EPM_Vea Porotetani_194301.pdf
- extracted text
-
iTT/.'TÜ K NI'.: E TÏA i TK 1
HIA RA, OIA
FOO
î
H'.n l'E MESÏA
m
RA O
MATAilîTI
;Aft. YJS.B,NTER,
HOÊ; M ÏIT.T TARA
Directeur-G-4rs,nt.
Na roto i te aroha o te Atua, ua totno
tatou i roto i te niatal.îti
hoa here —
api l‘J43 nei ; no reira te faaite Aei te Vea i to’na nriau
to te vahi fatata e î.o te vahi atea roa " i to’na aroha turnu.
Te a.roha’tu nei oia i te mau orometua e ta ratoumau
paroita roto e te paroita rapae ; ia riro toîe
ei
paroita, te
rnatahiti
matahiti oa-
to’ri«
tae notr’tu
te Atua ia
Fatu.
Te aroha’tu noi oia i te feia mana no xe fmua, te feia toroa a t«
oa i
roto i te taviniraa e i te haapaoraa i te chipa a te
Hau lei faatere ia tatou, mai teïavana r^-.ni e
pae.
î te mau tavana. la haamanao ratou e : e rima ratou no
parahi hauti ore te fenua e te rnau taata, ma te hau.
le aroha’tu nei oia i te mau nuufaehaa tei paruru i to tatou fC”
nua, tae noa’tu i te mau aito tamarii tan-ti tei faatia i o tatou ri, va
i te mau vahi aroraa — la liai mai te Atua ia racou, eiaha ei ino, e
ia hoi mai ratou i to ratou ui’a fenua ma: te hopoi atoa mai i ta ra¬
tou mau ruru.' —
Te aroha’tu nei oia i te mau metua e te mau fetiîno to tatou mau
tamarii tei pohe i te pohe hanahana i rua i te leni aroraa; e tae
noa’tu i tei moe, e aore ra tei mau i te auri i roto i te rima o te enemi. la tupu â la ratou te parau no ta tamaiti tei haere te
roa : Inaha ! i moena e ua üea mai nei; i pohe na e ua or a
i
( Luka 15-32 ).
la haamaatai
mai te Atua ia Farani here i to’na toparaa i ro o i
nei i to’na .la-
ati rahi api faito ore, e ia ite te matahiti api
tnaraa i te enemi o tei faahepo ia’na.
la riro atoa L943 net ei matahiti no te rê o te Hau
Le rê 110 te Parautia, no te Tiamaraa, no te p?,rau mau...
te Hau no nia mai, e ia ite auhia mai te taata’toa.
te hoe
fenua
mal nei.
Amui, oia hoi
la taa mai
2
VEA
POROTETANI
E faai^cHcrca r.o te fau api
A rave
na i
te ora,
ia ora ce! (Dent. 30: 20).
y/'
!:>; Te vai nei e toru tau parau faufaa rahi tumu no te hoe taata ; te
huru O co’na haapao maitairaa, e sore ra, o to’na haapao inor. a i te
reira, te huru atoa ïa no to’na tnaitai e no to’na ino a mûri a'e,
Teie te pctraiL mitamiia : o to'na ïa maitiraa i te hoe toro'a — E
parau atàatâ rahi ce .reira,; la feruri paari maiiai te feia nietua i te
e‘a e haerehia e ta ratou tamaici, ia au i te
ravea a
taua tamaiti
ra.
mau
hinaaro e te mau
Ua hape ana'e .te i'eia metua,
ua
màuâ
paha ïa te oraraa taatoa a taua tamaici ra.
Teie te piti: o to’na ïa maitiraa i fe hoe hoa faaipoipo.
Mai te mea, o te hohoa rapae ana'e Ue purocu, te mata aiai —
)
tei imihia ; mai te mea o Le mau faufaa fenua e te mau faufaa
moni,
hoe tiaraa tei tei tei imihia, i taua maitiraa ra, e riro
taua utuafare faaipoipo api nei i te peapea e i ce
amahamaha, e ac¬
re ra i te taiva i te Atua. — Te maiti i te hoe hoa
faaipoipo aau haee aore ra te
haa e te paieti, te
fare.
mea ïa e roaa mai ai te oaoa e te
hau, i te u.ua-
Teie te toru: 0 te maitiraa ïa i te tao'a'rahi faufaa tumu e aita’tu:
te ora. O ta Mose ïa haapiiraa i to Iseraela, e o ta lesu e faaiie ra
î te mau ati luda, mai te faahapa ia ratou ; aita outou i hinaaro i
te haere mai ia‘u i te tumu no te ora. — ia oie tatou ia maiti i te
A
reira niaitai, e la ore tatou ia faaroo i te orometua ra ia lesu — e
mâuâ ïa to tatou ora ; ua ere ïa tatou i te ora, e ua ere atoa tatou i te
ora 0
te
Varua.
