EPM_Vea Porotetani_194302.pdf
- Texte
-
f-
—^———
AITA’TÜ
E nid E TIA I TE
HIA RA. OU
HOO
TAATA'TOA
.M
HOI TE
I
TE
E
MATi;.HITI
basileia
te
au
If>T;.
ESIA RA O
Ch. VBHNIEIi'
î
-
RA OTEl
HAAMAC
Korinetia 3. 11.
HOÉ; B PITl TA.HA
Directeur-Gérant.
te
o
(
IA HAAMAB MAORI
i te taoa
ao ra
13'44
L.
îj
moe.
Te vai ra, i anotau tahito, te hce tamaiti arii o tei reva’tu e ani j
te hoe tamahine arii, e faaipoipo, — Ei pahonoraa i taua aniraa
ra,
pûpû mai nei te
tr.i
i te hoe poro rahi
auri
i te tamaiti arii nei.
—
«
No te teoteo
e
te
teiteio taua tamaiti ra, manao mai nei oia e:
faaoooraa teie ohipa, e e faainoraa. No reira, taorâ üana’tura.oia
e
aau
i teie tauhaa haapaoraa.ore i
parari mai
moa
ario,
ero moa
raro
ra taua poro auri ra..,.
e moa
pirû
; e
e
i te repo. No te ûana o te ûraa,
inah'a! taa mai ra i rapae te hpe
ufa ; e i roto i taua moa ario ra, te vai rj^te.hofe hu-’
i roto i taua huero pirû ra, te hoe tapea faaipoiporaa,
tei faaunaunahia i te taiamani
rahi.
e rave
—
».
,
Mai te reira’toa te Bibilia, oia hoi te Parau a te 4tua, i te taata
*^'
tei ore â i fariu to’na aaui te Atua. Üa riro ïa btitatei buka moe, ei
buka taatihia ; aita to’na e auraa no te pomi o te aau, hinaaro ai ta^
taata e vai iho ia’na i nia i te paepae.' E la
ra,
i te matamua, te faahapa
Arauae rii râ. la taio maitehia, mai te
pure,
ei
re'ra
to’na
taua buka ra, e
e
i te inâharaa
aroha
o
farerei ai
o
to’na
na
ô ai oia
itea ia,’na te tao'a mhi
te
mau
to’na Atua ia’na
to’na tau, i
e
:
ra.
te
ra.
roaa
i
:
j|a^u'haehaa,
heheu maitfehia’i
mau unauna e
te hoe anaanaraa o ce ore
taip rii rioahia taua buka
i to tatou teoteo.
nei ïa
; e
e mai te sau*
ânaanaoia'i
taiairtani hoo rahi.
te
,
—
I roto î
aau'paieti i te pahonori^ia'ta’na
hinaaro, e i.ie^tapao faufas rahi
—
Ü
ta
oaoa nei
te papai
ail-i ta
Cliy.iù^i
‘
oe
no
te
fijilamo i ite mait-ii, i
patiiu maifite tdaia i
t
f
I
pure,
y
.
Tuatapaparaa
Te tamai
{Mai te
mau na
no
POROTETANI
VRA
t
le
parau tahifo no te fenua nei.
iei pî. (A Ibio i te vea no Titema 1942).
no te
i ta tatou i hin aenei,
au
e
sopati nvalea. tnime
pureraa
Pômare ma, i haamata’i le nuu eteve t te tamai i te nuu
pure-Atuf).
E
rave l’ühi to talon t.ei h'ere mai i te pureraa mai le manhaa
tamai; te tahi rà pae, te faaineine ra ïa e hnro i to raton mau
puhaparaa e rave i to ralon man mauhaa, a lia’lu ai o Poinare
i nia, mai le parau e: e parahi iii.iite te taata’loa i to raton parahiraa; o lehova lo r iton p irnru; eita e tia ia vai ilm hia te
...
ohipa haainoriraa 1 pntnputu ai raton
ra,
vai noa’i te enerai i
pihai iho ia raton.
