EPM_Vea Porotetani_194304.pdf
- Texte
-
AITA'TU
E NIÜ E TIA I TE TAATA'TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI
HAAMAH
HIA RA, OIA HOI TE
HO O
I
TE
Ch.
Mesia
MATAHITI
VERNIER,
I te vahi
RA O
hoe^
Iesu.
—
HOÊ;
E
I Korinetia 3', 11.
PITI TARA
Directeur-Gérant.
ma te
Te vai ra i te oire i Prague (o te
te hoe fare pureraa cathédrale ; e,
hinaaro.
(Ohipi u-i)
oire rahi ïa
no te fenua Tcheko)
i roto i taua fare pureraa ra, te
hoe tao'a faufaa rahi. Ua paruruhia ïa i roto i te hoe piha, tei opanihia e te hoe opani etaeta roa, e hitu rota to taua opani ra
; e mea
taaê te tahi rota i te tahi rota; oia’toa na taviri, e mea taaê anaa
te tahi i te tahi. E ua operehia taua na taviri e hitu ra i na taata
taaê e hitu, i taua oire ra ; tei te rima o te epikopo te tahi ; tei ta
tavana oire te tahi ; tei te feia maitatai anae,
E inaha, te putuputu nei taua
i te raatahiti hoe
te fare pureraa, e
na
taata
e
hitu nei, hoe putuputuraa
iriti i teaOpani,o te piha
tao'a, ia mataitai to
toteoirehoi, i taua faufaa rahi. Eahate meaema-
—
e
hiti ai taua opani ra, maori.râ ia tairuru na taata e hitu tei maù i te
taviri, i te vahi hoe,
e ia taviri tataitahi ratou i ta ratou rota i te taihoe. I reira te mau daiamani anaana e purapura mai ai, e te
mau ofai maitatai e rave rahi te huru, i te mata o te taata.
me
Eaha te tupu ahiri i mairi te hoe noa a'e no
ïa: eita te
Teie te
Eaha te
opani
e
mahiti
;
eita te taata
e
na
tâata
e
hitu ? Teie
mataitai i te tao'a nei.
ava'e tumu teie; te ava'e o te Hopetoma mo'a.
faufaahia’i tatou i taua Hepetoma taaê roa. la tai¬
ruru maite tatou i te vahi hoe (eiaha te hoe ia toe) e mai te mana’o
hoe, E taviri anae ta tatou no te mau tao'a a te Atua. E mahiti râ
anei te uputa o taua mau tao'a ra, e e faufaahia anei tatou i te rei¬
ra, mai te mea, aita tatou e tairuru maite nei i te vahi hoe, e mai
te mana'o hoe. Faarue i te mau mana'o iino, te feii, te tairaro, ta
taiva, e te haâvarè. — E te vai ra to oe peapea i to oe baeae : e ma¬
ta naoe i te farerei ia’na e i te faaore i te peapea... E ia na reira
te feia’toa tei maù i te taviri o te piha tao'a a te Atua, ei reira te
opani 0 te aroha o te Atua e mahiti ai !
auraa: e
mea
e
VEA
POROTETANI
Ei tautururaa i te Faraide Poheraa
(23
no
Eperera)
Faasatauro ihora raton la^na i
parau ino ra, i te rima atau e
e tâhi. (Luka 23: 33).
Te faahanahana nei te Ekalesia
no
reira, e na taata
hoe, i te rima ani hoi
lesu i te
ao
nei
—
na
roto i te hoe
taaê — i te poheraa no to fatou Fatu, no lesu, ta Paulo i papai
Roma, i te na-ô-raa e: Ua faarahi râ te Atua i to’na aroha ia tatou
nei i te mea, te vai taata hera noa nei â tatou, i poha ai te Mesia no tatou
pureraa
i to
nei.
te
(5-8)
poheraa
Area râ hoi,
-
o
te taata mo'a e
tatou i teie mahana i
rahi teie, oia hoi te
te parautia, ei taraehara na tatou.
e parau aro
Satauro
na
lavari, i te vahi tei parauhia:
o
e
parau no
—
E hio
toru tei faatiahia i nia i te aivi i Ka-
Kpranio.
