EPM_Vea Porotetani_194212.pdf
- Texte
-
Te 42
Matahiti
0 te
AITA'TU
E Nlü E TIA I TE
TITEMA 1942
—
TAATA’TOA
Mesia
HIA RA, oiA HOi TE
HOO I TE MAT4HITI
Ch. VERNIER,
Hihi il
-
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAO
RA O
lESü.
—
I Korinetia 3,11.
HOÊ: HOÊ TARA 3 TOATA
Directeur-Gérant.
Te hoe pureraa faahanahanaraa i fo farani
upooHaraa i fe 11 no novema 19I8.
la
nua
raa
i tei tupu i te matahiti i mairi
au
i
na
rahi
faaroo porotetani e te tatorita
aenei,
e
ua
ani mai te Hau Fe-
ia faatupuhia te hoe pure-
hanahana, ei haamanaoraa i te upootiaraa no Farani
e no
te
Hau Amui i te mat -1918, e te upootiaraa hoi e haere mai nei, i teie
Tamai Rahi nei. — Ua tupu ta te faaroo tatorita i te hora 8 i te poi-
poi, i te 11
fai.
no noema, e
ta te faaroo porotetani i te hora 9
I taua hora tia
mau
ra, te taeraa
mai
o
1/2 i Pao-
te atimarara ra o
Thierry d’Argenlieu, Tomitaria Teitei no Farani i Patifita, raua o
t9 Tavana Rahi, M. Orselli. Te apee ra te feia toroa teitei no te Hau
tivila e no te Hau nuu ia raua. Na na peretiteni i farii ia ratou i
te uputa 0 te aua fare pure.
I to ratou tomoraa i roto i te hiero, ua âpî roa
mana,
to te
i te taata, te feia
tonitara, to te Hau oire, te anciens
Na M. Charpier, te pae matamua o te ohipa -
mau nuu, te mau
combattants, etc
...
(I loane V-4 v. h. : teie hoi te mm
e vl ai teie nei ao ia tatou, o to tatou faaroo): e na M. Rey-Lescure
teaoraareo tahiti (NehemialUlS v.2:E tia tatou, é rave, epatul).
E4 tau himene tei himenehia (reo papaa e reo tahiti). la haamaitai
na
M. Vernier te a‘oraa
reo
papaa
mai te Atua i to tatou metua here ia Farani, i teie tamai rahi riaria
e
haere nei
raa e
;
oia’toa te
tiaturi tumuhia nei
rautia, t« te Parau
mau
e
ia tupu mau te upootîaoia hoi to te Tiaraaraa, to te Pa*
hau- amui
mau
te aau,
...
..
e
i roto i te aroha e te mata'u i te Atua
/
2
VEA
POROTETANI
E a‘oraa
no
{25
la tae
roa
Atua i ta’na
aenei
ra
Tamaiti,
no
te Fanauraa
Titema)
i te tau
mau
na tono maira te
fanau, etc...
(Gai. IV: 4-5).
ra,
na te vahiné i
Tei nia iho i te Pipiria te tapao a te Atua. Mai te hoe arii e tuu i
ta'na tapao i nia iho i te hoe parau, oia’toa te Atua, ua tuu oia i ta
ana
tapao i nia iho i ta’na parau. Taua tapao ra, o te huru ê ore.
Hoe â to’na mana, to’na puai, to’na faufaa, mai te matamua mai e
tae noa’tu i te hopea. Ua faufaahia to Galatia i teie nei tino parau i
to ratou anotau ; e na reira’toa tatou i teie nei.
I
—
Te ravea nui
h ara.
a
te Atuà i te faaoraraa i te taata
1. O to’na la tonoraa i tei here-rahi-roa-hîa
e Ana, i te Ao nei.
hoe tavini no’na ; e ere i te hoe melahi, e te seraphi
e te Kerubi ; e ere i te hoe mea hamanihia; o Ta’na rà ïa tamaiti
fanau tahi, oia hoi to’na hohoa mau, tei hope i roto ia’na ta’na mau
aterebuti (Heb. 1:1-12 ; loa. ; 1-1), O ta’na tamaiti here rahi.
