EPM_Vea Porotetani_194209.pdf
- Texte
-
«.
O
Te 42
AITA’TU
0
E NIU E TIA I TE
Hihi 9.
TETEPA 1942
te Matahitj
TAATA’TOA
HIA RA, oiA HOI TE
Mesia
HOO I TE MATAHITI
Ch, VERNIER,
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAO
RA O
lESU.
—
HOÊ: HOÊ
I Korinetia 3. 11.
TARA 3 TOATA
Directeur-Gérant.
Tç /\pooraa Rahi Amui.
Ua putuputu te Apooraa Rahi Amui i te 19, i te 20 e i te 21 no
Atete i mairi aenei, ia au i tei opuahia, - Ua mairi o M. Preiss e
na auvaha e piti no te tuhaa IV (ati ma‘i ; ati miti e te matai) —
Na te hoe pureraa hanahana i omua i teie Apooraa, (na Tetuanui
oro,
(
na
E
i Papetoai te aoraa )
M. J. Charpier ) —
e na
te hoe pureraa rahi hanahana i
faaoti
roa, e te hau ; ua vai noa te Varua o te Atua i
putuputuraa e i tera putuputuraa, e tae noa'tu i te
Apooraa maitai
roto ia’na i tera
hopea
—
poipoi mahana toru (19) ua taiohia te mau ohipa tei ravehia
Tomite Tamau ; e ua fàaite te mau Peretiteni i te mau parau
I te
e
te
no
to ratou
mau
tuhaa.
hiopoahia na pipi too — 8 e vai i te
raverahi i haapiihia ia raton i te aua i te
matahiti 1941-1942 - Ua manuia ratou paatoa, e ua faaotihia e ; e
tamaiihia ratou paatoa i te aua —
I te poipoi mahana maha (20) ua ferurihia te mau haamau’araa
no te mau faufaa tei roaa mai i te A. R. i te matahiti nei.
I te putuputuraa ahiahi, ua haamata te A. R. i te feruri i te mau
parau ta te mau A. Tuhaa i faatae mai ia'na ra.
E ua na reira atoahia i te putuputuraa hopea, i te poipoi mahana
pae (21) — Te vai ra te mahana e papai ai te Peretiteni i te mau
feruriraa e te mau faaotiraa, ia au i te mau aniraa. —
Aita roa to tatou Hau Metua, e to tatou Hau fenua e to tatou mau
nuu Tahiti (i Aiphiti-Lonedona Nouméa) i haamoehia ; oia’toa o Farani Tiama e te mau Taiete hamanï maitai, i roto i te mau tauturu à
te A. R. i teie matahiti auhune.
I te putuputuraa
aua,
i nia i te
ahiahi,
mau parau e
ua
2
VEA
POROTETANI
Ua faanuuhia i mua te tauturu a te
mau orometua, ta te mau ivivahine orometua, e ta te mau
pipi orometua —
Te hoe parau api no teie Apooraa
Rahi, o to tatou ïa hoà here p
Teriierooiterai. Tavana no Papenoo. — I teie matahiti to’na
maitiraahia e te Apooraa no te Tuhaa
Pitiei Auvaha-Mono i te A. B. No
reira, ua faaôhia oia i roto i te putuputuraa
poipoi nô te mahana
maha (20)’« i reira to te A. Rahi
farii-aroharaa ia’na mai te oaoa
rahi.
E ua pahono mai oia na roto i te
hoe oreroraa hphonu e te
mahanahana, o te au i te feia taio-vea ia ite.
E toru tau parau ta’na i
parauparau e i faaitoito i te A. R. t
1.
To tatou Hau. -- O Farani ïa. O to
tatou ïa Metua
Te here
paatoa nei te feia mana toroa no te
fenua, te mau tavana, te hui
raatira, e te mau paroita ia'na.
A hio tatou i nia i to’na reva. —
Tei roto râ oia i te ati
Ua oto te hoe aito rahi
ia’na, e ua irai i
ta’na mau ravea, ia upootia faahou â o
Farani.
Te oto atoâ nei to
tatou metua i ta’na mau
tamarii, mai ia Rahela, e aita to’na oto i
raâhâ no te mea, aita ratou !
2. - To tatou nunaa,
Tei roto ïa i to oe rima, e te A. Rahi ! O oe
tei imi i to’na maitai mai mutaaiho
mai â.
Aue to tatou fenua
Tahiti i te nehenehe e ! To’na mau
faa, to’na mau anapape,. to’na
mau otue, to’na miti, to’na mau
mou‘a !
la riro râ te nunaa tei
parahi tumu i te fenua nei ei mana‘ona'oraa rahi na
tatou.