I,
—
Te Satauro teiîaatiahia i te rima atau o te Mesia.
I.
—
O te Satauro la
no
tei taiva
te taata hara
e
tae noa’tu i te
pohe.
Mai ia lesu, ua patiti atoahia oia i te naero, na roto i te faaueraa a te
roma. Te tahe nei to’na toto; te mauiui nei to’na tîno — Teie râ te
vahi maere e te riaria mau no teie taata: to’na itoito i te tahitohito e i te
hau
faaino i te Mesia
tae noa’tu i te
hopea roa,'a pohe atu ai.
pouri ai te fenua, i amaha’i te paruru o te hiero, i parari
ai te mau menema, teie to’na ,reo vahavaha ; o te Mesia oe ra, a faaora
ia tatou!
Aita roa to’na aau i haapiihia i te oto o te taata, i te mau
reo aroha no lesu i nia î te Satauro, e i ta’na’iho hara — E pohe â oia
i roto i ta’na mau hara.
E homa e ! E ara tatou, o te pohe atoa tatou
e
I te taime i
I
—
—
i nia i te Satauro
II.
—
o
te taata taiva.
Te Satauro tei faatiahia i te rima aui
o
te Me¬
sia.
'fï'
\.
:
O te Satauro la
te taata hara
tei
tatarahapa.
patitihia i ropu. Eaha ïa auraroraa i
tupu ai? Ua farerei anei raua i mua ra? e aore ra, no teie roa nei te putaraa o to’na aau i te hohoa no teie taata parautia tei tahitohitohia, e o tei
pure no te feia tei hamani ino mai ia’na? Aita tatou i ite; ta tatou râ e
hio nei, teie ïa : te fariu nei to’na mata ia lesu, ma te aau tatarahapa. A hio
na i ta’na reo a'oraa i to’na hoa rave parau inoî e mea tia râ to taua
pohe; 0 te utua mau teie i ta taua i rave. Area teie taata, aita roa ta’na
e parau ino. Te auê nei, te pii tatarahapa nei i nia i ta’na Satauro; te tiaoro
nei oia ia lesu, ia faatiamâhia to’na aau, a pohe atu ai: E te Fatu, haaTe
—
auraro
no
nei teie taata hara tei
o
VEA
3
POROTETANI
ia‘u, ia tae oe i to oe ra basUeia. — E ua aroha lesu ia’na i
mai te parau ia’na e: / teie nd mahana (aue ïa oioi e!) ei paradaiso (aue ïa faaearaa q\) o oeeo vau atoa (aue ïa amuiraa e!) — Te
oho matamua no te pohe tusia o lesu i nia i te Satauro : e taata rave parau
manao oe
reira ra,
ino ïa. Mamoe iti oaoa rahi teie. na to te rai !
III. Te Satauro i îaatiahia i ropu !
parautia la!
pihai iho i taua Satauro ra, a iriti i te tamaa o
to tatou avae ; e vahi moa roa teie. Te hio pae tahi noa ra na taata hara,
ia lesu ; o tatou râ, aita i hio ta-aoao ia’na. O tatou o tei haàmaramararaahia e te Evanelia, ua ite tatou i to’na mata taatoa, e to’na hanahana. O te
Mesia teie, te taata parautia. Aita roa ana ohipa ino i rave ; ua heheu mai
oia i te Metua ; ua haapii i te taata i te e‘a e ora’i ; ua faainohia, ua haavahia
ua faasataurohia, e te tahitohitohia nei. —
1. O to te taata
1 to tatou faafatataraa i
E homa
e
mau
!
e
nahea tatou la’na ? Eiaha tatou
e parau e : ua
mâ to tatou
toto; no te mea,-na ta tatou hara i patiti la’na, na to tatou
tatarahapa, e ia oto. —
rima i to’na
ino i moto la’na. E au mau ia tatou ia
Faaitoito râ. Te feiâ tei oto e tei âuê no ta ratou
nei lesu i ta ratou mau hara i nia i taua satauro ra;
hara, inaha ! te patiti
aita’tura e faahaparaa.