E
ere
ïa i te
Teie râ te huru
te
vahiné;
e
huaai
o
taua
na
taaë i fanau mai ai oia
vea
i to’na taeraa mai
Aberaharna,
na
Davida;
: e raea
na
fanauhia
Mari»;
e
e e ravea
roto ïa i le hoe
paretenia. (Luk. 1-30 ;
Mat. 1-23). Teie atoa te huru o taua vea ra i to’na taeraa mai : e mea
tonohia oia ; e tere to’na i to’na haereraa mai ; ua faatahinuhia oia,
ua faatoroahia ; tei nia iho ia’na te mana o te Atua. E teie taua tere
ra : e papai faahou i te hohoa o to’na metua i roto i te aau taata.
E te
fanau i
:
na
atoa nei tatou i taua vea ra i to’na taeraa mai : oia i
a‘e i te ture. I te matamua ra oia te faaau ture. Tei nia
maere
raro
ë oia i te ture i reira; ia’na rà i riro ei arai, tei raro a’e aturaïai te
ture, oia hoi te ture teremoni (ua peritomehia oia, etc,..) e te ture
morale tei papaihia i nia iho i na pâpà ofai.e piti.
II.
Te hopea i titauhia na roto i
taua
ravea
i haa-
paohia e te Atua.
1. la
roaa
ia tatou te pra.
Eifaaorai toraro aê i te ture. Ua hara paatoa ( ofati ture,
faaroo^
ore, viivii) Ei inaha! I haere mai lesu e faaoroa ia tatou i te viivii
0 te hara, i te utua a taua hara ra oia hoi te pohe mure ore.
2. la faarirohia tatou ei tamarii tavai.
Oia hoi, ei tamarii faaamu na te Atua, I te matamua rà, e enemi
tatou, e overe ïa. Aita to tatou e utuafare ; tai te atea ê roa tatou f
VEA
te Atua. No lesu
3
POROTETANI
hoa
te Atua, e popou
O
1 esu
:
Atua,
e
Tuatapaparaa
parau
au i te parau
to’na. (loa. 3-34).
tia’i, ia
O tei faaroo i te Tamaiti ra, e ora mure ore
Te tamai i
ia tatou te ho-
noa’tu.
tatou, maori râ e, ia farii papu
atu ai tatou ia’na, e a tau
Opani; Aita’tu mea faufaa no
mai tatou i teie nei ravea faaora a te
a
faafatata
na’na i faaô ia
râ, riro attira tatou ei tsmarii. Nâ’na i
ia tatou i to Atwa, ns’na i faafaite ia tatou ia’na ;
tatou i roto i te fare mecua i te ao ra ; no’na i noaa’i
tahiîo.
Narli, oia hoî te ** tamai no te fei
pî”.
üa faahiti aenei te Vea Porotetani i te reira tamai tuiroo tei tupu i Punaauîa, i te Sapati, i te 15 no noema 1815 (a hio i te Vea no te avae noema
1.927). E ere râ te reira faahitiraa i te mea ravai, e parau iti poto noa. —
E tamata tatou i ie tatara 7naitai i te parau o te 7-eira Tamai Tuiroo, i tupu
ai te
upooiiaraa
no
te Eau Evanelia i nia i te Imu elcne,
i Tahiti mâ nei
te matahui 1815, uf tcno te mau lavana etene no
i te feia aïoa o tei horo atu i Ei*
ia hoi mai ratou i Tahiti nei, e ia parahi faahou mai ratou i nia iho
I te pae ropu no
Taliiti nei i te tahi mau vea i rotopu
meo,
i to ratou mau
fenua i faaruehia’tu e ratou ra.
Ua fariihia mai te tere o te mau vea.
Faaineine ihora te taata, e oia’toa
Piti, no te mea, i ta te mau peu i matarohia, mai tahito mai
ra, tei te Arii te haapao i te mau oro‘a i te faatia faahouraa i nia iho i to
ratou mau ai‘a tupuna, i te mau taata tei haere ê e tei faahoihia mai i
o
Pômare-
reira.
feia keresitiano, tei haere atoa mai i
rahi hoi no Huahine, Raiatea, Tahaa, PoraPora, e to Eimeo hoi. Tei reiraW hoi te tamahine a Tamatoa ra, o Pô¬
mare vahiné ( o Teriitaria te hoê i'oa ) e o Mahine, te tavana no Moorea
Ua rahi to Pômare mau taata, e
to’na tere, e te taata e rave
e
Huaîune.
e!
vC
'''.'''.ou
l'-'iè.)