Na Auna i laio i te himene. E arioi
la oli te himene i le taiohia.
aito hoi.
oia
i te malainua ra, e e
na
hinienehia ihora ïa
e
te arauiraa taaloa, e na laio
te Alua.
a
I mnri
—
1 reira ra, i
hapâ lii
nuu
atoahia te tahi mau irava a te Parau
iho, na faaolihia na roto i le pure.
horo atn ai te tahi pae taata i to raton mau puratou mauhaa tamai. — Faatauhia’tura te
e rave i ta
iti no Pômare e
lei irta rii
na
pupu e
piti: lei te
pae
tahatai te hoe,
te tahi.
a e
üa litau te feia pure
Atua e, o ratou te viro, oia hoi
viri o te nnn. — Ua na mnri mai
taata no EÎmeo; o raton te lapono o te nnn. — No te
le mau ta va na je le man aiio tei r ro ei Cherpsitiaiio e
i
mua
ra
te apnn
roa.. e
i le faaroo i te Atua
te man enemi i te h irmon
atura ratou i
mua
i te apoa
roa,
maitai ia ratou. l^i reira
tcihi atu â
mea
man
rnaitai
maitai
0
te
a e
o
Anna,
ra. o
h
iere
e te tapono, ei faaitoito
llitoti, e o üp paru, e te
Evanelia. E
pohe i te faarue i te faaroo e te mau
Mahitie
o
no
Eimeo.
ua
lia mai te ArÜ
ncr
Pornare vahine ( o Teriit iria le tahi io‘a )
Haialea (Tamatna ) — e to ratou
lei.farii mai i ti- faaroo api. E pntintii tei te rima o
taata
Teriilaria
man, uh
Evanelia.
te.tam'hine aito
mau
le mau
iteraa o
te titan
taata tei ati maite atu i le parau
ia natou le
I mnri mai i te ma,uiitaata
Hnahine
viri
e o
te pupu
e
no
te
Arii
te oniore: é'na
no
ahn oia i te hoe ahn parnrn i hama-
nihia i te romaha
/‘lôa). Tei pihai iho ia’na o Farefau ei tauturu, e 0 Palini, te tantnru i pihai iho la Mahme. E lavana itoito roa'ïa, po roto i ^to’na^ihora fetii — Tei nia iho o Pomarp,i
ta ho9 vaa « te'fel» pupuhi, u% faataupupu rahi ratou i te
S*
%
*
O
le
mm
o
Ua ralii
—
i te reira
Aila te
ron
piipiihi.
no
niiii
tei
lahatai
na
m
te ninu enemi
lira.
—
lei painparu e
tei pohe hoi
—
le feia
Cheresitiano i hanmau maifai i to raton
i te tamai mal
puai rahi roa, ma te pii e te reo faaleoleo e te tnhi hoi.
No le oioi e le puai faite ore o le ûraa mai o taua mau enemi
aro;
te
Toi nia iho i te tahi
piipiihi rahi o le( ohipnhia e le hoe papaa no R .iatea
enemi
nnu
le hoe
vaa
3
POROTETANI
VEA
ra.
lae
ua
Cheresiliano i le mataveialii e ua parnparu te vetahi — Oi
Upaparu; aua‘a oia i horo i rare i te miti ua pohe mau
hitiu
ua
mai le imemi e ua haamaia ratuu
mua
ra.
pohe
0
huan me te Virn o le nuu
Üa pohe roa te
oia.
te upnotia ra te etene. la ta»
Mahine e o Teriitaria e to raua
paruruhia’lu ralou.
I te hoe maa taime huru maoro,
atu râ ratnu i te vahi tei reira o
taata, ua
mau
taata no Mahine — o Rareaô ta
nia i te repn. e aita i maoro, ua
oia. le lamati noâ râ te nuu haarnori idulo i te tamai;
Ua pula 0 Opnhara i te hoe
i‘oa — raairi atura Opnhara i
pohe roa
aila râ i neheuehe ia ralou ia hîiavt
i le mau tnala no Mahina
aito ra, ua haarnHta’lura te mau
Etene i te hee i muri; no te parare haeferaa te roo e, ua pohe
niâ. No le itoito o laua mau
0
Opnhara, to raton raatira rahi, ua roohia’iiira raton i te mae ua tapuni haere i roto i to raton mau fare e te âna mou a,
Ua roaa’tura te ré rahi i te mau Cheretiliano.