C. V.
Tuatapaparaa parau fahito no fe fenua nei.
Te tamai
Te hoe
mea maere
no
te fei
rahi tei maerehia
tou ïa iteraa i te maru rahi o te
ra
mau
pî.
e
(hopea).
te
mau
haapaoraa
a
etene, o tô ra¬
Pômare i to’na
enemi. Aita i maoro, ua parare taua roo no’na ra i ro-
topu i te mau taata tei tapuni haere i roto i te mau mou'a i
mûri a'e i te aroraa, — Ho‘i atura ratou i te pô, i to ratou
mau utuafare; e inaha! te vai maitai noa ra ta ratou mau va¬
tamarii, e ta ratou mau faufaa atoa ra ;
ratou i ino noa a'e i te feia upootia ra. Mana'o atura ratou e : o te faaroo apî te tumu no taua maru e
taua hamani maitai ra.
hiné e ta
ratou
aita te hoe
mea na
mau
Ua haere niai ratou i
ratou
hapà, e
ua auraro
mua
i te
aro o
te arii, o tei faaore i ta
maite atura ratou 1 to’na
mana.
Ua faatia faahouhia’tura Pômare i roto i to'na toro'a arii
roto i te hinaaro
oite taata atoa.
na
4
VEA
POROTETANl
Ua faaorehia i reira te
ntuatare
idolo i te auahi,
mau
marae mataeinaa e
mau
nia iho i te fenua nei
i
ati
e
noa
e
marae
ua
Ua ora’tura te taata i te titiraa
etene ;
ua
matara ratou i
te
te haavare
o
lifi
mau
te arii
a
Tei te otiraa te tamairaa ia Narii
i Elmeo. Taua Vea
Tei
te
ra.
iriraa to’na
te fenua mai te
i
vaa
pii e:
ta’na faaileraa i te
te hoe ïa
o
ra, ua
tahua
tahatai
tahua
mau
te
m
pô
i faahapahia i roto
reva’tura te hoe Vea
rahl tahito
ouâ’tura
ra,
ua pau, ua pau
mau
te
o
ra, e ua
atua ofai ta ratou i haamori ra.
hurihia 1 roto i te vari te mau
Ua faaorehia te uiimi tamarii e te peu atoa
i te Parau a te Atua. •
rie,
mau
üa tahuhia te
faaoi'e roahia te haamori idole, e te
peu hamani ioo atoa e vai i reira, i roto i te mau oire atoa ra.
mau
ne.
te
a‘e.
i le
Huahi-
no
oia
i
nia
i
la hope
pure ana‘e.
parau no te pauraa o te mana o te eteo te haamori idolo i
Tahiti, ua haere
te huri taereraahia
e
aiia'e te mau orometua e te feia faaroo atoa i roto i to ratou
tare pureraa, ei haamaitai i te in'a'o te Atua no te mau mea
ta’na i
m^aere
Aita i
maoro
i Tahiti nei,
e
taatoa, e alla
idolo,
e
e
mau
reira
rave.
haere mai
ua
tapae
ua
o
Noti
raua o
i farerei faahou i
raua
Tehâmaru
i Pare. Üa taamu
raua
te
tahi
raua
i te fenua
peu haamori
oire atoa,
mau
hoe iti a‘e. Ta raua râ i farerei i roto i
fare pureraa ia, ua oti i te faatiahia, (;
(Hayward)
mau
ua
haapaohia i
toru pureraa i te Sapati, e hoe pureraa i te hepetorna.
Te feia tei maoro i roto i te haapiiraa hibilia i Moorea, o ratou
e
îa tei fa,dore i te
tai ta ratou
mau
ohipa
pureraa, e, e mea nehenehe mai-
raveraa.
