa. A hio
na
i ta’na
reo
a'oraa i to’na hoa rave parau
inoî e mea tia râ to taua
pohe; 0 te utua mau teie i ta taua i rave. Area teie taata, aita roa ta’na
e parau ino. Te auê nei, te pii tatarahapa nei i nia i ta’na Satauro; te tiaoro
nei oia ia lesu, ia faatiamâhia to’na aau, a pohe atu ai: E te Fatu, haa-
3
POROTETANI
VEA
ia‘u, ia tae oe i to oe ra basUeia. — E ua aroha lesu ia’na i
te parau ia’na e: / teie nd mahana (aue ïa oioi e!) ei paradaiso (aue ïa faaearaa q\) o oeeo vau atoa (aue ïa amuiraa e!) — Te
oho matamua no te pohe tusia o lesu i nia i te Satauro : e taata rave parau
manao oe
reira ra, mai
ino ïa. Mamoe iti oaoa rahi teie. na to te rai !
III. Te Satauro i îaatiahia i ropu !
1. O to te taata parautia
1 to tatou faafatataraa i
to tatou avae ; e
la!
pihai iho i taua Satauro ra, a iriti i te tamaa o
vahi moa roa teie. Te hio pae tahi noa ra na taata hara,
tatou râ, aita i hio ta-aoao ia’na. O tatou o tei haàmaramararaahia e te Evanelia, ua ite tatou i to’na mata taatoa, e to’na hanahana. O te
Mesia teie, te taata parautia. Aita roa ana ohipa ino i rave ; ua heheu mai
oia i te Metua ; ua haapii i te taata i te e‘a e ora’i ; ua faainohia, ua haavahia
ua faasataurohia, e te tahitohitohia nei. —
ia lesu ; o
E homa e ! e nahea tatou la’na ? Eiaha tatou e parau e : ua mâ to tatou
rima i to’na
mau
toto; no te mea,-na ta tatou hara i patiti la’na, na to tatou
ino i moto la’na. E au mau ia tatou ia tatarahapa, e ia oto. —
Faaitoito râ. Te feiâ tei oto e tei âuê no ta ratou hara, inaha ! te patiti
nei lesu i ta ratou mau hara i nia i taua satauro ra;
aita’tura e faahaparaa.
C. V.
Tuatapaparaa parau fahito no fe fenua nei.
Te tamai no te fei pî.
Te hoe
mea maere rahi
tei maerehia e te mau etene, o tô ra¬
tou ïa iteraa i te maru rahi o te
ra
mau
(hopea).
haapaoraa
a
Pômare i to’na
enemi. Aita i maoro, ua parare taua roo no’na ra i ro-
topu i te mau taata tei tapuni haere i roto i te mau mou'a i
mûri a'e i te aroraa, — Ho‘i atura ratou i te pô, i to ratou
mau utuafare; e inaha! te vai maitai noa ra ta ratou mau va¬
hiné e ta
ratou
mau
tamarii,
aita te hoe mea na ratou i ino
na'o atura ratou e : o te
e
ta ratou mau faufaa atoa ra ;
a'e i te feia upootia ra. Ma-
noa
faaroo apî te tumu
no
taua
maru
e
taua hamani maitai ra.
Ua haere niai ratou i
mua i te aro o te arii, o tei faaore i ta
hapà, e ua auraro maite atura ratou 1 to’na mana.
Ua faatia faahouhia’tura Pômare i roto i to'na toro'a arii na
roto i te hinaaro oite taata atoa.
ratou
4
VEA
POROTETANl
Ua faaorehia i reira te mau
ntuatare
idolo i te auahi,
mau
marae mataeinaa e
nia iho i te fenua nei
i
noa
te
mau
marae
üa tahuhia te
a‘e.
faaoi'e roahia te haamori idole, e te
hamani ioo atoa e vai i reira, i roto i te mau oire atoa ra.
mau peu
e
ua
Ua ora’tura te taata i te titiraa
etene ;
ati
e
ua
matara ratou i
te
te haavare
o
lifi
mau
te arii m
a
te
o
mau
te
tahua
pô ra, e
hurihia 1 roto i te vari te mau atua ofai ta ratou i haamori
Ua faaorehia te uiimi tamarii e te peu atoa i
ua
ra.
faahapahia i roto
i te Parau
te Atua.
a
•
Tei te otiraa te tamairaa ia Narii
i Elmeo. Taua Vea
ne.