Te vat alura i muri iho.
tau,
Tau rata na Maruhi, orometua-nuu
no
I.
—
\iphiti mai
Moyen Orient; i te 2 no Tetepa
1942.
nei au ia oe: ua tae mai te V^a, e piti puohu; e Vea
Me; i te ^9 no Atete i tae mai ai — Te afaro noa nei te
haereraa no te Vea ; teie râ. no te pahi te taere. Te mau vea no teie matahiti tei tae mai: Tenuire. Fepuare, Mati Eperera, Me. Mauruuru roa S
mai la'u e faaite ia oe: ua riro te vea ei pahonoraa i te mau tamarii ai¬
ta e rata — na te vea ïa e paiiono, e lupu ai te oaoa i te mau parau
no te fenua. Mauruuru roa matou.
Te faaite atu
no
te ava‘e
■*
Parau api i teie mau mahana ; ua h iere matou i te permission i teie
nuu matuna, e ua haere au e o Purieu; no Tiarei e larerei i te^oronie
VEA
4
POROTETANI
tua porotebni no Caire (Aîphiti), o Herman Ecuyer ma; ua trâtau
M. Charpier. Ua ni mai raua i te fupuraa o te faaroo i Tahiti na.
L'a
oaoa
raua
i te farereiraa i
te t;>ata
tahiii
mait.
E inaha!
oh'pa amui na te Paru. — Ua faaoti oia i te pureraa
reiraa ia raua, mai te ani i te Atua ia tauturu oia i to’na
ve
|a ratou mau paroita no
tua,
nahana hoi
oaoa
Ua tapea oia ia maua e faaea rii i ô raua ;
roa to maua
haereraa mti e fareret
faaearaa i reira;
maua
mataii.ai
e
rata.
—
Ua ite
Hacheim,
e
ua
na
h
ua
maha-
teie fa matou ; e
faatia
raua
e
E
—
ua
te
te mea,
E 4 mahana to
f ue pureraa : ua
„iatia
hnne
vau
na
haere
roto
i te
ohipa rahi ta matou i rave i Bir-
i te huru
maere raua
to mai i teie ati rahi.
i
ratou atoa
e
maua no
nua...
matou e hio
ere
Aiphtti taatoa. Eita
uiui
i to maua faretavini tei taaê i
te oaoa.
te aau, e
mea atea
atoa
taeae ra¬
e
teie aii tamai, ia upootia faahou to tatou hau me-
Farani i ro'o i le ati... E farereiraa
o
oia ia
o
to matou oraraa mai
faaanaanatae atoa
raua
mai ro-
i to maua manao;
teie te ohipa: himene.
faatai i te pima, himene pureraa etc. —
to matou aua faehau, na nia i te pereoo
auahi; teie te atearaa; 120 k iometera.
Hoi atura
maua
Ua tae atoa mai
reira
no
ia tatou
to te
Duriez i
ta oe
mauruuru
ua
Te
—
nuu
o
nuu:
taatoa. Te
Rahi amui i hapono mai ;
T( te Atua ana*e te faafarerei faahoù
Tei
niuntu. ta te Apooraa
i
ia
roa
outoii.
te faaite atu nei
ohipa
mau
au
<
ia oe, mea maitai matou paiiroa,
no te faaroo, te tere noa nei, mea
mai-
tai....
II.
—
Moyen Orient; i te 30
l
no
Tetepa 1942.
Te faa'te atu nei
au ia oe ; o te pili
pi teie o te ?va‘e to matou faaaeai nia i te leni i teie mau manei, aiia matou i taitma faaliou
faa
hana; te faafaaea rii noa nei i mûri, ee ere râ tei roto i te oire.
i mûri
raa
e:
amarü Tahiti. Teie râ aita i papu te parau
Mea maitai pauroa te rn .u Tamarü
haere faahou ane muou i mua e aore ra e haere i Para ta ne, e aore ra
e
hoi atu; te Aiua tei ite; na’na
1 teie
vea.
