EPM_Vea Porotetani_194203.pdf
- extracted text
-
Te 42 te o Matahiti
—
MATI 1942 —
Hihi »
AITA’TU E NIü E TIA I TE TAATA'TOA IA HAAMAU MAORI RA
HIA RA, OIA HOI TE Mesia RA O
HOO I TB MATAHITI HOÊ:
Ch.
VERNIER,
HOÊ TABA 3 TOATA
Directeur-Gérant,
No te Sapati o te mau amaa.
O letu tera
O TEI HAAMAO
lESU. — I Korinetia 3,11.
e
(29 no mâti).
haere ra!,
a tiaa rahi taata tera e haere ra i lerusalema ; e tane, e
vahiné,
tamarii. Ua î to ratou aau i te oaoa; te vauvau ra raton i to ratou
ahu e te àmaa palama i nia i te e‘a, ei faahanahanaraa i te arii
e
no Siona o tei faaineine i te tomo i
roto i to’na oire,. te oire no Davida,
to’na tupuna. Te umere ra te mau reo e : la haamaitaihia o tei
haere mai ma te io’a ’o te Fatu.
o
1. O vai râ taua ratere aito e haere ra ? o te hoe anei taata
âoaoa,
tei peehia e te feia aau vare noa e te
upoo paruparu ?
oia mau !
E taata âoaoa, teie râ, na’na, e na’na ana'e i heheu i te taata i te
rau mau no
pa-
ô mai i te Atua ra; na’na te maramarama i faahiti i ro¬
to i te pouri ; na’na te aroha e te rao‘a o te Atua i faaite mai
i turama i te mata o te matapo.
; na’na
O lesu, te maramarama o teie nei a‘o, tera ehaêre ra!
2. O vai râ taua ratere hanahana e haere ra ? O te hoe anei taata
orurehau, o tei faaitoito i te riri e te mau mana'o tahoo o te taata., ?
oia mau ! e orurehau teie, teie râ to’na huru : te aro nei oia i te hara
;
te tamai nei i te mau ohipa parau tia ore ; te tamata nei oia i te
faariro i teie nei ao viivii e te teoteo ei utuafare
hoe, tei reira te
aroha mau, e te hinaaro i te tavini i te Metua.
O lesu, tei riro ia’na te rê o teie nei ao, tera e haere ra.
3. O vai râ taua ratere haapoupouhia? o te hoe anei taata haavarevare noa i te taata ? E ere ïa ; o te hoe râ ratere
teie tei pûpû i te
taata ite hoe ora o te ore roa e mou ; aita ta te
i taua ora ra.
pohe e manaraa i nia
O lesu — tei parau mai ia tatou e : A
pee mai ia‘u — o lesu teie e
haere ra.
VEA
2
te boa-taio- vea-e-!
POROTETANI
Eaha to oe manao i taua ratere e haere ra ?
? E mamû anei to va? —
E hio noa aiiei to oe mata ia’na, mai te taa ore
ha ? E turi anei to ta»ia i ta’na mau titauraa
1 te mahana i torao ai oia i roto
i to’ria oire, ua pii haamaitai
peropheta no
i paruru
rahi taala ia'na. Ua faahanahana ratou i te
te Teitei, te Fatn aau maru e te haehaa. Aita râ ratou
ia’na i te mau faainoraa a te mau ite-hnavare ~
te tiaa
Tei te î^aha ana‘e to
ratou haamaitairaa.
tiaa rahi taata na mûri ia’na, a tooia’toa —
i te Hiero: aita râ i pee ia’na e tae noa’tu i te pohe satauro. —
E te boa taio Vea e! o te huru anei ïa no to hinaaro ia iesu?
Hinaaro papa'n anei, e aoreïa, e hinaaro hohonu? hinaaro tuutuu
Teie te tahi? Ua pee teie
-mo
ai teie arii i lerusalema; hoe â o raton tomoraa — e
ore.
