EPM_Vea Porotetani_194210.pdf
- Texte
-
te 42
te Matahiti
0
-
ATOPÂ 1942
Hihi 10.
—
VEA POROTETANI
AITA TU E NIÜ E TIA I TE TAATA'TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAD
HIA RA. OIA HOI TE
Mesia RA
HOO I TE MATAHITI
mai ia'u,
a
—
I Korinetia 3, 11.
3 TOATA
Directeur-Gérant,
(la rave maira lehova ia‘u
parau
Iesü.
HOÊ: HOÊ TARA
Ch. VERNIER,
e ua
O
haere ai au i ie nânà,
haerea tohu.. (Amosa 7-15)
a pee
Te haapii mai nei teie parau a Amosa e ; te rave nei te Atua i
mau tavini i te mau vahi atoa ; i te vahi teitei e i te vahi hae-
to’na
haa
aita oia
roa ;
e
hio nei i te huru i
rapae au, o
te aau râ.
-
No ô i te vahi teitei to te tahi pae paraurâahia : a hio ia Isaia, ia
Ezechiela, ia Zekaria ; no roto anae ratou i te opu tahua; e ua tae
ratou i te mau haapiiraa hohonu e tepaari. I reira to ratou raveraahia. — A hio atoa i te tahi pae : ia Aberahama, ia Amosa, ia Jeremia,
i te mau aposetolo, e ia Saulo; no roto anae ratou i te vahi haehaa :
tiai mamoe, ravaai, taparahi taata,
Oia’toa tatou. Ta lehova i
rave
ia Amosa ra, te na
reira’toa nei
i teie nei.
E tia
noa ia’na ia rave i te hoe orometua haapii a te Hau i roto i
haapiiraa, i te hoe rave ohipa i Papeete e i te aru, i te hoe
papai parau i to’na piha, i te hoe ravaai i‘a roto i to’na vaa e i nia
i te âau ; i te hoe vahiné iti haune taupoo, i te hoe tamahine hamani hei
pûpû. Aore te rima o lehova i haapotohia ; e tia noa la’na ia parau
ta’na
atu i ta’na mau tamarii atoa
tiaraa,
—
mai te hio
ore
i te huru
o
to ratou
te hinaaro atu nei au ia oe no ta ’u ohipa : e haere oe
e tohu
i te fenua, i te oire, i te amuiraa, i te fare, ta oe e tia
nei. Aore au e faaue nei iaoe ia faarue oe i ta oe haapiiraa, e ta oe
mau
.
e:
.
piha papai, e to oe vaa, e taoemau imiraa rii ravea..
nei râ vau ia oe : a haapao i ta‘u ohipa, i te vahi ta oe e
parahi nei ! A faaite i te- a’o a te Atua i te taata ; faaitoito i to’u
mau taata, haamahanahana ia ratou ! A poro i te parau oaoa o
te
ohipa,
^e
e to oe
parau
te Atua
taata’toa. —
ora a
—
la
anaana
to oe maramarama i te
aro o
te mau
i
fi
To tafou
Te tae.
ratou
mai
noa
H
POROTETANf
VÈA
tamarii faehau i
mau
nei ta ralou
mau
reva na.
rata i te faaiteiteraa ia tatou i to
huru.
mau
/. To Aiphiü e to Suria. Ua tae mai te tahi niuniu a Teuira Maruhi,
orometua-nuu, ei pahonoraa i te niuniu aroharaa na te Apooraa Rahi ia
ana
e
te 10
i te
no
mau
tamarii tahiti. Te faaite nei taua niuniu
Tetepa 1942)
ruhi ” oia hoi
:
ua
“Reçu radio
e;
tae mai te radio
—
merci
mauruuru
—
—
(tei tae mai i
— Ma¬
ra
tous bien
—
maitai pauroa
—
Ma¬
ruhi.
Teie atoa
e
1. E rala
na
piti rata tei tae iho nei i te
Puahio
Paairau
a
vea :
(Titioro), caporal-chef.
