EPM_Vea Porotetani_194302.pdf
- extracted text
-
f-
—^———
(
AITA’TÜ E nid E TIA I TE TAATA'TOA IA HAAMAB
HIA RA. OU
HOI TE
HOO
TE
I
.M ESIA RA O If>T;.
MATi;.HITI
Ch. VBHNIEIi'
MAORI RA OTEl HAAMAC
î
-
Korinetia 3. 11.
HOÉ; B PITl TA.HA
Directeur-Gérant.
E au te basileia o te ao ra i te taoa moe.
13'44
îj L.
Te vai ra, i anotau tahito, te hce tamaiti arii o tei reva’tu e ani j
te hoe tamahine arii, e faaipoipo, — Ei pahonoraa i taua aniraa
ra,
pûpû mai nei te tr.i i te hoe poro rahi auri i te tamaiti arii nei. —
«
No te teoteo e te aau teiteio taua tamaiti ra, manao mai nei oia e:
e faaoooraa teie ohipa, e e faainoraa. No
reira, taorâ üana’tura.oia
i teie tauhaa haapaoraa.ore i raro i te repo. No te ûana o te ûraa,
parari mai ra taua poro auri ra..,. e inah'a! taa mai ra i rapae te hpe
moa ario, e moa ufa ; e i roto i taua moa ario ra, te vai
rj^te.hofe hu-’
ero moa pirû ; e i roto i taua huero pirû ra, te hoe tapea
faaipoiporaa,
tei faaunaunahia i te taiamani e rave rahi.
—
».
,
Mai te reira’toa te Bibilia, oia hoi te Parau a te 4tua, i te taata
*^'
tei ore â i fariu to’na aaui te Atua. Üa riro ïa btitatei buka moe, ei
buka taatihia ; aita to’na e auraa no te pomi o te aau, hinaaro ai ta^
taata e vai iho ia’na i nia i te paepae.' E la taip rii rioahia taua buka
ra,
i te matamua, te faahapa nei ïa i to tatou teoteo.
:
,
Arauae rii râ. la taio maitehia, mai te
j|a^u'haehaa, e mai te sau*
pure, ei re'ra to’na mau unauna e heheu maitfehia’i ; e ânaanaoia'i
te hoe anaanaraa o ce ore e roaa i te taiairtani hoo rahi. — I roto î
taua buka ra, e farerei ai te aau'paieti i te pahonori^ia'ta’na pure,
e
i te inâharaa o to’na
mau
aroha o to’na Atua ia’na ra.
hinaaro, e i.ie^tapao faufas rahi no te
—
Ü ta te papai
fijilamo i ite mait-ii, i
to’na tau, i na ô ai oia : te oaoa nei ail-i ta oe patiiu maifite tdaia i
itea ia,’na te tao'a mhi ra. Cliy.iù^i
‘
t
f
I
y
.
VRA
t
POROTETANI
Tuatapaparaa parau tahifo no te fenua nei.
Te tamai no te iei pî. (A Ibio i te vea no Titema 1942).
{Mai te au i ta tatou i hin aenei, e sopati nvalea. tnime pureraa
mau na
no
le
...
Pômare ma, i haamata’i le nuu eteve t te tamai i te nuu
pure-Atuf).
E rave l’ühi to talon t.ei h'ere mai i te pureraa mai le manhaa
tamai; te tahi rà pae, te faaineine ra ïa e hnro i to raton mau
puhaparaa e rave i to ralon man mauhaa, a lia’lu ai o Poinare
i nia, mai le parau e: e parahi iii.iite te taata’loa i to raton parahiraa; o lehova lo r iton p irnru; eita e tia ia vai ilm hia te
ohipa haainoriraa 1 pntnputu ai raton
ra,
vai noa’i te enerai i
pihai iho ia raton.
Na Auna i laio i te himene. E arioi
oia
i te malainua ra, e e
la oli te himene i le taiohia.
na
hinienehia ihora ïa
aito hoi.
e
te arauiraa taaloa, e na laio
te Alua.
a
atoahia te tahi mau irava a te Parau
I mnri iho, na faaolihia na roto i le pure.