Eaha’tura te mea faufaa rahi a'e ta tatou e titau i teie matahiti ?
0 te ora
ia o to tatou mau varua ; o te hauraa
faaroo i te Fatu ia lesu.
o
te aau, na roto i te
—
O te parau paari e te aroha hoi ta Isaia e a'o nei ia tatou i te tau
api nei : e faaroo mai, e e ora to outou mau varua ( 65:3 ). Nahea râ ?
E faarue te paieti ore ito’na haerea e te taata parautia ore i to’na
mana’o, a hoi ai oia ia lehova, ena’na oiae aroha mai (Isaia 55-7).
Eiaha e tiai i te tahi
tau ê ; eiaha e imi i te mau otoheraa : ei te
teie matahiti hinaarohia e lehova, e maitai ai. A haere
ana'e tatou e rave i te ohipa a te Fatu, i la’na ovine auanei! Teie
te anotau au! Teie te anocau faaoraraa. —
omuaraa o
Opani. loane 17:3. Teie hoi te ora mure, ia ite ratou ia oe i te Atua
mau ra, e ia lesu i te Mesia i ta oe i tono mai ra.
—
1
VEA
Te
mau
■1.
—
POROTETANI
3
parau rii api no te Tuhaa IV e no te Hoe,
Ilaamauraa ia
roita Feluna
Tempe a losefa ei oromelua lumu, i te Pa(liaialea).
I le poipoi ma i teSabali 29 no Noema i te hora 2 ua reva’tu
Paroita no Uturoa { ia taiohia 120 laata) na nia ia Maori, no
le apee atu ia Tempe ma, o lei noho li:mu «enei i roto i te
Paroila no Uiiiroa; no te haamau aiu ia raua ei oromelua tumu
no le Paroita o Fetuna.
E tere hau
no
roa. e te h mahma; na fae atoa mai te hoe amuiraa
Poutorii, e to Opoa, e le Apooraa Diadono no Tevaitoa.
1 le lapaeraa laua teie ra i Fe'una i te poipoi Sa bâti na haapaohia
tomoraa i te f u'e oiornetiia. ( tare maolii lumn mau, e te
le
m-iitai,
ravai
e au
i te oromelua;.
la oii a e te pnreraa avalea i reira lo Tempe haamaiiraahia, e te
piipuraiibia te mau obipa aloa i roto i to’na rima eto'na iho metua
lei faalere ia Feiiiria e tae roa mai i teie nei, e 20 matahiti i te
maoro. Na te IV releiini iho no te Tuhaa IV, i haamau, teie te irava ;
Heb. rera XllI: 7. Na Tuteao te pureraa avatoa 1 Tesal. V-12. Üa
tae atoa mai o Tuluri e o Raanui e o Puhiava iho hoi.
Ua riro laua mahanara. ei raahana oaoa rahi no to Fetuna taaamo i teie ohipa mai te itoito e te ananatae mau. N. â'tu
te vero i laua mahaiia ra, aila rà le mau chipa i fifi 1 tana pô ra,
toa, tei
haapiohia le î»hi aiifaiiraa na le mau manihini note tauturu
i leopiiaria a lu Femtia i ta ratou tare pure api. ia haaraaitai
mai te Atua i tn'ua tavini api i nia i teie Paroita api. i te monire
ui
ua
purara te tiua
rahi manihini.
*
*
£.
—
Uaamauraa
»
ofai-niu no le fare pure i Fanaha (Tahaa).
Ua tupu ia haamaiiraa i te ofai niu i le mahana maa t te 12
no ritern i; o Siona le Poa o Laua fare ra. na to peretetini iho no te
tuhaa IV i haain U i tau i of li t'Iil ra ; na Tuteao le a'oraa i roto i
te Isi'a XXVill
16 T’ei reira a oa o ileimata oroinelua: ua tae
paatoM mal to Fa.aahri o tei liaaati i Ifiia ofai iiiti ra. la otî a e
ua baapaoli.a te pae lino, tei aliialu mailaihia o
laua piipu ra. E ua haapaohia tetuaroi i le pô.
le li iamauraa.
