EPM_Vea Porotetani_194205.pdf
- extracted text
-
Te 42 0 te Matahiü
AITA'TU E NIU E TIA I TE
-
Hihi 5.
ME 1942 -
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
I Korinetia 3, 11.
HIA RA, OIA HOi TE Mesia RA O Iesü. —
HOO I TB MATAHITI
Ch. VERNIER,
HOÊ: HOÊ TAEA 3 TOATA
Directeur-Gérant.
J\fo te ^dipaïi Penesekose
(24 no Me J942)
E te tamaiti a te
taata nei, e ora anei teie man ivi?
(Ezech. 37: 3)
Ei haamaramaramaraa ia tatou i te auraa no te oro'a Penetekose,
e i te ohipa tei tupu i reira, e feruri poto tatou i te hoe orama
itehia e te peropheta e Ezechiela, i to’na faaearaa i te pae pape
tei
i
Kebara, i Mesopotamia. Tei te mahana Penetekose te tupu nehenehe-roa-raa no taua tohu nei.
1.
—
Teîe nei mau ivi
ta te Peropheta e
ni maere
nei i te Atna?
1. — O te Isèraela ïa no te mau anotau atoa, tei pohe i roto i te
taiva e te hara.
lehova, inaha ! e peho
ïa, tei î roa i te ivi-maro ! ua tarava noa ratou i nia i te hoe tahua
aroraa tahito ; ua pau te i ‘0 ; ua pâpâmarô noa i te hau-fenua e i
Te vahi i hopoihia'i Ezechiela e te rima o
te mahana.
Taua mau ivi ra : 0 te utuafare ïa no Iseraela i te anotau no te pe¬
ropheta ; aita to ratou e tiaturiraa faahou ; mai te taata-pohe ! Ua pau
ratou i te fenua titiraa ; aita e oire pû faahou ! Aita e hiero ; aita e
fata-tusia.
Iseraela
I te anotau 0 te Mesia, te tarava atoa ra te paeau rahi no
i roto i te hara, te taiva e te pohe ! Hou te Penetekose, tei roto ratou
i te teoteo, te faaino e te pouri te faaearaa. — I te anotau
te rahi nei te feia tei taiva i te Atua, tei pohe i roto i ta ratou mau
hara; aita 0 ratou e tiairaa. Te ui nei râ te hoe reo no
peropheta : e ora ânei taua mau ivi ? E te pahono
e:e
hopea nei,
tu, O oe tei ite ! Tei ia oe te mau ravea’toa !!
nia mai, i te
nei oia
te Fa-
2
VRA
II.
Te
—
ora
mau
POROTETANI
matàmua tei tupu i nia iho i teie nef
ivi màrô?
1. — 0 te ora-rapae noa ïa, tei noaa i te tatarahapa.
I te tohuraa o te perophetà, inaha ! Ua tuatiati te mau ivi nei, ua
tupu te i‘oj_te uaua, te iri. Aita râ e aho i roto ia ratou. E hohoa tino
hoi, aita râ e varua i roto. — E faaau tatou i teie ora matamua i te
ora rapae noâ, tei roaa i te tatarahapa.
Ua tupu taua ora ra ia Iseraela-titi ; ua riro to ratou ati rahi rîaria ei faatupu i to ratou tatarahapa, e ei tumu no te hoe ora api, tei
faaineine i te piti o te ora, te ora rahi i roto i te Mesia. I to Iseraela
hoirâa mai, na te tîtîraa, e ora api tei itehia i lerusalema ; e ere râ i
te ora rahi hopea : e faaineme-noa-raa! I te tau no lesu, ua faaine¬
ine 0 loane-Bapetito, e te Fatu hoi i te ora rahi-roto na roto i te a‘oraa no te tatarahapa ! E faaineine-noa-raâ ïa. Oia’toa tatou : tei ïa
tatou te mau maitai o te faaroo ; e ara râ ! Aitâ paha te ora mau, oia
hoi te ora-roto i roaa mai ia tatou.