O Iesu tera e haere noa ra.... na
pihai iho ia oe, i te ma¬
i te mahana no te ati ; alta’nei oe e ite nei
ia’na? Te imi nei oia ia oe: A pee na râ ia’na e tae noa’tn i te
hana note auhune, e
hopea.
£ mau parai!
rli n@ Muo-Ulva mai
Hakahetau (Ua-Fouj. Rata na Pakeekee.
Ua tupu taua oro’a oaoa ra i te 31 no Titeraa 1941 ite liora 2
I — Tomoraa [are oromelua i
i te ahiahi. E itoito rahi mau e
e
toru, oia
te anaana o te aau to na amuiraa
hoi Tamara e o Siona e o Olivela i te parau
tei ho-
i to ratou
aro, no na parau rarahi e toru i mûri nei, oia hoi: 1 — te parau
te fenua tiaraa fare orometua; 2 — te tare orometua; 3 — te
horahia e te Peretiteni no te Apooraa Rahi amui i mua
no
fenua
faaapuraa na te orometua. —
I reira ra to ratou
nei ; e ua
faanaho maitairaa i taua na ohipa e toru
vaehaa
pûpù ô mai na o Tekohuotohetika i te hoe
no
tiaraa fare orometua, e ua oti ïa. l te mahana i
to’na fenua ei
Tekohu i te hoe
orometua. E, i
i te faatia i te,
hoi Heva a Huuti,
Huuti, i raro
a‘e i te mana faatere a Hilaria diatono. E ua ravehia na roto
i te ani i te tauturu na te Atua, e ua tauturu mai o S. Tissot
te Peretiteni.. i pûpû mai ai o Huuti a
vaehaa no to’na fenua ei fenua faaapuraa na te
mûri roa mai, i haamata’tu al na amuiraa e toru
fare orometua na roto i na tamuta too 4, oia
o
Zachari a Huuti, Tekela a Huuti, Teriinohoiata a
tae mai ai
i te raau, e te hoe mau
hoa Katolika, e ua rave-ana‘e-hia tau,
a
VEA
POROTETANI
tae,..
ohipa nei ma te hinaaro hoe, e te mana'o tauturu, e te aau
tae noa’tu i te otiraa. E i to 31 no Titema 1941 i tomohia’i.
Ua omuahia na roto i te hirnene (Varna raa, a pou mai na...)
e
A.
pùpû mai o Mohonui i teie tare i roto i te rima no te A. R.
Peretiteni i faaue ia raton; e ua fariihia e te orometua mai te oaoa rahi, à haamata’tu ai te a'oraa (I Petero II, 4-5),
e faaotihia’lnra na roto i te pure. — O te huru ïa no teie tomoraa tare orometna. Tirara — Kaoha nui! To outou hoa i te
e na
ia au i ta te
faaroo, Pakeekce, or.
ileaua faehau, i
Il,’— Remraamaino te mau iamarii Nuu-Hiva
Papeete... {Rata na Teata, orom).
Te faaite atn nei au i te parau api i ô matou, oia hoi te parau
no te mau tamarii faehan tei hinaaro i te tauturu ia Farani Vi-ore
no na molu e ono i Nuu-IIiva nei, no na faaroo atoa e piti e
nei i na motu nei, te Porotetani e te Katolika. — Ua faatupu
maton i te tahi aulauraa iti i te taime poto roa, i te pô Sapati
oro'a nei, i te 1 no fepuare, et tantum i te mau faehau no na pae
vai
piti, no te faehau Porotetani e te Katolika i ô matou nei
(Hiva-oa) e to Tahuata. E 64 tara e e 2 toala, e ua farii mauruu-
atoa e
mai ratou.
ru
Ua mauruuru atoa
ra,
te
matou, te feia
porotetani 1 taua ohipa iti
tamarii katolika i
te fenua nei, ta
tei faaite i te mau metua no te mau
huru o to matou aau aroha i te taata'toa i
O
mai te hau e te peapea ore.
ni
Te mau tairururaa no te matahiti api i Atuona.
