EPM_Vea Porotetani_194203.pdf
- Texte
-
Te 42 te
AITA’TU
o
Matahiti
—
E NIü E TIA I TE
MATI 1942
TAATA'TOA
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAO
RA O
lESU.
HOO I TB MATAHITI HOÊ:
Ch.
No te
Sapati
VERNIER,
Hihi »
—
—
HOÊ
I Korinetia 3,11.
TABA 3 TOATA
Directeur-Gérant,
o te mau amaa.
O letu tera
e
(29
mâti).
no
haere ra!,
a tiaa rahi taata tera e haere ra i lerusalema ; e tane, e
vahiné,
tamarii. Ua î to ratou aau i te oaoa; te vauvau ra raton i to ratou
ahu e te àmaa palama i nia i te e‘a, ei faahanahanaraa i te arii
no Siona o tei faaineine i te tomo i
roto i to’na oire,. te oire no Davida,
to’na tupuna. Te umere ra te mau reo e : la haamaitaihia o tei
haere mai ma te io’a ’o te Fatu.
e
1. O vai râ taua ratere aito e haere ra ? o te hoe anei taata
âoaoa,
tei peehia e te feia aau vare noa e te
upoo paruparu ? oia mau !
E taata âoaoa, teie râ, na’na, e na’na ana'e i heheu i te taata i te
o
pa-
ô mai i te Atua ra; na’na te maramarama i faahiti i ro¬
to i te pouri ; na’na te aroha e te rao‘a o te Atua i faaite mai
; na’na
i turama i te mata o te matapo.
rau mau no
O lesu, te
maramarama o teie
nei a‘o, tera ehaêre ra!
2. O vai râ taua ratere hanahana e haere ra ? O te hoe anei taata
orurehau, o tei faaitoito i te riri e te mau mana'o tahoo o te taata., ?
oia mau ! e orurehau teie, teie râ to’na huru : te aro nei oia i te hara
;
te tamai nei i te mau ohipa parau tia ore ; te tamata nei oia i te
faariro i teie nei ao viivii e te teoteo ei utuafare hoe, tei reira te
aroha mau, e te hinaaro i te tavini i te Metua.
O lesu, tei riro ia’na te rê o teie nei ao, tera e haere ra.
3. O vai râ taua ratere haapoupouhia? o te hoe anei taata haavarevare noa i te taata ? E ere ïa ; o te hoe râ ratere
teie tei
taata ite hoe
i taua
ora o
te ore
roa e mou ;
aita ta te pohe
pûpû i te
i nia
e manaraa
ora ra.
O lesu — tei parau mai ia tatou
haere ra.
e :
A pee mai ia‘u
—
o
lesu teie
e
VEA
2
POROTETANI
?
vea-e-! Eaha to oe manao i taua ratere e haere ra
mata ia’na, mai te taa ore ? E mamû anei to vaha ? E turi anei to ta»ia i ta’na mau titauraa ? —
1 te mahana i torao ai oia i roto i to’ria oire, ua pii
te tiaa rahi taala ia'na. Ua faahanahana ratou i te peropheta no
te Teitei, te Fatn aau maru e te haehaa. Aita râ ratou i paruru
ia’na i te mau faainoraa a te mau ite-hnavare ~
Tei te î^aha ana‘e to ratou haamaitairaa.
te boa-taio-
E hio noa aiiei to oe
haamaitai
teie tiaa rahi taata na
Teie te tahi? Ua pee
mûri ia’na, a to-
lerusalema; hoe â o raton tomoraa — e oia’toa —
i te Hiero: aita râ i pee ia’na e tae noa’tu i te pohe satauro. —
E te boa taio Vea e! o te huru anei ïa no to hinaaro ia iesu?
Hinaaro papa'n anei, e aoreïa, e hinaaro hohonu? hinaaro
-mo
ai teie arii i
tuutuu
ore.