Inaha,
ua anoi roa te toto i teie
nei ; eita paha e roaa e 20 utuafare
taata
tahiti mau, toto anoi ore. E te hee maite
nei te hoe pae i roto i te ino
e te pohe. Eiaha râe faarue
ia ratou; tei ia oe, e te A.
R., te aratai
ia ratou i nia i te e ‘a o te
ora, e ore ai e mou ai !
--
-
-
--
-
-
—
-
-
--
—
3.
To tatou faaroo Porotetani.
O te faaroo
Evanelia i Tahiti nei, 145 matahiti i mairi
aen'ei,
-
te
mau
-
tavana tae noa’tu i te
mau
arii.
ïa tei
e o
haamau i te
tei faariihia
e
--
O te faaroo tei horoa i te
parau a te Atua i roto i te mau utuafare
teie fenua, e o tei faaite i te i‘oa mana e
ora’i te taata, te i‘oa
no lesu. — A here i to tatou
faaroo porotetani ; faahanahana ia’na
i te vahi taata e i te vahi taata
ore, na roto i te nehenehe e te tia o
to tatou mau haere'a.
no
Eiaha
faaroo e e aueue i te hoe mau parau tumu ore
o tei tuuhia
o tei na ô e : ia hau teie tamai
rahi, e hurihia te haapaoraa porotetani i raro e e manohia
e te tahi faaroo ê
Mau parau faufaa ore ana'e ïa. No tatou te Atua
ra, e tia ia vai ia mârô mai?
Eita te Parau a te Atua e
mou, eita’toa te Evanelia a lesu e arorirori -- E tumu tahito roa to te
Haapaoraa Evanelia, e aita i mou i
te mau hamani ino, i te mau tau atoa.
Ua farii oaoa te A. R. i teie mau
parau na to tatou hoa here. I
roto ia’na te puoiraa na hereraa’toa e
toru : to’na Hau ( o Farani
) ;
to’na nunaa e to’na Faaroo Porotetani.
e
te
e
enemi,
—
-
VEA
POROTETANI
3
Ua Mo ana'e oia i taua ofi ra, ua ora ia
Num. 21-9.
I te mahana i pau ai te mau tamarii no Iseraela i te mau
ophi
veavea i te medebara... ahiri raton i hio noa ia raton
iho, e i ta
riaria o to raton mau
puta, e i te oioi o te taeroraa o to raton
tino...,
i
ora
na
roaa
paruparu roa ïa to raton aau, e aore
roa
to raton
mai.
Eaha’tnra te
i ora'i raton? O to te Atna ïa faaueraa ia
ravea
raton e hto -i nia i te
ophi veo tei îaateiteihia e Mose i nia i te
No reira raton i haapae ai i te hio i to raton iho ati, i
to raton iho mau tino^ e na tamau i te hioraa i nia f te Atna tei
haamoehia e raton.
raaii'
—
Oia’toa te
varua
o
te
taata.
la tia
ia'na ia faarue i te
ohipa
hio-noa-raa ia’na iho, a hio tamau ai i nia i te Satauro no lesu,
faaauraa no to te Atna faaoreraa i ta tatou mau hara
i reira
te mahanahana no nia mai e ô mai ai i roto i te varua o te taata;
i reira te itoito e te ora e tupu mai ai.
—
—
E to'u taeae, o tei oto i te mauiui rahi
auê, mai te hoe
faautuahia i te
hopoia. A hio
mau
auri, e o tei rûrù
pohe, atira
na
e
hara ; o oe tei
i te hio noa ia oe iho, e i to
Ia’na ana'e! A pùpû ia’na i te
A pûpû ia'na ta oe mau hara atoa. —
ia hio tia
roa.
oe
Te tioe rê rahi
Mai
oe
e
mea'toa, e hope roa. —
E aroha hohonu to’na, e te ravai
la'paruparu oe ra,
puai. — II Kor. 12-9.
ta
mai te hoe taata tei
na oe
i te Paaora,
mau
o
noa
ia’na, ei reira
e
taa’i to
oe
oaoa
mai to te
Vea Poroietani, e to te mau orometua papaa
hoi, tae noa’iu i te hoe mau taata manao itoito, i
Tahiti nei, aniraa i to tatou Hau-Faatere, ia ta-ture-hia te hoe mau
ohipa
hairiiri rahi tei tupu rahi noa i ô tatou nei, na roto i teie tau tamai, e o
e
te
mua
mau
roa
orometua tahiti
(ei riro ei maheaituraa
1.