Tei
te
i
vaa
pii e:
ta’na faaileraa i te
te hoe ïa
o
iriraa to’na
te fenua mai te
rie,
ra.
ra, ua
tahua
tahatai
mau
ouâ’tura
ra,
ua pau, ua pau
reva’tura te hoe Vea
rahl tahito
Huahi-
no
oia
i
nia
i
i le pure ana‘e. la hope
parau no te pauraa o te mana o te eteo te haamori idolo i
Tahiti, ua haere
te huri taereraahia
e
aiia'e te mau orometua e te feia faaroo atoa i roto i to ratou
tare pureraa, ei haamaitai i te in'a'o te Atua no te mau mea
m^aere
ta’na i
Aita i
maoro
i Tahiti nei,
e
taatoa, e alla
rave.
ua
haere mai o Noti
ua
tapae
raua o
i farerei faahou i
raua
idolo, e hoe iti a‘e. Ta
Tehâmaru
te
tahi
mau
râ i farerei i roto i
raua
(Hayward)
i Pare. Üa taamu raua i te fenua
raua
peu haamori
oire atoa,
mau
fare pureraa ia, ua oti i te faatiahia, (; ua haapaohia i
toru pureraa i te Sapati, e hoe pureraa i te hepetorna.
Te feia tei maoro i roto i te haapiiraa hibilia i Moorea, o ratou
e
mau
reira
e
îa tei fa,dore i te
tai ta ratou
mau
ohipa
pureraa, e, e mea nehenehe mai-
raveraa.
Ei tautururaa i te Sapati TiafaaJiouraa (“25 no Eperera)
Ua parau maira lesu ia’na; E tera vahiné, eaha oe i
oto ai? O vai ta oe e imi na?
y
E mahana
rahi
oaoa
Te tumu? aita lesu i
Ora i le vairaa
o
faaroo i riro ci
mea
te
teie
mau
pohe:
no
(loane 20-15).
te Ekalesia
no
lesu i te ao nei.
i roto i te tapea o te
pohe; aita te
tiafaahou oia. Aita
atura to tatou
ua
faufaa ore,
tatou atoa tiai. I te mahana
ûiaa, ua taiiuhia te Faufaa Tahito e to Ture atoa i roto i te mee to
VËA
i tana mahana matamua
nema ;
api,
POROTETANI
te
hepetoma, inaha e ora
api leie e tupu nei, i oaoa’i to te ao. —
e e ao
lü hio
5
tatou
i
te oto
o
teie
ra
o
vahiné i te
poipoi o te mahana
tiafaahouraa.
I.
Eaha
ta teie
mau
vahiné
e
oto ra i tana
poi¬
poi ra ?
Te olo ra oia i to’na Fatu herc,
tei polie...
e
tei moe.
—
Here rahi to teie vahiné i to’na Fatu, i horo ai oia i te
poi¬
poi roa i te menema e miri ia’na. Area, e mea tia roa teie hereraa :
e
anei
ere
o
naradi i nia f te
Maria
avae o
teie, te vahin'e tei ninii i ta’na monoi
lesu, mai te oto, i te mahana i parahi
manihiai ai lesu i ô Simona ; e ere anei, o Maria
teie,-te vahiné
demoni rahi tei auauhia e lesu ; e vahiné tarahu rahi; no
reira,
eiaha tatou
i taua
e
poipoi
maere
i to teie vahiné mana'ona'oraa i to’na Fatu
imi maiteraa ia’na. E hohoa Maria no
ia’na to’na Fatu, tei mairi to'na mauturu; tei
ino to’na faaroo, to’na tiairaa, tei
paruparu te aau...., e o ta
te Fatu e ni nei e: eaha oe i oto ai?
te taata tei
II.
ra, e to’na
moe
Eaha te tumu i monohia’i te oto
i te oaoa, i taua
i.
a
taua vahiné ra,
*
poipoi ra ?