O Iesu tera e haere noa ra.... na
pihai iho ia oe, i te ma¬
oe e ite nei
i te mahana no te ati ; alta’nei
ia’na? Te imi nei oia ia oe: A pee na râ ia’na e tae
hana note auhune, e
noa’tn i te
hopea.
£ mau parai!
rli n@ Muo-Ulva
mai
(Ua-Fouj. Rata na Pakeekee.
Ua tupu taua oro’a oaoa ra i te 31 no Titeraa 1941 ite liora 2
i te ahiahi. E itoito rahi mau e te anaana o te aau to na amuiraa
toru, oia hoi Tamara e o Siona e o Olivela i te parau tei hohorahia e te Peretiteni no te Apooraa Rahi amui i mua i to ratou
aro, no na parau rarahi e toru i mûri nei, oia hoi: 1 — te parau
te fenua tiaraa fare orometua; 2 — te tare orometua; 3 — te
I
—
Tomoraa
[are oromelua i Hakahetau
e
no
fenua
faaapuraa na te
orometua.
—
ohipa e toru
nei ; e ua pûpù ô mai na o Tekohuotohetika i te hoe vaehaa no
to’na fenua ei tiaraa fare orometua, e ua oti ïa. l te mahana i
tae mai ai te Peretiteni.. i pûpû mai ai o Huuti a Tekohu i te hoe
vaehaa no to’na fenua ei fenua faaapuraa na te orometua. E, i
mûri roa mai, i haamata’tu al na amuiraa e toru i te faatia i te,
fare orometua na roto i na tamuta too 4, oia hoi o Heva a Huuti,
Zachari a Huuti, Tekela a Huuti, Teriinohoiata a Huuti, i raro
a‘e i te mana faatere a Hilaria diatono. E ua ravehia na roto
i te ani i te tauturu na te Atua, e ua tauturu mai o S. Tissot
I reira ra to ratou
i te raau, e
faanaho maitairaa i taua na
te hoe mau hoa
Katolika, e ua
rave-ana‘e-hia tau,
a
VEA
POROTETANI
tae,..
ohipa nei ma te hinaaro hoe, e te mana'o tauturu, e te aau
tae noa’tu i te otiraa. E i to 31 no Titema 1941 i tomohia’i.
Ua omuahia na roto i te hirnene (Varna raa, a pou mai na...)
e
A.
pùpû mai o Mohonui i teie tare i roto i te rima no te A. R.
i ta te Peretiteni i faaue ia raton; e ua fariihia e te orometua mai te oaoa rahi, à haamata’tu ai te a'oraa (I Petero II, 4-5),
e faaotihia’lnra na roto i te pure. — O te huru ïa no teie tomoraa tare orometna. Tirara — Kaoha nui! To outou hoa i te
e na
ia
au
faaroo,
Pakeekce, or.
ileaua faehau, i
Il,’— Remraamaino te mau iamarii Nuu-Hiva
Papeete... {Rata na Teata, orom).
Te faaite atn nei au i te parau api i ô matou, oia hoi te parau
no te mau tamarii faehan tei hinaaro i te tauturu ia Farani Vi-ore
no na molu e ono i Nuu-IIiva nei, no na faaroo atoa e piti e
nei i na motu nei, te Porotetani e te Katolika. — Ua faatupu
maton i te tahi aulauraa iti i te taime poto roa, i te pô Sapati
oro'a nei, i te 1 no fepuare, et tantum i te mau faehau no na pae
vai
piti, no te faehau
(Hiva-oa) e to Tahuata. E
atoa e
Porotetani e te Katolika i ô matou nei
64 tara e e 2 toala, e ua farii mauruu-
mai ratou.
ru
feia porotetani 1 taua ohipa iti
te mau tamarii katolika i
te
taata'toa i te fenua nei, ta
matou e parahi nei mai te hau e te peapea ore.
ni
Te mau tairururaa no te matahiti api i Atuona.