Galatia, i te 1
no
Tenuare 1942
E hoa ino e, te
îaatae atu nei au i teie nei nu-pepa iti (rata) mai te
paroita pû e vai na i Papeete, mai te faaite atoa ia outou e, aifa
roa’tu e parau rii api e nehenehe ia faaite atu i te fenua na. Hoe ta'u e
faaite atu ia outou : e mea maitai roa matou, üa tupu to matou oaoa rahi
aroha i te
e
te mauiui te aau i te mahana i tae mai ai te mau tauhaa ta te Croix-
Rouge no te fenua na i hapono mai ia matou... Inu faahou aéra hoi ta oe
mau tamarii rii i te taofe no to'na iho ai‘a ; ua pu'a hoi i te pu‘a, ua puhipuhi hoi i te avaava. No reira te ani atu nei au ia oe, ia haamauruuruhia te
Croix-Rouge no te fenua na, e tia'i.
Te aroha'tu nei matou i te
orometua
Na ta
e
oe
la ratou mau
mau
mataeinaa taatoa
no
Tahiti na, te mau
paroita.
tamaiti ta lehova i iriti
mai, mai te fenua na, e
tei haapatupu ai ta'na parau, e o tei hio mata roa i te mau vahi
ta'na Tamaiti e Jesu Mesia e te vahi i fanau hia'i oia.
e
o
rahihia i nia i te fenua i
i hahaerehia e
2. E rata-
O
ia
e
na
te sergent
Fuller Temauri (no Paea) 30
no
Eperera 1942
tei
papaihia te io‘a i nia nei, te pàpai atu nei au i teie rata aroha
outou atoa'na, e te paroita taatoa i Papeete na, ei faahaamanaoraa ia outou
tatou paatoa i te parau i fafauhia i tahito ra i te na o raa è : / aroha mai
vau
te Alua
i to te
ao e ua
tae
roa
i te horoa mai i ta'na Tamaiti ia lesu ei
Faaora no tatou. Oia'toa outou na ; Aita roa outou e haamoe i te
hapono
parahi i te fenua ê nei ; na roto atoa j
ta outou mau Vea e hapono mai nei, tei riro ei faaoaoa e ei faaitoito'i
to matou mau mana'o paruparu. E oia tei faatupu i tou manao e, e pahono
i te aroha o ta tatou Vea iti. Atire. Te aroha'tu nei matou ia outou.
mai i to outou aroha ia matou e
Matou e noho i onei, e mea
nau
maitai
;
teie
noa ra ; a
piti aenei
hoa i hoi i te fare metua, oia te fare hamani ore hia
e
o matou
te rima taata.
,
'
’
Na roto i teie
ta matou
veto
3
POROTETANI
VEA
fia nei, te haaputuputu noa
e
nei matou ïa
Fatu, mai te mana'o anaanatae, faatere hià e to tatou
tae i te mahana o te
hoa, Maruhi tane,
O te parau
teie
nehenehe ia faaite atu ; te aano e te hohonu, te va
paroita taatoa i to matou arohà to te mau tamarii
e
atura ia. Faaite atu i te
îaehau taatoa
te ai‘a
no
To Lonedona
IL
tei faaite i to ratou
Te farerei
e : «
ratou i
mai nei
noa
rata o
rahi i to ratou metua tei here ia ratou i te here
maori
To Nouméa. Ua
III.
nei
to Paratam. Ua tae atoa mai ta rafou mau
e
oaoa
metua i te fenua e ra,
*
na.
ra
te raatira orometua nuu ra o F. Christol.
papai mai te orometua ra o Ariège, e te faaite mai
nei matou i ta outou mau tamarii api ia tapae mai
Nouméa, i te fare-pure e aore ia i te fare orometua. Te haere noa
o C.
i te mau taime e nehenehe ai ia'na ; e au rahi hia oia e
.
ta matou
mau
.
tamarii.
»
E rata na te hoê tamaiti faehau i Aiphiti i to'na metua
:| E marna iti e ! ia mihi oe ia‘u e ia manaonao mai, a faio i te
Salomo 20. Ta‘u ia Salomo e faaite ia oe. Teie te hoe reo no taua Salomo
ra;ia horoa mai lehova i ta to aau i hinaaro ra, e ia faafupu \ \a. oe \
Parau faaotiraa.
vahiné
opua (ir.
i te io'a
!
ani
ra,
4),
.