To’na Fatu here i pohe na, ua ora mai nei ;
i moe na, ua itca
mai nei I
•Vue te
no
to’na
oaoa
o
Maria e, i to’na faaroo faahouraa i te
Fatu; te tupu ra ia’na te reo a lesu:
reo
mau
tei oto, e
to’na oaoa, ua haamairi oia
e ao to
faaoaoahin ratou. — No te rahi o
ia’na i te pae avae no lesu, mai te
parau e: Habouni (e te orometua e! ) Ua hinaaro atoa oia e lapea etaeta la’na, ia ore oia la
moe ô faahou. — Te oaoa o teie vahiné, o te oaoa ïa no te ite
matamua roa' o to lesu
tia nei oia
e
tiafaahouraa; e oaoa manii noa ; te horo
i te mau pipi no lesu.
faaite i te parau api
Oia’toa oe, e te taata aroha, tei moe ê to oe oaoa, e te hau; o
oe hoa nui, mai te manao e : ua
moe, ua pohe, eita
tei imi i to
e
roaa
e
a
-ora
faahou mai! A
oaoa
!
Ua tia faahou mai. Te
nei oia
tei plhaliho e tei roto ia tatou. E mai ia’na e
nei,
tiafaahouraa ci parau
fariihia te taraehara i ta tatou
Opani: 1 Pet. 1. 3.
G. V.
e
ora’toa tatou,
—
Ua riro to’na
peeraa no ta: tatou mau tarahu; ua
mau
ora
mûri noa’tu ;
hara atoa.
—
POROTETANl
VEA
6
Haapiiraa Bibilia
Te peropheta ra, o
1.
Te taata ra o
—
roa’tu
Aita
e
maa
Habakuka.
Habakuka e to’na anotau.
parau
iti huru papu tei itehia no te peropheta ra
poiri roa tatou i te parau no to’na
Habakuka ( tauahi, te auraa ) ; ua
no
fanauraa, e no to’na utuafare, e no te huru o to’na faatereraa i to’na
oire
peropheta. — la mana'o noa râ, e riro e, o lerusalema to’na oire
i te pae hopea no te ariiraa no
Manase, arii no luda. —
^
Ua manao te tahi pae e ; e tano o Habakuka i te anotau no lehoiakima
e aore ra no Sedekia, te arii
hopea no luda; eita râ le reira faatereraa
e au, no te mea, ua riro te parau no to le Kaladaio haereraa mai e haapau
la lada, ia au i ta te Atua e heheu nei ia Habakuka, ei parau api roa
e te farii atâ na te peropheta nei.
toro'a
faaearaa; e ua faatere oia i to’na toro'a
Ei tapao e : e
te
no
mana
tau ra, o
tano te tau no Habakuka, i te anotau i haamata’i te roo
taua ano¬
rahi o te Tarataio i te parare i te fenua o luda. E
le anotau ïa no Manase.
to Manase ( 50 matahiti ) ; e, ore
tatarahaparaa i te pae hopea, e ino rahi ta’na i rave i roto
i to’na basileia. — E arii haamori idolo ; ua hope ia’na te mau peu etene
Ua ite tatou e : e hau maoro roa
noa’tu to’na
e
te mau ohipa pouri no te hiohio;
tia.
—
e arii taiata e te taparahi i te feia paraui taparahi-atoa-hia’i. E ua
E e mea maere mau o Habakuka i ore ai
te mau taata i teie arii i roto i ta’na mau peu riaria.
reira, eiaha tatou e maere, o te Atua i opua’i i te faautua i taua
basileia no luda i te hoe utua, mai ia Samaria tei pau i to Asura. E taua
pee
No
utua ra, na te
arii no Babulonia e faatupu; e na Habakuka e tohu i to luda
i taua parau
rahi api...
U.
—
Tatuhaaraa no te buka a Habakuka.
i te Atua e te peropheta
ia faaiteraa ia Habakuka e: e tae mai te
Tarataio e haapau ia luda, ei faautuaraa i te viivii rahi no luda. No te riaria
râ o Habakuka, te ani nei oia i te Atua i “to’na mo‘a”, e: e faatiaanei oia
i te Tarataio ia haamou roa ratou ia Iseraela ?
Tuhaa I : Pene Hoe. E aparaparauraa i rotopu
Ts parau rahi i reira: o to te Atua
Tuhaa II. Pene
piti. To te Atua pahonoroa: e faautuahia te Ta¬
rataio.
No to ratou teoteo
rahi, ratou e faautuahia’i ; o ratou
i tiaturi i tô ratou
puai ei Atua no ratou. I roto i teie pene to Habakuka faaiteraa i na lumu
V EA
7
POROT ETAN 1
pae e pohe ai ratou (e pohe to'na to teL.) oia hoi ; to
hamani ino, to tei tahitohito, e to tei haamori i te idolo.
e
tei haru, to tei
E au atoa ia parauhia
toru nei, e Sire, oia hoi e himene, o te himenehia i nia i le
Sigionata, oia hoi ia au i te hoe otoraa faaoioi.
