EPM_Vea Porotetani_194204.pdf
- extracted text
-
LùâassasM
Te 42 0 te Matahiti
-
Hihi 4.
EPERERA 1942 -
A.ITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA'TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAR
HIA RA. OIA HOI
HOO I TE
TE Mesia RA O lESU. —
MATAHITI
Ch. VERNIER,
I Korinetia 3, 11.
HOÊ: HOÈ TARA 3 TOATA
Directeur-Gérant.
Sapati - Tiafaahouraa. (5 no Eperera 1942)
Na vai rà e
huri i te ofai i te uputa o te menema ra,
Mareko 16: 3.
ia tatou?
Ua peapea roa taua na vahiné nei, i te
poipoi roa o te mahana ma-
hepetoma, a haere ai i te menema no lesu, ma te mau
noanoa, ei miri i to’na tino, hou e tanuhia’i. Te tahi ohipa
tamua o te
raau
ta ratou e manaonao rahi ra : o te
ofai rahi ïa tei tuuhia i te uputa
ofai rahi e huri, ia ratôu, ia nehenehe ia
ratou ia tomo i roto i te menema, haapao ai i ta ratou ohipa. E inaha ! roohia ihora: ua huri-ê-hia na taua ofai ra; aita o lesu i roto :
ua tiafaahou. — Riro atura taua poipoi rumaruma rahi ei poipoi
0
te menema ; na vai taua
oaoa faito ore no
ratou e no te mau pipi ; riro atoa’tura taua mahana
matamua o te hepetoma ra, ei mahana
taa ê roa no te feia faaroo
i nia i te potaioraa ati
otoraa ; aita to te
pipi e tiairaa faahou ! E inaha, ia poipoi a‘e, i te mahana ma¬
tamua 0 te hepetoma (Dimanche) auê te oaoa e!. Eaha outou i imi
cheresitiano : o te mahana ïa no te ora i te upootiaraa
he. I te mahana raaa (oia hoi i te mahana hitu, i te
lüda) tei roto lesu i te tapea o te pohe ! e mahana
mau
tiafaahou oia! !
1. Na vai mau i huri i te ofai i te uputa o te menema
ai i te ora i te vairaa o te pohe: ua
nei ?
1. Na te pohe ïa.
E ofai teiaha ta te pohe e huri nei i te uputa o te mau menema,
teie nei â — Mai mua mai, te parau nei te
no
mau menema e : o te ora ta‘u e taumi nei i raro
te apoo ;
te rê. O tei taoto i raro i te apoo ra, ua taoto roa ïa.
e
i
ofai teiaha
i
te
tei ia‘u
Eita oia tia¬
faahou ! E ua na reira taua ofai ra, tei paruru ite uputa no te mene¬
ma 0
lesu.
2
VEA
POROTETANI
2. Na te hava.
Eiaha ïa te hara a lesu, te tamaiti
mo‘a a te Atua ; o te hara râ
no to lesu mau enemi :
te haavare a te mau
pharisea, te feii o te
mau tahua, te
ohipa huna a luda. O te hara atoa a to te
ao, mai ia
Heroda, e ia Pilato mai, e tae roa aenei i teie nei. — Te
huna noa
nei to te ao i te Fatu, te taahi nei
ia’na, e te faasatauro nei, mai te
aau teoteo fahi.
3. Na te taiva o ta’na mau
pipi.
Ua farooroo hoi ratou ia lesu i te tohuraa
i to’na tiafaahouraa ; aita
ra i tiaturi ; na to ratou
taiva i huri i teie ofai i te uputa o te menema. — E ara atoa
tatou, o te riro to tatou faaroo ore ei ofai taumi
i te oaoa e te tiairaa no to tatou
mau taeae.
E haamaitai ra tatou i te Atua. Na
to’na mana, na to’na aroha,
na to’na parau tia i huri
ê i taua ofai ra : aita lesu i mau
i roto i te
tapea o te pohe : ua tiafaahou.
