EPM_Vea Porotetani_194212.pdf
- extracted text
-
Te 42
0 te
Matahiti
—
Hihi il
TITEMA 1942 -
AITA'TU E Nlü E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAO
HIA RA, oiA HOi TE
Mesia RA O lESü. — I Korinetia 3,11.
HOO I TE MAT4HITI
Ch. VERNIER,
HOÊ: HOÊ TARA 3 TOATA
Directeur-Gérant.
Te hoe pureraa faahanahanaraa i fo farani
upooHaraa i fe 11 no novema 19I8.
la au i tei tupu i te matahiti i mairi aenei, ua ani mai te Hau Fenua
i na faaroo porotetani e te tatorita e ia faatupuhia te hoe pure-
raa rahi
hanahana, ei haamanaoraa i te upootiaraa no Farani e no te
Hau Amui i te mat -1918, e te upootiaraa hoi e haere mai nei, i teie
Tamai Rahi nei.
—
Ua tupu ta te faaroo tatorita i te hora 8 i te poi-
poi, i te 11 no noema, e ta te faaroo porotetani i te hora 9 1/2 i Paofai.
I taua hora tia
mau
ra, te taeraa
mai o te atimarara ra o
Thierry d’Argenlieu, Tomitaria Teitei no Farani i Patifita, raua o
t9 Tavana Rahi, M. Orselli. Te apee ra te feia toroa teitei no te Hau
tivila e no te Hau nuu ia raua. Na na peretiteni i farii ia ratou i
te uputa 0 te aua fare pure.
I to ratou tomoraa i roto i te hiero, ua âpî roa i te taata, te feia
mana,
to te mau nuu, te mau tonitara, to te Hau oire, te anciens
combattants, etc
na M. Vernier te
e vl ai
...
Na M. Charpier, te pae matamua o te ohipa -
a‘oraa reo papaa (I loane V-4 v. h. : teie hoi te mm
teie nei ao ia tatou, o to tatou faaroo): e na M. Rey-Lescure
teaoraareo tahiti (NehemialUlS v.2:E tia tatou, é rave, epatul).
E4 tau himene tei himenehia (reo papaa e reo tahiti).
la haamaitai
mai te Atua i to tatou metua here ia Farani, i teie tamai rahi riaria
e haere nei ; oia’toa te mau hau- amui
e ia tupu mau te upootîaraa e tiaturi tumuhia nei e te aau, oia hoi to te Tiaraaraa, to te Pa*
rautia, t« te Parau mau
i roto i te aroha e te mata'u i te Atua
..
...
/
2
VEA
POROTETANI
E a‘oraa
no
{25
la tae
roa
Atua i ta’na
aenei
no
te Fanauraa
Titema)
i te tau
ra, na tono maira te
Tamaiti, na te vahiné i fanau, etc...
(Gai. IV: 4-5).
ra
mau
Tei nia iho i te Pipiria te tapao a te Atua. Mai te hoe arii e tuu i
ta'na tapao i nia iho i te hoe parau, oia’toa te Atua, ua tuu oia i ta
ana
tapao i nia iho i ta’na parau. Taua tapao ra, o te huru ê ore.
Hoe â to’na mana, to’na puai, to’na faufaa, mai te matamua mai e
tae noa’tu i te hopea. Ua faufaahia to Galatia i teie nei tino parau i
to ratou anotau ; e na reira’toa tatou i teie nei.
I
Te ravea nui a te Atuà i te faaoraraa i te taata
h ara.