.
te tahi pae
e oaoa
matou i te ora na oe,e e faatia matou i to matou reva
to matou Atua : ia tia
o
hia mai
e
lehova te mau mea'toa ta oe
Te tiaturi nei te tahi pae i te mau pereoo ra
i te mau puaahorofenua ; e haamana'o râ matou
lehova.
(pereoo-pâ)
e
i te io‘a o to
matou Atua ra, o
Haapiiraa Bibilia
Te Buka
no
te
peropheta
ra, no
Amosa.
Amosa.
Amosa, ” teiaha ”, e aore ra “ hopoia ”, te auraa. — Na’na
iho i haapil ia tatou e: no ô na mai oia i te fenua no luda
(7-12) e ua fanau oia i te oire iti i Tekoa, oia hoi i te hoe oire
tei faahiti pinepinehia i roto i te Faufaa Tahito, e vai i te medebara no luda (8 kilometera i raro i Betelehema).
Te toro'a mau no Amosa, e tiai puaa ïa, oia hoi e faaamu
l.
-
Te taata ra, o
tpuaatoro (7-14); eiaha rà i te puaa a te tahi fatu ê; no’na iho
teie nana puatoro
Tei to’na tiairaa i to na nânâ i te aru, tei to'na haaputuraa i
'te sukamino (7-14) to te Atua raveraa ia'na, a parau ai ia’na e;
e
haere oe, a
^tohu i to‘u mau taata ia Iseraela (7-15); no
reira,
4
ia
VEA
i te
au
iho
reo
i te tamaiti
te
a
peropheta;
e ere
îaaue ia’ha
;e
II.
POROTETANl
Amosa,
no
oia i te peropheta; e ere atoa
peropheta (7-14); aita oia i tae i te haapiiraa
te reira
haere
e ere
i to’na toro'a
tumu;
na
lehova râ i
tohu.
e
Üahaapao itoito^tpnei
—
Amosa i to’na toroà api.
peropheta itoito rahi teie; aita e aueueraa i roto ia’na.
Ua parauhia oia i
teperop/ieta no te parautia a te Atua; ua vauvau oia, mai te faaherehere ore i
te poroi laatoa a te Atua i te
E
—
aro
O
E
te Arii
ere
Iseraela i Betela.
no
mau
ïa i te
ohipa nainai te haere i
reira te fata rahi tei faataahia
auro.
mana
E
—
atoa i te
ere
te arii
no
hanahana rahi.
oia i ta’na
arii
e
III.
E
ere
—
—
mau
tei
Kafa
hoe
ohipa nainai te patoi i reira, i te
leroboama II, e no Iseraela i te reira tau
Ua tae mau râ hoi oia i reira, e ua vauvau
tohu, i te taime
mau
i
mau
te hoe oro‘a rahi
no
Eaha te huru
i te
taua oire ra
te haamoriraa i te
no
to te fenua
-
no
o
te tau
no
fifi ia faataa i te tau
mea
putuputu ai te utuafare
pûpùraa tusia i Betela.
no
ô nei te pene
te anotau hoi
I. ir. 1
Mesopotamia)
e tae noa’tu i te Miti Pohe.
Amosa?
teie
peropheta. Te
na
te anotau ïa no üzia, arii no luda, e
no leroboama a loasa, e arii no Iseraela.
I te
reira tau, e unauna rahi to te Basileia no luda e
no Iseraela e te
hotu. No te mau rè tei noaa ia leroboama i to’na aroraa i
to Turia,
ua atea roa te otia o to’na basileia:
mai ia Hamata (te hiti no
: o
—
Eaha? te ino
—
anei Iseraela i te reira anotau unauna rahi?
E? noa’tu to’na nehenehe i te hohoa
rapae, e mea ino te hohoa
ra
roto. Teie te hoe
I.
—
mau
ino!
Te haamoriraa haavare. E
ratou hinaaro ! Tei te
mau
5: 21, 22. E
ore
Kafa
paieti rapae! Tei ta te tino to
1 na ô al Amosa i te
pene
na‘u, e mea vahavaha na‘u ta outou
mau oro'a, e ore au e ho‘i atu i to outou
mau mahana mo‘a.
Hopoi noa mai outou i te mau tusia taauahi e ta outou mau
tusia amu, e ore au e farii atu.
mea
au
auro.