E te pohe e! teihea to oe tara?
la haamaitaihia te Atua o tei
Fatu no lesu Mesia.
Ehade e, téihea tooe rê? E teie
nei,
horoa mai i te rê no tatou, no to tatou
To tatou mau tamarii faehau i reva ra.
1.
—
Ë rata
na
te
hoe, i Lonedona (Paralane). F. G.
I onei, i Paratane, te vai nei
te hoe orometua
metua no matou paatoa.
...
o
tei riro ei
Te haere nei matou i te
pureraa i te Tapatî; ia avatea, e ia
ahiahi, e taraaa matou ia’na ra, e, i mûri
iho, na’na e aufau i
to matou titeti pereoo
auahi, no to matou hoiraa’tu i to matou
puhaparaa, e au mai te hoe hora e te afa to’na atearaa i te
oire
orometua nei, o te tuaane ïa no M”®
Charles Vernier,
te orometua ra o Chrlstol.
Ua aratai atoa oia ia matou e mataitai i te hoe aorai no te mau arii
tahito no
pû, Taua
—
Paratane...
2.
—
Eratana te tahi, i Suria-Damaseko
Mea maitai
noa
(William Rauhuri).
vau, mai te mahana i faarue atu ai ma¬
tou i Tahiti, aita roa vau i
pohe i te ma‘i; e pae kilo api to'u i
haere faahou i nia.
...
I te mahana i tae mai ai ta
outou mau rata ia‘u
nei, te mahana’toa ïa matou i faarue ai i
Oteraria, i haere ai matou i nia
i to matou faurao rahi roa
a‘e i te ao nei, o tei
Arii vahiné no
Paratane”, tei
parauhia: '‘te
topahia to’na i'oa ia « Elisabeta ».
VEA
POROTETANI
3
E
ua tapiri matou i te tahi fenua i nia e roa i
Oteraria, fenua
haari, aita râ matou i luuhia i uta, e ua tae matou i te fenua
ta‘u i
papai atu i teie nei rata.
Ua haere atoa vau i te tahi mahana i lerusalema e hio i temau
ohipa tahito; te fanauraa o lesu (?) te ofai ta’na i taahi reva’tu
ai i nia i te rai, te vahi atoa ta’na i faaoti i ta’na
pureraa^ o tei
parauhia e tatou; ,,te ô i Getemane” e te pape i parauhia e
tatou: te pape loridana. — E tere nehenehe rahi ta matou e te
hanahana.
Teie mau vahi, e medebara ana‘e ïa. — Ua faaroo
faarue matou i teie tahi i te hopea o teie nei avae.
No reira,
tau Atua
mau
0
...
eiaha
e
peapea
vau
e,
e
mai ia‘u. Te haamanao nei au i
haapuraa ïa no te
ia lehova, o ta tatou i ite e, o te
mea’toa, i na ô ai te tahi vahi iti o te Parau na te Atua e:
liai, e ore roa e ere.
lehova tou
(Turia, 20 no Tetepa 1941).
Haapiiraa Bibilia
Te
perophefa
ra
o
leremia.
(A hio i te Vea no Tenuare)
II Te huru no te
peropheta ra, no leremia.
Ua faaauhia leremia i te taata mataro i te oto ;
i roto i te Oto o leremia,
nei oia: O vau te taata i ite i te pohe i te papairaa i to’na riri
(3-1) ua itè oia i te mauiui e te ati (3-5). Eaha te tumu i îri ai te mau ati
i nia ia’na! Teie te tumu: to’na aueue ore, i te mau marei, e te mau taparuraa, e te mau faariariaraa a te feiâ mana, e ta te mau peropheta haavare.
Na roto i te mau matahiti rumaruma e te peapea rahi ta’na i
faaoromai, aita oia i faahahau ê i to’na haereraa; ua hapao noa oia i te leni
te parau
—
afaro ta to’na Atua i faaue ia’na ia haere. A hio
na :
I] Oia’nae iho i to’na aroraa! Aita hoi ta'na e vahiné, aita e tamarii tamaroa
tamahine, ei tauturu ia’na (16-2).