—
1. O to’na la tonoraa i tei here-rahi-roa-hîa e Ana, i te Ao nei.
E ere ïa i te hoe tavini no’na ; e ere i te hoe melahi, e te seraphi
te Kerubi ; e ere i te hoe mea hamanihia; o Ta’na rà ïa tamaiti
fanau tahi, oia hoi to’na hohoa mau, tei hope i roto ia’na ta’na mau
aterebuti (Heb. 1:1-12 ; loa. ; 1-1), O ta’na tamaiti here rahi.
e
Teie râ te huru o taua
vea
i to’na taeraa mai : e raea fanauhia e
te vahiné; e huaai na Aberaharna, na Davida; na Mari»; e e ravea
taaë i fanau mai ai oia : na roto ïa i le hoe paretenia. (Luk. 1-30 ;
Mat. 1-23). Teie atoa te huru o taua vea ra i to’na taeraa mai : e mea
tonohia oia ; e tere to’na i to’na haereraa mai ; ua faatahinuhia oia,
ua faatoroahia ; tei nia iho ia’na te mana o te Atua. E teie taua tere
papai faahou i te hohoa o to’na metua i roto i te aau taata.
E te maere atoa nei tatou i taua vea ra i to’na taeraa mai : oia i
fanau i raro a‘e i te ture. I te matamua ra oia te faaau ture. Tei nia
ra : e
ë oia i te ture i reira; ia’na rà i riro ei arai, tei raro a’e aturaïai te
ture, oia hoi te ture teremoni (ua peritomehia oia, etc,..) e te ture
morale tei papaihia i nia iho i na pâpà ofai.e piti.
II.
Te hopea i titauhia na roto i
taua ravea i haa-
paohia e te Atua.
1. la roaa ia tatou te pra.
Eifaaorai toraro aê i te ture. Ua hara paatoa ( ofati ture,
faaroo^
ore, viivii) Ei inaha! I haere mai lesu e faaoroa ia tatou i te viivii
0 te hara, i te utua a taua hara ra oia hoi te pohe mure ore.
2. la faarirohia tatou ei tamarii tavai.
Oia hoi, ei tamarii faaamu na te Atua, I te matamua rà, e enemi
tatou, e overe ïa. Aita to tatou e utuafare ; tai te atea ê roa tatou f
VEA
3
POROTETANI
te Atua. No lesu râ, riro attira tatou ei tsmarii. Nâ’na
i faafatata
ns’na i faafaite ia tatou ia’na ; na’na i faaô ia
tatou i roto i te fare mecua i te ao ra ; no’na i noaa’i ia tatou te hohoa O te Atua, e popou atu ai tatou ia’na, e a tau noa’tu.
Opani; Aita’tu mea faufaa no tatou, maori râ e, ia farii papu
mai tatou i teie nei ravea faaora a te Atua, e tia’i, ia au i te parau
a 1 esu : O tei faaroo i te Tamaiti ra, e ora mure ore to’na. (loa. 3-34).
ia tatou i to Atwa,
Tuatapaparaa parau tahiîo.
Te tamai i Narli,
oia hoî te ** tamai no te fei pî”.
üa faahiti aenei te Vea Porotetani i te reira tamai tuiroo tei tupu i Punaauîa, i te Sapati, i te 15 no noema 1815 (a hio i te Vea no te avae noema
1.927). E ere râ te reira faahitiraa i te mea ravai, e parau iti poto noa. —
E tamata tatou i ie tatara 7naitai i te parau o te 7-eira Tamai Tuiroo, i tupu
ai te upooiiaraa no
te Eau Evanelia i nia i te Imu elcne, i Tahiti
mâ nei
te matahui 1815, uf tcno te mau lavana etene no
i te feia aïoa o tei horo atu i Ei*
meo, ia hoi mai ratou i Tahiti nei, e ia parahi faahou mai ratou i nia iho
I te pae ropu no
Taliiti nei i te tahi mau vea i rotopu
i to ratou mau
fenua i faaruehia’tu e ratou ra.