Ei tautururaa i te
Ua parau
Sapati TiafaaJiouraa
maira lesu ia’na; E
oto ai? O vai ta
oe e
imi na?
y
E mahana
rahi
oaoa
Te tumu? aita lesu i
teie
mau
Ora i le vairaa
o
te
pohe:
faaroo i riro ci
mea
faufaa
ûiaa,
ua
no
tera
(“25
te Ekalesia
vahiné, eaha
no
lesu i te
tiafaahou oia. Aita
ore, e
Eperera)
oe
i
(loane 20-15).
i roto i te tapea o te
ua
no
ao
nei.
pohe; aita te
atura to tatou
to tatou atoa tiai. I te mahana
taiiuhia te Faufaa Tahito
e
to Ture atoa i roto i te me-
VËA
i tana mahana matamua
nema ;
api,
POROTETANI
api leie
e e ao
lü hio
tatou
i
5
te
hepetoma, inaha
tupu nei, i oaoa’i to te ao. —
e
te oto
teie
o
ra
o
vahiné i te
poipoi
o
e ora
te mahana
tiafaahouraa.
I.
Eaha
ta teie
mau
vahiné
oto ra i tana
e
poi¬
poi ra ?
Te olo
oia i to’na Fatu
ra
herc, tei polie...
e
tei
moe.
—
Here rahi to teie vahiné i to’na Fatu, i horo ai oia i te
poi¬
poi roa i te menema e miri ia’na. Area, e mea tia roa teie hereraa :
e
anei
Maria
teie, te vahin'e tei ninii i ta’na monoi
lesu, mai te oto, i te mahana i parahi
manihiai ai lesu i ô Simona ; e ere anei, o Maria
teie,-te vahiné
demoni rahi tei auauhia e lesu ; e vahiné tarahu rahi; no
reira,
ere
o
naradi i nia f te
eiaha tatou
i taua
e
poipoi
avae o
i to teie vahiné mana'ona'oraa i to’na Fatu
maere
to’na imi maiteraa ia’na. E hohoa Maria no
te taata tei moe ia’na to’na Fatu, tei mairi to'na
mauturu; tei
ino to’na faaroo, to’na tiairaa, tei
paruparu te aau...., e o ta
te Fatu
II.
ra, e
ni nei
e
e:
eaha
oe
Eaha te tumu i monohia’i te oto
i te oaoa, i taua
i.
i oto ai?
To’na Fatu here i
pohe
poipoi
ra
na, ua ora
taua vahiné ra,
a
*
?
mai nei
;
i
moe na, ua
itca
mai nei I
•Vue te
no
to’na
oaoa
o
Maria e, i to’na faaroo faahouraa i te
reo
mau
Fatu; te tupu
faaoaoahin ratou.
—
ra ia’na te reo a lesu: e ao to tei oto, e
No te rahi o to’na oaoa, ua haamairi oia
ia’na i te pae avae no lesu, mai te
parau e: Habouni (e te orometua e! ) Ua hinaaro atoa oia e lapea etaeta la’na, ia ore oia la
moe ô faahou. — Te oaoa o teie vahiné, o te oaoa ïa no te ite
matamua roa'
o
tia nei oia
faaite i te parau
e
to lesu
tiafaahouraa;
api i te
e oaoa
mau
manii
noa ;
te horo
pipi no lesu.
Oia’toa oe, e te taata aroha, tei moe ê to oe oaoa, e te hau; o
oe hoa nui, mai te manao e : ua
moe, ua pohe, eita
roaa faahou mai! A oaoa ! Ua tia faahou mai. Te ora nei oia
a mûri noa’tu ;
tei plhaliho e tei roto ia tatou. E mai ia’na e
tei imi i to
e
e
-ora
nei,
e
ora’toa tatou,
mau
hara atoa.
—
Ua riro to’na
tiafaahouraa ci parau
tarahu; ua fariihia te taraehara i ta tatou
Opani: 1 Pet. 1. 3.