III.
Tei toe i taua ora rapae ra, e maitai roa’i teie
nei mau tino?
—
— Te ora-roto, o te roaa mai l te horoa o te
Varua-Maitai.
I te taeraa mai o te Aho o te Varua i roto i taua mau tino-ora-ore
inaha ! ora mai nei ! E nuu rahi ! E nuu ora e te itoito e te anâana-
1.
tae. Oia’toa i te mahana
Penetekose, e ora rahi api,
e mana
rahi,
e tauiraa
rahi tei itehia i roto i te mau pipi..., e ua maere to leru¬
salema i te reira ora taaê roa. Oia’toa tatou i te tau hopea nei ; te
ravea e riro ai to tatou faaroo ei faaroo ora, e ta tatou ekalesia ei
ekalesia mana, o te Varua Maitai ïa, ia tomo mai i roto i to tatou
aau.
Na’na e faaapi i te mau mea atoa.
Te tere Evanelia i Nukahiva.
Akapa (Nukahiva) i te i3 no Fepuare 1942.
üa faarue matou ia Hakahetau
ua
tapae i Taiohae (20 maile
no
te Sabati 2.3. E
mea
te opape; eila e tano ia
to matou Vaka iti i
i te
(Ua-pou) i te 23 no Tenuare e
atea) i te hora 2 i te aahiata
huru
puai te miti, e te matai na mua, e
faatia i te ie : e mea hoe noa. No reira
taupupu ai ; e i taua mahana Sabati ra tou
iteraa e tei onei ato'a to
Akapa, Ua tairuru mai to te mau vahi
atoa i Taiohae nei no te hoe oro'a tamaaraa tei
Tissot
0
e
faatupuhia e A.
te hui raatira no Taiohae na te mau tamarii Volontaires
te ineine
no
te reva i te aua faehau i
Papeete.
VËA
E i taua raahana'toa
hia
e
te Atua : e taata
ra
POROTETANI
3
hoi to'u farereiraa i te hoe taata maiti
aau
raaru e
te liaehaa, e te
hinaaro i te
Atua, O tei parau mai ia‘u no te haere i to'na fenua i Akapa no
te baapapu i
i te ovine
a
ta'na ohipa o tei opua-atea-liia e ana, e patu faahou
o tei vai ino noa na roto i na matahiti e
te Fatu
raverahi. E i to‘u faaroo-raa i taua parau ra, ua mo'e ïa te manao
i te ati
miti,e te mata ino, e te toetoe i te pô, e ua monohia e
le oaoa e te
mahanahana o te aau.
putuputu matou no te pureraa i roto i
faatia hia te oro'a
Euhari na to tatou mau hoa i te faaroo e vai i Taiohae nei, e ua
E i taua Sabati
ra
ua
te utuafare i matau hia oia hoi A. Tissot, e ua
taio hia te rata na te
Apooraa Rahi i mua i to ratou aro.
Tenuare, haere* atura matou i Akapa na uta, e ua
tapae poto noà matou i Hatiheu i te hora maha i te ahiahi : e i
te hora pae, reva'tura matou i Akapa e ua tapae matou i te hora
vau i te pô, i te utuafare o taua taata ra. E utuafare nehenehe e
te nahonaho mailai, e tei reira te hoa o taua taata ra e te mau
tamarii, e te liai noa ra ia matou, e ua faatupu te hoe maa pu¬
I te 28
reraa
no
iti i taua taime ra.