—
mau
e
f^aau
e
e
faaoti.
mahana te mamata mai nei te toetoe; te ore
Teiè-te taiii
oar iu
rii atura ‘e
vea-
iii taü e-faaite* aht néi-; te haamauruuru-am
m itou ia OUIOU. i to ;p ft nua na, no to outou haponoraa mai i. te fpio=
ni na matou, ta outou mau tatn-ini. Teietemoni; 500 farane hoe faehau.
nei
T.auihia i te moni Aiphiii : e piti psunu.
ro.a. — Ua tae atoa mai te colis oia hoi
uru
75 piastres, hoe taata. Maurue piti punu painapo, hoe
pu-
confiture tuava hoe taan. Te haamauruuru atu nei
nu
to te fenua na, i to outou
III.
Ua
Ua
—
haaponoraa mai i te msu.tao‘a ni
Moyen-Orient. I te 7
tae mai te
oaoa matou
matou
no
ia outou.fi
na
matou.
Atopa J942,
V. P., to te ava*e Tiunu e to Tiurai. Ua tae afaro fnai.
I- te
mau
parau-
api- no te- fenuà ta' matou i taio i roto i
POROTETANI
VEA
te V.
mau.
F.;
ra oe i te paraü no matou, i Bir H d;P:m; e oia
râ, te fsaineine nei matou no te pauma faahou i nia i te
te faafia’ioa
e
Avea
—
5
leni aroraa; e riro paha. ei te
hopea o îeie ava'e Aîopa e tupu ai.
T. Tahiti, e te aioha’tu nei ia omou
Mea maitai matou pauroa, te mau
i te matahitt api.
IV.
Moyen-Orient. I te 22 no Atopa 3942.
—
Te faaite atu nei
ia
au
oe
tei nia faahou matou i le leni aroraa
e:
i
teie taime; i te 14 no teie ava‘e i tupu ai teie teie psîi. — Te fa. u nei
i teie mau mahana na pae atoa e piii. Te haere nei te mau manu reva i
te
top'ta, te haere atoa nei te mau pupuhi rarahi, aita e faaearaa. Te tiàhope, na’na e tautuiu mai i teie tere e te oliipa rahi
turi nei râ i te Puai
ta matou
e
nei.
rave
tamarii Tahiti.
Area hot, e mea maitai m jtou pauroa
—
Eiaha
—
e
faaitji'o,
peapea,
e na te
hou ia tatou, ia tae i te mahana ta’na i faaau,
V.
Niuniu
—
no
)
Ua tae
eita râ
atoa
mai te
ô i teie
e
vea.
mau
rata
a
pauroa;
itoito to te vâ-
Vidal, Tere Putoa, Puahio a Puairau itî,
—
Te
I.
faafarerei faa¬
te 20 no Tenuare 19i3,
santé; moral élevé... (mea maitai
Maruhi. —
—
e
—
Tous bonne
rua
Fatu
te mm
peropheta
ra, o
Mika.
—
Ua fanau te peropheta ra o Mika {mai ifl
i te noe oire iii no luda, i Morasi ; tei te hili no te
Philiseti, e no te oire ra 6 Gada.
To’na anotau.
lehova, te
lenua
o
te
auraa ;
lometera, i te tooa o le râ i lerusalema. — Ua fadere o M ka
i to’na toro‘a peropheta i te anotau ia lomma, e ia Ahazi e ia H^ze,chia. ( I. I.)
i‘
E 35 k
O
te anotau atoa
leia i Iseraela. E
ïa i tohu ai Isaia i lerusalema,
huru api
râ o M ka
paü ai o Samaria { mat. 722 hou I. M. )
Eàha te hùru
to’ria huru i
mea
no te
basileia
.\hazi:
no
luda i
te
e
o
Hosea i te b-s’-
la raui; o te anotau atoa
ïa i
reira anotau? E mea ino roa
taua arii paieti ore i te
.riaria la tupu noa na i rata i to’n ; bas leia : te haamoriraa idp«lo. te taiata, te paieti rapae. .\iia oia i paioi i te m m haapiiraa pi‘o no te
mau, peropneta haavaré, o tei fahi roa i roto ia iuda e o tei taparu i té
mau
te tau
no
ua
vai iho
noa
peu
%au o
te
Uata, mai te faatia noa i ta ratou mau peu.-e ta ratott'mau-haiâ.