—
1 reira ra, i
horo atn ai te tahi pae taata i to raton mau pu-
hapâ lii
nuu
e rave i ta ratou mauhaa tamai. — Faatauhia’tura te
iti no Pômare e na pupu e piti: lei te pae tahatai te hoe,
lei irta rii
a e
te tahi.
üa litau te feia pure
Atua e, o ratou te viro, oia hoi te pupu
viri o te nnn. — Ua na mnri mai le mau
taata no EÎmeo; o raton te lapono o te nnn. — No te iteraa o
le mau ta va na je le man aiio tei r ro ei Cherpsitiaiio e te titan
i
mua
ra
te apnn
roa.. e
i le faaroo i te Atua man, uh h iere
te man enemi i te h irmon
atura ratou i
mua
roa,
i te apoa
viri e te tapono, ei faaitoito
maitai ia ratou. l^i reira o Anna, e o llitoti, e o üp paru, e te
tcihi atu â man taata tei ati maite atu i le parau Evanelia. E
mea
rnaitai
maitai
0
te
a e
ia natou le pohe i te faarue
I mnri mai i te ma,uiitaata
Hnahine ra. o Mahitie
o
Eimeo.
ua
lia mai te ArÜ
ncr
Haialea (Tamatna ) — e to ratou
lei.farii mai i ti- faaroo api. E pntintii tei te rima o
taata
Teriilaria
no
Pornare vahine ( o Teriit iria le tahi io‘a )
te.tam'hine aito no te Arii
mau
i te faaroo e te mau
Evanelia.
e
te oniore: é'na
no
ahn oia i te hoe ahn parnrn i hama-
nihia i te romaha /‘lôa).
Tei pihai iho ia’na o Farefau ei tauturu, e 0 Palini, te tantnru i pihai iho la Mahme. E lavana itoito roa'ïa, po roto i ^to’na^ihora fetii — Tei nia iho o Pomarp,i
ta ho9 vaa « te'fel» pupuhi, u% faataupupu rahi ratou i te
S*
%
*
O
le
enemi o tei
nnu
vaa
le hoe
mm
—
Aila te
iho i te tahi
ron
piipiihi.
no
niiii
te ninu enemi
lei painparu e tei pohe hoi
—
le feia
Cheresitiano i hanmau maifai i to raton
i te tamai mal
puai rahi roa, ma te pii e te reo faaleoleo e te tnhi hoi.
No le oioi e le puai faite ore o le ûraa mai o taua mau enemi
aro;
te
lahatai m lira. — Toi nia
na
piipiihi rahi o le( ohipnhia e le hoe papaa no R .iatea
Ua ralii
i te reira
3
POROTETANI
VEA
lae
ua
mai le imemi e ua haamaia ratuu
Cheresiliano i le mataveialii e ua parnparu te vetahi — Oi
pohe 0 Upaparu; aua‘a oia i horo i rare i te miti ua pohe mau
ra.
ua
mua
hitiu
ra.
huan me te Virn o le nuu
Üa pohe roa te
oia.
I te hoe maa taime huru maoro, te upnotia ra
te etene. la ta»
to raua
atu râ ratnu i te vahi tei reira o Mahine e o Teriitaria e
taata, ua
mau
paruruhia’lu ralou.
Ua pula 0 Opnhara i te hoe taata no Mahine — o Rareaô ta
i‘oa — raairi atura Opnhara i nia i te repn. e aita i maoro, ua
idulo i
tamai;
pohe roa oia. le lamati noâ râ te nuu haarnori
te
aila râ i neheuehe ia ralou ia hîiavt i le mau tnala no Mahina
aito ra, ua haarnHta’lura te mau
Etene i te hee i muri; no te parare haeferaa te roo e, ua pohe
niâ. No le itoito o laua mau
0
Opnhara, to raton raatira rahi, ua
roohia’iiira raton i te ma-
tau, e ua tapuni haere i roto i to raton mau fare e te âna mou a,
Ua roaa’tura te ré rahi i te mau Cheretiliano.