O te
no
te taata
e
raverahi. Taua
mau
ohipa
ra:
patiaràa poro te tabi. Te vahi peapea o teie
râ, o to’na ïa haapiiraa i to tatou mau taurearea api i te
faataa i te ohipa e i te pere. Inaha, ua rahi roa to tatou mau tamarii api
i te aua faehau, e te oto nei te mau
papaa no te mataeinaa, i te mea e:
mau
arearearaa, maori
VEA
4
varavara
ua
noa” te
te mau rave
roa
te hoe mau
poipoi
e maoro
nei
-,
:
ohipa i teie nei. Eita te puhâ e oti
faahou i
te mea aita e rima no te rave, E inaha, ua “ ofaa
taurearea e ati moa a‘e i te mau airaa-patiaraa-poro, mai te
fenua,
mau
POROTETANi
no
noa’tu te pô,
—
No reira te Hau i faaoti ai i te Ture
api
^
Mai te monire, tae
noa’tu i te mahana maa, ua opanihia te
ohipa patia-
tare patana), maori râ: mai te hora pae e tae
mai te hora \ 1 tae noa’tu i te hora 1 i te avatea.
o te taata i nia i te purumu, e i roto roa i te
poro (i roto i te mau
noa’tu i te hora 9 i te pô. E
raa
2r O te taeroraa
fare inuraa
mau
rahi
te tamaaraa, te
e
piti
o
te ohipa.
Te enemi numera
Hitler, o le ava râ. E taua enemi ra, e ere
tei te vahi atea, i nia i te leni aroraa i Europa ; tei pihai-noa-iho râ ;
te pae purumu i Papeete, e i te mau mataeinaa, e i to tatou mau fe¬
Mai
mua
roa
mai to te Vea Porotetani parauraa e!
hoe i teie tau, e ere ïa o
oia
tei
nua
motu no Oteania
Ua mairihia te feia
farani nei.
inu ava, e te taero noa, tae
noa’tu i te mau fare
patana hooraa uaina e te ava. , . i te “ Cinquième Colonne", oia hoi te
“pae o te nuu”. Teie te auraa : o te nuu huna ïa, tei anoi noa na roto i
te nuu mau o te mau aito, i te faataupupuraa e te faaoreraa i to ratou manao itoito. Ei ravea ïa no te hoe faaupootiaraa ohie a te enemi.
O te
E
ua
ite
ohipa ïa
roa
a
te ava e na te mau maa taero, i te tau tamai nei. —
i te ino no taua ohipa ra, i roto i te mau
te mau Raatira-nuu
Joffre i te inuraa o te Apitati i te matahiti
Tamai Rahi.
E tamai rahi ta tatou e tamai nei i teie taû, e tahutnraa faaea ore ta
Farani Tiamâ e tahutu nei, e te mau Hau Amui, ia upootia te Tiamâ, te
Parau Mau e te Parau Tia
Tei reira to tatou tautooraa i teie tau. —
No reira, e maitai anei te Hau ia faatia noa i te enemi huna o te ava ia
haaparuparu i te itoito o te fenua. — Eita roa’tu ïa.
Teie atura na ture tei faaoti-api-hia e te Hau :
1. Te haamana faahouhia nei te Ture no te 14 no Noema 1917, o tei
opani roa i te inuraa i nia i te purumu i te mau maa taero e te mau maa
nuu,
i faaore roa’i te Général
1914, i le haamataraa o te
faahopuehia.
hia nei te feia hoo taoa, te mau fare-inuraa, te mau
roa ratou e hoo atu i te mau maa taero, te uaina e te
pia, maori râ, mai te hora 5 i te ahiahi e tae noa’tu i te hora 9 i te pô. ^
E tia râ hoi i te mau fare tamaaraa ia hoo i te uaina e aore ra i te
pia i te feîa tei tamaa mau i te taime avatea, i roto i taua mau fare tamaa¬
2. Te
opani
fare tamaaraa,
raa
roa
eiaha
ra.
Te huru ïa no teie rê oaoa
rahi.
VÈA
“
5
POROTETANI
Mau faehau
pohe... ”
i te Vca Katoliha no Atete 1942 i te
api 232, i te pae hopea roa no te paràu no te “mau faehau po¬
he ", i teie i mûri nei :
« Ua haapao atoa te mau Porotetani i te pureraa no te raau
faehau i pohe. — Aue i le mauruuru e I a ite ai tatou i to ratou
tahoeraa ia tatou. Inaha ua pure atoa ratou i teie nei no te feia
pohe I »...