VEA
6
E te vai
POROTETANl
te bas’'eia ïa no Asura
te tioe afi rapne\ o
ra
tlipu noa i te rahiraa, e o la le Aiua
da
e
ia Iseraela i te mahana e au
luda i te
ratou
ruru
i te
i te
reira
O te huru
i opua ei raau tairi. ei haava ia luno te raln o te auliune i
ai. Teie râ
tau, e no te tenieo tioi o le aMi o to
Inda, ua vahavaha
Asura, mai ie li.turi e: na it H .r-o i !etr.Sf.Iema e pamo'a e i re hui laaia i Siona, i :e rima no Asura. (111. 1112)
ïa no te anotau no Abka. peropheia.
puai
oire
^Nineve) tel
no
ta’na mau tohu?
E huru au ta’na mau tohu i ta Isaia, no te meà hoe â o raua tau, e hoe
â o raua oire faaearaa ( lerusalema. ) —
1. Te vauvau nei oia mai te faaherehere ore. i mua i te aro no luda —
i te mau hara no te ftia tiaraa teitei ( e no te mm taaia hoi ) la’na
e hio noa nei. Te hoohia nei te mau haavâ e te mau peropiieta i te tao'a;
ua vüvii te mau tahua ; te haamani-ino hia nei te feia rii e te feia faufaa.
te mana rahi net te mau peropheta haavare e te vahavahahia nei te mau
peropheta mau.
Aita o Miki e faaherehere nei i ta’na mau aoraa. Aita râ oia e feruri
nei i te paeau politiia, e te huru o te ino no te mau basilna faiata ia lu¬
da : na laaia ïa vahi e haapao. Te haapio noa nei râ te mau aoraa na
Mika i te paeau o te varua, e no te haamoriraa i luda ana e.
2 Te tohu atoa ne' o Miki i te mau ohipa e tupu a mari atu, oia
hoi: te pau fatata no Samaria, e no lerus-ilema hoi i to’na’iu mahana
(VI 16 ). E pau lerus lem i, e te Hlero atoa (111. 12 j. E faahiti leremia
i te reira tohu taaê roa (1er. XXVI )
3. Te tohu nei Mika (m ii ia Isaia) i te tî îraa ; teie râ, ei Babulonia
e tupu ai; ( aitâ ït b sde'a i faahitihia i mua a‘è).
4. Teie râ. i mûri a‘e i to luda faahaehaaraahia e ‘e rima teiaha no to’na
Atua, e faatia hahou-hia oia e te aroha o te Atua. E faatupu le Aiua i te
hoe arii. no roto i te huaai o Divida. o te riro ei tavana nj Iseraela api;
e faniu ou i Beielehema. mai to’na tupuna ( V. 2
E riro taua taata ra
ei tu mu no te hau ( V. )
5. E faatia f.aahouhia Siona; e riro ïa ei pû Varua no te mau fenua; e
horo mai ratou ia’na ra ; no le mea, i te reira tan, n i Sion i’tu ho. te tu¬
rc i te revaraa’tu. e te p rau a lehova, i na lerusalema’iu ïa. — ( lY. 2 3)
II. Eaha te huru o
Mika, e te feia faaroo?
Ua ma nhia o Vl k'. i te peropheta no te Paramia a te Atua. Ua na
reira’ioahia o Ainosa. Teie râ : e au Amosa i te hoe taote 'âpû û mai. e
o M.ka i te hoe tahua m ■‘i, o tei f aite rnaite i te huru o te man. — Q
Isaia râ, o te peropiieta ia no te mo‘a o lehova, e o Hosea, te p.roplieta
III. Te
flo
Toa i mairihia ia
Ui aroha o te
Atua.
POBOTETANI
VEA
IV.