Te papai atoa nei Teata or. e: E mea maitai roa matou i teie
matahiti api. Ua tairuru matou paatba i Atuona nei, i teie matahiti,
to na paroita’loa e maha: Taaoa, Hanaiapa, Puamau, Atuona;
e ua tae mai to te tahi faaroo ê, mai te rahi, no na oire atoa e
maha, i taua pô matahiti ra...
Aita i ô te taata i roto i te fnre pure i taua pô ra.. .
Ua mauruuru atoa
ra,
matou, te
tei faaite i te mau metua no
huru o to matou aau aroha i te
O
—
Purune îane, orometua no te nuu
(Aumônier)
nei te Vea nei i te lle-fadiau no te Tamai lîalii 1914-1918'
papai mai, i to mau parau i mûri nei. Mai te mea ra e : ua
hohoa no Purune; e hokoa ora roa to teie aito no lesu Me.sia i rotopu i te mau
aito faehau, e inaha! e 25 matahiti i teie nei. E oaoa to mau faehau no te
tamai tahito i te taio i teie rata. —
Te haamauruuru
o
tei
nenei oia i te
/
4
VEA
POROTETANl
I — Te farereiraa o Purune ite
tamarii Tahiti i te Bataillon Mixte
du Pacifique ; Farereiraa matamua:
Matahiti 1917, i te ava‘e Atopa. Hora 7 i te
poipoi, te faaroohia nei i rapae mai i te fare faaearaa o te
pupu tiai (Poste de garde)
te reo o te faehau tiai i mua
(sentinelle) : Aux armes! Na te senti¬
nelle, i te pae purumu rahi, i pii mai na mua (150 m.etera te
atea) ;
0 ta teie ïa, i mua i te fare
(poste), e tapiti nei i te pii ; puehu mai
nei te pupu fàehau taotoa i
rapae, mai te vitiviti ; ana'i atura i mua
mai, tiai atu ai eaha te tumu o teie nei piiraa.
Teie. — Te sentinelle i te pae purumu
rahi, te ite nei oia, i te
atea e, i te tereraa mai te hoe auto,
e, te tahirihiri ra, i mua, te hoe
reva (fanion du Général)
; i pii mai ai oia ; Aux armes !
Tae mai nei te auto i te
purumu, e tiahia ra e te sentinelle ;
aroha pupuhi’tura te sentinelle,
tipuu mai nei, e, tere roa mai nei
na mua i te poste de
garde, aroha pupuhi’tura te pupu tiai ; tapae
ihora i te mairiraa te pupu faehau nei. Horo
atura te Taporari, chef
de poste, i pihaiiho i te auto.; te mahiti mai
nei te opani mûri, (auto
limousine'.
Inaha ! te pou mai nei te hoe aumônier.
Teie to’na reo :
O vai au nei? pahono oioi atu nei te
taporari : O Purune tane! aroha
rima roa o Purune i te taporari, e, mai te ani i
to’na ioa ; faaturama
ihora o Purune, maa taime iti, e, ua
parau maira ; Te ite nei au i
tera ioa, e ere râ no te pae i Rare !
pahono atura te taporari : oia
maq, no Tahiti noa; no te haapiiraa a Viénot to‘u
papa; ua ite’toa
râ vau ia oe, a tae mai ai oe, na Raro
mai, i Papeete, e, a reva mai
ai oe i Farani nei ; tei te
haapiiraa’toa ïa vau, i te reira matahiti.
Tapea roa aéra na rima o Purune i te rima o te
taporari, mai te aroha
poupou ; ua oaoa hoi te aau ; ua rurutaina te tino ô te
taporari, i te
farereiraa i te hoe Orometua rahi tuiroo, herehia e te aia i
Tahiti.
Parau faahou mai nei o Purune e: aratai
oe ia‘u i to outou
Commandant; aratai atura te taporari nei i te P.C. o te Bataillon;
aroha faehau atura i te
Capitaine-aumônier, e, hoi mai nei i ta’na
ohiparaa (poste de garde).