I le Salv'ti üin, na
heapaobia te orna (o te oroa malamua
S.ibili ruperupe roa, e te anaanatae rahi no to Faaaha.
1 le
monire, ua haapurara te tauta atoa.
Tuteao, oromelua.
ïa).
Tomoraa
15 oro'a
te 17
ritema, i le taime avatea i Ua tomo faahouliia te fare
no
Mai
a
piti no te [are pureraa, i Paea.
i Paea i le n^ahana iraha i
hanahana rahi fei tiipii
pureraa, o
ir
POROTÈTANl
VEA
4
mua
Urusulema. —
mai to te parnita haaputuraa i t(^ fanfaa nn te tâtà-
i taiia faie
ra ;
inaha ! i te ava'e atefe
e
haamataraa o
te
ohipa i rare a‘e i te faatereraa no te tsmuta ra, no Hoiore
(Faire); ua faaetaetîhia te rnau vahi paruparn; un monohia te
mea ino; ua parai-api-hia i le péni, i roto e i rapae; ua auahia te
alla fare pure i te hoe pafu ofai hcUiatt ; e ua faatiiriâhia te hoe
e‘fl, mai te puriimu rahietae noa’tu i te poretikn o te hiero —te
M mea nehenehe mau. Ua oaoa to te Paroila
no
Paea e te mau
msnihini i te taime i tomo faahnu-hia'i leie fare maitai
tomoraa.
mene
tomo te
taviri te Peretiteni
ua
Na Te-
i paranparaii i rapae, e ia oti té hr-
faaora, ororaetua no Paea
no
te A. R. i te
opani, e
Na M. J.
taafa'toa.
Charpier, Pereliteni mono
te aoraa (Sal. 137.5) e na ua oromètna raanihini (na Teunn. na
Ratéa, na Biemond e na Tapa'o ) le rnau tnhaa ohipa i haapao.
ua
mau
1 mûri a‘e i te aoraa, ua faatere te Peretiteni o Vorenie raua
0
Tefaaora te
i to ture
o
orna
faaipoiporaa no na taata 10 tei taatiiiia ia au
te Ekaiesia.
Ua haere afurataua feia rahi e haamaurnaru i te hoe tamaaraa
maitai tei faaineinehia
e te Paroita t.aaloa. — J te paisraa ra, ua
Tapao, o Tefaaora, e te tahi tamaiti faehau i te hoe mau
parmi nehenehe.. e p»raraM,iira te tahi pae.
I te pô râ, tau
orero
o
tuai’oi tei faaterehia
e
na
oromeîua manililni.
Te peropheta ra, o
t.
ai
—
looa.
To’UB, ânotBU, E mea ohîe te faaiaa ï
le
anotau i faaiere
fona (uuna\ te
3iiraî<) i tc’na torn'a peropheta. Te na ô ra te pui«
no fe mats Ani (lî
Arü 14:25): No sa faâhou imh’a ià’na ( leroboama il) lo lsme!;< ‘kroni, ma' ;
..nr.craa i te pire ra O Hsnuata (Dimas ko) e tae noa’ui s ‘vr-iti
ra. i té p.,À>!A hoi s
Ama fi jsefseffj
re a ichi-yR 'tû’na i p-:^r:;u.
/ fe ifaha o ^..x'na iavinl m ia Ioïia a A ■
mitai ra, ce ps>-oph,'f:: l'Q-n. < :pHrra m.
o
N.« te Ti: ra
'r"'ïi
s
faacas
To’na oire faaearaa : o Gata
;nai
-
e:
\
—
c
lam-aifi J, "fi
a
Amital. 3
-
bepirera, no te opu no Zebuluna (Gaülea)
VEA
3
faatere oia i to’ns toro'a
ua
—
Iseraela.