—
II. —Te aroKa
e
te taata rii i
III.
ore.
na
Ta ratou
mau
No reira, te riaria
mai nei te vero rahi
IV.
Te hoo nei ratou i te feia parautia i te
ario,
tamaa
o
e
e
piti (2: 6).
peu tia ore e te taiata 2:8.
ta’na tohu: e mou te basileia! Te fatata
pau ai oia. Oia hoi: te mahana
Te mau tuhaa rarahi
no
te buka
a
Amosa.
o
lehova.
VËA
POROTETANI
E nehenehe ia tatuhaa i
e
toru
I.
na
pene e
Te ommraa. Pene l-II.
—
hitu, tei fatata mai i te basileia
Iseraela iho (na opu — 10)
e
—
Te
na
tuhaa
pariraa i
na
fenua
Iseraela;
teie
—
tuhaa; te haamata nei
roto i te reo
to’na pariraa ja
e
E
mau a'oraa e rave
na a'oraa
matamua
A
e
Jaaroo mai na i leie parau.
pari tumu nei oia i te feia mana i reira, e te tohu nei oia i
na
Te
teie buka i
To Amosa
no
pariraa rahiia Iseraela. III- VI.
rahi i roto i
toru
no
:
—
II.
iva
5
e :
.
.
to ratou pau.
III.
ma
—
Te utua
ta Amosa
e
e
faautualiia‘i Iseraela. VH
■
IX.
ite nei ei faaite i te pau no
—
E
mau ora'
Iseraela
e fatata
( te vivi, te auahi, te leni faite, te oini maa auhune ).
1 roto i te pene IX (te orama liopea) te faaiteraahia te
pauraa
no te fata no Betela, e no te haamoriraa i te mau Kafa auro e te
purararaa no na opu -10. Teie râ, e parau oaoa te parau hopea
mai nei
0
teie buka
:
E faatia faahouhia te Sekene
hoi mai Iseraela i to’na fenua, e
fenua. —
eita oia
e
a Davida i mairi, e
iriti faahouhia i to’na
To fe mau AH iuda hoomcinHno-raa-hia i foie fau,
i
Mai te matahi i riro ai Hitler
oti ratou e; e a‘ua‘u ratou i te
Europa
e
to’na pae, ei faatere ia
mau
Purutia,
ua
faa-
ati Iuda i rapae i te fenua, e e ta-
peahia ta ratou
mau faufaa atoa — I te matahiti 1933, e iti te 20.000
reirahia, e ua horo mai te hoe paeau rahi i Farani, mai
te tiaturi e: e riro Farani ei haapûraa no ratou, no te mea, o Farani te
fenua no te tiamaraa; o Farani te metua vahiné aau aroha, tei aroha noa
i te mau nunaa i hamani inohia.
Aita to ratou tiaturiraa i hape, e tae
roa mai i te Tamai Rahi ; e ua haamaitai ratou ia Farani, i to’na
hamani
atî Iuda tei
na
—
maitai.
—
Teie
râ, mai te mahâna i vî ai Farani ia Purutia, e i riro ai te Hau
Vichy (o tei faaterehia e Laval) ei farii maitihia e Hitler no ta’na mau
faaueraa riaria, mai reira mai to te mau ati Iuda e vai i Farani
raahia. Ua riaria to te
taatoa i te
haapeapea-
ohipa homani ino rahi e rave
hia nei i nia i te mau ati Iuda i teie tau i Europa taatoa.
I te fenua Polone, i >e fenua Tcheko, i Holane, ei te hauraa o teie tamai
e taa'i te parau mau; area râ, ua ite noa tatou e: ua ahuru e ua ahuru
te tausani o te mau ati Iuda tei taparahi pohe roahia e te nazi ( le mau
ao
mau
6
VEA
POROTETANl
rima na Hitler ) i Polone ana'e i teie tau. jAita e hara! Ta ratou hara, o
to ratou id fanauraa ati luda! Ua hae Hitler i taua feia ra; eiia oia e maru
i to ratou toto-manii; ua hinaaro oia e ia mou roa ratou!!