Ua maere mau matou i teie huru reo auraa ore, e maheaitu
ai te tahi pae i te taioraa i teie parau api roa.
Na vai rà i haaraaramarama ia “ Vea Katolika” i taua vahi ra
i mauruuru rahi ai oia? Ahiri mau o Vea Katolika i tae mai i
taua pureraa hanahana ra, ua faaroo ïa to'na taria i te tahi pa¬
rau è roa ta te orometua papaa — na’na te aoraa matamua — i
faaite atea i mua i te aro o te mau taata, maori ra e : Aita te haapaoraa porotetani e pure nei no te mau varua pohe. Aita
e irava i roto i te Bibüia, e tia'i ia parau hiaT e : na te Bibilia
Te taio nei tatou i roto
...
roa'tu
te reira
huru pure e
faatia nei.
—
Teie nei râ pureraa, e pure¬
faateniteniraa i te ohipa a teie mau aito tei pohe, e e pureraa
tamahanahanaraa i te mau utuafare tei roohia e te ati....
E i mûri a‘e i ta’na a'oraa, na te piti o te orometua papaa te
raa
taria fei faaroo, e
te
vahi
te
pure i pure; ua hanere e ua lianere
mau
inaha, aita roa hoe maa aniraaa iti i anihia’tu i te Atua no
faaearaa hau no te mau varua o taua mau faehau ra i te
tamâraa.
Aita roa te mau
le vahi
rahi, haapeeraa tarahu;
pure no te feia e ora
porotetani e tiaturi nei i te parau no
tamâraa, oia hoi no te hoe vahi mauiui
e aita roa ratou e tiaturi neie: na te mau
tarahu e haapee oioi. —
Ua na ô lesu i te taata rave hara tei fatata roa i te pohe — ô
oia'toa — i nia i te Satauro: c Ei paradaiso ïa oe e o vau atoa i
teie nei â mahana, oia mau ta‘u e parau atu ia oe na. (Luka 23-42).
Eita te hara o te feia pohe e matara i te mau pure o te feia e
ora nei; e matara rà i te aroha faaoreraa hara no lesu-Mesia, to
nei... taua mau
tatou tia mau.
e
to matou hoa, e
mauruuru vave
al! Aita matou i
É
no
te feia
reira,
pohe.
Vea Katolika e! ua hape oe i
taui! Aita matou e pure nei no
VÈA
6
POROTETANI
Haapiiraa Bibilia
Te Buka
I.
o
No roto oia i te basileia
no
peropheta
Ta tatou i ite no teie
—
O loela: “o te Atua
hiti
te
no
peropheta
lehova”.
e ua
metua tane.
—
faaea tumu i lerusalema. Te îaa-
pinepine nei oia i te
luda.
n.
E
E aifa oia
—
parau no Hiero no lerusalema, e no te basileia
faahiti nei i te parau no te basileia no Iseraela —
e
Eaha to’na tau?
—
peropheta tahito
Teie te hoe
Babulonia
mau
roa
teie,
to Asura ; o
e
te
mua’tu â i te anotau
no
tumu hioraa
parau nei, oia hoi to
aita roa’tu
manao:
mau
enemi tahito
Edoma, te Philiseti
Teie atoa te tahi tapao: te faahiti
mûri mai
e
no
Isaia
loela
e
râ
no
roa
to Turia
—
e no
Mika.
faahiti nei i to
luda ta’na
Phenitia.
e
—
pinepine nei te mau peropheta no
: 16, Amosa 1:2; Ahio
ia’na, mai te copié ia’na. (ahio; loela 3
loela 3-18
Amosa 9-18.
—
No reira i manaohia’i
te tau
loela, o te tau ïa no te arii ra no
tei faaamuhia e te tahua ra e lehoiada.
1 te reira tau
haamau faahouhia te haamoriraa ia lehova i
lerusalema, e ua ore te
lehoasa,
ua
to’na tenua.
e no
O Phetuela to’na
—
luda,
no
loela.
ra, no
e ;
no
o
—
mau fata etene ta Atalia i
faatupu, ei faaturoriraa i te taata i lerusalema
(11 Arii XII. —) matahiti 840 hou lesu.
III.
Eaha te tumu i tohu ai loela?