II] E ere atoa to’na hoa papai parau o Baruka, i te hoa mana'o itoito roa ;
ua rohirohi oia i te àutâ-noa-raa i
pihaiho ia leremia (45-2).
III] Eati rahi to’na no ô mai i to’na oire fanauraa, wo Anatota, tei opua
taparahi ia’na (11: 18-23).
e
te
IV] E ua rahi atu â ta’na mau enemi (18:18-23; 20:10; 26:7-11).
Ore noa’tu râ le reira mau tumu
haaparuparuraa mana'o e tamau â le¬
« te taihitumu, te huri iraro,
remia i to’na loro'a mauiui rahi, oia hoi:
V
POROTÉTANl
VÉA
4
haapau e te haamou » (1 ; lOj, e mai to’ria ite papu e: ei nia noa i te
ofai, i nia i te mau vahi ano e te pau, « e patu tia’i oia i nia e e
te
puea
tanu a/
Eita
(1 ; 10).
»
râ oia
mau
aueue
e
i te
aro
o
ta’na
mau
enemi ; e ere oia i te
aeho paruparu-tei fefe haere noa i te mau huru matai; e pou auri râ, e patu
(1: 18); nô to’na faaroo itoito, te faaroo turori ore o te aito, e tau-
veo
turu etaeta ia’na.
Oia mau; te tiaturi nei oia i te reo o te Atua tei
tapa’o ia’na i to’na api-
raa;
te tiaturi nei oia i te Parau a te Atua, o tei riro, i to’na hioraa, maite
hoe
«
auahi ama
(5 : 14) e mai te « tiapa'i e parari ai te mata ra »
(23 : 29).
E
ite oia i te
ua
hopea maitai o te feia e tiaturi ia lehova i te taime
19; 17: 7-8; 20= 11-12 etc.
peropheta. Rahi noa‘i te are o te faaino e no te feii
i te tairiraa ia’na, eita te auahi o te parau a te Atua tei ama noa i roto i
to’na aau, e pohe (23; 29). la paruparu rii to’na aau, ia taiâ i te rahi o te
hamani ino, e tamau â oia i te e‘a o te liaapao i ta te Atua Parau.. —
ahoaho! 11 : 20; 14: 8: 16:
Te hum ïa no teie
III. E
mau
E hape tatou
rumaruma
raa
parau
otô ana‘e anei ta ïeremia e a’o nei?
ia mana’o i te reira; e ere ta’na mau a'orâ’a i te mau aoàna‘e, e no te taata tei mâtau i te mauiui — Te vai atoa
nei te paeau maramarama e
te anaana, e„ te oaoa. — Parau mau hoi: te
tohu nei oia i te pau rahi no lerusalema e te mouraa o
atoa nei râ oia e; e
te fenua ; te tohu
70 matahi te maoro raa o te Hau Karadaio (25 I 11 ;
10); ei reira te mau parari e tifai faahdu hia‘i. Ei reira'toa te Atua e
Faufaa api, o te ore roa e mou, no-te mea o te aau te
faaapihia.
31- 37: 32: 40); E arii te hoe huaai no Davida i nia
i to’na tereno : o Amaa to’na i‘oa (23: 5 ; Is. 4 : 2 : Zek. 3: 8-6: 12) ; to’na
i‘oa mau râ, o lehova to tatou parau tia (23 : 5 ; 33 ; IS) ; na’na e faatupu
i te parautia i nia i te fenua, e i roto i te aau, E te faafariu noa nei leremia i te mata o .to’na mau taata i te reira anotau hanahana a mûri atu nei ;
29:
fafau ai i te hoe
e
anotau
no
te
oaoa mau e
te maitai vai tamau
(29; 11-14:31: 10-23 ;
32: 36-44; 33: 6-26).