Te papai atoa nei Teata or. e: E mea maitai roa matou i teie
matahiti api. Ua tairuru matou paatba i Atuona nei, i teie matahiti,
to na paroita’loa e maha: Taaoa, Hanaiapa, Puamau, Atuona;
e ua tae mai to te tahi faaroo ê, mai te rahi, no na oire atoa e
maha, i taua pô matahiti ra...
Aita i ô te taata i roto i te fnre pure i taua pô ra.. .
matou e parahi nei
—
Purune îane, orometua no te nuu (Aumônier)
Te haamauruuru nei te Vea nei
i te lle-fadiau no te Tamai lîalii 1914-1918'
i mûri nei. Mai te mea ra e : ua nenei oia i te
lesu Me.sia i rotopu i te mau
aito faehau, e inaha! e 25 matahiti i teie nei. E oaoa to mau faehau no te
o
tei papai mai, i to mau parau
hohoa no Purune; e hokoa ora roa to teie aito no
tamai tahito i te taio i teie rata. —
/
4
VEA
POROTETANl
I — Te farereiraa o Purune ite
tamarii Tahiti i te Bataillon Mixte
du Pacifique ; Farereiraa matamua:
Matahiti 1917, i te ava‘e Atopa. Hora 7 i te
poipoi, te faaroohia nei i rapae mai i te fare faaearaa o te
pupu tiai (Poste de garde)
te reo o te faehau tiai i mua
(sentinelle) : Aux armes! Na te senti¬
nelle, i te pae purumu rahi, i pii mai na mua (150 m.etera te
atea) ;
0 ta teie ïa, i mua i te fare
(poste), e tapiti nei i te pii ; puehu mai
nei te pupu fàehau taotoa i
rapae, mai te vitiviti ; ana'i atura i mua
mai, tiai atu ai eaha te tumu o teie nei piiraa.
Teie. — Te sentinelle i te pae purumu
rahi, te ite nei oia, i te
atea e, i te tereraa mai te hoe auto,
e, te tahirihiri ra, i mua, te hoe
reva (fanion du Général)
; i pii mai ai oia ; Aux armes !
Tae mai nei te auto i te
purumu, e tiahia ra e te sentinelle ;
aroha pupuhi’tura te sentinelle,
tipuu mai nei, e, tere roa mai nei
na mua i te poste de
garde, aroha pupuhi’tura te pupu tiai ; tapae
ihora i te mairiraa te pupu faehau nei. Horo
atura te Taporari, chef
de poste, i pihaiiho i te auto.; te mahiti mai
nei te opani mûri, (auto
limousine'.
Inaha ! te pou mai nei te hoe aumônier.
Teie to’na reo :
O vai au nei? pahono oioi atu nei te
taporari : O Purune tane! aroha
rima roa o Purune i te taporari, e, mai te ani i
to’na ioa ; faaturama
ihora o Purune, maa taime iti, e, ua
parau maira ; Te ite nei au i
tera ioa, e ere râ no te pae i Rare !
pahono atura te taporari : oia
maq, no Tahiti noa; no te haapiiraa a Viénot to‘u
papa; ua ite’toa
râ vau ia oe, a tae mai ai oe, na Raro
mai, i Papeete, e, a reva mai
ai oe i Farani nei ; tei te
haapiiraa’toa ïa vau, i te reira matahiti.
Tapea roa aéra na rima o Purune i te rima o te
taporari, mai te aroha
poupou ; ua oaoa hoi te aau ; ua rurutaina te tino ô te
taporari, i te
farereiraa i te hoe Orometua rahi tuiroo, herehia e te aia i
Tahiti.