PO ROTETANl
i le annfaii
Hoe a to’na anotau lohuraa
—
lerrbonma
no
ÎI, arii
no
Amosa.
to
e
5
1 te reira ano'su, tu ruperupe roa te bas'Ieia nolseraei i ( 10 cpu), ua
vî na eiienii ia io.isa te metua no leroboania I! oia iio> : o Arani>^
(D tna-
Scku) e o lucla. Ua faaea hall noa’iura Iseraela. i roio i œ anhune. E auhutie peapea râ, no te mea aiia te haamoriraa i te mau Kapha auro i na¬
i
cre
inraa,
te
taiva
e te
e te
taiataraa.
Teie atoa te taiii : i taua anotau ra, te haamata ra te hoe ^ti apt i te
fâura mat i le atea e, i le pae i apatoerau: oia h >i te mana no Nmave
(Asnra; — le hio ra e te feruri ra te peropheia i tana ?ti api e te peanea
ra to’na aau, o le pau to’na fenua i taua au
rapae e te ati roto (te taiva ).
II.
E
ïa :
To tatou
i teie
peropheta Jburu ê!
peroplieta huru ê ralii teie e te maere! Eaha lo’na vahi hutu ê? teie
o to’in patoiraa, to’na haaf firaa i te faaueraa a te Atua ia’na.
—
maere
Eaha ta lehova i faaue mai la’na? Teie: a fia? a fiaere i te oirerahi ra
i Ninvv , e tiaoro ata, ua tae roa to ratou ino i mua i to‘u aro nci. - Ua haere anei oia i Nineve? Ai‘a roa! Ua ou a oia i nia i te tioe pahi tei haere i Teretisa ( i Paniola ) — Ua a'o râ te Atua ia’na ; na hurihia oia i raro i te tai, e a loru aéra rui i roto i te hoe Lre auri ( te opu
hoe i*a )
—
i te pae.
—
te
o
nia
Ua aroha râ lehova ia’na, e ua haapu.ti te i a ia loua i
E teie nei te haere nei lona i Nmeve e
ua poro oia i te tiMrahapa, ia
piti tuau muhana tov, e tan ihi-tamu hia’i
Nineve. {3 4). E inaha ! ua tatarahapa to N neve i te a'oraa a teie tavini
taaê! Ua riro râ anei te manuiaraa o te tere no lona i Nneve ei faatupu-
faaueraa
au
i
raa
i to’na
te
lehova :
a
oaoa e lo’na
e
naainaitai i te Aina ? Aita roa’iu! Ua riri hua oia;
aita to’na riri i inarû,
e pohe noa'tu ai oia. Ua riri i te Ama, ua riri i
( tam ini la’na ) let potie .. Ua riri i te taata... E na pohe ma
te riri : E mea miitai w.’u te pohe i te ora -~ ( 4:8).
e
te k kiuna
111.
1.
—
e
Eaha’tara te
Te faaite nei
—
taat%
iti
i te
mau
teie
aui^aa
bnk. i
mea atoa
teie bvka?
o
huru
îe
te
no
aeoiia
o
te Atua i te mau
tu’na i hatnani.
E riro e, e parait rin te reira no te imnaa matahiapo ^e no te mau Piiaris’a i te an îia 1 ii ) lesn;, UT tMturi ralot e: ii) rato i an ne le ora. e te
Faufia. e te
te
Afiiî
o.j'.i
—
te
o
tavini
0
noa’tu
1
mr*.
na
ao
nei;
leiDvt
te
hîh.'uraa s
ro:>
te
i teie btki
no
te
ati
U'ne.'t
hopea mai
o
\.ui. E
e;
ns
itit m-i
tiari ri '
te
fe»
ta
laa'u ! te
ro
oire
*•;
E riri â
'e
Alita
naspao
ti-h' pae s te -e-r. .’UiU
»i>s râ
te
pau à
I5ü matainti hou oa e mou ai!.
■
flo-:. <?
•
ora
c:
is- atu
,
ra.,
mirt nirami
.in'tai
ai
nei
le mau
no
leno'va
e tac
flsaia ; 49 i ).
I roto i teie buka, o te eoe ni ni u no
ta lehova e aroit î ne
to Nm -ve
aratise.
e
{'i-H-t-:!? )•, e tnrjiinia te
te op, »
fuite
lieueis
ia
»
te m -.
■
-.
e semi e
n -u
rnea’ c i i
roto
te
'u n.> te
■;! /< e i..? lo
h ua i 'e
si oia
i
tàua
cn-no-a
«
6
VEA
2.
Te haapü
—
tavini
3.