IV
—
Tatuhaaraa. — O te amuiraa teie buka no te mau aoraa e rave
te anotau no losia, e no lehoïakima e no
rahi ta ïeremia i a‘o haere i
Sedekià, tae roa mai i tp te mau ati luda hopoi titi raa hià i Babulonia. —
ere râ i te mea ohi'e te faataa maitai i te tau mau i papaihia'i e te anai-
E
E mea huru anoinoi, e te na rotoroto. E tia râ ia tatuhaa i roto i na tuhaa rarahi taa maitai e piti :
raa
afaro maitai no taua mau aoraa ra.
Tuhaa p E mau tohu e e mau parau e au ia lerusalema. Pene II — XLV.
Tuhaa II. E mau tohu e au i te mau nunaa
êê. XLVI — LU.
«
'4
K
Tairururaa orometua i Uturoa.
{11-j8 fepuare 1942)
teie tairururaa i Uturoa i roto i te fare-orometua i te avae i fe¬
Ua tupu
puare i mairi aenei. Hou te purararaa, ua papai te mau orometua i te hoe
rata haaati i te may paroita uo Raro. O ta te Vea ïa o nenei nei, ei hioraa
ei faaitoitoraa i na Tuhaa e O no.
atoa e
tupu ai teie nei tairururaa?
a] Ei faaitoitoraa i te mau orometua i nia i to ratou mau toroa teiaha
roa, e ia ineine maitai ratou no teie mau anotau fifi, na roto i te hio papu i te mau hinaaro a te Fatu i ta’na mau Tavini.
b] Ei hioraa i te mau fifi o tei faataupupu i te tupuraa no te Faaroo
Eaha te tahi
mau
tiiniii i
Evanelia i roto i teie nei
taua
mau fifi
fenua, e ei imi i te mau ravea ia matara
ia ruperupe faahou te Haapa'oraa.
ra, e
No te rahi
mau
te mau fifi tei ore i patoihia, o te inu-hua,
o
te perê, te faa-
turi, te-faatura-ore i te Sabati, te faatura-ore i te mau metua i te pae o te
tino
te Varua, e ino ai te haapa'oraa Evanelia.
i te pae o
e
Eaha te ravea
polie ai taua mau enemi ra? Teie ïa, ia tamaihia ma
e
te haana tamai mau a te Atua.
faatupu, ei faaoraraa i te fenua? Na te Ekalete Ekalesia,
mau Taeae e te mau Tuahine, e te feia Taurearea na roto i te papai i te
Na vai taua tamairaa e
sia
lesu Mesia, oia hoi, te mau orometua, te mau diakono,
no
haapae, e te faarueraa i te mau ohipa ino atoa.
E
mea
nahea teie Tamairaa?
la amui-tahi te
mau
aito
no
lesu Mesia, ia rave ratou i to ratou mau
toroa ma te tuutuu-ore.
I. la
rave
faahope roa te mau orometua i to ratou mau toroa e tia’i, ei
hioraa nehenehe i
i te
nuu.
maite i te ture
ia faatere papu ratou i to ratou tuhaa e tia’i,
haapaoraa e i ta ratou mau faatere tei haa-
ia ratou. Eiaha ratou e
riro ei mau raatira faaterehia e te nuu, te
II. Oia atoa te
mai te
mana
mua
auraro
tumu ïa
e
mau diakono,
pohe ai te maitai, te mana e te tura.
III. Oia atoa te Ekalesia, ia riro to ratou mau huru roto e
hanahana
raa
i rapae ei faa-
i to tatou Fatu ia lesu Mesia.
Eita hoi te ioa'no lesu e hanahana, mai te mea e, te rave
lesia i te
mau
mea
tei
ore
i au i te hinaaro
o
nei te Eka¬
te Fatu, e o tei faataahia
i roto i te ture Ekalesia.
la tura ratou i mua i te taata’toa, e ia tiaturi faahouhia ratou : e feia
parau-tia ana‘e\ e feia maramarama i roto i to ratou mau utuafare, e e
haapii i ta ratou mau Tamarii i te e‘a maitai e te ora.