—
Ua manaohia
e ; e tenerara teie e tae
mai nei ; te tahirihiri
te tenerara (Général Division), Teie tei
itehia i mûri
iho, o ta Purune i faaite mai : i to’na taeraa i te Camp de
Mailly, ua
farerei oia i te tenerara, e, na te tenerara i
faaite ia’na te faaearaa
0 te Bataillon Mixte du
Pacifique i te camp Sainte Tanche; e mai
te horoa’tu i to’na auto, no te afairaa ia
Purune i te faaearaa o te
tamarii Tahiti.
nei te
reva o
I te reira ihoa
poipoi, ua
temau sergent de jour, o te na
piihia,
na
roto i te oto
Compagnie,
e
5
o
o
te
clairon,
te Bataillon ; e, i
VEA
POROTETANI
reira to te Commandant
faaiteraa, i mua ia Purune
teie Aumônier o te nuu, te faatia nei au
raa a
e, e
ta te Bataillon ;
5
e
: na roto i te ani-
piti mahana repos
teie mahana e ananahi. —
Ua titau-oioi-hia te nuu, ia hoi mai ; o tei reva i te
poipoi ê ra
e porote na roto i te
ururaau, i te tahi pae mai o teie Camp.
Ua oriori o Purune na roto i te mau
campagnie, no te farereiraa i te mau tamarii
Tahiti, e i te taratoni hoi, mai te
hinaaro
haapao i to’na
mau ; aore roa o
te hoe raatira i faafifi ia’na.
E, i te reira ahiahi, mai te hora 6, ua faatupuhia e
Purune,
putuputuraa rahi ; te vai nei te tahi fare, aore e ohipa i roto ;
i reira taua putuputuraa ra te raveraahia
; e, pureraa rahi, i taua
te hoe
taime
ra.
E piti pupu himene tamarii
Tahiti, hoe pupu taratoni (te maohi) ; e toru huru reo i te a'oraa: te reo
Purune ; te
mier
no
taratoni,
te bataillon.
reo
farani, te reo Tahiti, na
na na orometua maohi mau e piti, e infir¬
Ua tupu i te reira ahiahi te hoe oaoaraa rahi
mai te mea ra
api tei noaa mai i tei reira taime; ua faahiahia roa te mau
raatira i te hioraa i te huru mau o Purune
; na roto i ta’na mau
e, e ora
aoraa
ia
reo
i te
reo
farani,
e
te
reo
Tahiti hoi mai te
mea ra
tumu.
e, o
to'na iho
Ua faaoti te putuputuraa i te-hora 9 i te
pô.
ua faaea noa o Purune i
rotopu i te Tamarii Ta¬
hiti, e, i te taperaa mahana, mai te hora piti, ua reva
oia, mai te
faaite i to’na aroha tumu i te Bataillon Mixte du
Pacifique,
la poipoi ae,
Il
—
Te
piti
0 te
farereiraa
o Purune
i te Bataillon Mixte du
Pacifique.
Matahitî 1918, ava‘e tiurai, 17 te mahana i te
poipoi hop G.
no tiurai
1918, a 6 mahana to te Bataillon faaearaa i
te tahi oire iti'o La Croix St.
Ouen, i te hitl ururaau rahi no Conipiègne; hora 4 i te ahiahi: te hauti nei te nuu, te nùû nei i mua;
i te reira pô taatoa, te haere-noa-raa te
nuu, na roto i te uru¬
raau rahi poiri taotao
maitai, e, i te poipoi roa, pipiha'tu ai i
I te 16
te tahi pae mai; faaea ihora i te reira hiti
urôraau. Te tarava
nei te hoe purumu iti, e, te haere noa ra te
mau huru faurao
atoa, te pereoo, te canon, te tahi atu.