îeoteo
aau
A taa’i
—
oroitiai raiii
o
POROTETANI
nei teie huk’ ia Iseraeh e: tp^toi lehova i to’na mau
tei
o
te
ore
huiaaro i te f'"oiia i
i
reira, le haapii atoa
te Atua
i to’iia
nei
taati
mau
’e
in. u
ieie b;.ki
i te
rin
la’na:
tej
mai
nunaa etene.
huru o le faa—
IV. — Tatuhaaraa
o ieie hnka.
!. Pt ne I. To lona liaapao-ore raa i te f.-ianer.a a te Atua.
11. •'
IL Te pure a loua i rmo i te opu o te i'a.
lu. "
III. To lona haapaoraa i te faaueraa a le Aiua, e to’na manuiaraa
IV.
IV. Te riri
“
E rala
na
loua
a
to
e
te
Atua a'oraa ia’na.
Tauir .î, o.^oriiifua nirj, na Aipîiifi naaî.
! roto i
Un tap faniv 11
m ii
ht
te mm;
oe
raln e
i Ip !0
Ip
üo
Ateie '042
I''u PorDlrtuni
uo
te ava'e
pp rera
hana —
Ppio te innlmna i tac mai ai. P no A (’Ip, p tapati ta mae na fiuoti mit ta matou
piireraa
i tae mu ai la ii-a-
toti rata
(i
oe
te
V. P.
i faaite mai e.
te
tio
~
te hiaat
reira’loa to maloii tiiirii i
no te fpiiua mai.
Te
mau
api ta'ii
paraît
e
reira
na
liipu
te
oaoa
—
Mai ta
i te parmi api, mai te
onei, te hiaai uoa nei i l.e parau api
nua
ra
miioii
faatia ;
1. Ua lioi mai matou na nia i te leni
tam'iraa, e ono ava'e
f,p miororaa. Ua tauiliia m linii i ipip n' i. Te mau
nhipa j liipn
i n a i le leni lainai no L ib i. e 4 ava e, mea mari' te
tamai:
e
piti ava'e fMe riunii) me:i puai roa ; p irialn
niiraa te loto ailo
no
la
tatou
mau
Tamarii
ton
to raton
fenna iti
ma-
rahii.i i rolo i taua
faaoli raton i fo ra¬
ra. 1’ ici {anrne mat ia inatoti; ua
bororaa aito i le pae Imn no to tatou llau-.Metiia
aroraa
e
lei reira te
no
Farani
Talnti o no to raton mau fetii. Tei
roto raton i te rima o te Fatu i teie nei
Te aroha amui nei
matou i le rnaii fetii no teie mau aito tio Tahili tei inné
aeiiei.
no
no
—
2. Te p:ii o tp p>rau: o to mau tamarii Ip- mop; (mau
auri)
32 loi mau auri; e ^nr-ii faa'.iipii ni" hnj P'ie no reira te aruha
amin
mu
iioi
tamarii ici
e
liaaiinilai
or;i,
no
te
m,-.lo.i
mop
mu
Fatu
to
i
m
u
meîna
(o.ta
o
f.ialiHltia
i to
r
tou
mau
e le mau li ni no t. ie iiiaii
i’o.i ta jiapai) — na te Fatu
!e>ii i ie bmiia. let polie e tei
ic
'ia,
3
PiiTtiii np' f-iitl.iipii, nrt'Ki no te P'itius na.
1 teie mali’ii I i te lO no Vtete. i te i) um iva e te afa. ua haere mai lo tatou GemTr.1 de (luiüe e larerei ni
matou, te mau
nuu
farani Vi-Ore, E tei reira’toa lo’na haamuuruururaa ia tatou
POfîOTETANJ
VËA
no
ohipa r^hi La te faroni Vi Ore i r.ive i Hir lÎHcheini. e na
te
luii
1
i te
roo no le'e t.-'maiiHa ni le ao nei. na rnio i le radio.