Tatahaaraa
I. Peut !- !
I.—
mu
taua
no
II. Pene III V
III. VI Vil.
te buka a Mika.
no
le utaa riaria
:
uma
ra.
faiaia mai
e
Fe AfUii
.Mes’a
te
o
1. Pene IV
hiii'.minn.
te
:
Te
:
..r-
te
toe.a
ü
i
te
mau
puaa o te aru.
3. Pene V’.
Te
hapi
mau
i taua
fo
maroraa
ino ; e
Atua
h.iu,
teman.
e
T.i’na
lura
a
i ti’na
te up
to’n
:
te
mai
â
buka.
otia
Ckales'a.
hau. o te faariro
o te
I
ona
i roto
tia roa o lehova
aroha e te haehaa.
aroha faaoreraa hara no
oia ta tatou; e tinai â oia i to tatou
i ta ratou hara i
oia
te
e
; e mea
parauiia, te
o
liaavâraa,
te aroha.
tauta.
taataa
pi pj
hinaaro nei
e
inau
18 :2Ü. Aue te rahi hau ê
faarue paatoa
e
no
ô ia lenoe.i ra.... e m.n
maroraa
e! E aroha faahou
ua
te Atua ïu
tumu no te
iif.u no
le
e te mau
ra.
4. P:ne VU:
te A
mai
te
it-
tau o te
àp' no S ona. arii haehaa, arn no :e
i
l ikoba.
te mono i te
o
te Parautic rn, o
o
V. Te hoe mau taioraa
2. Pene V
te hara o Ici riro ei tu-
ne’, e
—
Te tau
:
7
P^RAU
raro roa i te moana
ra,{VI1.19).
^Pi
RM
7.—
Âpooraa Tuhaa i Apatoerau. E tiipu ïa i te mahana piti, i te 16 no
fepuare i Paofai, i te hoia 8 e te afa i te poipoi.—
E lubili hanereraa matnhiti i Nuu-ITiva.—
Te papai
ua
um Victor Doom diatono, e : Teie tau parau e faaite atu nei,
pahi tamai Cap des Palmes i Taiobae nei, i te mahana pae i
atop i. Ua am mai te < omana ia’u ia purehia te pureraa no te ha-
mai
tae mai
te 23
no
neraa
o
te
mainihti
te
aè. mahana
teraa te
m
mau
la,
Niika-rl
o
i te 24
ihitai
e te
ca
nei
i
roto
i
te rima o te
Farani.
lapopn
atopa i te h ira ira e te afa, i mûri aè te porofaahanahanaraa i le Monument (te ofai tapao), ua
no
pure matou hoe pureraa Ua tae mai te mau iliitai Porotetani e te mau raatira.
Ua na reira’toa te Katolika. I te ahiahi ua reva te pahi. la poipoi
i te mahana sabati, ua haere mai to matou l'avana Taote e faaite ia‘u i te
—
o te Tomana no taua pureraa ra. —
III. I te haaatiraa o te mau faehau tahiti i te fenua nei, ua faatupuhia te
hoe mau pureraa hanahana rahi i roto i te mau fare pureraa, te mau vahi
tei pnhapahia e te mau faeluin Mauruuru rahi na pae e piii i teie mau oroa
mauruuru
tanhaii hanarnu i to tatou aia
mau faehau.
metuii
ia
Farani,
e te
tiarautiraa hoi i
to tatou
—
IV.
—
Te
Ua maitai
pae ( TIau amui ) i te avae tenuare i mairi aeneû
liait amui paturaa i te mau tiaraa tamai atoa.
I Ratia. l'e faahiahia nei to te ao i te itoito tua-è-roa, e te ananatae rahi
ta mau nuu rutia i teie tau toetoe rahi. Mai te mea e, te hae nei ratou paatoa.