^
Z
V-'-.'
i-;
■
' 'pU'
tupuiu in:a ireini; e nsauhaa tei to ratou rima; aa opatii raiou i io Ei¬
meo mai, eiaha e tapae mai i uta, e ua pupuhi alu ratou i nia i to te
Arii
ra
mau
taata.
Aita râ Pômare i mono atu
i ta ratou hamani ino
; ua
tono atu râ oia
ia ratou, ma te reva i to’na rima, ei afai i te hau. Ua fariihia’tura te hau e ua tapae mai te Arii e to’na’toa ra mau taata i uta. E
*reva’(ura te tahi pae i to ratou mau mataeinaa, e i ta ratou iho mau faaapu,
oui te bautj*ore*hia mai.
i te hoê vea
Ua faaau atura te Arii
haamori
ore
e
to’na
idolo, i te tahi atu
to’na
mau
taata i
ore
iho,
taata, i te tahi pae, e te mau tavana
mau
pae,
i le matamua ra, é ua riro
atoa i fifi noa’i ratou ratou
e
P 0 R OT ETANT
VEA
4
i te mau tumu i tupu ai to ratou au
mai te mea ra e, ua matara te mau fifi
e ua papu roa
te hau.
Aita râ Pômare
—
i te manaoiiao, e ua tia roa taua manaonao no
faaauhia’i te liau, te opua ra le mau
“pure Atua”. Ua parauhia : tei
reira’toa o Tati, te tuaana no Opuhara. I horo ê oia î Eimeo, e te vetahi
atu â mau taata, o fe taparahi pohe-roa-hia oia no to’na faaroo Evanelia
I te pae matamua hoi no novema 1815, ua titau onoono rahi te tahua
rahi no Oro ra, o Tino te i‘oa, i te îeia haamori idolo, e aro atu i te
feia keresitiano, mai te parau c ; e noaa mau te rê ia ratou. — Haaputuratou ra, no te mea, i te taime mau i
tavana etene j te haamou roa i te feia
putu ihora te nuu etene. O Opuhara te tavana no Papara, te raatira rahi
i
nia
iho.
E ia tae i te 12
mai ratou ei
aro
i te
mau
no novema
taata
no
i taua malahiti
Pômare.
—
E
1815 ra, ua haere
Sapati taua mahana
ra
E hapehia e, e 800 te feia Keresitiano tei haaputuputu mai ei haamoriraa
ia Içhova i roto i te hoe fare rahi faahiahia i te vahi i parauhia ra e, o Narii,
efatata te oire
ra
i Punaauia, i te mataeinaa tahito ra : Ataharu.
Aitâ i haamatahia te pureraa, ua
tia mai râ te taata na’na te ohipa, i nia, e taio
pupuhi. I te hioraa’tu o te taata i rapae, na roto i te mau haamaramarama, ua ite atura ratou i te hoe tiaa rahi
i te himene, faaroo hia’tura te haruru
taata tei haere maira
ratou
mau
mau
rima;
e
na
nia i te hoe otu‘e i te atea ê
ra.
E mauhaa tei to
te na mua maira ia ratou le reva o te mau atua, e te
tapao e rave rahi te huru o te haamori idolo. Ua pii atura to roto i
tama'i, e tama'i !
( Te mi atura )
te fare pureraa e: e
Haapiiraa Bibilia
Te
peropheta
ra, o
Obadia.
(a hit i te Vea
JÊaha le
no
Novema).
anotan, î tohii ai Obadia.
E parau maro-rahi-hia. — Te na ô nei te tahi pae e : te anotau no
Obadia peropheta, o te anotau ïa no leremia peropheta; ua hio mata
roa^
raua i te pauraa na lerusalema ia Nebukanesa. — Eita râ te reira paun
orocnai
noa
Tetuaruii, i taea taime
o
i ha.'iflfi ia’na
ra, i to’na ali ma'i. Aita oia
to’iia ati. Ua lauluru râ le Atua ia’na. —
no
I le ahiahi
o taua mahana tomoraa, ua hoi o Tetuanui e la’na
diakono. ua lioroa rà ola i te tuaroi i le auiuiraa. Na‘u rà
1 faatere. Teie ta‘u tu
Fait partie de Vea Porotetani 1942