Te vat alura i muri iho.
Tau rata na Maruhi, orometua-nuu
no
I.
—
\iphiti mai
Moyen Orient; i te 2 no Tetepa 1942.
nei au ia oe: ua tae mai te V^a, e piti puohu; e Vea
Me; i te ^9 no Atete i tae mai ai — Te afaro noa nei te
haereraa no te Vea ; teie râ. no te pahi te taere. Te mau vea no teie matahiti tei tae mai: Tenuire. Fepuare, Mati Eperera, Me. Mauruuru roa S
mai la'u e faaite ia oe: ua riro te vea ei pahonoraa i te mau tamarii ai¬
ta e rata — na te vea ïa e paiiono, e lupu ai te oaoa i te mau parau
no te fenua. Mauruuru roa matou.
Te faaite atu
no
te ava‘e
■*
Parau api i teie mau mahana ; ua h iere matou i te permission i teie
nuu matuna, e ua haere au e o Purieu; no Tiarei e larerei i te^oronie
VEA
4
POROTETANI
tua porotebni no Caire (Aîphiti), o Herman Ecuyer ma; ua trâtau oia ia
M. Charpier. Ua ni mai raua i te fupuraa o te faaroo i Tahiti na.
L'a
oaoa
raua
i te farereiraa i
te t;>ata
tahiii
mait.
E inaha!
oh'pa amui na te Paru. — Ua faaoti oia i te pureraa
reiraa ia raua, mai te ani i te Atua ia tauturu oia i to’na
ve
Farani i ro'o i le ati... E farereiraa
o
nahana hoi
te aau, e
oaoa
Ua tapea oia ia maua e faaea rii i ô raua ;
roa to maua
haereraa mti e fareret
faaearaa i reira;
maua
mataii.ai
e
na
i to maua faretavini tei taaê i
teie fa matou ; e maha-
te oaoa.
mea atea
atoa
taeae ra¬
tamai, ia upootia faahou to tatou hau me-
|a ratou mau paroita no teie aii
tua,
e
e
nua...
no te
hnne
„iatia
mea,
E 4 mahana to
f ue pureraa : ua
h ere matou e hio
ua
Aiphtti taatoa. Eita
faatia maua
vau
na
haere
roto
i te
Ua ite raua e ratou atoa i te ohipa rahi ta matou i rave i BirHacheim, e ua uiui maere raua i te huru o to matou oraraa mai mai ro-
rata.
—
to mai i teie ati rahi.
E
—
ua
faaanaanatae atoa
raua
i to maua manao;
teie te ohipa: himene.
faatai i te pima, himene pureraa etc. —
to matou aua faehau, na nia i te pereoo
auahi; teie te atearaa; 120 k iometera.
Hoi atura
maua
o
Duriez i
Ua tae atoa mai ta
oe
Rahi amui i hapono mai ;
T( te Atua ana*e te faafarerei faahoù
Tei
niuntu. ta te Apooraa
i
reira
ua
mauruuru
ia tatou
—
ia oe, mea maitai matou paiiroa,
Te nuu: te faaite atu nei au
<
no
to te
nuu
taatoa. Te
roa
mau
ia
outoii.
ohipa no te faaroo, te tere noa nei, mea mai-
tai....
II.
—
no Tetepa 1942.
Moyen Orient; i te 30
l
Te faa'te atu nei
au ia oe ; o te pili
pi teie o te ?va‘e to matou faaaeai nia i te leni i teie mau manei, aiia matou i taitma faaliou
faa
hana; te faafaaea rii noa nei i mûri, ee ere râ tei roto i te oire.
raa
i mûri
e:
amarü Tahiti. Teie râ aita i papu te parau
Mea maitai pauroa te rn .u Tamarü
haere faahou ane muou i mua e aore ra e haere i Para ta ne, e aore ra
e
hoi atu; te Aiua tei ite; na’na
1 teie
vea.
nei
—
mau
e
f^aau e
e
faaoti.