Parau faahou mai nei o Purune e: aratai
oe ia‘u i to outou
Commandant; aratai atura te taporari nei i te P.C. o te Bataillon;
aroha faehau atura i te
Capitaine-aumônier, e, hoi mai nei i ta’na
ohiparaa (poste de garde).
—
Ua manaohia e ; e tenerara teie
nei te reva o te tenerara (Général
e
tae mai nei ; te tahirihiri
Division), Teie tei itehia i mûri
iho, o ta Purune i faaite mai : i to’na taeraa i te Camp de
Mailly, ua
farerei oia i te tenerara, e, na te tenerara i
faaite ia’na te faaearaa
0 te Bataillon Mixte du
Pacifique i te camp Sainte Tanche; e mai
te horoa’tu i to’na auto, no te afairaa ia
Purune i te faaearaa o te
tamarii Tahiti.
I te reira ihoa
poipoi, ua piihia, na roto i te oto o te clairon,
temau sergent de jour, o te na
Compagnie, e 5 o te Bataillon ; e, i
VEA
POROTETANI
5
reira to te Commandant
faaiteraa, i mua ia Purune e : na roto i te aniAumônier o te nuu, te faatia nei au e, e piti mahana
repos
ta te Bataillon ; teie mahana e
ananahi. —
Ua titau-oioi-hia te nuu, ia hoi mai ; o tei reva i te
raa a teie
e
porote na roto i te ururaau, i te tahi pae mai o teie
raa
poipoi ê ra
Camp.
Ua oriori o Purune na roto i te mau
campagnie, no te farereii te mau tamarii Tahiti, e i te taratoni
hoi, mai te haapao i to’na
hinaaro mau ; aore roa o te hoe raatira i faafifi ia’na.
E, i te reira ahiahi, mai te hora 6, ua faatupuhia e
Purune,
fare, aore e ohipa i roto ;
i reira taua putuputuraa ra te raveraahia
; e, pureraa rahi, i taua
te hoe putuputuraa rahi ; te vai nei te tahi
taime ra.
E piti pupu himene tamarii
Tahiti, hoe pupu taratoni (te maohi) ; e toru huru reo i te a'oraa: te reo
farani, te reo Tahiti, na
Purune ; te reo taratoni, na na orometua maohi mau e
piti, e infir¬
mier no te bataillon.
Ua tupu i te reira ahiahi te hoe oaoaraa rahi
mai te mea ra
e, e ora api tei noaa mai i tei reira
taime; ua faahiahia roa te mau
raatira i te hioraa i te huru mau o Purune
; na roto i ta’na mau
aoraa i te reo
farani, e te reo Tahiti hoi mai te mea ra e, o to'na iho
ia reo tumu.
Ua faaoti te putuputuraa i te-hora 9 i te
pô.
la poipoi ae, ua faaea noa o Purune i
rotopu i te Tamarii Ta¬
hiti, e, i te taperaa mahana, mai te hora piti, ua reva
oia, mai te
faaite i to’na aroha tumu i te Bataillon Mixte du
Il
—
Te piti 0 te
Pacifique,
farereiraa o Purune i te Bataillon Mixte du
Pacifique.
Matahitî 1918, ava‘e tiurai, 17 te mahana i te
poipoi hop G.
no tiurai
1918, a 6 mahana to te Bataillon faaearaa i
te tahi oire iti'o La Croix St.
Ouen, i te hitl ururaau rahi no Conipiègne; hora 4 i te ahiahi: te hauti nei te nuu, te nùû nei i mua;
i te reira pô taatoa, te haere-noa-raa te
nuu, na roto i te uru¬
raau rahi poiri taotao
maitai, e, i te poipoi roa, pipiha'tu ai i
I te 16
te tahi pae mai; faaea ihora i te reira hiti
urôraau. Te tarava
nei te hoe purumu iti, e, te haere noa ra te
mau huru faurao
atoa, te pereoo, te canon, te tahi atu.