I teie râ ava‘e
atete-tetepa i mairi aenei, tei Farani’tura taua hamani iiioNa Hitler te faeheporaa, e o Laval te rima, —
Ue faataaêhia te hoe mau tamarii e rave rahiraa i to ratou mau metua; te
hopoi ê hia nei te m^u metua i te mau fenua ê (i Purutia e i EuropaRopu ) ei rave ohipa o te haavihia, e pohe noa'tu.
raa-rahi i te ati luda
—
Ta ratou mau faufàa fare, fenua, moni, i Farani, te tapeahia nei ! Te auauhia nei ratou mai te animala te huru ; te hurihia nei i te fare auri —
Eaha te hara? aita’tu ai maori ra to ratou toto ati luda! —
No te riaria
te hoe mau metua ati luda i teie
mau hamani ino, ua
iho; ua taparahi ratou i ta ratou iho mau tamarii, taparahi atu ai ratou ia ratou iho; ua ouâ te hoe pae na te haamaramarama,
no te mau fare tahua-piti, tahua toru, e ua ino roa to ratou tino i te
toparaa i nia i te mau aroâ.
Mea maitai a‘e na ratou te pohe vave i te
o
totova ratou ia ratou
—
farerei i taua
mau
hamani ino
raa.
I teie nei
râ, te tiatia nei te taata farani manao itoito e te aroha i nia,
patoi nei ratou i te mau faaueraa riaria a te Hau-Vichy. Ua riaria
te mau Haapa'oraa faaroo, e ua faaite etaeta ratou i te
Hau-Vichy i to
ratou haamâ rahi i teie ohipa ino roa.
e
te
E
rave
faaite
rahi te
epikopo tatorita e te mau orometua porotetani tei
faatapuni ratou i te mau tamarii ati luda e to ratou mau metua
mau vahi tapuniraa, ia ora ratou i te rima o te hamani ino. E
mau
e ; e
i te hoe
ua na
reira ratou mai te taiâ
te hoe
mau
Aitâ ïa
orometua pope
ore
i te tahoo
i te auri,
—
ua
faaroohia
ohipa riaria mai teie te huru i Farani, i te
te haamâ nei tatou i te
e;
ua mau
no to ratou aroharaa i te ati luda.
mau
anotau atoa? E
haavarehia te mau ati luda hara ore tei
tiaturi ia Farani ei haapuraa; inaha, te tuu faahouhia nei ratou e Farani
i te rima
E
ria
au
rahi,
no
te
pohè.
mea
e, ua
—
atoa ia
e
tatou, te feia faaroo i Tahiti mâ nei, ia oto i teie ohipa ria¬
ia amui hoe i te mau basilieia o tei faatura i te taata ta te
Atua i hamani, mai te faaino ore i to’na toto e to’na
nunaa
—
O te Atua
hurihia te patu faataaêraa i te mau ta¬
ata ( Eph. 2-14). I te 28 no Tenuare 1942 e apooraa rahi ta te mau Ekalesia porotetani no Paratane e no Irlande i te oire i Edimbourg ei feruriraa i te parau no te mau ati luda i teie tau, e i te tau e hau ai teie
tamai_
Ua faaite ratou i to ratou hinaaro i te Hau Paratane, maori râ : ia faito
te tiaraa o te mau ati juda i te âro o te Ture, mai to te mau taata’toa; ia
te metua o te mau taata atoa ;
ua
riro ratou ei huiraatira mai te huiraatiraa’toa i Paratane ; ia faatiamahia te mau
ati luda tei ore â i tiama. E ua ani atoa ratou i te mau Hau-amui, e ia
imihia te hoe fenua haapuraa no te mau ati luda o tei ere i te hoe ai‘a
i Europa. —
"
*
''
,
C pHi fau rafa na Teuira, oromefua«nuu
nüu, i te 12 no Eperera 1942.
Eiaha e peapea no te taere te rata i teie mau taime. Ua ite outou
I.
1 roto i f-e
—
e,
tei-
liea matou i teie nei; tei nia î te leni tamairaa. O te toru teie i te ava‘e
i nia i te valiî tamairaa. Mai te ava‘e Tenuare mai e tae roa mai i teie ava'e,
aita i tauihia. üa faaû aenei te talii mau faaûraa uana rahi e te veavea lioi
aita râ te aroha o te Atua e huruêraa i nia ia matou i roto i taua mau tai¬
me
faaûraa ra, ia au i to lesu reo i roto i te loane XIII. 1
e farii, te aroka no lesu i nia
i to’na mau taata.
v. m.