mahana te mamata mai nei te toetoe; te ore rii atura ‘e vea-
Teiè-te taiii
oar iu
iii taü e-faaite* aht néi-; te haamauruuru-am
ia OUIOU. i to ;p ft nua
na, no to outou haponoraa mai i. te fpio=
ni na matou, ta outou mau tatn-ini. Teietemoni; 500 farane hoe faehau.
m itou
T.auihia i te moni Aiphiii : e piti psunu. 75 piastres, hoe taata. Maururo.a. — Ua tae atoa mai te colis oia hoi e piti punu painapo, hoe
pu-
uru
nu
confiture tuava hoe taan. Te haamauruuru atu nei
to te fenua na, i to outou
III.
—
matou
ia outou.fi
haaponoraa mai i te msu.tao‘a ni na matou.
Moyen-Orient. I te 7 no Atopa J942,
Ua tae mai
te
V. P., to te ava*e Tiunu e to Tiurai. Ua tae afaro fnai.
Ua oaoa matou I- te mau parau- api- no te- fenuà ta' matou i taio i roto i
POROTETANI
VEA
te V.
mau.
5
F.; e te faafia’ioa
—
ra oe i te paraü no matou, i Bir H d;P:m; e oia
râ, te fsaineine nei matou no te pauma faahou i nia i te
Avea
leni aroraa; e riro paha. ei te
hopea
o
Mea maitai matou pauroa, te mau T.
i te matahitt api.
IV.
—
îeie ava'e Aîopa e tupu ai.
Tahiti, e te aioha’tu nei ia omou
Moyen-Orient. I te 22 no Atopa 3942.
Te faaite atu nei
ia
au
oe
tei nia faahou matou i le leni aroraa
e:
i
teie taime; i te 14 no teie ava‘e i tupu ai teie teie psîi. — Te fa. u nei
i teie mau mahana na pae atoa e piii. Te haere nei te mau manu reva i
te
top'ta, te haere atoa nei te mau pupuhi rarahi, aita e faaearaa. Te tiàhope, na’na e tautuiu mai i teie tere e te oliipa rahi
turi nei râ i te Puai
ta matou
e
nei.
rave
tamarii Tahiti.
—
Area hot, e mea maitai m jtou pauroa
—
Eiaha
e
faaitji'o, e na te Fatu e faafarerei faa¬
peapea,
hou ia tatou, ia tae i te mahana ta’na i faaau,
V.
—
Niuniu
no
Tous bonne santé;
rua
te mm
—
te 20 no Tenuare 19i3,
moral élevé... (mea maitai pauroa; itoito to te vâ-
) — Maruhi. —
Ua tae atoa mai te
eita râ e ô i teie vea.
mau
rata a
Vidal, Tere Putoa, Puahio a Puairau itî,
—
Te peropheta ra, o
Mika.
I. To’na anotau. — Ua fanau te peropheta ra o Mika {mai ifl
lehova, te auraa ; i te noe oire iii no luda, i Morasi ; tei te hili no te
lenua o te Philiseti, e no te oire ra 6 Gada.
lerusalema. — Ua fadere o M ka
E 35 k lometera, i te tooa o le râ i
i to’na toro‘a peropheta
chia. ( I. I.)
i te
anotau
ia
lomma, e ia Ahazi e ia H^ze,i‘
O te anotau atoa ïa i tohu ai Isaia i lerusalema, e
o
Hosea i te b-s’-
leia i Iseraela. E
mea huru api râ o M ka la raui; o te anotau atoa ïa i
paü ai o Samaria { mat. 722 hou I. M. )
Eàha te hùru
to’ria huru i
no te
basileia
.\hazi:
no
luda i
te
reira anotau? E mea ino roa
taua arii paieti ore i te
i rata i to’n ; bas leia : te haamoriraa idp«lo. te taiata, te paieti rapae. .\iia oia i paioi i te m m haapiiraa pi‘o no te
mau, peropneta haavaré, o tei fahi roa i roto ia iuda e o tei taparu i té
%au o te Uata, mai te faatia noa i ta ratou mau peu.-e ta ratott'mau-haiâ.