O la’na ïa i faaite mai; e lei reira’toa ta laiou tiiau lamarii te
taotoraa.
ii inahaî Ua fanfetia oia i te talii mau taniarii no lalon i le
fetia aiialii e te fetia imilo n-i le aroiaa. Te oaoa nei e le iiaaniaitai nei rnalüii i te Falii i (c* reiia
Tei
nmn
nei
phiti (repo),
ni
i
l.ou
Leie
nei
i
le
liiti
no
le cire ralii
no
Ai-
h-iainalia rii le n iurolii. — le nii'a niaitai le
e te liapono amui nei ralou i le an lia i te
paroiia atoa. Mea m dtai te uiau ol'ipa no le faaroo.
e
T-TaliiU laaLca
mau
mau
1 roio i 10 inaiou Data.lion, aita e oionieliia
poroleiani papaa ;
i roto râ i le Uiv^siun. o Hacciiet le oroirieliia
ponin taiii E ba¬
taillon ê to’na i nia i te leni, e pineiiine maiia le farerei i mû¬
ri iiei ; e vahi è rà lo raton, e vaiii è to maluu. —
Tirara
—
i\a Teuira Manihi.
Sergent.
To ïaîou Voa
Matahiti api ieie. — Teie te auiaa o leie paran;
1. Te hoo o te Vea i teie mataliiti 1043; 10 farane ïa. Aita’tu e ravea e
oti ai. Te haere iioa nei i nia le nioiii laaiii rave ülnpa e te niorii o le
]>epa.
2. Te tiiitiiri nei te faatere o te vea; e anfim viiivit.i ma' le mau hvia no le
vea i ta raiou iitna iti ui 8
farane) no te mauiliiii taiiito i94:^ e lU farane no te
matahiti api 1943 nei. .Eiaha laum ei amutaraUu na le taaia’ioa, ana ia arolia
atu te tahi i te tahi ( Roma 13-8) — üa nuiuiiuiru aïoa te vea i te mau lauturu tei aufau liaerehia mai no te vea ibo e aore la no te
liaponoraa i le vea
i Aipuiti. Lon.idona e i Nouniea, i ta tatou mau taniarii faehau.
3. O te avae inaitai teie no te }7tau hoa api tei hinaaroi te vea. Faaite noa
mai i to ratou mau i oa i mi oromerua e na raton e
4. Ore noa’tu te
maii
fifi
no
te
mau
papai i te Faaiere.
i teie lau, te ha-
fare iieneiraa paraît
poiio nei â te vea nei i te hue Kalena tuiuraa nvliana note maiahin 1943 i
ta’na mau iioa, ei tao'a iti faatanaroiia. Tei hinaaro i te hoo faarahi : 1 toaia
e
tahi.
1 — I liutïa — Te paiu noa nei Ru^ia i te lu e m.ui paturaa
puai roa i
nia i na leni e loru: i te pae ropu no te ferma (i Rzev-Wiasma. i V’oromz
e i Stalinorail).
le haere ralii lïei te mau mm Rm a .i mua, e le pau rahi iiei
Furutia ia’na, Mu.i te haani iiaraa o ta’na man paruraa i luernaeiae roa mai
i te 20 no tii.em i. ua r.itat i e 3')0.0üii
punitia tei p ilie, tei [lépè e aora tel
mau aiiri.— Eita o Rir a e faaea i teie tau loetoe e le hiona. l..a riro ia ali
ei lauiuru i ta’na niae oL.pa.
2.
e
—
Lub'a. Ua
ii.iaimaa
faa’eon te nuu paratrne no Aiphid (tei reira te
i le lioe patu ai raiii api i te oiia
pupu taehau no l'aiani e lô nei) —
taa‘i o Kurene ia Tnpolitaiae, oiahoi i
mau
£i-Agheila. E inaha, parari maira
f<
PORüTRTANl
VEA
8
..'ni .r
'■
'’ar -.iiü- ...lü
y;
•
I-
-
tia':
;
t.
h<
::
..
lei iairu-.,' t a s- le
El .Uapieiu
^^.li
■
a' - la.-
.
le oire
rahi. 1
î.;
1
no
'.tr;;
a
nnu
my'
■■
e 'ae
noeiuîi,
k;liiinci.era iio le iiui'-ro o
.
>
h.