poipoi a‘e, i te 29, tou mataitai maitai raa i te huru no
e fenua ruperupe e te
hotu rahi e te raâ hoi, e te
tamau noa ra te ûa, e te puai hoi te pape tahe e te miti. E i te
30 no Tenuare, faraide-oro'a, i te pô, i faaipoipo ai taua taata ra
e tona hoa i roto i te Haapaoraa Evanelia ; e i te pô R** no Fepuare i te Sabati oro'a i bapetizo hia‘i raua, mai te faaô ia raua
i roto i te Ekalesia, ei faatere i te nànà a te Fatu e vai i Akapa
nei. I te mau mahana i mûri mai, ua tae mai te taata e ua
ua î roa te tare o taua taata ra ; faatupu hia tura te hoe haapiiraa himene e te hoe mau uiuiraa tumu no te Bibilia e te mau
tatararaa ira va. E i te Sabati i mûri mai, i te 8 no Fepuare, ua
putuputu faahou mai te taata no te pureraa, e ia oti te a'oraa,
i reira totaua taeae ra faaiteraa i tona manao turau e tonapûpûraa
i te hoe fenua ei tiaraa tare pureraa e te fare orometua.e te putaraa o te i‘oa o taua taata ra i roto i te ofai tapao no tana horoa, oia hoi o loane Teikihaa. E tau taata tumu hoi teie no roto mai i te hoe faaroo ê o tei taui hia na roto i te hoe mana
rao'e; e ere na te hoe ororaetua, e aore ra te hoe taata Porotetani; e ere ato’a hoi e na roto i te hoe mau ô; na te Papairaa
Moa rà, oia te Bibilia na te hoe ruhia vahiné o tei vai noa i
roto i tona utuafare; e haere taua taata ra ireira e taio ai i taua
E ia
teie fenua :
'
VEA
4
POROTETANÏ
Bibilia ra, e i reira to'na
tauiraahia e taua mana moe ra, e i
tupu ai tona mana'o e ani i te hoe ororaeliia fatata e haere ia
ratou no te faatia faahou i te Haapaoraa Porotelani, o tei tupu
i le tau no Tehaamearaea orometua no Puamau, o tei faaterehia e te taata ra o Manahae, e i mûri rii noa i te poheraa o taua
aito rà', i mou ai taua huero nei i te tau no Puruiki faatere
api; e te toe rii noa ra te hoe tau huero rii, aita i pohe roa. —
(Te vai atura i mûri a‘e )
Pakee, orometua.
na
Haapiiraa Bibilia
Te buka no te Oto o leremia.
I. — Te hitra o teie buka. — E buka pehe oto teie. Eaha la'na e pehe-
pehe nei? O te pauraa ïa no lerusalema, e no te pupu taata a te Atua,
i te arii no Babulonia, ia Nebukaneta. I roto i te bibilia hebera, o Eca
te i‘oa o teie buka iti [Eaha? te auraa. I roto i te buka Heleni, o Threnoï to’na i‘oa (pehe-oto te auraa); na te bibilia reo latino (Vulgate) te
i'oa: oto, i mairi.
to teie buka iti, oia hoi e pae pehe oto ; ua faito te roa no
(e 22 irava) maori rà, te toru o te pehe (pehe 3), e 66 ta’na
irava.
E mau pehe P. A, PA taua mau pehe râ. Teie te auraa; E 2
leta i roto i te P. A. PA hebera; e te leta matamua no te mau irava no
te pehe hoe, e mau leta ïa no te P. A. PA nei Teie râ, i roto i te
pene toru (te 3 ote pehe) e 3 irava to te leta hoe no te P. A. PA, e pau
noa’tu e 22 leta; no reira e 66 irava to taua pene ra. — Eaha te tumu i
faaauhia'i teie mau pehe, ia au i te faaauraa P. A. PA ? la ohie te tamauE pae pene
te mau pehe
—
raa-aau.
—
E
rave
rahi hoi te mau Salamo mai te reira te huru.
Eaha te pehe toru i roa‘i? (66 irava).
No te mea, e riro e: tei roto i teie
pehe te parau tumu no teie buka taatoa te vairaa. Teie taua parau tumu ra:
to leremia tiaturiraa ia lehova ; na’na te ora no Siona e faatupu faahou
mai, i na ô ai te pehe e:
O lehova tau nei
tuhaa, te na reira maira tau Varua; no reira vau
mai ai oia
i tiaturi atu ai ia’na.. E ore lehova e faarue roa’tu; tuu noa
i te pohe, e
aroha mai â oia, e ia au i te rahi atoa o to’na aroha.
