EPM_Vea Porotetani_194202.pdf
- extracted text
-
Te 42 0 te Matahiti
—
FEPÜARE 1942
—
fiüii 2.
AITA’TU b NIU E TIA I TE TAATA'TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAt
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia RA O Iesu. — I Korinetia 3,11.
HOO I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
Te feia metua
HOÉ: HOÊ TARA 3 TOATA
Directeur-Gérant,
e
to ratou toroa.
Te haamata faahou nei te mau haapiiraa, i te àva‘e fepuare nei.
E parau oaoa ïa na te feia metua tei hinaaro i ta ratou mau tamarii ia noaa ia ratou te mau ite atoa e au i te taata ia ite i te tau
hopea nei. E no reira, e vitiviti rahi to ratou i te hoo i te mau aahu
i ta ratou mau tamarii, e te mau buka, e te mau cahiers, a tono
ai ia ratou i te haapiiraa. No to te tahi pae hinaaro e ia oioi roa
ta ratou mau tamarii, te haere roa mai nei ratou i Papeete, mai te
haapae i to ratou fenua tumu, e aore ra, te' faarue roa nei ratou i
ta ratou mau tamarii i te rima o te mau orometua, ei pensionnaires —
To ratou hinaaro rahi, ia hio noa : o te roaa vave te mau brevet i
ta ratou mau tamarii, oia hoi te hoe mau uputa moni, te hoe mau
e au
tiaraa huru teitei.
—
Eita tatou e faahapa i te feia metua, o tei nounou i te maitai tin@
ta ratou mau tama, na roto i te ea o te haapiiraa.
Teie râ, e mea pae hoe te reira ! Eaha te mea e faufaa mau hia’i
no
i to ratou apîraa : o te maitai o to ratou aau !
O to ratou varua, ia haapii-atoa-hia, i te vai apîraa ; ia ite ratou i
te Atua. A hio na i te hoe mau haapiiraa na loane:
E te mau tamarii ra, te papai atu nei au i te parau ia outou no te
mea ua ite outou i te Metua, e ua faaorehia ta outou mau hara i
ta tatou mau tamarii,
to’na ra i‘oa...
E te mau metua ra, te papai atu nei au i te parau ia outou, no te
mea ua ite
outou ia’na,
i tei vai na mai te matamua mai â.,. -
Aita’tu o‘u e oaoa rahi maori râ: ia ite au e, te haapao ra ta'u
mau tamarii i te Parau Mau. III loa, 4.
Ei tapào ïa e : te toroa mau o te feia metua, o te haapii i ta ratou
mau
tamarii i te Parau mau, e te Parau Ora, e te Parau Tia... oia
— Ehia râ metua tei mana‘ona‘o rahi i te
hoi te Evanelia no I. M..
reira ! o tei faariro i taua haapiiraa ra, ei mea numera hoe f
VEA
POROTETANI
O tei mata ara i nia i te tupuraa varua o ta ratou mau tama, e o
tei rahi a ‘e to ratou oaoaraa i te mea e, te haapao ra ta ratou tamarii i te Parau a te Atua, mai te tamarii paieti te huru.
Te hoe pae rahi o te feia metua : e feia tuu noa i te tamarii i te haa-
piiraa
0
pururau,
i te haapiiraa tinema, i te haapiiraa ori noa...
e
tei paruparu te rima i te haapaari ia ratou, ia au i te haapaoraa
faaroo,
^
E te mau metua porotetani e! faaitoito i to outou na toro’a mau!
A tono i ta outou mau tama i te haapiiraa faaroo ; a nounou i taua
haapiiraa ra.
— A tono i
ta outou mau tamarii, e ta outou mau
pensionnaire i te mau haapiiraa porotetani, oia hoi i te màu haa¬
piiraa Vienot. E roaa noa ta ratou mau brevet i reira, e o tei hau
roa, e roaa te haapaoraa cheresitiano ia ratou. Ua navai roa ïa to
outou oaoaraa.
Tatararaa Irava: Apokalupo XII-1.
E tapao rahi tei itea i nia i te rai, e vahiae
i te
i vehihia
mahana, e te marama i rare a‘e i ta’na avae, e e
Korona îetia
piti.
.
.
tei nia i
ta’na
upoo,
hoe àhuru
e ma
etc.