mau
te tau
no
peu .riaria la tupu noa na
ua
vai iho
noa
VEA
6
E te vai
ra
POROTETANl
te bas’'eia ïa no Asura ^Nineve) tel
te tioe afi rapne\ o
tlipu noa i te rahiraa, e o la le Aiua
da
e
ia Iseraela i te mahana e au
luda i te
reira
i opua ei raau tairi. ei haava ia luno te raln o te auliune i
ai. Teie râ
tau, e no te tenieo tioi o le aMi o to
Inda, ua vahavaha
Asura, mai ie li.turi e: na it H .r-o i !etr.Sf.Iema e paruru i te oire mo'a e i re hui laaia i Siona, i :e rima no Asura. (111. 1112)
O te huru ïa no te anotau no Abka. peropheia.
ratou
i te
puai
no
ta’na mau tohu?
E huru au ta’na mau tohu i ta Isaia, no te meà hoe â o raua tau, e hoe
â o raua oire faaearaa ( lerusalema. ) —
1. Te vauvau nei oia mai te faaherehere ore. i mua i te aro no luda —
i te mau hara no te ftia tiaraa teitei ( e no te mm taaia hoi ) la’na
e hio noa nei. Te hoohia nei te mau haavâ e te mau peropiieta i te tao'a;
ua vüvii te mau tahua ; te haamani-ino hia nei te feia rii e te feia faufaa.
te mana rahi net te mau peropheta haavare e te vahavahahia nei te mau
peropheta mau.
Aita o Miki e faaherehere nei i ta’na mau aoraa. Aita râ oia e feruri
nei i te paeau politiia, e te huru o te ino no te mau basilna faiata ia lu¬
da : na laaia ïa vahi e haapao. Te haapio noa nei râ te mau aoraa na
Mika i te paeau o te varua, e no te haamoriraa i luda ana e.
2 Te tohu atoa ne' o Miki i te mau ohipa e tupu a mari atu, oia
hoi: te pau fatata no Samaria, e no lerus-ilema hoi i to’na’iu mahana
(VI 16 ). E pau lerus lem i, e te Hlero atoa (111. 12 j. E faahiti leremia
i te reira tohu taaê roa (1er. XXVI )
3. Te tohu nei Mika (m ii ia Isaia) i te tî îraa ; teie râ, ei Babulonia
e tupu ai; ( aitâ ït b sde'a i faahitihia i mua a‘è).
4. Teie râ. i mûri a‘e i to luda faahaehaaraahia e ‘e rima teiaha no to’na
Atua, e faatia hahou-hia oia e te aroha o te Atua. E faatupu le Aiua i te
hoe arii. no roto i te huaai o Divida. o te riro ei tavana nj Iseraela api;
e faniu ou i Beielehema. mai to’na tupuna ( V. 2
E riro taua taata ra
ei tu mu no te hau ( V. )
5. E faatia f.aahouhia Siona; e riro ïa ei pû Varua no te mau fenua; e
horo mai ratou ia’na ra ; no le mea, i te reira tan, n i Sion i’tu ho. te tu¬
rc i te revaraa’tu. e te p rau a lehova, i na lerusalema’iu ïa. — ( lY. 2 3)
II. Eaha te huru o
te feia faaroo?
Ua ma nhia o Vl k'. i te peropheta no te Paramia a te Atua. Ua na
reira’ioahia o Ainosa. Teie râ : e au Amosa i te hoe taote 'âpû û mai. e
o M.ka i te hoe tahua m ■‘i, o tei f aite rnaite i te huru o te man. — Q
Isaia râ, o te peropiieta ia no te mo‘a o lehova, e o Hosea, te p.roplieta
III. Te
flo
Toa i mairihia ia Mika, e
Ui aroha o te
Atua.
POBOTETANI
VEA
IV.
Tatahaaraa
7
te buka a Mika.
no
I. Peut !- ! : le utaa riaria e faiaia mai ne’, e te hara o Ici riro ei tu-
I.—
mu
taua
no
uma
ra.