—
O ta
matou ïa
Te faaûraa matamua, tei te ava'e Tenuare i te 18 ; ua ineine te faaûraa, te
nuu amui e matou atoa i roto i teie
faaxiraa; e inaha ! té mahana mau
i manaoliia‘i e: e faaû, e parau
api teie e tupu nei i taua poipoi ra; ua horoa mai te Atua i teie i roto i to tatou rima. Ua ite
paha outou i roto i te
radio i te rahiraa o te mau-auri tei roaa mai ia matou i teie ava‘e Tenuare,
5.500 P. I. hoe taiîne — O te ohipa matamua teie tei itehia maori ra, o te
mau
manuia
Ua tupu te
taki mau faaûraa veavea raki, matou e te mau nuu
kopea no teie ava'e mati; e mau tura-auri purutia tei faaû mai ;
puai raki, Aita e parau peapea i taua faaûraa. I te mau makana ma
.
.
.
amui i te pae
mea
o teie avae, ua faaû faakou, i te 4 no teie
avae, ua faarue mai to matou
koa ia matou i onei. E maka tei pepe, e ere râ i te mea ino, mea maitaî.
O te mau parau api ïa ta‘u e faaite atu ia oe. Te mau okipa o te faaroo,
te kaapaokia nei ïa, e te tauturu noa nei te Atua ia matou. Te
kapono nei
au e matou atoa i te aroka ia outou
paatoa. Faaite atu e: te poke nei matoii
i te aroka ia outou.
Sergent Maruki
tamua
Taio mai i te
piti
o
te rata i te Vea
P^RAU
no
teie ava'e î
mua;
RM ^Pl
I. Te morî arahu e te mau paroitano Tahiii-Moorea. —- Üa faataa te Hau
i te tukaa mori araku na te mau paroita, oia koi no te fare-pureraa e no te
mau fare putuputuraa, i te avae koe. E tii ïa te orometua, e aore ra to’na mono,
i te tiketi-avae no ta’na paroita, i Papeete (Travaux Publics), e e afai oia i
taua tiketi ra i ta’na Tavana, ei reira te mori araku a te Paroita e roaa’i.
Te Tamai Rahi:
I Rutia.
Hoe oire raki maaraa e'a no Rutia-Apatoa ta te mau nuu
purutia i tamata i te karu na roto i te avae Tetepa, maori râ o Stalingrad. Tei
te kiti ïa no te anapape raki ra no Volga. — Ua
paraukia e, e mau aroraa
riaria raki e te tuutuu-ore tei tupu i reira; ua huri noa o Hitler i ta’na mau
1.
—
—
mai te hio-ore i te poke
o te taata, no to’na nounou i taua oire tumu ra,
mai kou te tau vero. E aitâ i roaa. Ua taeakia râ koi te taki kiti no
taua oire ra, e te aro nei na pae, i nia i te mau aroa; ua riro te mau fare atoa
ei pâ. E te tupai noa ra te mau pupuki fenua e te mau pahi-reva i te mau
aorai e tae noa’tu i te mau fare e te mau purumu oire. Aitâ râ taua oire ra i
pau (25 no Tetepa).
I te pae i te moua i Caucase, te haere maite riî nei te Puratia i mua; e ere
râ i te mea oioi. E te kaamata nei te hiona i te topa i nia i te fenua, o te
taki ïa enemi.
nuu,
ia
roaa
1 Paratane. I te ava'e Tetepa ua tupai noa te mau paki reva paramau oire raraki hamauiraa maukaa tamai i Purutia.
Pau raki to taua mau oire ra e to te mau fare purutia. E te faaite nei Para¬
2.
tane
—
e
te marite i te koe
tane e :
eita taua
mau
tere
topitaraa oire purutia (e te farani koi)
e
faaea faa-
yÈA
8
hou
POROtEtANi
fiu noa’tu te purutia. E mau tere atea roa te vetahi : mai Tahiti e Euihoi mai, mai te tapae ore, te huru. Mau
pahi-pâ rii rarahi ta te
Marite i te vetahi mau tere.
e
vavae e
3.