No te hoe ati o‘e tei tupu i te
teie peropheta. Taua ati ra: e pau
(ûa ore), e i
tâua ati
i
ra
na manumanu e
na
matahiti
e
rave
fenua Kanaana i to’na tau, i tohu ai
fenua; ua pau te fenua i te o‘e rahi
maha ( vivi, arabe, he, vava). Ua tamau
rahi.
Faariro atura loela i taua ati rahi ei
teraa ia ratou
reo no
ô mai i te Atua i te faai-
tatarahapa i ta outou mau hara, mai te haavare ore;
e ia ore outou ià
haapao i taua reo faaararaa ra, ei reira e tupu ai te tahi
ati rahi riaria roa’tu, oia hoi to te fenua pauraa i te Tarataio
(o te Mahana
ïa o lehova). Teie râ, aore te Atua i hinaaro i te
pau no to’na oire mo'a
no
te
e:
a
lerusalema ; ua hinaaro râ oia
ao
IV.
—
—
Tuhaa
E
faatupu oia i ta’na
e faariro ia’na ei pû no te
opuaraa. Heb. 12:10-12.
Tatuhaaraa i te huka
i.
1. Na àti
pape-ore.
e
Na ati rarahi
e
vai nei
—
no
ora o to
loela.
epiti tèi titan ia luda ia tatorahapa(l‘lI, 17).
( te pau o te fenua i te mau manumanu, e i te
1:2-20)
2- Te mahana
o
lehova,
o
te tupu atoa, ia ore luda ia tatarahapa. ( II-
VEA
POROTETANl
7
Tuhaa II. Na maitai e tom e haamaitaihia'i luda no
to’na tatarahaparaa; (II. 20-32)
1. E îaataaêhia te nuu i
Apatoerau, oia hoi te enemi (11:20-21)
2. E hotu faahou te fenua i te ma’a rahi
(II: 22-27 )
3. E niinii mai te Atua i to’na Varna i te
taata’toa ( ir-28-32 )
Tuhaa ni. Te maitai
hopea no luda: [111)
1. E haava lehova i te mau etene tei
enemi ia luda
(IIM-17)
2. E parahi lehova i Ziona.
( III: 18-21 )
To taiou Vea
Eiaha tatou
nei.
Teie
rii
1.
O
liai i te
hopea o te matahili, e aufau ai i te Vea
te mau hoa tei vitiviti i te faaoti i te reira.
rà te toe noa nei te tahi
pae, i te mau
roa
paroita, tei taupupu
Aufau i ta outou
—
iho
e
Ua rahi
—
te
vea.
—
mau orometua e aore ra
Mauruuru.
P^RAU
üa tae mai te hoe niuniu
i te feaiteraa e: mea maitai
no
—
te mea, te taa
oia; aita
ore
ra
rahi i
painu ai
te
e
^Pl
orometua-uuu,
peapea.
ua
Teuira
Maruhi,
a
E
parau mauruuru teie,
to’na hum ia tatou mai te mahana i
tupu ai te aro-
Bir-Hacheim.
b] Ua riro ua ava‘e no Tiurai
raa
RII
ua
i te Faatere
—
—
—
te hoe
mau
faurao
o
e
no
rave
Atete, ei ava‘e matai rahi
rahi:
e
te
miti, i
painu o Manureva, e o Tumuhau, e ua ite faahouhia mai; ua painu te hoe
poti
tai'a no Papeete i Bora-Bora:
e te hoe
poti no Arotua i Maiao. ïe tahi râ poti tei reva’tu na Tahiti i Tikahau i
ua
te tahi aenei
ava‘e, aita ïa i itea. —
Te Tamai Rahi:
I.
1 Paratane.
Üa tamata te nuu paratane i te
faatupu i te hoe tapaeraa poto i Farani ia itehia te huru no to te Purutia
faaetaetaraa i te mau
hiti miti e te fenua, i uta mai.
Ua faaineine maite Paratane i to’na mau
—
—
—
aito volontaires (no Canada te
rahiraa; no Marite atoa te tahi pae e no
Farani Tiama). Ua faauta-moe-hia ratou i te
pô na nia i te hoe mau pahi taaê,
e ia tae i te aahiata
no to mûri iho
mahana, to teie mau aito haereraa i uta
ma te itoito rahi, e
tapapa i te mau pâ a te Purutia. — üa tano ïa vahi tapaeraa i te oire farani ra i
Dieppe, e ati noa a‘e. ■— Na te nuu reva paratane
e te marite i paruru i to ratou iho mau fenua.