G. V.
peeraa no ta: tatou mau
—
VEA
6
POROTETANl
Haapiiraa Bibilia
Te
1.
peropheta
Te taata ra o
—
ra, o
Habakuka
e
Habakuka.
to’na anotau.
maa parau iti huru papu tei itehia no te peropheta ra
tauahi, te auraa ) ; ua poiri roa tatou i te parau no to’na
oire fanauraa, e no to’na utuafare, e no te huru o to’na faatereraa i to’na
toro'a peropheta. — la mana'o noa râ, e riro e, o lerusalema to’na oire
faaearaa; e ua faatere oia i to’na toro'a i te pae hopea no te ariiraa no
roa’tu
Aita
e
Habakuka (
no
Manase, arii no luda.
Ua
aore
e
au, no
te
la lada,
ia
te farii
lehoiakima
Sedekia, te arii hopea no luda; eita râ le reira faatereraa
mea, ua riro te parau no to le Kaladaio haereraa mai e haapau
au i ta te Atua e heheu nei ia Habakuka, ei parau api roa
atâ
na
Ei tapao e : e
te
no
mana
tau ra, o
^
tano o Habakuka i te anotau no
no
e
e
ra
—
te tahi pae e ; e
manao
rahi
te
peropheta nei.
tano te tau no
o
Habakuka, i te anotau i haamata’i te roo
te Tarataio i te parare
i te fenua o luda. E taua ano¬
le anotau ïa no Manase.
to Manase ( 50 matahiti ) ; e, ore
tatarahaparaa i te pae hopea, e ino rahi ta’na i rave i roto
to’na basileia. — E arii haamori idolo ; ua hope ia’na te mau peu etene
Ua ite tatou e : e hau maoro roa
noa’tu to’na
i
taiata e te taparahi i te feia parauore ai i taparahi-atoa-hia’i. E ua
pee te mau taata i teie arii i roto i ta’na mau peu riaria.
No reira, eiaha tatou e maere, o te Atua i opua’i i te faautua i taua
basileia no luda i te hoe utua, mai ia Samaria tei pau i to Asura. E taua
utua ra, na te arii no Babulonia e faatupu; e na Habakuka e tohu i to luda
e
te mau
tia.
—
E
ohipa pouri no te hiohio; e arii
e mea maere mau o
i taua parau
U.
—
Habakuka i
rahi api...
Tatuhaaraa no te buka a
Habakuka.
i te Atua e te peropheta
rahi i reira: o to te Atua ia faaiteraa ia Habakuka e: e tae mai te
Tarataio e haapau ia luda, ei faautuaraa i te viivii rahi no luda. No te riaria
râ o Habakuka, te ani nei oia i te Atua i “to’na mo‘a”, e: e faatiaanei oia
i te Tarataio ia haamou roa ratou ia Iseraela ?
Tuhaa I : Pene Hoe.
E aparaparauraa i rotopu
Ts parau
Tuhaa II. Pene
piti. To te Atua pahonoroa: e
faautuahia te Ta¬
rataio.
No to ratou teoteo
rahi, ratou e faautuahia’i ; o ratou
puai ei Atua no ratou. I roto
i tiaturi i tô ratou
i teie pene to Habakuka faaiteraa i na lumu
V EA
pae e pohe ai ratou (e pohe to'na
hamani ino, to tei tahitohito, e to tei
e
toru nei, e Sire, oia hoi e himene, o
Sigionata, oia hoi ia
I roto i teie pure,
roto i to’na aâu, a
(ia
au
E au atoa ia parauhia
te himenehia i nia i le
—
i te hoe otoraa faaoioi.
te vauvau nei Hababuka i te mau mana'o tei tupu i
faaroo ai oia i te mau ohipa o te tupu a mûri a'e
i te pene hoe e te piti).
au
III. E
E
to teL.) oia hoi ; to tei haru, to tei
haamori i te idolo.
Habakuka.
Tuhaa III. Pene III. Te pure a
teie pene
7
POROT ETAN 1
au
au roa
anei Hababuka ia
ïa.