Inaha, te tia nei i te hiti o taua purumu
Temeehu a Taputuarai oia o Ruau, te ioa ïa
ra,
te faehau
ra
o
piihia i roto i te
nuu; te ite nei o Ruau i te tahi pereoo
(fourgon), e, te parahi
nei, i mua, i pihaiiho i te taata faahoro, te tahi
aumônier; mai te’
huru taoto ra, te rohirohi hoi, mai te mea ra
e, ua ao tera pô i
e
'VEA
POROTETANI
piri mai le pereoo, te tuô nei o Ruau: laorana, e Purune lane\ Hitirnaiie’tura o Purnne; e mai roto mai i
to’na mata taoto te pahono oioi oei : 7’e Tamarii Taliili, tei hea
outou?
Tei ô a‘e i roto i te ururaau ! 0 vai to outou Division?
te 72 division. A; tei te pae aui to‘u i to ontou; a faaitoito; e
farerei tatou i nia i te reni tamairaa.
Reva’tura te pereoo o Furune. I te reira taime e hora 6 i te
poipoi, i te 17 0 Tinrai 1918.
Tiurai 19 1' nia mau i te tamairaa, i te tahi vahi o Pernant:
te faaea nei te Tenerara Commandant i te 72 division, o Ferradini
e to’na État-major i roto i te tahi apoo rahi roa (carrière de Per¬
nant) te P.C. ïa 0 te D. I.; tei reira’toa te tahi ta‘ii section, o te
3”^ Gie 0 te B. M. P. Te ohipa rahi, e ravehia ra e te Tamarii
Tahiti i te reira mahana: te tie ïa, i te reni matamua, te ofai
te haere-noa-raa ; a
—•
piipuhi, te grenade,' e te tahi atn a (ravitaillement en munitions
lignèj. Mea ùana roa te obus a te Purutia ia topa mai
i taua vahi ra ; e. mea rahi, te Tamarii Tahiti i pepe, e i pohe hoi.
Inaha, mai te hora 10 i te poipoi, te itehia’tura o Purune, i
te haereraa mai; te vai nei te tahi vahi ateatea roa hou a tae
mai ai i roto i te apoo; te afaro noa mai ra. i te vahi e faaea
hia nei e te nuu o te D. I. Aore oia e rû ra; te haere i mâtauhia e ana, mai te turutootoo i te rima; I te fatataraa mai, te
horo atu nei te aumônier o te 72”° Division (tatorita) i mua ia
Purune, mai te aupuru atu, e mai te parau : a rohi, faaitoito, ia
tapae oioi i te puhapa. Ua tae mai o Purune, ua aroha oia i te
tahi taeae aumonier'toa, mai ia’na; e uâ aroha hoi i te Tamarii
Tahiti; te tarava nei i roto i taua apoo ra, te faehau putaputa,
tei pohe hoi. Haere roa’tura o Purune e farerei roa i te Tenerara
ia Ferradini; e, i mûri rii mai, ua haaputuputu o Purune i te
Tajpaarii Tahiti, e vai i roto i te apoo, i te. tahi hiti poro, e, e
pureraa rahi tei faaoti hia ; te aoraa, te himene, te pure, e reo Tahi¬
ti ïa. Te otiraa, faaea rii o Purune i rotopu i tè État-Major o te
D. I. e, i te taperaa mahana ua vai iho mai oia i te Tamarii Ta¬
hiti, e, ua hoi atu i roto i to’na nuu, e faaea’toa ra i nia i te reni
tamai i te pae aui o te 72 D. I.
G. M.
en
P^RAO
1. Ua
hito
mau
pohe
roa o
RII
Pitomai vahiné, oia hoi te ivi vahiné no te orometua taTenuare 1941. Te aroha nei te Vea ita’na
Vaitoare, i Tahaa i te 22 no
fetii.
no
a
VEA
2. Ua
tuj)u te
3.
i Utiiroa, i te fare orometua. oia hoi
te reira i te vea, i te talii atu avae.