Ua fariihia mai te tere o te mau vea. Faaineine ihora te taata, e
oia’toa
te mea, i ta te mau peu i matarohia, mai tahito mai
ra, tei te Arii te haapao i te mau oro‘a i te faatia faahouraa i nia iho i to
ratou mau ai‘a tupuna, i te mau taata tei haere ê e tei faahoihia mai i
o
Pômare- Piti, no
reira.
feia keresitiano, tei haere atoa mai i
rahi hoi no Huahine, Raiatea, Tahaa, PoraPora, e to Eimeo hoi. Tei reiraW hoi te tamahine a Tamatoa ra, o Pô¬
mare vahiné ( o Teriitaria te hoê i'oa ) e o Mahine, te tavana no Moorea
Ua rahi to Pômare mau taata, e
to’na tere, e te taata e rave
e
Huaîune.
e!
vC
'''.'''.ou
l'-'iè.)
^
Z V-'-.'
i-;
■
' 'pU'
tupuiu in:a ireini; e nsauhaa tei to ratou rima; aa opatii raiou i io Ei¬
meo mai, eiaha e tapae mai i uta, e ua pupuhi alu ratou i nia i to te
Arii
ra
mau
taata.
Aita râ Pômare i mono atu i ta ratou hamani
ino ; ua tono atu râ oia
ia ratou, ma te reva i to’na rima, ei afai i te hau. Ua fariihia’tura te hau e ua tapae mai te Arii e to’na’toa ra mau taata i uta. E
*reva’(ura te tahi pae i to ratou mau mataeinaa, e i ta ratou iho mau faaapu,
oui te bautj*ore*hia mai.
i te hoê vea
VEA
4
Ua faaau atura te Arii
e
P 0 R OT ETANT
to’na mau taata, i te tahi pae, e te mau tavana
haamori
idolo, i te tahi atu pae, i te mau tumu i tupu ai to ratou au
mai te mea ra e, ua matara te mau fifi
atoa i fifi noa’i ratou ratou iho, e ua papu roa te hau. — Aita râ Pômare
ore
e
i le matamua ra, é ua riro
to’na
mau
taata i
ore
i te manaoiiao, e ua tia roa taua manaonao no
faaauhia’i te liau, te opua ra le mau
“pure Atua”. Ua parauhia : tei
reira’toa o Tati, te tuaana no Opuhara. I horo ê oia î Eimeo, e te vetahi
atu â mau taata, o fe taparahi pohe-roa-hia oia no to’na faaroo Evanelia
I te pae matamua hoi no novema 1815, ua titau onoono rahi te tahua
rahi no Oro ra, o Tino te i‘oa, i te îeia haamori idolo, e aro atu i te
feia keresitiano, mai te parau c ; e noaa mau te rê ia ratou. — Haaputuratou ra, no te mea, i te taime mau i
tavana etene j te haamou roa i te feia
putu ihora te nuu etene. O Opuhara te tavana no Papara, te raatira rahi
i
nia
iho.
E ia tae i te 12 no novema i taua malahiti 1815 ra, ua haere
mai ratou ei
aro
i te
mau
taata
no
Pômare.
—
E Sapati taua mahana ra
E hapehia e, e 800 te feia Keresitiano tei haaputuputu mai ei haamoriraa
ia Içhova i roto i te hoe fare rahi faahiahia i te vahi i parauhia ra e, o Narii,
efatata te oire ra i Punaauia, i te mataeinaa tahito ra : Ataharu.
Aitâ i haamatahia te pureraa, ua tia mai râ te taata na’na te ohipa, i nia, e taio
i te himene, faaroo hia’tura te haruru pupuhi.
I te hioraa’tu o te taata i rapae, na roto i te mau haamaramarama, ua ite atura ratou i te hoe tiaa rahi
taata tei haere maira
ratou
mau
mau
na
rima; e te
nia i te hoe otu‘e i te atea ê ra. E mauhaa tei to
na mua maira
ia ratou le reva
o
te mau atua, e te
tapao e rave rahi te huru o te haamori idolo. Ua pii atura to roto i
tama'i, e tama'i !
( Te mi atura )
te fare pureraa e: e
Haapiiraa Bibilia
Te peropheta ra, o Obadia.
(a hit i te Vea no Novema).
JÊaha le
anotan, î tohii ai Obadia.