II Tatuhaaraa. E pae
iho â tuhaa, ia au i na pehe e pae
1] Pehe Hoe-. Te faatia nei leremia— mai te mihi — i te parau no te
pauraa no [erusalema. Parau mauiui rahi no te aau no (e mau ati
Iseraela.
VEA
POROTETANI
5
2] Pehe Piti\ Te faatia nei leremia i te hohoa no te mau ohipa riaria tei
parautia o te Atua te tumu.
3] Pehe Torif. Te feruri maite nei leremiâ — oia hoi te Iseraela haapao —
tupu, na roto i taua pauraa ra ; o te riri
i te auraa rahi
hohonu no tauâ ati ra. Te faaoromai nei oia i teie utua
parautia, e te tiaturi nei i te aroha o te Atua. — Na’na e faaora faahou
i te tamahine o Siona.
4] Pehe Maha: Te faatia faahou nei leremia i te mau ohipa riaria tei faataua pauraa no lerusalema —
oromaihia e te pupu taata mo’a o te Atua, i
5] Pene Pae\ Te faatiahia nei te ati rahi e vai ra, no te mau taata i nia
fenua, i mûri a‘e i te pauraa.
i te
la au i te mau parau vaha ati luda, mai
mua roa mai, na leremia peropheta teie buka i papai — Tei Aiphiti oia,
III Na vai teie buka i papai.
a
papai ai. — I te pene 3:1 te na ô nei to’na reo: O van te taata i ite
i to’na riri.
E au ia tatou ia taio, ia feruri i teie buka iti, i te tan hopea nei.
i te pohe i te papairaa
Here i te enemi, (3-48) e hapehia e, no te reira hupau i papaihiaM te Pehe Pae. — No reira, e tiaturi atoa tatou i te pa¬
rau rahi oaoa no te Pehe Toru, (Pene III irava 22-33.) Tiai i te ora a
Ua pau o Farani
ru
Atua (ir. 26).
te
Te fenua tinito
o Taina te basileia tahito roa
—
e
aita'tu — i teie nei ao. la au i te
vaha tei parare noa i te fenua tinito, e piti milioni matahiti
faatia nei ratou i te hoe mau ohipa tei tupu hoe hanere
tautani matahiti hou lesu Mesia. Eiaha tatou e mârô i te tano e te tano
mau
parau
to’na tahito; te
vaha; teie râ te parau mau: e basileia tahito roa o
Taina; te unauna rahi ra oia i te anotau no Aiphiti Tahito (tau no Soloore o
teie
mau parau
mona) — I teie nei â, o te hoe teie fenua iti rahi, i teie nei ao; e to’na
parauhia e, e 400 milioni ïa.
E piti tau tuhaa i taua fenua: o Taina tumu (18 tuhaa rarahi i reira),
e 0 Taina Rapae (oia hoi: o Meneturia, o Mongolie, o Turkestan, e o
Thibet) — E niau tuhaa rarahi rapae.
E taata ite e te maramarama, te taata tinito tumu ; taata mâtau i te ra¬
rahiraa taata, ua
taata aravihi i ta’na mau ravea: taata hohonu i ta’na mau
oia i te rahi hanahanà o to’na fenua, ta’na
e parau nei e; tira'tu ai fenua i teie nei ao.
ve
i te ohipa;
feruriraa manao ; e ua teoteo
■l'il
VÈA
I te
POROfETANi
i
mau tau
i mairi aenei, ua parauhia e ! e mau
peu faaturaraa taaê roa
te mau haereraa reo faataa maitaihia no te
reira, e ua
anae i te hoe maa vahi iti, e hara rahi te reira.
to te tinito;
hapa
I tahito
ua rau
ê,
riro te vahiné tinito mai te tavini, e aore ra mai te tîtî
E peu rahi parare te
taparahiraa i te mau tamahine rii
i to ratou fanauraa
mai; e ua riro te fanauraa o te hoe tamahine iti ei peapea rahi i rotô i te utuafare metua. —
ua
to’na fatu.