Ei te tapati 29 no mati e liaama
mau amaa) e ei te tapati Tiafaaliouraa e faaoti ai (5 no Epelioe tairiiruraa orometua
E rire to Earo i te faatia i
Te fatata mai nei te Hepetoma mo‘a.
i ô Paraita mâ.
ta’i
7
POROTETANI
(sapati
no
te
i
farerei — ma te
polie tusia tei faaTiafaahoutei lioroa-mai i te rê
rera) Faraicle Poheraa i te 3 no Eperera. Faaineine tatou te
aau tatarahapa e te hinaaro mau — i te mau pohe, e te
oromaihia e to tatou Faaora, ia ora to te Ao. E, ia riro te Sapati
raa, ei sapati liimene Paaniaitairaa ua tatou i te Atua o
no tatou, na roto i to tatou Fatu.
4. Te Tamai
Rahi :
fepuare ei avae parau
i Rutia, e i Patifita.
Ua riro te avae no
rahi
uoa
rahi, i te pae o te tamai. —•
Ua ii'ana
te Rutia i to raton paturaa itoito rahi
nei te mau Purutia i mûri, i nia i te
leni taatoa. Aita te toetoe rahi faite ore i faataupupu i te inanao a te Rutia.
Ua riro râ ei ravea. E raauhaa rahi tamai tei mahere ia ratou :te pupuhi fenua,
te pupuhi ripene, te pereoo auri, tanks, auto, pereoo auahi....; ua lianere â te
a] I Rutia. Te tainau etaeta noa nei
purutia, e te otohe maite noa
te mau
mau
oire rutia tei roaa
faahou mai, mai te oaoa.
iti 100.000.
parauhia nei e: ua amui te hoe uuu polone rahi i te rutia, e
te
taeahia’i te otia tahito no Polone. Te hinaaro nei te rutia
i na oire maaraa e‘a rarahi i Rhzew, Smolensk, Orel, Kharkot — Teie râ, te
fatata noa nei te tau haumaru (eperera-nie ) e te mana'ohia nei e: e nuu rahi
api ta Purutia e faaineine nei, no te hoe paturaa rahi i mua,
e
Te
E 250 Idlometera e
au
â
mau
noa nei Paratamai (pahi-reva,
haaparuparuhia Purutia na mua a‘e,
râ Rutia no te reira vahi; e te tauturu etaeta
Marite ia Rutia, ia rava'i ta’na mau mauhaa
.). Ua tiaturi noa ratou e: ia
o
Ua faainine
tane
rua o
tank?..
.
i Rutia, i te tahi
vahi itoa ore.
mai lai ai.
e
bj I Libia-Kurene
hoe
mau
(Aferita). Ua otohe rii te nuu Paratane i mûri i nia- i te
faaineine no te hoe mau aroraa i te taime manao-
leni etaeta, mai te
ore-hia.
Ua haere noa te mau nuu Tapone i mua, i te fe¬
Malaisie. E ua roaa ia ratou te oire rahi ra o Singapoor. E parau fifi rii teie, no te inea, e riro te Tapone i te haere mai â i
mua, i te mau fenua Holane, i Java, e i te haapeapea ia Oteralia. e i te fe¬
nua Birmanie-Inidia. Teie râ, aita roa Paratane e haaparupiaru nei; e ua parau
Churchill, te Faatere-Hau aito, e: e tahe â te hou toto e te roimata toio,
c] Te tamai Tapone.
nua
—
aihuaraau paratane, i
o
iho â.