VËA
6
POROTETANl
IV. la auraro te mau taiirearea i to ratou
mau
metua i te pae o te tino
i te pae o
te varua i te mau vahi tia, ia ore roa te mau peu hupehutei faaino i te roo no te fenua nei ; e ia riro ratou ei mau tamarii
maitatai i pihai-iho i to ratou mau metua, e ei ekalesia hinuhinu no a mû¬
e
pe o
ri a‘e.
V. la mâ ïà' te oire na roto i ta tatou
i ta tatou
utuafare nohoraa
mau
haapa'oraa maitatai i roto’
fare
o te faaroo. la mâ te
fare pureraa "é te mau fare putuputuraa, eiaha te maniania, eiaha te mau
mea e riro ei hioraa hupehupe e amui i te haamoriraa i te Atua mo‘a.
mau
e
i te
mau
là tura faahou te Sabati mai tei mutaa-ihora ; eiaha le
noa
i te
mau
mahana
mau
mea
avari
rii, ia itea i te mahana Sabati (pua ahu, ahu tarai-
hia)
E i
na
reira-atoa-hia te
atu ai te mahana
Eaha
anae’tu â
mau
utuafare
nohoraa, ia ineine maitai,
a
tae
te Fatu.
o
te nehenehe ia vaiihohia?
Te
mau
imiraa faufaa i te
mahana o te Fatu,
VI. la
tupu noa te Hau i roto i te oire i te pae Varua e i te pae tino,
Apooraa-Diakono e imi i te ravea i te reira, ei tamauraa i te hau
i te oire. la tiaturi mau te feia porotetani i to ratou mau metua faatere e
tia’i, eiaha te peapea ia tupu.
e
na
te
VII. la maramarama te oire, e ia tuuhia te mau tamarii i roto î te haa-
piiraa faaroo e te haapiiraa hepetoma, mai te paturu maitai atu te feia me¬
tua i teie nei faaueraa, no te mea, te haamaramârama té ohipa tumu no
to tatou faaroo, e ere te vaiiho noa i te pouri.
d] Te vai nei te tahi tere faufaa rahi atoa, o tei hinaarohia ia faatupu
papuhia i te mau paroita atoa, oia hoi te mau tere Perenina, ia au i te
ture haapaoraa e ia au i te hinaaro a te Fatu.
E homa, a haapa'o
to tatou
tatou i teie nei mau parau ia ora to tatou fenua i
Atua, ia au i teie nei irava opaniraa o tei papaihia i roto i te
Paraleipomeno U 7. 14.
la faahaehaa
mai to‘u ra Taata tei mairihia i to‘u ra i‘oa, e ia
pure, e ia imi mai i to‘u nei mata, e ua fariu mai i ta ratou pa¬
rau ino ra, ci reira vau e faaroo ai i nia i te ra'i, e
faaore au
i ta ratou
hara, e e faaora vau i to ratou fenua.
I te aro no lesu, i faasataurohia
(3 no Eperera 1942).
»
I. Na vai i patiti i te naero i te rima e te avae no to tatou Faaora P
Na vai i haamau etaeta i nia i fco’na rae hanaliana i te hei tarafcara? I puta to’na aoao ia Vai?
VEA
POROTETANI
7
O vai tei tufcuha i nia i to’na mata? O vai tei tuhi
ia’na? la haapotoliia;
na vai oia i faasatauro?
Na te mau faehau roma ïa ; ua te tiaa ati
luda, tei faaitoitoliia e to raton
tavana!