no
—
I teie
tau, aita te fenua tinito i topa i mûri, i te pae o te mua
ohipa
no te mau fenua
papaa. Rave rahi ta’na mau oire unauna,
e te njau fare
patu maitaihia; oia'toa to’na mau fare toa e te hamaniraa
i te mau ohipa rarahi. Teie
râ, i te pae o te Varua, aita taua fenua rahi
ra i haere maitai i
mua, tae roa mai i teie mau matahiti i mairi aenei. —
maramarama
Te puhipuhi noa nei ratou i te
maa riaria tei parauhia; te
Parau fifi rahi atoa te mau
Haapaoraa
opiumu —
faaroo i reira; e toru tau HaaConfuse, no Tao, e no Bouddha.
Teie râ, te anoi haere noa ra taua na
haapaoraa e toru nei, ratou ratou
iho. E tia râ ia parau e : o te haamoriraa i ie
feia tupuna, te haamoripaoraa etene tumu:
tumu
raa
Te
haapaoraa
no
te feia tinito.
no
^
^
Ua ah a te feia Chiresitiano i te fenua
tinito?
Mai te tahito
roa mai, oia
hoi, mai te mat. 635 ua tono te patereareha
te Ekalesia i Turia i te mau vea i Taina — Lfa
hamani inohia ratou,
teie râ ua upootia ratou, no te manao maitai o te
no
to.
—
ta’na
I te 13
mau
vea.
hoe mau emepera tini¬
e
i te 16
tenetere,
ua
tono te
haapaoraa Katolita i
1802 to te taiete
te hoe orometua tuiroo,
mau
te
—
Tei te matahiti
te
o
faatupuraa parau paratane tonoraa i
ia Robert Morisson e mai reira mai, ua .nanea roa
ohipa faatupuraa parau ta te mau Totaiete porotetani i rave i te
fenua Tinito; ua tausani
tua tinito tumu; ua
toa te taata e;
e
e
ua
tausani te
iti te toru milioni
o
mau
te feia
utuafare porotetani paeiti mau te utuafare
faatere i te fenua tinito i teie tau, oia hoi
I te matahiti
ekalesia, e te mau orome¬
cheresitiano; e ua ite paa-
no
no
te aito rahi
Chiang Kai-Shek.
1900, a taparahi ai te hoe mau pupu tinito orurehau i te
mau
papaa, 134 orometua porotetani papaa i
metua porotetani tuiroo rahi, tei riro ei
pohe roa.— Te hoe râ oro¬
Aposetolo Rahi no te Evanelia i
te fenua tinito. o Hudson
Taylor ïa, o tei pohe i te matahiti 1903, —
I teie tau, e riro te
fenua tinito i te taui oioi.; ua riro te ui api i roto
haapiiraa Cheresitiano — ei miti no te fenua; e te hio tia nei
te taata i nia ia ratou, no te
faaapiraa i te mau ohipa tahito.
i te mau
I a'
VEA
POROTETANl
Pf\RAU
RII
7
^PI
1. — IJa iae mai te hoe niuniu na Teuira a
Maridii, orometua-nuu i Turia
farani. Te naô nei teie radio, no le 18 no
Eperera: na Yerenie, oromelua i
Papeete: « E mea maitai au; e mea maitai matou; aita roa e peapea ».
Farii
mauruuru tatou i te reira
parau.
2. — Ua papai atoa mai o
Teuira, i te IG no Atopa
e: Eita e faatiahia ia faatia matou i te
mau fenua ta
1941, i te uaôraa
matou i haere. fi faaite
nia i te i‘oa tahito. Na te miti uteute mai
matou; ua lerusalema
te Fatu. Teie mau oire i
faaitehia i roto i te Bibilia, ua tae
matou; oia atoa i te mau tuhaa no AsiaIti. I te papairaa vau i teie rata iti, tei
piliaiiho matou i te otia no Turetia,
e mea fatata roa. Tei reira
matou; teie te Toa tahito: Anetiohia i Turia.
noa
vau
na
mâ, e na Turia-Damaseko, te oire i farii ai Paulo i
Te
faaite atu nei au i te hoe parau iti
tupu i roto i te pupu faehau Ta¬
hiti, maori râ, te hoe tamaiti i pohe aenei i te avae Tetepa: teie to’na i‘oa:
o üraore
Louis, no Raiatea oia; e hî to’na ma‘i i pohe ai, hi-toto. O te pa¬
rau
api ïa i te pupu faehau-Tahiti.