Na
0
Tamai Rahi;
te mau
noa
v;ihi
to tatou
tttoa
to te
0
VEA
8
POROTETANÎ
aita ta te Purutia e ravea ia paruru faahou i to ratou haere-noa-raa
Ua parari te mau tiaraa etaeta a te Furutia, e te (alie nei, te mau nuu
e
î
mua
Kutia
mai té pape pue na roto i te mau vahi parari.— E toetoe iti rahi teie e tupu
i Rulia; ua meuineu te hioiia e te paari; e fetii tauturu rahi te toetoe
ia ratou. —
noa ra
mai ia Leningrad (Saint-Peterebourg to’na i‘oa taliiio) e
Miti Erere e te moua Caucase, te otohe mai nei te Purutia;
e inaha! Te oire rahi ra o Leningiad: 17 ava'e to’na auaraahia e te Purutia
e ua faatiama faahouhia’iura e te Rutia i teie nei; te mâhâ nei te poia e te
rohirohi no te mau nuu rutia e no te hui taaia tei mau'noa i roto i taua oire
E tia ia parau e:
tae noa’lu i te
ra, I te
laime
roa.
—
i Veliki-Luki, i te pae raro, i Voronez, i te vahi fefe no te
anapape ra no Don, i raro atu â. i Caucase, e mau rê rarahi anae ta te
rutia. ua 10 e ua 10 te tautini o te inau-auri i te ntau hepetoma; e mau nuu
purutia taatoa te mau nei i roto i te upea. Ua ite maitai o purutia i to’na
ar.i rahi peapea i te. reira pae, e te tamata nei, mai te t'aufaa ore, i te otamu
I te pae ropu,
parari raiahi.
11, I AferU.a-Lubia. Hoê a huru i reira. Te haere noa nei te nuu Paratanefarani-tiaioâ i mua e i mua roa. — Mai Aiphiti mai ratou: e teie nei ua taeahia o Tripoli, te oire pû no taua aihuaraau italia. E huru faito e 2000 kilometeia lo’na aléa i El Alameiu, oia hoi le oire Aiphiti, mai reira mai te nuu
i
te
mau
paraiane
Te parau
api râ i onei: o to te hoe nuu Farani-tiamâ tapapa-atoa^raa ia
Tripoli (Oire lahaiai ) mai ô mai i te Roto Tchad, Aferita ropu. — E 2000
atoa kilometera te atea; e ua na roto noa ratou i te medebara, te haere
m'ai te faaoromai i te veavea, e te toetoe, e te one puehu, e te fenua ano. — E
inaha, na tae roa ta; nuu ua riro te rê ia ratou i to ratou aroraa i te Italia,
mau-auri rahi tei mahere mai ia ratou. — O te nuu ïa no te Tenerale Leclerc
Ua faahiahia to te ao atoa i teie nuu aiio.
Aferita-barani i Apaioerau. Ua faaroo aenei tatou: e ua tapae te mau nuu
Marite-Paiatane i reira, i Noema 1942; e ua amui taua aihuaraau farani ia
ratou e te aro iioito nei te mau nuu farani i te enemi i te fenua ra i Tunisie,
'l’ei reira te enemi i te faaetaetaraa i to’na leui tamai. E riro e, e tupu te
hoe aroraa rahi ua-è i reira i te mahaua e ineine ai te mau nuu no te Hau
Amui.
o to te Atimarara ra, to Darhn taparahiraahia e te
rii le paeau politita i taua fenua ra; aitâ o de Gaulle
ismana i reira; e te imihia nei te mau ravea maru e ô atoa’i oia i reira, ei
tahoeraa i te mau farani atoa i nia i te ohipa hoe, oia hoi te patu i te enemi
e te faatiaiTiâ ia Faraiii.
4. I le moana Patitifa. Ua ore atura te puai e te manaraa no Tapone i
te fenua Pâpua. Ua pau to ratou pare rahi i Salananda, e e taoa pau rahi
tei mahere mai i te Oieteralia-Marite. Pau rahi atoa te mau pahi tapone i
reira, e i te mau moana rii tapiri, i te mau pahi-reva topita a te Marite-Para»
tane. - Te hura ïa no le mau parau api tumu i te avaa Tenuare 1943.
Te parau api i reira,
hoe caata api. Mea reru
Monî ÿaufuru i te Ve‘a
Ei te ava'e i mua e
'^^.luRiuuBius Enta
faaitehia’i. Eita
F. JUVENIIN
—
e
ô i teie ava‘e.
Kos nU:CoHiii>Ni>id^x
C»
‘
Fait partie de Vea Porotetani 1943