Inaha, te tia nei i te hiti o taua purumu ra, te faehau ra o
Temeehu a Taputuarai oia o Ruau, te ioa ïa e
piihia i roto i te
nuu; te ite nei o Ruau i te tahi pereoo
(fourgon), e, te parahi
nei, i mua, i pihaiiho i te taata faahoro, te tahi
aumônier; mai te’
huru taoto ra, te rohirohi hoi, mai te mea ra
e, ua ao tera pô i
'VEA
POROTETANI
piri mai le pereoo, te tuô nei o Ruau: laorana, e Purune lane\ Hitirnaiie’tura o Purnne; e mai roto mai i
to’na mata taoto te pahono oioi oei : 7’e Tamarii Taliili, tei hea
outou?
Tei ô a‘e i roto i te ururaau ! 0 vai to outou Division?
te 72 division. A; tei te pae aui to‘u i to ontou; a faaitoito; e
farerei tatou i nia i te reni tamairaa.
Reva’tura te pereoo o Furune. I te reira taime e hora 6 i te
poipoi, i te 17 0 Tinrai 1918.
Tiurai 19 1' nia mau i te tamairaa, i te tahi vahi o Pernant:
te faaea nei te Tenerara Commandant i te 72 division, o Ferradini
e to’na État-major i roto i te tahi apoo rahi roa (carrière de Per¬
nant) te P.C. ïa 0 te D. I.; tei reira’toa te tahi ta‘ii section, o te
3”^ Gie 0 te B. M. P. Te ohipa rahi, e ravehia ra e te Tamarii
Tahiti i te reira mahana: te tie ïa, i te reni matamua, te ofai
te haere-noa-raa ; a
—•
piipuhi, te grenade,' e te tahi atn a (ravitaillement en munitions
lignèj. Mea ùana roa te obus a te Purutia ia topa mai
i taua vahi ra ; e. mea rahi, te Tamarii Tahiti i pepe, e i pohe hoi.
Inaha, mai te hora 10 i te poipoi, te itehia’tura o Purune, i
te haereraa mai; te vai nei te tahi vahi ateatea roa hou a tae
mai ai i roto i te apoo; te afaro noa mai ra. i te vahi e faaea
hia nei e te nuu o te D. I. Aore oia e rû ra; te haere i mâtauhia e ana, mai te turutootoo i te rima; I te fatataraa mai, te
horo atu nei te aumônier o te 72”° Division (tatorita) i mua ia
Purune, mai te aupuru atu, e mai te parau : a rohi, faaitoito, ia
tapae oioi i te puhapa. Ua tae mai o Purune, ua aroha oia i te
tahi taeae aumonier'toa, mai ia’na; e uâ aroha hoi i te Tamarii
Tahiti; te tarava nei i roto i taua apoo ra, te faehau putaputa,
tei pohe hoi. Haere roa’tura o Purune e farerei roa i te Tenerara
ia Ferradini; e, i mûri rii mai, ua haaputuputu o Purune i te
Tajpaarii Tahiti, e vai i roto i te apoo, i te. tahi hiti poro, e, e
pureraa rahi tei faaoti hia ; te aoraa, te himene, te pure, e reo Tahi¬
ti ïa. Te otiraa, faaea rii o Purune i rotopu i tè État-Major o te
D. I. e, i te taperaa mahana ua vai iho mai oia i te Tamarii Ta¬
hiti, e, ua hoi atu i roto i to’na nuu, e faaea’toa ra i nia i te reni
tamai i te pae aui o te 72 D. I.
G. M.
en
P^RAO
1. Ua pohe roa o
RII
Pitomai vahiné, oia hoi te ivi vahiné no te orometua ta-
hito no Vaitoare, i Tahaa i te 22 no Tenuare 1941.
mau
fetii.
a
Te aroha nei te Vea ita’na
VEA
2. Ua tuj)u
7
POROTETANI
te lioe tairiiruraa orometua i Utiiroa, i te
fare orometua. oia hoi
i te reira i te vea, i te talii atu avae.