E parau maro-rahi-hia. — Te na ô nei te tahi pae e : te anotau no
Obadia peropheta, o te anotau ïa no leremia peropheta; ua hio mata
roa^
raua i te pauraa na lerusalema ia Nebukanesa. — Eita râ te reira paun<|iîerusalema e tano i te pauraa ta Obadia e parau nei i te irava;*
Te parau nei te tahi pae e: o te pauraa ïa tei tupu i te tau no,
arii 0, no Rehoboama, te tamaiti a Salomona; ua pau ïa te «ire ia
'no Aîphiti (I Arü 14. '^). E cre â ïa.
VEA
5
POROTITANI
Teie râ te piuraa no lerusalertia e psrauhia nei e Obadia:
o tei topu ïa i
lehorama, 1 te reira tau ua tae mai te Philiseti
Arabia i luda e i ternsalerna, c e pau rahi tei tupu. (H Par. 21:16
anotau no te arii ra no
e
to
17) e ua amui mai te huaai o Esau (Edoma) i taua mau enemi tahito no
lakoba (luda) e ua taiii atoa
ia’na (11 Arii 8-20).
O te reira te tau no teie tohu, oia hoi te
anotau no Obadia. O te pe-
ropheta nainai matamua roa teie; no mûri rii noa o loela raua o Amosa.
E faahiti atoa raua i tesshipa riaria a Esau (Edoma) e te tohu tahooraa
a
Obadia.
1 roto rà i te tohu a
Obadia, aita te peropheta e tuatapapa nei i te hara
luda; te haamanao noa nei râ oia i te ati rahi no to’na nunaa e i
te ino rahi ta to’na taeae, ta Esau i rave.
no
IV.
—
Tatuhaaraa i te buka a Obadia
(hoe pene).
1-9) E pau o Edoma, o tei amui i te mau fenua tei
tamata i te aro ia lehova.
Eita Edoma e ora i to’na teoteo, i to’na faaearaa teitei i nia i te ta'oa
Tuhaa /. — (ir.
i ta’na mau tao'a i haru-eia noa. Eita lehova e faaherehere
mato; eita’toa
ia Esau.
Tahaa II.
—
(n. 10-16). Te tumu e pau ai Edoma: to’na aroha-ore-
i to’na taeae ia lakoba, ta’na i taparahi e i haapau.
raa
faariro i te ati rahi no luda e no lerusalema
Philiseti e i to Arabia) ei ravea e faufaahia’i oia.
Tei te vai paruparuraa o lakoba, to Esau tairi faahouraa ia’na.
Aita Edoma i haama i te
(tei pau iho nei i te
ia lakoba i to’na rima puai.
{ir. 17-21). — E riro râ te rê ia luda, i te hopea !
Na lehova râ e paruru
Tuhaa lll.
E
—
pohe ta’na mau enemi; c ino roa Edoma. — E, e faatupu lehova
Hau Hanahana i nia i te fenua, e e riro Siona ei pû no taua ba-
i to’na
silcia mure ore.
—
Te hio orama nei
mau
ru
teie tohn tahito roa i te Hau no te Mesia ; e na te
peropheta, o te tupu mai i mûri ae, e haapapu nehenehe roa i te hu-
no
tana hau o te Mesia.
—
Tomoraa fare putuputuraa api.
1.
—
Tomoraa ia
Betela”, i te fenua i Maiao. —
papai inai nei o Taoa, orometua, raua o Teuaura, diatono,
paroita i Maiao e:
Ua oti aenei ta talon fas e putuputuraa i te tomohia i te 4 no
Tetspa, i te bora 10 e te afa i t« to. — Hou te tomoraa, ua
Te
auvaha
6
VEA
POROTETANI
orero
te diatono auvaha pnroifa
aro no
te
i te hoe man parau, i mua 1 te
paroita, no te lupiiraa leie nei ohipa api i lotupu i teie
nei paroita - la oti teie nei raan paraii, ua horo'a te orometua i te taviri i roto i te rima no te Tavana (e tiaraa faaroo to’na ).