Mai te hora thaha e te afa
i te aahiata e tae noa’tu i to
avatea tia mau, to teie mau aito aroraa i
te
purutia e ta ratou mau pû, e ta ratou mau vairaa mauhaa. E i te otiraa
te
mau
ohipa tei opuabia, to ratou ïa hoiraa mai i nia i to ratou mau
mau
J
.
^
w
■—
Paratane
roa.
—
Ua parauhia, pau rahi to na pae e
piti — Teie râ,
mau ite faufaa rahi no te mau mahana e
vai nei.
ia Paratane te hoe
pahi,
e
i
ua roaa
—
E iti
VEA
8
te 1000
pati
purutia
—
reva
POROTETAN]
tei aro i te enemi; e 94 ta te paratane
tei ino; e 270 ta
te niau pahi reva a te Paratane, e
rarahi no Purutia, aita i tuuâ.
III.
i Âiphiti. — üa faaea hau noa taua tiaraa tamai ; tei nia i te reva
te mau aroraa
Ua parauliia e: ua tae te Général de Gaulle i Aiphiti e
hiopoa e e faaitoito i te mau nuu Farani e vai i te reira mau pae; oia’toa o
Churchill, te aito faaterehau tuiroo no Paratane.
IV.
I Eutia.
E mau aroraa rahi riaria e te tuutuu ore tei tupu i Rutia
apatoa na roto ia Atete taatoa — Ua otohetohe maite o Rutia, no te rahi
te mau nuu purutia i te reira vahi.
E riro e, ua roaa ia Purutia te hoe mau apoo mori arahu nounou-rahi-hiai
1 Purutia. — Te tupai noa nei
Marite e ta te Eutia i te mau oire
II.
—
ta te
—
—
—■
—
O
i
Maikop, i te tumu no te moua
teitei no Caucase Teie râ, pau
rahi to te
Purutia-Italia i taua mau aroraa ra —
üa farerei Churchill ia Staline (faterehau rahi no Rutia) e i te auvaha
Marite i Moscou (te oire pû no Rutia); e ua faaau ratoue: eita roa o
nuu
mau
Parat^ne-Marite e faaoti i teie tamai
no
Rutia
rahi, maori râ îa rê tatou.
tinito —
mai nei râ
fenua Tinilo. — E ava‘e parau maitai o Atete, no te
Ua patu ratou i te Tapono i mûri, i Taina-Ropu — Te tauturu
V.
7 te
—
marite i te tinito.
Patifita. — E ohipa faahiahia rahi ta te marite i rave i te
pae ropu no Atete: ua haru ratou i te mau fenua motu tei parauhia Salomon,
mai te huri i te mau Tapone i rapae i taua mau fenua ra. •— üa manuia roa
te
mau
pahi
VI. 1 te
reva
moana
ratou.
ora mai nei te hoe taata mana farani, mai Farani
amui i te pae no de Gaulle : o André Philip to’na
io‘a
E porotetani faaroo mau oia, e ua tuuhia oia ei melo tumu no te Tomite faatere no Farani Tiaina. — E rave rahi te mau parau api ta’na i faaite
ite mai, no te huru mau no Farani i teie tau, e to te taata tiaturiraa ia Para¬
tane e ia Marite e rê ai. Te tiai nei ratou i te mahana e tae ai te mau nuu-amu'
i Farani e faatiamâ i teie fenua ati rahi. —■ Ua faaite atoa oia e: te huru o te
feia farani tei patoi etaeta ia Purutia maori ra: o te mau rave ohipa, e i mûri
iho o te mau orometua haapii no te mau haapiiraa rarahi a te Hau, e i mûri
iho, o te mau haapaoraa faaroo. —
VII.
mai,
—
e ua
I Farani.
tae i
—
Lonedona
Ua
e
—
*
Moni tauturu i te
Ve'a
Ariiore 2.
Tetuanui v. 1
Papeete'. Tiatoa v. 4. — Arue: H. Deane 4. — Papetoai:
Afareaiiu; Roura 2. — Maharepa: Ed. White 2. — Tiaia:
Patio: Tetuanui Lemaire 4. Manutahi 2. — Maiao: Faatauira
la amuihia: 26
d° 5.
•—
■—■
farane
«
n\oni faufuru no fe haponoraa i fe Vea
Papetoai: Ariiore a Reia d° 20. — Taaoa: Aramu
iMPKiMEEiE Eue
F. JUVENTIN
—
i te mau faehau.
3.
MAÜRUURU.
Küe du Commandant
Destebmau,
Fait partie de Vea Porotetani 1942