3. Te fatata mai nei te Hepetoma mo‘a. Ei te tapati 29 no mati e liaama
ta’i (sapati no te mau amaa) e ei te tapati Tiafaaliouraa e faaoti ai (5 no Eperera) Faraicle Poheraa i te 3 no Eperera. Faaineine tatou i te farerei — ma te
aau tatarahapa e te hinaaro mau — i te mau pohe, e te polie tusia tei faaoromaihia e to tatou Faaora, ia ora to te Ao. E, ia riro te Sapati Tiafaahouraa, ei sapati liimene Paaniaitairaa ua tatou i te Atua o tei lioroa-mai i te rê
i ô Paraita mâ. E rire to Earo i te faatia
tatou, na roto
no
i to tatou Fatu.
4. Te Tamai
Rahi :
Ua riro te avae no fepuare ei avae parau
rahi, i te pae o te tamai. —• Ua ii'ana
rahi uoa i Rutia, e i Patifita.
a] I Rutia. Te tainau etaeta noa nei te Rutia i to raton paturaa
purutia, e te otohe maite noa nei te mau Purutia i
itoito rahi
mûri, i nia i te
leni taatoa. Aita te toetoe rahi faite ore i faataupupu i te inanao a te Rutia.
te mau
mahere ia ratou :te pupuhi fenua,
pupuhi ripene, te pereoo auri, tanks, auto, pereoo auahi....; ua lianere â te
Ua riro râ ei ravea. E raauhaa rahi tamai tei
te
mau
oire rutia tei roaa faahou mai,
Te parauhia nei e: ua
mai te oaoa.
amui te hoe uuu polone rahi i te rutia, e iti te 100.000.
taeahia’i te otia tahito no Polone. Te hinaaro nei te rutia
i na oire maaraa e‘a rarahi i Rhzew, Smolensk, Orel, Kharkot — Teie râ, te
fatata noa nei te tau haumaru (eperera-nie ) e te mana'ohia nei e: e nuu rahi
api ta Purutia e faaineine nei, no te hoe paturaa rahi i mua,
e
E 250 Idlometera e
au
â mau
i Rutia, i te tahi
vahi itoa ore.
nei Paratamai (pahi-reva,
râ Rutia no te reira vahi; e te tauturu etaeta noa
Marite ia Rutia, ia rava'i ta’na mau mauhaa
.). Ua tiaturi noa ratou e: ia
o
na mua
Ua faainine
tane
rua o
tank?..
.
haaparuparuhia Purutia
a‘e,
mai lai ai.
e
i mûri i nia- i te
bj I Libia-Kurene (Aferita). Ua otohe rii te nuu Paratane
mau leni etaeta, mai te faaineine no te hoe mau aroraa i te taime manao-
hoe
ore-hia.
i mua, i te fe¬
rahi ra o Singapoor. E parau fifi rii teie, no te inea, e riro te Tapone i te haere mai â i
i te mau fenua Holane, i Java, e i te haapeapea ia Oteralia. e i te fe¬
c] Te tamai Tapone. — Ua haere noa te mau nuu Tapone
aihuaraau paratane, i Malaisie. E ua roaa ia ratou te oire
nua
mua,
nei; e ua parau
Birmanie-Inidia. Teie râ, aita roa Paratane e haaparupiaru
Churchill, te Faatere-Hau aito, e: e tahe â te hou toto e te
hou tatou 6 rê ai! Teie râ, e re iho â.
nua
o
E
manua
rahi ta Paratane-Marite e hamani api noa
tauhaa e oti nei i te
roimata toio,
nei; e 2 pahi faauta
mahana hoe i Marite.
ia Purutia i teie tau.
rahi to
fa-
d| I Heleni. E ati taa‘e roa to te mau fenua toi riro
toi Polone e i Heleni. Aita e maa faahou: e poia iti
taua nunaa taatoa, e mai te peu e, aita e tauturuhia nei i teie mau avae
E ati taa'e râ
8
POROIËTANI
VEA
e pohe pauroa. I Ateno, ua parauhia e; e 2000 taata e pohe roa nei i te
maliaaa hoe; ua paruparu roa te tino;
topa pohe noa i te pae purumu; aita
tata,
iri faahou no te hamaniraa i te
e
piha vairaa no te mau tino pohe.