Tomo attira te orometua, te Tavana, le Apooraa diatono, e
te mau amuiraa lae noa’tu i te mau tamarii. Ua tae
paatoa i
roto i teie tare o tei mairihia lo’na io‘a : o Betela, Genèse XXVIII-
18-19.
la oti te reira, e te oro'a i le pae
hou te
tuaroi
tino hoi, ua putupntu faaparoita i roto ia Betela i le pô, e ao noa a‘e, no te mau
parau tei faaterehia e te orometua tae noaTu i te mau
diatono.
E
mauruuru
Atua
te
na
Ua
—
e
roa
te taata,
taiiluru mai à i teie
e
te anaanatae te
paroita
e
aau.
te fenua iti i
Maiao.
2.
Tomoraa ia
—
Te papai mai nei o
Ua oti
roa
aenei
“Oliveta”, i Paopao (Moorea).
Tahiarii. orometua no Maharepa e:
Paopao i te tomobia. E oroa iianahana
te tare i
tei tupu
petoai
0
i taua mahana ra. Ua tae mai te orometua no PaTetuanui a Ahupù, e ta’na apooraa taatoa, e te mau
taata rii tei haere atoa mai
no Afareaitu, e to Maatea, no te hiotupu i Paopao (a tahi ra a tupu ai i reira).
1 te taime i tomohia’i teie tare, ua î roa te mahora i te taata,
raa
e
i taua
oroa o
tae noa'tu
i te
tei
mau
tinito rii:
e
52 ratou.
Na te tavana no Teavaro-Teaharoa i iriti i te opani.
I to matou
tupu roa to matou oaoa i te tura e te
hanahana. Ua î roa te fare i te taata, aita te tahi pae i ô i roto.
E ere atoa i te fare nainai : e 8 etaeta i te roa; e 4 i te aano.
Teie te mau tapao no te hanahana e te tura i to matou taeraa
taeraa i roto i te fare, ua
i roto:
1. Aita roa hoe iti a‘e maniania ; ua faatura mnite te taata...
2. Ua hope pauroa te tinito (o2) i roto Na te mau tiniio te
himene malamua no te haamataraa i te pure; e ia oli le himene,
ua
auvaha mai te tahi tinito papu roa
no
te himene.
i te reo tahiti i te auraa
[ Te na ô nei te irava hoê : Ua here mai oe ia'u — noa’tu e
tamarii matou. — Ua ite râ matou i te ture, noa’tu, e ere matou
i te inea itoito — Na te Fatu râ e horoa i te itoito
Ua here
—
lesu ia U, ua here lesu ia‘u ! ].
ohipa.
Ua tauturu atoa te mau tinito i te
VEA
POROTETANl
7
3. Na Tetuanui, orometua, te aoraa. Zekaria XiV-4. Ua faa>
orocnai
noa
Tetuaruii, i taea taime ra, i to’na ali ma'i. Aita oia
o
i ha.'iflfi ia’na
no
to’iia ati. Ua lauluru râ le Atua ia’na.
—
I le ahiahi o taua mahana
tomoraa, ua hoi o Tetuanui e la’na
diakono. ua lioroa rà ola i te tuaroi i le auiuiraa. Na‘u rà
1 faatere. Teie ta‘u tu<iroi; Mat. F-14.
E ua tse roa i le aoraa.
mau
—
PliRAiâ
R\l
Te
Tamai Rahi (23 Novema) .•
E ava‘e parau api ralii roa te ava‘e noema i mairi
no to
aenei, e ta manuia rahi
tatou pae.
A taiii ra ava‘e mai teie te liuru mai te hnamataraa o teie
Tamai Rahi. Tae roa mai i teie nei, o te enemi tei
patu noa ia tatou, e i faaotohe maite ia tatou i te
mau vahi atoa. I teie nei
râ, o te Hau amui tei
patu mai te puai rahi e o tei faaotohe i te enemi i te mau vahi atoa.