—
Aita hoi oia
e: e peropheta-evanelia?
faahiti nei i te parau mo te Mesia ; ore
parauhia
e
oia ia parauhia e : e peropheta-evanelia no
peropheta matamua roa teie o tei faaite i te
ture rahi e te ohie no te evanelia, maori râ : E ora te tàata parautia, i te
faaroo (2: 4). — 2. E te faajte nei oia i ia te faoroo e faatupu nei, maori
râ te oaoa e te hau e tç^oito, i te tafme ati (3 : 18-19). — 3. Te faateniteni nei oia i te hanahanà e te mo‘a rio lehova, e ua riaria oia i te hara
noa’tu râ te reira, e au mau
hioraa i mûri nei: 1. O te
na
4. E arbha rahi râ to’na i te taata hara, i tiaoro ai oia
i te aroha o te Afca i te taata hara (3-2 : (Riri noâ
oe, e haammao i te aroha). — S^ia’toa te ora, e ere ïa i te tuhaa
:-Iseraerà anaè; hp to tç ab atpa r^:(2 : 14).
(1
13; 2-20).
;
—
mai te tuutuu-ore,
Te
huru,|a fiÔ tere peropheta îti;
potohia 'ié mau haapiiraa tümu ne
P^RAU
e^o ta’nabuka.
Mai te mea e, ua haatéfè ôuka i roto i te Mika VU - 7-10.
RII ^Pl
o Tu a Puaita, orometua i Vairao e: Ua taoto
aiu iti i to’na taoto hopea, oia hoi o Nehemia a Tetiiaearo; 8
ava'e. Te papai atoa mai nei o Tutea a Mataitai, orometua iRikitea : Hoe parau
iti oto rahi, te parau ïa no Frédéric Tapetû (Teriitahi); ua pohe roa oia
i Rikitea nei i te 15 no Tetepa nei, i te poipoi, e ua hunahia i te ahiahi..
E taata aroha teie e te maru e te auhia e te taata i nia i ta’na ohipa {Denise).
1.
—
aenei to
Te
papai mai nei
maua
Te faaite nei te Vea Porotetani i to’na
tii
Tapete.
no
aroha tumu ia Tu mâ
e
i te
mau
fe-
—
Tê tamai rahi.
— U‘ana rahi to te mau aroraa i nia i te leni tamai taatoa, i Rutia, i te ava'e Mati — I te pae i ropu no taua leni ra, aita te purutia i otohe faahou; e ua faaû ratou e te Rutia i te hoe mau faaûraa riaria rahi; mai
2.
—
I. Rûtia.
te
hoe
puahiohio auri. E
ua roaa
faahou mai ia ratou te oire rahi ra o Khar-
kov tei riro i te Rutia i te ava'e fepuare. — Teie râ, i te pae i nia (Wiazma)
e i te pae i rare ( Kouban ) e mau rê faahiahia rahi ta te Rutia. Ua rahi te
mau oire, e te mau auri, e te tao‘a pau tei mahere ia ratou.
Haamana'o
atoa e, e
maha ava'e i teie nei to te Rutia haamataraa i ta ratou paturaa rahi,
8
VEA
aitâ i faaea.
haere nei te tau
e
—
POROTETANI
ïe tahi fifi i teie nei;
veavea.
tahe
ua
hiona; vari rahi;
te
c
te
—
II. I Tunisie (Aferita Apatoerau). Tei reira’toa te
teie tau; no te mea tei taua otue rahi iio Aferita to
hopea. Tei reira’toa
na nuu rahi no Farani, no
ava‘e toetoe e to ha i inairi aenei, ua
mata i te hioraa, i
Purutia Italia mauraa
mau
te
Paratane,
e no Mari te.
Na
faaetaeta maitai na pae e piti
i to raua mau tiaraa. I te
hopea râ no Mati, ua haamata’tura te mau nuu
no te Hau Amui i te
patu i mua. Te 8 o te nuu Paratane ( o tei na Aiphiti
mai, e tei reira to tatou mau nuu no te Parani Aroj te tamata nei ïa i te
haru i te leni etaeta rahi tei parauhia te leni no Mareth-, ua faaroohia e: ua
parari ïa leni i te hoe vahi. —„Teie râ, mea etaeta roa te enemi. Tiai â ta¬
tou i teie parau. Itoito rahi atoa te mau nuu Farani e te Mari te tei na
te
pae i nia mai ( Mac Nas.si ). Te tapapa ra ratou i te miti, e tapu i te Puru¬
roto i
na
na mûri i te leni
Te ûana noa nei te
tia
no
Mareth;
a mau
ai te enemi i
—
roto i te
hoe upea
aroraa.
rahi.