5. E ooti te taata i ta’na i ueue! Ua faaoti te mau Hau-Amui e:
mau-hla e e faautuahia ia oti te tamai
raatira
te
taata
mau
faa
e
0
te
mau
taata
no
—
ia
au
i ta ratou mau hara
te paeau enemi, o tei
e
haava-
—
te mau
faaue e ia taparahi-noa-hia te
hara-ore no te hau amui, e o tei faatia ia haru-eîa-noa-hia te fau-
feia tamai ore, e ia faaorehia te mau tiaturiraa faaroo no te feia faa-
i te puai.
roo, na roto
Moni faufuru i te Ve‘a
i. Ava‘e Tenuare.
Papeete: E. P. S;
P. 2; Ch. Maraetefau 14; Teihotu 4; Faaahu Rich¬
Pere v. 12; Pua v. 6; Teanau v. 2; Teiti 2; Timeona 2: Teura v.
Brander 20; Aetua v. 7; Aline Mahana 20; Raitahi 5; M”® Ch. B.
12; Tuarai 1;
Legaïc 2; Tara Collombel 20; Piirani 2; Alex. Mervin 5; — Paea:
Tenania 1
Hitiaa: Teaea v. 2
Teahiipoo: Teuira v. 10 — Faaa: M™®
Tihoni Dégagé 8 — Mahhta: Teamo v. 5 — Toahotu: Metuatai 2
Makaiea: H. Hills 4;
Buchin 4 — Haapiti: Ebeneza 2; Teriiroa 2; Horoinuu 5; Temeehu 2; T. 1 —■ Kaiikura: Parara Richmond 2
Anaa: Tuamond 18;
—
—
—•
■—
mea
3,50 — Papetoai: Tetutamaiti 2; Etaeta 2 — Bairua: Puni 2; Tahai 2;
Tuterai v. 2
e
0
—
Patio: T. Lemaire 4
Baiatea: M”® B. 12; Jean Neuffer
—
Pauline IC;
Joséphine Guilloux 5; E. D. 7.
2. Ava-e
Fepmre (20).
la amuihia:
Papeete: Riharau 2; Tirahuri 2; Alcide Jourdain 15
Kekela 2
ve
Araroa 2;
V.
Alahina: Outu 12
—
Tiarei: Puaita v. 1
271,50.
Orofara: Tu 7; Tea-
Vairao: Enoha 2;
Tu or. 2; Tetaraa 2; Tetuauira 2; Miriama 2 — Pwpeari: Teahu
—
20 — Faaone: Naura 1
—
—
Mafaiea:
—
Upa Ô,50 — Tiaia: Tetua v. 2.
la amuihia:
Na avae Tenuare-Fepuare:
76,50.
.
271,50 + 76,50= 348 farane.
MAURÜURÜ.
*
*
*
n\oni faufuru no fe haponoraa i fe Vea î te mau faeKau.
Orofara: Tu 5 — Arue: Paraita Tehanai 20; Ruta a Avae 20 ■— AlakaBuchin 2; M"*® Paofai 3 ■— Tevaiioa: te Paroita 50;
Faipo v. 25;
tea:
Moo Fat 20.
—
la amuihia: 119 farane.
MAURÜURÜ.
Imprimerie Elie F. JÜVENTIN
—
Rue du Commandant Desteemad.
Fait partie de Vea Porotetani 1942