—
II. Pene III V : Te tau
o
III. VI Vil.
te Parautic rn, o
Fe AfUii
o
te
.Mes’a
V. Te hoe mau taioraa
1. Pene IV : te hiii'.minn.
2. Pene V :
te
toe.a
ü
i
te
mau
puaa o te aru.
l ikoba.
3. Pene V’.
Te mau
mai
h.iu,
teman.
i ti’na
hapi e te mau lura a to’n
pi pj
maroraa
Atua
T.i’na
ra.
4. P:ne VU:
te
hinaaro nei :
e
e
e
te up
te
inau
no
liaavâraa,
te aroha.
buka.
otia o te Ckales'a.
tauta.
taataa ; e mea tia roa o lehova
haehaa.
parauiia, te aroha e te
18 :2Ü. Aue te rahi hau ê
te A ua e! E aroha faahou
te Atua ïu
arii haehaa, arn no :e hau. o te faariro
e I ona i roto
maroraa
fo
tau o te
ô ia lenoe.i ra.... e m.n
iif.u no
le
te mono i te
tumu no te
Te ..r- àp' no S ona.
i
i taua
it-
o
o
te
aroha faaoreraa hara no
â
oia ta tatou; e tinai â oia i to tatou
ino ; e faarue paatoa oia i ta ratou
hara i raro roa i te moana ra,{VI1.19).
mai
P^RAU
^Pi
RM
7.—
Âpooraa Tuhaa i Apatoerau. E tiipu ïa i te mahana piti, i te 16 no
fepuare i Paofai, i te hoia 8 e te afa i te poipoi.—
E lubili hanereraa matnhiti i Nuu-ITiva.—
Te papai mai um
Victor Doom diatono, e : Teie tau parau e faaite atu nei,
pahi tamai Cap des Palmes i Taiobae nei, i te mahana pae i
te 23 no atop i. Ua am mai te < omana ia’u ia purehia te pureraa no te ha-
ua
tae mai
neraa
o
te
mainihti
te
aè. mahana
teraa te
m
mau
la,
Niika-rl ca nei
o
i te 24
ihitai
e te
i
roto
i
te rima o te
Farani.
lapopn
atopa i te h ira ira e te afa, i mûri aè te porofaahanahanaraa i le Monument (te ofai tapao), ua
no
pure matou hoe pureraa Ua tae mai te mau iliitai Porotetani e te mau raatira.
Ua na reira’toa te Katolika. I te ahiahi ua reva te pahi. la poipoi
i te mahana sabati, ua haere mai to matou l'avana Taote e faaite ia‘u i te
—
o te Tomana no taua pureraa ra. —
III. I te haaatiraa o te mau faehau tahiti i te fenua nei, ua faatupuhia te
hoe mau pureraa hanahana rahi i roto i te mau fare pureraa, te mau vahi
mauruuru
tei
pnhapahia e te mau faeluin Mauruuru rahi na pae e piii i teie mau oroa
tanhaii hanarnu i to tatou aia metuii ia Farani, e te tiarautiraa hoi i to tatou
mau faehau.
—
IV.
—
Te
Ua maitai
Na
te mau
I Ratia.
Tamai Rahi;
noa
v;ihi
to tatou
tttoa
to te
pae ( TIau amui ) i te avae tenuare i mairi aeneû
liait amui paturaa i te mau tiaraa tamai atoa.
l'e faahiahia nei to te ao i
0 ta mau nuu rutia i teie tau
te
itoito tua-è-roa,
e
te ananatae rahi
toetoe rahi. Mai te mea e, te hae nei ratou paatoa.
0
VEA
8
POROTETANÎ
aita ta te Purutia e ravea ia paruru faahou i to ratou haere-noa-raa î mua
Ua parari te mau tiaraa etaeta a te Furutia, e te (alie nei, te mau nuu Kutia
e
mai té pape pue na roto i te mau vahi parari.— E toetoe iti rahi teie e tupu
i Rulia; ua meuineu te hioiia e te paari; e fetii tauturu rahi te toetoe
noa ra
ia
ratou.