3.
Faaafaroj'aa. — Te a‘oraa no te Sapati Tiafaahouraa tei nenelhia i
roto i te Vea no
Eperera. Te iumii Hoe, naô te taioraa afaro: na vai i taumi
i te ofai i te
uputa o te menema nei ?
—•
4.
—
Te Tamai Rahi:
a| I Farani. Te parau api i Farani, maori rà, ua faahepo o Hitler ia Pé¬
roa oia i ta’na
faatereraa, e tia’i. Mai te mea ra e, te haavarevare noa ra o Pétain e te Hau
Vichj^ ia Hitler, na roto i to Pétain faaherehereraa ia Marite. (Eaha e ore ai? Na Marite hoi te mau
pahi-maa tei tae
mai i Farani, e tae roa mai i teie
nei). Aita râ o Hitler i mauruuru i to reira,
e aita oia e vare. No reira to’na
faaheporaa ia Pétain e ia tauihia to mau
faatere-Hau no Vichy, e ia monohia raton e te tahi atu mau faatere-Hau
api 0 te haapao etaeta i te mau opuaraa e te mau hinaaro hoi no Hitler, i
teie tau api. — No reira, o Laval te faatere-Hau rahi
api i Farani i teie nei;
0 Laval, te taata tei ore roa i auhia e
te farani, no to’na
mana‘o-pûpû ia Fa¬
rani i roto roa i te rima no te
Purutia, mai te aro ia Paratane.
E parau
peapea te reira; eita roa te paeau rahi roa no Farani e mauruuru.
b] Te ohipa a te Paratane. — Ua tae i te anotau hauinaru i Europa, i
teie nei; no reira, e paturaa rarahi riaria ta te mm reva no Paratane i te ava'e
Eperera. Aita e mahana tuua, te haere nei te hoe mau nuu pahi-reva (mai
te 300 e te
600) e topita i te mau oire rarahi, e te mau fai'e hamaniraa mauhaa tamai i Purutia, e i Farani
Apatoerau. — E ino rahi tei roaa i te reira
mau tere.
üa parauhia e: te hoe mau ofai
haaparari na te paratane, 1000
e aore
tain ia taui
—
—
ra
e
2000 kilo te teiaha.
üa topita o
Paratane i te oire ava farani ia Saint-Naxaire i te pae ma-
tamua no Eperera. I taua aroraa ra, e toru hum
te nuu pahi-reva, e te
na
te
pahi-reva mai).
I te hioraa
nuu tei
tae:
te nuu-moana,
nuu-parachutistes (oia hoi te mau faehau fare-amaraiu,
o te tahi
pae, ua haamata te paturaa a te Paratane : e paturaa
pahi-reva. Te inata'u nei râ Purutia o te tapae atoa te mau faehau paratane
i Farani, i teie tau. E ua
parauhia e: 150.000 faehau purutia i faahoihia mai
i Farani, mai Purutia mai, e mata-ara i te
ohipa moe a te paratane-marite.
c] I Lubîa-AiphUi-Suria. — Aita e parau api; te parahi nei râ te mau nuu
atoa
mai te ineine.