1
—
Aiphiti.
—
I te
pae matamua no
Tetepa, ua tamata te
nuu
Purutia
Italia i te patu faahou i te nuu Paratane-Farani i mûri, i te vahi maaraa no
te pape rahi ra no Nile ; aita roa ra i manuia, e ua hoi faahou mai ratou i
mûri, i to tatou vahi tahito; Ua tae te aito rahi o de Gaulle i Aiphiti e i Suria
Libano tae noa'tu i Aferita-Ropu e
hiopoa i te mau nuu no Farani Tiama.
Üa farerei inaite oia ia ratou e ua faaitoito, mai te tohu e : eita e maoro roa
e
pau te aho no Purutia. üa mauruuru roa oia i te vitiviti e i te itoito o ta’na
inau nuu.
4.
I Matatatâ.
I na avae i mairi aenei, ua faaroo tatou e : ua haru
te hoe otue faufaa rahi no
Matatatâ, oia hoi te otue-ooa ia DiegoSîtarez. I te avae Tetepa ra, ua haru oia i te fenua taatoa, oia hoi te mau oire—
—
Parataue i
ava
E
tumu
(Majunga, Tamatave..)
te oire pû, i nia i te
e
m,oua,
oia Tananarive.
faaite mai te mau radio e : ua farii
poupou roahia te mau nuu paratane
e te hui taata taatoa no taua oire
ra, te maohi e te papaa. (üa ite tatou e,
e fetii te mau Hovas, oia hoi te mau taata maohi
no Matatatâ i uta, no te
taata tahiti ; e porotetani te pae au rahi ; e na te mau orometua
paratane i
iriti e i nenei î te bibilia i roto i to ratou reo. Eere roa’tura te
parau maere,
o Matatatâ i farii oaoa i te mau nuu
paratane, oia hoi te Hau Amui e i Farani
Tiama, mai ia tatou i Tahiti nei ).
ua
5.
1 te,
—
fenua Tinilo.
Ua otohe
ropu.
— E avae parau maitai faahou o
Tetepa i Taina
Tapone, e ua roaa te hoe mau oire rarahi tumu i te Tinito.
Patifità. — Ua tamata te Tapone i te haru faahou i te mau
noa te
6. 1 te moana
fenua motu, ia Salomon tei mahere aenei i te' Marite; aita ra i manuia. Te ta¬
mata atoa nei ratou i te haafatata i te oire i
Port-Moresby, i te fenua Papua
tei reira te nuu Paratane-Marite. Te na nia mai ratou i te mau e‘a mou‘a teitei
roa te haa fatata i taua oire ra
; e tei roto i te mau aihere e te uru raau te
mau aroraa.
7.
—
i Marite
—
huru tauhaa
mahana hoe.
mau
e
E
mea
itoito
te mau rave
roa
ohipa i te hamaniraa i
i te tamai. E oti i teie nei
au
e
toru
te
pahi rarahi i te
Moni faufuru î fe Ve‘a
Papeete’. Vivi d® 4. Tuaanaehu d“ 2. Simone 5. Marie Teraiamano 4. Peni
Mihirai 12. Teremai v. 2. Frédéric Haereraaroa 2.
Mataiea; Teata v. 8.
Orofara: Léon 2. Vahineura 2. — Papeari: Tehau v. 12. — Afaahiti: Area—
rea v.
12. Makatea: Timiona
Haipo 2.
—
v.
4.
—
Maharepa: Temeharo 2.
Tevaitoa: Tepa 10. Temarii
tio: Teahutuua 7.
4.
v.
—•
— Mutuaura:
Uturoa: Punua 7. — Pa¬
la amuihia: 103 farane
Mauruuru.
*
*
/noni faufuru
Papeete’. Vivi
taroa
v.
20.
—
v.
no
fe
2,50.
Tevaitoa :
*■
haponoraa i fe Vea i fe
Taataparea Colombel 12.
Tepa Mato 13'.
la amuihia: 47,50
Imprimerie Eue F. JTJVENTIN
—•
Rue
du
—
mau
faehau.
Punaauia: TumataaMAURUURU.
Commandant Destbemau.
»
Fait partie de Vea Porotetani 1942