—
E tia ia parau e: mai ia Leningrad (Saint-Peterebourg to’na i‘oa taliiio) e
tae noa’lu i te Miti Erere e te moua Caucase, te otohe mai nei te Purutia;
e
inaha! Te oire rahi ra o Leningiad: 17 ava'e to’na auaraahia e te Purutia
faatiama faahouhia’iura e te Rutia i teie nei; te mâhâ nei te poia e te
e ua
rohirohi no te mau nuu rutia e no te hui taaia tei mau'noa i roto i taua oire
ra, I te
laime
roa.
—
i Veliki-Luki, i te pae raro, i Voronez, i te vahi fefe no te
anapape ra no Don, i raro atu â. i Caucase, e mau rê rarahi anae ta te
rutia. ua 10 e ua 10 te tautini o te inau-auri i te ntau hepetoma; e mau nuu
purutia taatoa te mau nei i roto i te upea. Ua ite maitai o purutia i to’na
ar.i rahi peapea i te. reira pae, e te tamata nei, mai te t'aufaa ore, i te otamu
I te pae ropu,
parari raiahi.
11, I AferU.a-Lubia. Hoê a huru i reira. Te haere noa nei te nuu Paratanefarani-tiaioâ i mua e i mua roa. — Mai Aiphiti mai ratou: e teie nei ua taeahia o Tripoli, te oire pû no taua aihuaraau italia. E huru faito e 2000 kilometeia lo’na aléa i El Alameiu, oia hoi le oire Aiphiti, mai reira mai te nuu
i
te
mau
paraiane
Te parau
api râ i onei: o to te hoe nuu Farani-tiamâ tapapa-atoa^raa ia
Tripoli (Oire lahaiai ) mai ô mai i te Roto Tchad, Aferita ropu. — E 2000
atoa kilometera te atea; e ua na roto noa ratou i te medebara, te haere
m'ai te faaoromai i te veavea, e te toetoe, e te one puehu, e te fenua ano. — E
inaha, na tae roa ta; nuu ua riro te rê ia ratou i to ratou aroraa i te Italia,
mau-auri rahi tei mahere mai ia ratou. — O te nuu ïa no te Tenerale Leclerc
Ua faahiahia to te ao atoa i teie nuu aiio.
Aferita-barani i Apaioerau. Ua faaroo aenei tatou: e ua tapae te mau nuu
Marite-Paiatane i reira, i Noema 1942; e ua amui taua aihuaraau farani ia
ratou e te aro iioito nei te mau nuu farani i te enemi i te fenua ra i Tunisie,
'l’ei reira te enemi i te faaetaetaraa i to’na leui tamai. E riro e, e tupu te
hoe aroraa rahi ua-è i reira i te mahaua e ineine ai te mau nuu no te Hau
Amui.
Atimarara ra, to Darhn taparahiraahia e te
politita i taua fenua ra; aitâ o de Gaulle
ismana i reira; e te imihia nei te mau ravea maru e ô atoa’i oia i reira, ei
Te parau api i reira, o to te
hoe caata api. Mea reru rii le paeau
tahoeraa i te mau
te
e
farani atoa i nia i te ohipa hoe, oia hoi te patu i te enemi
faatiaiTiâ ia Faraiii.
Patitifa. Ua ore atura te puai e te manaraa no Tapone i
Ua pau to ratou pare rahi i Salananda, e e taoa pau rahi
tei mahere mai i te Oieteralia-Marite. Pau rahi atoa te mau pahi tapone i
reira, e i te mau moana rii tapiri, i te mau pahi-reva topita a te Marite-Para»
tane.
Te hura ïa no le mau parau api tumu i te avaa Tenuare 1943.
te
4. I le moana
fenua Pâpua.
-
Monî ÿaufuru i te Ve‘a
Ei te ava'e i mua e faaitehia’i. Eita e ô i
'^^.luRiuuBius Enta F. JUVENIIN —
teie ava‘e.
Kos nU:CoHiii>Ni>id^x
C»
‘
Fait partie de Vea Porotetani 1943