E parau
oaoa rahi ïa, e ua oaoa to te ao taatoa mai
te tiaturi e : ua vehe te tau; te
—
haere ra te hohoa no to tatou rê i te rahi e i te
râ
paha e roaa vave roa; e manii a
—
20 no
noa
e
I Rutia.
Tetepa,
nei te
mau.
—
Eita
roi mata; teie râ eita
te
i te tupu. . .
e ore
1.
maramarama
te toto rahi
Ua tohu Hitler e ; e pau te oire rahi o
Stalingrad i to
e inaha, o Titema teie, e to vai etaeta noa nei: e te haapapu
nuu
—
rutia i to’na
rahi.
mau
tiaraa, i roto
e
i rapaa i taua oire paroo
E rê rahi tei riro i te Rutia i te
pae moua i Caucase; ua patu faue ratou
i te Purutia-Riimania i mûri i to ratou mau tiaraa
faaetaetiihîa, e pohe rahi
to te
enemi, e te mauhaa rahi tamai i te riroraa mai.
E te topa noa nei
te hioua i teie nei, e te vari
meumeu, e te pape paari hoi.
—
2.
I Aiphiii-Luhia-Kurene. —
maori râ te hoe aroraa uana rahi tei
Tei reira te hoe parau api rahi tumu,
tupu i rotopu i te nuu no Paratane-Marite-Farani Tiama i te tahi pae, e te nuu Purutia-Italia i te tahi atu
pae —
—
E 9 mahana te uanaraa o teie faaûraa taaô
roa, ta te
mai te tauturu rahihia e te mau
Paratane i faatupu,
pahi reva Paratane- Marite. E inaha, parari
roa aéra te mau tiaraa etaeta a te nuu enemi
(te nuu a Roniel), taiiinito atura
e nane roa aéra
—
Tloro noa’tura
te enéini
i mûri, mai te t'aarue i te mau¬
haa
tamai, e mai te auau-tuutuu-ore-hia e te mau pahi reva a te paratauemarite-faraiii tiama, e to ratou mau pereoo
pâ. —■ Pau iti rahi roa ta te euemi: e ici te 509 pereoo
pâ; ua 1009 e ua tausani te mau pupuhi fenua, te
mau
pupuhi ribeue; 70000 faehau enemi i mau auri.
Ua tiamâ roa o Ai—
f
>
phiti, e o Lubia, e o Kurene; ua roaa faahou mai o Tobrouk o Derna, o Banghasi (oire rahi âva a te enemi) o te haere noa ra to tatou mau nuu i mua;
ua tae i El Agueila. E 1000 kilometera te maoro o te fenua i
mahere mai ia
tatou; e 800 kilometera toe e taeahia’i o Tripoli, te oire pû no Tripolitaine
e tapapahia nei. E riro e, eita to tatou mau nuu e oioi
roa i teie nei, no te
atea, e te rohirohi, e te mau tiaraa etaeca a te enemi, i te area fenua e toe
ra;
eita râ te manao o te mau nuu amui e fati; eita e faaea.
VEA
8
3.
—
/ Âfévita farani i
POROIETANI
Apaioerau, (Maroc, Algérie, Tunisie).
Mai
mâmâ’i te hopoia a te mau Rutia, e ei tautururaa i te nuu no Aiphiti.