Parau mau! E maitai râ tatou ia
parau e: o teie nei ao ha-
mau
—
taatoa, ia au i te reo tohu a Isaia (53:4-5). Na oe,
ra
î^a'u
rii taaê
ri
tei papai i
—
e te
hoa taio Vea e!
teie nei parau; na tatou — ia au i to tatou mau huru
i faasatauro i te Fatu. E te
maramarama nei tatou i teie reo
paa-
te tahi taata Aferita tei fariu mai ia
na
raa
O
—
matamua i te parau no to lesu
ia' Pilato;
lesu, o tei na ô e; I to‘u faaroo-
poiieraa, ua faaino roa vau i te ati luda
i mûri a‘e râ, i to‘u maramaramaraa i te parau no to lesu
polieraa, o Vau ilio ta‘u i faaino, no te mea, na‘u atoa i faasatauro ia lesu.
e
II. Ta teie salauro e haapii mai nei ia tatou? Te faaite nei
hoi oia ia tatou
o ta tatou
hara; te faaite atoa mai nei râ i te hohonu e te aano
te aroha o te Atua
loa. 3-16.
i te rahi riaria
0
—
Ei tapao no to’na aroha rahi i to te ao, ua tuu oia i ta’na
Tamaiti fanau ta¬
hi i te
Pohe, i te pohe tia ore o te Satauro. Aita’tu râ hoi e huru
pohe i ua
a te Atua, ei hoo i te hara o to
te ao.
Tei roto i te tusia ta
lesu i pûpû i nia i te Satauro te hoe mana faaoreraa hara
taaê roa.
i te Tamaiti
—
E te taata tei hio i nia i te
Satauro, ma te mata o te faaroo, te ite nei ïa
api i roto ia’na. — Ua 1000 e ua 1000 te feia faaroo tei î
to ratou aau i te oaoa, no to ratou
farereiraa, i nia i te Satauro, te matara
oia i te hoe
raa o
ora
ta ratou
mau
hara.
III. A hio na i te Satauro, outou e te feia’toa aore e
hauraa, aore e tiairaa,
aore e oaoaraa i roto i te aau. A farii i te horoa a
te Atua, o te taui roa i to
outou aau,
0
mai te faafanau api ia outou. A fariu tia i te
tei anaana mai i nia i te Satauro, e e
maramarama
ora
upootia te ora no nia mai i roto i to
outou aau.
F^RAU
RII
^Pl
Te Tamai Rahi:
1.
I Rutia. — Mai te 22 no Tiunu 1941
(o te mahana ïa i
Purutia ia
tupai huna ai o
Rutia) e tae roa mai i teie nei, aita Rutia i tuutuu hoe mahana;
ua tamau etaeta noa oia i ta’na mau
aroraa; e to maere nei to te ao i to’na
itoito taaê roa; mai te mea e, te haere noa ra ta’na mau
paturaa i te puai roa.
Ua vare roa o Purutia i to’na huru mau; ua manao noa oia e: e
pau oîoi noa
to’na aho, e inaha! o to Purutia
paha te aho e paupau nei i teie tau. — üa
âua haaatihia te hoe nuu rahi
purutia
te
piti, mai te reira te huru.
I roto i te hoe
(96.000,faehau) i te Rutia; e te vai nei
api na Hitler i to’na nuu, te oaoa nei oia i te
(toetoe) i te hope; e ua tiaturi oia e: e haere
faahou oia i mua. E inaha! o ratou teie e otohe
nei, mai te pau raln.
2.
1 Aferita. — Aita e
parau i Lubia-Kurene; i Aiphiti e i Suria-farani.
Teie râ, tei Aferita-Farani-Ropu te maa
parau api: ua haere huna noa te hoe
mea
oreroraa
e, ua fatata roa te tau vero
VEA
8
POROTETANI
■— na roto i te puai —• i te hoe mau puhai uta roa i to medebara, tu-ati ai i Lubia. E tëre maoro, e te
âtaâta, e te manuia rabi.
3.