8
VEA
POROIETANl
dj Tamai Tapone. — Aita ïa i faaea; eiaha râ mai te mea e, ua tamau noa
Tapone i to’na oioi rahi matamua; ua taupupu rii, no te atea to’na mau tiaraa tamai e te rahi lioi o te mau fenua ta’na e puhapa api nei. E faehau rahi
O
e tuu nei i tera vahi e i tera vahi. Tèie râ, i te avae eperera, e toru
vahi ta Tapone i tamai, oia hoi : i te mau fenua Philipines (Manila), e i
te fenua rahi Phpua, e i Birmanie (aihuaraau paratane e piri ia Initia). — Itoito rahi to te Marite i te aroraa i te nuu rahi Tapone i Philippines, e 35.000
ta’na
tau
marite e aro nei e 250.000 tapone. — Te hoe oire pare marite, o Corregidor, te tamau noa ra i te aroraa; mau aito anae to rejra, — I Papua, aita
atura te tapone i haere i mua, i te paeau e fariu i Oteteralia, no te itoito o te
mau nuu
pahi-reva Marite-Paratane i te topita-noa-raa i te Tapone. I Biremania, ua otohe rii te paratane-tinito, e ua haamou ratou i ta raton iho mau apoo
mori arahu e rave rahi, ia ore ia riro i te tapone.
nei te mau nuu Rutia i te aroraa, mai te
puê te mau anapape e ua
varihia te mau e‘a, no te mea, te tahe nei te hiona i te mau vahi atoa.
Te parau nei Purutia: ia marô te mau purumu, ei reira oia e patu ai.
f) / Tapone. — Ua tae te hoe mau pahi-reva Marite e topita i te oire pû
i Tapone, ia Tokio, ei faaite i te tapone e, e taeahia to ratou fenua i te mau
e) i Butia. —■ Te tamau
noa
tuutuu-ore. E te otohetohe noa nei Purutia. üa vai
mahana e vai nei.
g) I Norue. — Ua parauhia e: hoe tauasani orometua porotetani tei faahoi
i to ratou toroa, no to ratou patoiraa i te mau faatereraa e te mau faaheporaa i
faahepohia’i ratou e te mau auvaha no Hitler.
h) Ua parauhia e: ua faaau o Paratane raua o Italia e, e taui rauai ta raua
mauauri (te vahi e au). — Aita râ Purutia i na reira.
mau
Moni fauturu i te Ve‘â
Papeete: Teiti a R-ia 2. Vairao: G. Hamblin 2. Paea: Teriitua Teriieroo
9. Pneu: Ina 2. Ptrae: Tehuiarii 4. Mahina : Maiturai v,
0,50.
Kaukura: Parara Richmond 2.
Afareaitu: Vehiarii v. 12. Teihotu v. 3.
Ina Tetauira 10. Teheiura v. 10. Marii Maiau 5. Ipaara 2. Naea Manate 2.
Tiatoa Faatau 2. Tetuahutia v. 2. Virau 1. Tony 2. Raima 2. Narii 10. Terai Hopoto 2. Potu 2. Chavez 2. Teuru 2. Taero 6,25. Haapiti: Tauaea 12ïTepaû 2. Puarai 2. Tihoti 2. Vahiné 2. Teavaro-Teaharoa: Maraerua 2.
Marae 4. Eddy 2. Tuarae 1. Temeharo 4. Farani 2. Marii Pea 12.
la amuihia: 145,75
4:
n\oni fauturu no te haponoraa î te Vea i te mau faehau.
Papeete Tipaerui :Toesi v. (Jakoby) 5. Teehu a Afai 5. Arai v. 5 Tapu a
Roo a Maiti 5. Manuel Tetutaata 5. Afareaitu: Aline Mahana 10.
5. Tetuanui Amaru 4. Tevaneura 5.
Vehiarii v.
Teiho taata v. 6. Moemoe 5. Virau 5.
Roura 10. Haapiti: Tauaea t. 20. Tauaea v. 20. Heimata a Roe 10. Marama
.5. Marama v. 5, Papetoai: Arbore a Reia 10. BikUea: Tutea orora. 20.
la amuihia: 165.
t.
MAURUURU.
Imprimerie Elie E. JUVENTI N —
Rue du Commandant Destremau.
Fait partie de Vea Porotetani 1942