î;'
î‘üiaiari'-Mftiite
kliia'i ti-r»,
i--. l'.nai! ui-t raU'-vi ; îe oira pû, ui < nfioü.
baiUliiKa'i î' tara ;)iiiatiu)e i ut’nü .iniui.-'g,
<>'ie
r»‘i
fi-mi.' iei Ioi^h'Ii-h
ie
y-'V-'
■
‘.li
iniii i
roa
.«'ipmi. •; ''O'-o pcpaia nop ptiirr,
•"
!, ■
>
e
'U uo
'i'iieiiiaî e ili le 12110
tei Lai-iihia e tiiua nuu in.
i' ! iiaaj>a.j)!i e le faaeiaetn nei te inaii
Marne-r’atai, ue-Fariini (Carli'ii) i ro rfiiou nnni faanatioraa ne
té iiiaiiana e i.amaia’i vai.ou i te putu i le nuu F iru'ia-J falia e puliapa nei i Tu'6. — / Afcrii'i fumai i âpntueruu- —
mm
îiimu
no
iiisie. 'l’e nianaohia nei
e:
eita
paha e maoro e îupu ai. le tahi râ paicu api
pae ra, o lo te oire pare farani Aferita tooa-o-te-râ. to Dakar
amniraa i te Vian Amui. e aro i,i Psiriiiia. k’a pupu arna Drkar i ta’na msiu
reira
te
no
farani
lo’na
i
te Marite-i'araiane.
im haru o Hiiler i te
iaatoa o te lenua e te hnnhia ne’' te Ati-iuia e te ia.raui e rave rahi i roio i
te auri. 'l'e hinaato nei Fnmtia eia taniai Farani ia l’araiane-Marite e ia Ruiia,
iiiunua
4.
—
e
mau
nuu
1 Farani. Aléa arobn
roa
te jiae o
o
Farani i teîe. nei ;
pniuria. Ane ïa ]tarau riaria e! Kita
fiti rahi. La faaite aenei te nuu rahi
moann no Farani, i Toulon, i lo’na ntanao paroi i te pniutia: inaha! ua lotova
te nuu inoaua i na pahi inanua e 50, e ua topa ratou i raro i te tnoana; niea
niaitai a‘e teie mau pahi itoito e te maitai rahi ia ino i te rima iho o te Fai laroa'e i te faatereraa no te mau raaiira
l'arii
iioa
i te reira parau
raui. i te mairi i
roto
i te rima
o
Farani
e
o
te
enemi
no
Farani.
Itoito rahi to te mau pahi-revae te mau nuu Oteteralia
Marite i te feima Papua e i Guatlalcanal: ua ino faahan e 8 mamia tapoue i te
Marite i te avae Noema. Ua roaa o Ouna (te hoe puhaparaa etaeca rahi a le
5. I te Moann Pai.Ufa
Tapone) i to tatou pae
Tei roto tatou, i teie nei i te hoe anotau parau api rarahi; liai
e: e roaa ia tatou te rê.
maite, mai te
taniau i te tiaiuriraa
Moni fauiuru i îe Ve'a
3 avae)
Papeete: 51"*® Vigor 25. Tearai v. 3. Manarii v. 4. Auê a Atoni 5. H. Tumahai 2. Tihoti Gomiing 4. Taehau v. 12. Tetuaiiui v. 4. E. A. 12. M"*® J.
rt. 44. Naura 2. Tcheiporoiira 2. — Anne: A. Dégagé 2. — Fana-. Vue 2. —
2. Otalni 4. — Papara.: Puaita v. 4. Foura v. 5. Teve
Reia 2 Teieie 1. Moe 4. M‘““ P. D. 2. — Uüiaa: Teu4. — Tiarei: Tetuarii 4. Mauarii 2. P.ieie 2. Tetua 2. Terai-
Pimaauia: Teuira
Clark 2.
more
areva
a
1.
kaaroa
mato
—
v.
a
Papenno: Puarei 4. — Mahinn\ Oututaata 12. Terai 2. Teotahi v.
M“® Piehi 12. Poroiho v.
2. Uluroa: 5I‘"“ Muller 25. Para v. 5. — Fatu-lva:
5.
—
Hioa-Oa: Tevao 2. M*"® Triffe 2.
la amuihia:
235 farane.
,
MALRUURÜ.
fluponoraa i te Vea i te mau Fiiehnu.
Papeete: C’ Elle T. 10. X. 1000. Taehau v. 20. M'**® J. R. 44. Tirahuri
Moni luulu.ru
no
te
Teave 10. Pimaauia: Teuiia
v.
10.
la amuihia: 10-4 farane.
lunEiuEfUE Eue F. JUVEMLX
Mauruuru ia oulou
—
no te mau
tamaiii.
Kue du Commakdaet De^tkismau.
Fait partie de Vea Porotetani 1943