Eihea Purutia e tairi ai i teie tau ava‘6 fatata? — O te parau rahi
aro e imihia nei. —’ üa paraubia râ e: e tairiraa puai taaê roa ta’na e faaineine moe uei. ïe parau bua nei râ oia e: ei te hopea no Eperera oia e tairi
haapau ai i fe Nuu Rutia; oia’toa i te fenua Aipbiti-ïuria, . . tapapa’i i te
miti uteute, e te ooa Peresita, buri ai i te Paratane i raro i te miti. — Area
râ, eita e ore: e mau aroraa rabi riaria te vai nei i teie mau ava'e fatata, e
taa’i te mana'o o to te ao i te bopea o teie tamai.
4.
Te tamai ,Tœpo7ie. — Ua baere faa]iou ratou i mua i te ava‘e Mati. üa
pau ibora ia ratou te paeau rabi no na fenua aibuaraau Holane, no Sumatara
no Java (fenua mori arabu, e te tibota^ e te uaua pereoo, te veo e te puba).
Ua na mua te boe aroraa rahi moana i te tupu i rotopu i te mau manua no
na pae e pîti. E pobe rabi to te mau pabi no na pae e piti. — E no te rahi
râ o te tapone e te pu‘e o ta ratou mau ravea i tapae ai ratou i Java-Suma-
Nuu Farani-Tiama e haru
mau
paraa italia,
e
tara.
.
5.
O Oteteralia, te pare etaeta e tiaturibia nei e te Hau-Amui, i’teie moana
Patitifa, i teie nei. E tamata anei te Tapone i te baru i taua fenna rabi roa
ra, e eita anei? Area râ, ua tae i taua fenua ra te boe nuu rahi Mafite, e te
mau pabi-reva e rave rahi ei tauturu i te Paratane i to ratou mau
faaine-
ineraa.
Nuu no te Hau-Amui
i vi i te Tapone, i te fenua
6.
O Mac Arthur te Genelara rahi faatere i te mau
i te tamai Patitifa. O te aito marite ïa o tei ore
Philippine, mai te 7 no Titema 1941 e tae roa mai i teie nei.
Aitâ te nuu marite i taua aibuaraau ra i vi. O Mac Arthur to’na aito rabi.
No reira taua raatira aravihi ra i faateiteibia’i, e ua oaoa te Hau-Amui i te
reira faaotiraa.
i teie mau tau ; ua faatiahoe pabi marite, faauta-pebu i tua, o tei tapapa e o tei tuparari i te boe pabi-hopu tapone (i te moana Tarifonia) ma te
7.
E rave rahi te mau paki-hopu a te enemi tei ino
hia râ te parau nehenehe no te
faaû i to’na ta‘ere i nia
8.
Te hoe topitaraa
i taua pabi ra.
riaria i Fa.rani. — üa topita te boe nuu pabi-reva
Billancourt, (e piri
ia
nei râ, bamani
paratane i te mau fare-ohipa rarahi no Renault, i
noa
Paris). Hou te tamai, e hamaniraa pereoo-uira to reira; i teie
te
ra taua mau fare ra i te maubaa tamai na Purutia (tanks, trucks). No reira
te paratane i taboo ai, mai te-faaara na mua a‘e; ua pau roa taua mau
ra
i te auabi; ua ino roa. Teie râ: ua pobe roa e 500 taata rave obipa
te rabiraa) e ua pepe lioe tausini taata.
fare
(farani
Moni tauturu i te Ve‘a
Paete Durietz v.
Papeete. Hunâ v. 5; Teotabi 5; Frida Wobler 2. — Tiarei.
5.
Faaa: Pepe v. 10. —■ Maiao: Teuaura t. 5. — Fare: Haamoura 2.
—
MAÜRUURU.
fnoni tauturu no te haponoraa i te Vea i te mau faehau.
Faaa: Pepe v. 10.
MAERÜURÜ.
la amuibia: 34 -|- 10 = 44 faran'e.
lMPT?TMT?,Ti.TF,
F.T.TK F.
JÜVENTIN — KUE DDj^COMMANDANT DeSTBEMAU'
Fait partie de Vea Porotetani 1942