III. I te moana Patitifa.
Mati i nia i te miti tei
— E ohipa taa ê roa tei tupu i te pae matamua
parauhia: te mitijno Bismark.
Ua tamoemoe te mau pahi-reva Marite-Oteteralia i te hoe nuu moana
Tapone
(10 manua) te aratah ra e te paruru ra i te na 12 pahi faauta faehau, tei
opuahia no te fenua Papua. — Inaha! i te taime i faaauhia e te Generala
rahi Marite, e Mac-Arthur, to faaûraa 130 pahi reva Marite-Oteteralia i taua
na pahi e 22, e na
pahi reva Tapone 150. E ûraa taaê e. te vitiviti rahi. Ua
topitahia te tâatoa o taua na pahi tapone ra; ua topa pauroa i raro i te moa¬
na; 15ooo faehau tapone tei paremo; 102 pahi reva tapone tei ino atoa. —
E 4 noa hio pahi reva marite tei ino. — Ua maere to te ao taatoa, i te aravihi rahi no te mau pahi reva o to tatou pae. —
IV. Te fenua Tinito. — Ua haamata faahou te Tapone i te
patu i mua, i
te hoe mau mataeinaa moua e te anapape rarahi. Aita râ i manuia e tae loa
no
mai i teie nei; e ua otohe roa te tahi nuu i mûri.
V. I Faram. — E parau rumaruma rahi te parau no Farani i teie tau. No
te mata‘uraa Purutia o te tauturu etaeta te feia
api (e te huru paari) e vai i
reira i te nuu no te Hau Amui i te mahana ite orehia e mau ai ratou i Fa¬
rani,
no
reira, te faahepohia nei
i Purutia
i te aru,
na
roto i te
puai.
—
e te haru noahia nei taua feia api ra, e uta
Te tapuni nei taua mau tamarii aroha rahi
Rave rahi tei tapapa i te nuu orurehau no
i te mau vahi mou‘a.
General Cartier, i te mau mou‘a teitei i Savoie. Te tamai nei ratou i te Pu-
rutia-Italia, i Farani iho.
VI. O de Gaulle raua o Giraud.
E riro taua na tenerala farani tuiroo
faahiahia i te farerei i Aferita apatoerau, no te tahoeraa i te mau fa¬
rani e aro nei i te enemi, i raro a‘e i te faatereraa hoe.
O te mea maitai
ïa; eiaha ei amaharaa, no te mahana e tano ai te mau nuu i Farani, —
—
e
te
—
Mon! îaufuru i te Ve‘a
Papeete: Meari v. Tuihani lo. Mahea 2. Tanetua Richmond 5. Victor Teriieroo 2. Hiapo v. 4. Frida Wohler lo. Caporal E. T. l,5o.
Tapete Teriitahi
4. Tautira: Tevaearai 2. Maoa‘e v. 2. Maitihere 2. Mihimana 2.
Opea 2. Tcriitaohia lo. Afaahitî: Tihoni Vaivish lo. Teahupoo: Teuira v. 6. Papcari:
Teahu v. lo. Matatini '2. Raai 2. Anapa 2. Orofara : Tariiorai 5. Ariitaata
lo. Pirae: Tetuanui v. Schollerman 14. Tiputa: Mataua 2. Manihi:
Tagipo
4. Nicola 4. Puamau: Henry Lee lo. Ua Pou: Tuera 7.
la amuihia:
14G,5o farane.
Imprimerie Eue F, Juventin
MACRUURU.
—
papbeïe, tahiti,
Fait partie de Vea Porotetani 1943