I roto i teie pure, te vauvau nei Hababuka i te mau mana'o tei tupu i
roto i to’na aâu, a faaroo ai oia i te mau ohipa o te tupu a mûri a'e
(ia au i te pene hoe e te piti).
III. E au anei Hababuka ia parauhia e: e peropheta-evanelia?
Tuhaa III. Pene III. Te pure a Habakuka. —
teie pene
te Mesia ; ore
oia ia parauhia e : e peropheta-evanelia no
na hioraa i mûri nei: 1. O te peropheta matamua roa teie o tei faaite i te
ture rahi e te ohie no te evanelia, maori râ : E ora te tàata parautia, i te
faaroo (2: 4). — 2. E te faajte nei oia i ia te faoroo e faatupu nei, maori
râ te oaoa e te hau e tç^oito, i te tafme ati (3 : 18-19). — 3. Te faateniteni nei oia i te hanahanà e te mo‘a rio lehova, e ua riaria oia i te hara
E
au roa
ïa. — Aita hoi oia e faahiti nei i te parau mo
noa’tu râ te reira, e au mau
(1 ; 13; 2-20). — 4. E arbha rahi râ to’na i te taata hara, i tiaoro ai oia
mai te tuutuu-ore, i te aroha o te Afca i te taata hara (3-2 : (Riri noâ
oe, e
haammao i te aroha). — S^ia’toa te ora, e ere ïa i te tuhaa
:-Iseraerà anaè; hp to tç ab atpa r^:(2 :
Te huru,|a
14).
fiÔ tere peropheta îti; e^o ta’nabuka. Mai te mea e, ua haa-
potohia 'ié mau haapiiraa tümu ne téfè ôuka i roto i te Mika VU - 7-10.
P^RAU
RII ^Pl
papai mai nei o Tu a Puaita, orometua i Vairao e: Ua taoto
hopea, oia hoi o Nehemia a Tetiiaearo; 8
ava'e. Te papai atoa mai nei o Tutea a Mataitai, orometua iRikitea : Hoe parau
iti oto rahi, te parau ïa no Frédéric Tapetû (Teriitahi); ua pohe roa oia
i Rikitea nei i te 15 no Tetepa nei, i te poipoi, e ua hunahia i te ahiahi..
E taata aroha teie e te maru e te auhia e te taata i nia i ta’na ohipa {Denise).
1.
—
Te
aenei to maua aiu iti i to’na taoto
Te faaite nei te Vea Porotetani i to’na aroha tumu ia Tu mâ e i te mau fetii
no
Tapete. —
2.
—
Tê tamai rahi.
I. Rûtia. — U‘ana rahi to te mau aroraa i nia i te leni tamai taatoa, i Ru-
tia, i te ava'e Mati — I te pae i ropu no taua leni ra, aita te purutia i otohe faahou; e ua faaû ratou e te Rutia i te hoe mau faaûraa riaria rahi; mai
te hoe puahiohio auri. E ua roaa faahou mai ia ratou te oire rahi ra o Kharkov tei riro i te Rutia i te ava'e fepuare. — Teie râ, i te pae i nia (Wiazma)
e
i te pae i rare
( Kouban ) e mau rê faahiahia rahi ta te Rutia. Ua rahi te
oire, e te mau auri, e te tao‘a pau tei mahere ia ratou.
Haamana'o
atoa e, e maha ava'e i teie nei to te Rutia haamataraa i ta ratou paturaa rahi,
mau
8
VEA
POROTETANI
aitâ i faaea.