i
ava‘e
Tei reira’toa te piti o te parau rahi api, te tupuraa te
noema —
mua mai to Paratane-Marite faaineine maiteraa no te haruraa i taua
•i rarea e
Lubia - Kurene e haere maira e tuati i te nuu
Aferita farani apatoerau. —
E 850
fenua ra,
Marite-Paratane-Farani, no
pabi tei faauta mai e tei paruru mai i te nuu rahi marite-paratane
tei tapae i Aferita farani apatoerau. — I te tapaeraa ra,
(7 no noema) ua niu-
eiaba
Marite, Paratane, de Gaulle' i te mau farani no taua aibuaraau ra;
e
tamai mai! E tere maitai teiel Hoe â o tatou enemi; tahoe i ta tatou mau rarea, ia oioi te pau o te enemi. — Ua patoi râ te Hau Vichy
(Laval-Pétain) i
Oran no
oire pâ
tapaeraa a te-Marite-Paratane; no reira, aita na
no
e
Casablanca i roaa vave roa. — la tae râ i te 11 no noema, ua hnru topa te
e ua amui te hui taata e te mau nuu ia Marite-Paratane; ua roaa ia ratou te
taua
hau,
farani
ia Purutiaamui; Tunisie ïa,
ninii
nei Italia-Purutia
tiaraaE ohipa rahi ta te mau nuu pahi rêva i reira i teie tau. — Tiai tatou i te
niahora tauraa pahi rêva; e te tiatia nei te mau
e aro
Italia. Hoe aibuaraau toe, aitâ i roaa i te nuu no te Hau
o
e to’na tau oire e piti: o Bizerte e o Tunis. — Te
noa
i te faehau e te mauhaa tamai i reira, e te faaetaeta nei i to ratou mau
mau
hopea no teie tamai i Tunisie.
Te opua nei râ te Hau amui i te faariro ia Aferita apatoerau, mai ia
tae noa’tu ia Aiphiti, ei fenua na ratou. la manuia noa’tu, e parau iti rahi roa
Maroc
ïa e te maitai mau no
tatou. —
hoa marite tei ma¬
faehau tapoi marite i Guadalcanal, ia
faahou mai taua fenua faufaa rahi ia ratou — Aravihi rahi râ e te itoito vi ore to te mau marite i te faaûraa. E teie te hopea: ua topa e 28 pa¬
hi tapone i raro i te moana; mai te 25000 tapone i pohe (paremo, etc). E
rè rahi moana teie na te marite. — Oia’toa i Papua: te otohe noa nei te
tapone, * ua ati ratou i te oire tahatai i Buna, to ratou oire rahi haapuraa.
Te nenei tuutu-ore-hia nei ratou i reira e te Oteteralia-Marite, i raro a‘e
1 te fenua Salomon (Patifita. — O to tatou mau
nuia roa i reira. — E nuu rahi moana, e te mau pahi faauta
ne, e te mau pahi reva tei haere mai e aro
te
4.
—
roaa
i te faatereraa no
Mac Arthur.
i noema. — Aita
te fenua Yunnan Biremania. •— Tiai
aroha rahi ïa — No te ririraa te PuMarita-Paratane i Aferita apatoerau, ua tomo te mau
purutia i te tuhaa no Farani tei vaiihohia ei tuhaa na te hau Vichy
( Pétain) e ua anai Purutia i ta’na mau nuu i te hiti no te miti Mediterranée
tei piri ia Farani apatoa. E ati rahi roa’tura ta Farani. Ua riro ia Hitler;
eiaha râ te varua o te taata — E rave rahi te farani tei tuuhia i te auri e
Hitler.
7.
le B. A. F. (nuu reva paratane) — Te topits noa nei, mai te faaea
i te mau oire hamaniraa mauhaa tamai no Punitia-Farani — Teie râ,
te
oire rarahi ho Italia tei ati rahi i te ava‘e no«ma: Gènes, Turin,
5.
—
I te fenua tinito: e rê rahi atoa tel roaa ia ratou
oti
râ te ohipa i oti; eita e
vave; e te
ne i te tairi â i te Tinito,
mûri, na
rii tatou i te huru mau.
6. — O Farani i teie tau! E mea
rutia i te ohipa a te
faàroohia nei e: te opua nei te Tapo¬
nuu
—
ore
o
mau
Milan.
—
E pohe rahi to te taata i
IWBWjHLn 'Saax
reira. —
F. JUVENTIN —
fttn tru C«ii3Ci.irz>A]rr DKsrxwtAf.
Fait partie de Vea Porotetani 1942