Paratane-Marite e hamani api noa nei; e 2 pahi faauta
tauhaa e oti nei i te mahana hoe i Marite.
d| I Heleni. E ati taa‘e roa to te mau fenua toi riro ia
E ati taa'e râ toi Polone e i Heleni. Aita e maa faahou: e poia iti rahi to
hou tatou 6 rê
E
manua
ai! Teie râ, e re
rahi ta
Purutia i teie tau.
taua nunaa
taatoa, e
mai te peu e, aita e
tauturuhia nei i teie mau avae fa-
8
tata,
pohe
e
maliaaa
pauroa.
hoe;
iri faahou
e
POROIËTANI
VEA
I Ateno,
ua
ua paruparu roa
e; e
2000 taata
5. E ooti te taata i ta’na i ueue! Ua faaoti te
mau-hla
raatira
te
e
taata
no
no
te paeau
te hau
—
ia
enemi,
amui,
e o
feia tamai ore, e ia faaorehia te
te
0
mau
hara-ore
taata
mau
faa
faautuahia ia oti te tamai
e e
e
pohe
nei i te
purumu; aita
roa
pohe noa i te pae
piha vairaa no te mau tino pohe.
hamaniraa i te
te
no
parauhia
te tino; topa
au
Hau-Amui
mau
i ta ratou
mau
e:
hara
haava-
e
—
te
mau
tei faaue e ia taparahi-noa-hia te
tei faatia ia haru-eîa-noa-hia te fauo
mau
tiaturiraa faaroo
no
te feia faa-
i te puai.
roo, na roto
Moni faufuru i te Ve‘a
i. Ava‘e Tenuare.
Papeete: E. P. S;
P. 2; Ch. Maraetefau 14; Teihotu 4; Faaahu Rich¬
18; Pere v. 12; Pua v. 6; Teanau v. 2; Teiti 2; Timeona 2: Teura v.
Brander 20; Aetua v. 7; Aline Mahana 20; Raitahi 5; M”® Ch. B.
12; Tuarai 1;
Legaïc 2; Tara Collombel 20; Piirani 2; Alex. Mervin 5; — Paea:
mond
Tenania 1
Tihoni
Hitiaa: Teaea
—
Dégagé 8
—
iea: H. Hills
nuu
mea
0
—
—•
4;
—
5; Temeehu 2; T. 1 —■ Kaiikura: Parara Richmond 2
Anaa: Tua3,50 — Papetoai: Tetutamaiti 2; Etaeta 2 — Bairua: Puni 2; Tahai 2;
■—
Tuterai
e
v. 2
Teahiipoo: Teuira v. 10 — Faaa: M™®
Mahhta: Teamo v. 5 — Toahotu: Metuatai 2
MakaBuchin 4
Haapiti: Ebeneza 2; Teriiroa 2; Horoi-
v.
2
Patio: T. Lemaire 4
—
Pauline IC;
2. Ava-e
Baiatea: M”® B. 12; Jean Neuffer
—
Joséphine Guilloux 5; E. D. 7.
la amuihia:
Fepmre (20).
Papeete: Riharau 2; Tirahuri 2; Alcide Jourdain 15
Kekela 2
ve
Araroa 2;
V.
20
—
—
Tu
271,50.
Alahina: Outu 12
or.
Tiarei: Puaita
—
v.
Orofara: Tu 7; Tea-
—
1
—
2; Tetaraa 2; Tetuauira 2; Miriama 2
Faaone: Naura 1
—
Mafaiea:
Upa Ô,50
Vairao: Enoha 2;
—
Pwpeari: Teahu
Tiaia: Tetua
—
v.
la amuihia:
Na
avae
2.
76,50.
.
Tenuare-Fepuare: 271,50 + 76,50= 348 farane.
MAURÜURÜ.
*
*
n\oni faufuru
Orofara: Tu 5
tea:
no
*
fe haponoraa i fe Vea î te mau faeKau.
Arue: Paraita Tehanai 20; Ruta a Avae 20 ■— AlakaBuchin 2; M"*® Paofai 3 ■— Tevaiioa: te Paroita 50;
Faipo v. 25;
Moo Fat 20.
—
—
la amuihia: 119 farane.
MAURÜURÜ.
Imprimerie Elie F. JÜVENTIN
—
Rue
du
Commandant Desteemad.
Fait partie de Vea Porotetani 1942