ïe tahi fifi i teie nei;
haere nei te tau veavea.
e
—
ua
tahe
hiona; vari rahi; c te
te
—
II. I Tunisie (Aferita Apatoerau). Tei reira’toa te mau mata i te
hioraa, i
teie tau; no te mea tei taua otue rahi iio Aferita to te Purutia Italia mauraa
hopea. Tei reira’toa na nuu rahi no Farani, no Paratane, e no Mari te.
roto i
i to
—
Na
ava‘e toetoe e to ha i inairi aenei, ua faaetaeta maitai na
pae e piti
raua mau tiaraa. I te
hopea râ no Mati, ua haamata’tura te mau nuu
na
Hau Amui i te patu i mua. Te 8 o te nuu Paratane
( o tei na Aiphiti
tei reira to tatou mau nuu no te Parani Aroj te tamata nei ïa i te
haru i te leni etaeta rahi tei parauhia te leni no Mareth-, ua faaroohia e: ua
no
te
mai,
e
parari ïa leni i te hoe vahi. —„Teie râ, mea etaeta roa te enemi. Tiai â ta¬
tou i teie parau. Itoito rahi atoa te mau nuu Farani e te Mari te tei na
te
pae i nia mai ( Mac Nas.si ). Te tapapa ra ratou i te miti, e tapu i te Puru¬
tia na mûri i te leni no Mareth; a mau ai te enemi i roto i te hoe
upea rahi.
Te ûana noa nei te
aroraa.
III. I te moana Patitifa. — E ohipa taa ê roa tei
tupu
no Mati i nia i te miti tei
parauhia: te mitijno Bismark.
i te pae matamua
Ua tamoemoe te mau pahi-reva Marite-Oteteralia i te hoe nuu moana
Tapone
(10 manua) te aratah ra e te paruru ra i te na 12 pahi faauta faehau, tei
opuahia no te fenua Papua. — Inaha! i te taime i faaauhia e te Generala
rahi Marite, e Mac-Arthur, to faaûraa 130 pahi reva Marite-Oteteralia i taua
na pahi e 22, e na
pahi reva Tapone 150. E ûraa taaê e. te vitiviti rahi. Ua
topitahia te tâatoa o taua na pahi tapone ra; ua topa pauroa i raro i te moa¬
na; 15ooo faehau tapone tei paremo; 102 pahi reva tapone tei ino atoa. —
E 4 noa hio pahi reva marite tei ino. — Ua maere to te ao taatoa, i te aravihi rahi no te mau pahi reva o to tatou pae. —
IV. Te fenua Tinito. — Ua haamata faahou te Tapone i te
patu i mua, i
te hoe mau mataeinaa moua e te anapape rarahi. Aita râ i manuia e tae loa
mai i teie nei; e ua otohe roa te tahi nuu i mûri.
V. I Faram. — E parau rumaruma rahi te parau no Farani i teie tau. No
te mata‘uraa Purutia o te tauturu etaeta te feia
api (e te huru paari) e vai i
reira i te nuu no te Hau Amui i te mahana ite orehia e mau ai ratou i Fa¬
rani, no reira, te faahepohia nei e te haru noahia nei taua feia api ra, e uta
i Purutia na roto i te puai. —
i te aru, i te mau vahi mou‘a.
General Cartier, i te mau
rutia-Italia, i Farani iho.
Te tapuni nei taua mau tamarii aroha rahi
Rave rahi tei tapapa i te nuu orurehau no
mou‘a teitei i Savoie. Te tamai nei ratou i te Pu-
VI. O de Gaulle raua o Giraud.
E riro taua na tenerala farani tuiroo
faahiahia i te farerei i Aferita apatoerau, no te tahoeraa i te mau fa¬
rani e aro nei i te enemi, i raro a‘e i te faatereraa hoe.
O te mea maitai
—
e
te
—
ïa; eiaha ei amaharaa, no te mahana e tano ai te mau nuu i Farani,
—
Mon! îaufuru i te Ve‘a
Papeete: Meari v. Tuihani lo. Mahea 2. Tanetua Richmond 5. Victor Teriieroo 2. Hiapo v. 4. Frida Wohler lo. Caporal E. T. l,5o.
Tapete Teriitahi
4. Tautira: Tevaearai 2. Maoa‘e v. 2. Maitihere 2. Mihimana 2.
Opea 2. Tcriitaohia lo. Afaahitî: Tihoni Vaivish lo. Teahupoo: Teuira v. 6. Papcari:
Teahu v. lo. Matatini '2. Raai 2. Anapa 2. Orofara : Tariiorai 5. Ariitaata
lo. Pirae: Tetuanui v. Schollerman 14. Tiputa: Mataua 2. Manihi:
Tagipo
4. Nicola 4. Puamau: Henry Lee lo. Ua Pou: Tuera 7.
la amuihia:
14G,5o farane.
MACRUURU.
Imprimerie Eue F, Juventin — papbeïe, tahiti,
Fait partie de Vea Porotetani 1943