E rave rahi te
to te pene
mau fohu faataa atâ rahi ; i ta te taata
parau ua na reira
XII nei, e ua na reira teie parau, mai te irava 1 tae noa’tu i te
6.— E tamata tatou i te hio i na parau e ono: 1. Te vahiné i parauhia nei ;
2. Totaua vahiné vehîraahia i te mahana; 3. Te marama i raro a‘e i to’na
avae; 4. Te korona fetia
hoe ahuru ma piti; o. Te teni rahi uteute; 6. Te ta-
maiti ta taua vahiné i fanau.
.
.
J.— Te vahiné t parauhia nei
\. O te Ekalesia ora ïa e te haapao no lesa-Mesia.
E 2 irava o tei haamaramarama ia tatou i taua vahi
ra:
loane 16; 21-22>
Gai. 4. IQ. Area hoi, ua faaau pinepinehia te Ekalesia i te hoe vahiné i roto
i te faufaa tahito e i roto i te faufaa api. Sal. 45: 10-14; Isaia 62-o. 1er. 3-
14. Ephes. 5: 23-24. Te parabole no te oroa faaipoiporaa a te Tamaiti o te
Arii. Mat. 22-2. O te Mesia te tahe faaipoipo ete tane o te Ekalesia. loa. 3-29;
Apo. 21-9. Taua vahiné nei, ua hope to‘na nehenehe(Ep\\es. 1-23) : e vahiné
pamparu râ hoi; mai te mahana Penetekose e tae roa mai J teie nei, te
faaoromai nei, te aro nei, te tahutu nei, i te aratairaa i te tamarii e rave
'
rahi i te ao ra,
area
(Heb. 2, 11 v. r.); no vetahi ê te maitaiotaua vahiné ra;
hoi, e vahiné hota rahi; ua milioni e ua milioni ta’na i fanau, i te
pae o te Varua. ^
Ty.,
VEA
H.
POROTETANI
3
Te auras, no lesu i nia i te mahana i vehîhîa’i
te Ek ale si a.
''
Te mahana nei, o lesu Mesia
ïa, te mahana parautia. O tei papetitohia i
ahu ïa i ta te Mesia (Gai. 3-27), oia hoi te maramarama
no teie nei ao.
(loa. 8-12). — E au mau lesu i te mahana : no to’na teitei
e to’na hanahana rahi
(oia te arii no te mau arii, te Fatu o le mau
roto i te Mesia, ua
Fatu;
l-lo; 1 Tim. 6-lS; Rom.
9-S) ; e au oia i te mahana no to’na vailioe-noa-raa (hoe a‘e Mesia, hoe
arai, hoe tusia, hoe uputa, hoe e‘a), no to’na riroraa ei pâ no te maramarama (oia te maramarama
mau) e no to’na faaruperuperaa i te mau mea
atoa: o tei roaa to’na
maramarama, e maitai ïa; e ruperupe, e hotu, e
O
te Atua tei haamaitaihia e a mûri noa’tu
(Apo
oaoa...
.
O taua mahana nei tei vehî i te
Ekalesia, tei tamaru ia’na, tei haamo'a
ia’na. No reira to’na tura, to’na
ora, to’na
III.
nehenehe, to’na hotu...
Te vai-noa-raa o te marama
i raro
.
a‘e i to’na
avae.
1. Ei faaite paha i to’na maitai rahi i to te
Faufaa Tahito. — No vaimûri atu (Heb. 10, 1); E.
taipe ïa no te mea mau. Ua reva ïa haapaoraa. — Tei nia ê roa te Eka¬
vai a‘e ïa faufaa. E âtâ ïa
no
te
mau
maitai
a
lesia cheretitiano i te reira. Tei te rai to’na
tumu, i mairihia’i i te
leia o te ao ». No te rai mai to’na
varua, ta’na mau
e
to’na
«
basi-
ture, ta’na mau opuaraa
hopea.
2. Peneia‘e, o teie nei
ao
tei manaohia i reira.
—
E
au
te
marama
i
teie nei ao,
i te mohimohi o to’na maramarama. E mea mohimohi to’na
ite, to’na paari ia faaauhia i te maramarama o te Evanelia. E mea huruê
haere noa te ava‘e; oia’toa teie nei ao: te
mana, te hanahana o te mau
basileia (Babulonia,
Turia, Nineve, Aiphiti) ua mou ïa : area te Ekalesia, tei
nia a‘e ïa i teie nei
ao; te taalaahi nei ïa i raro a‘e i to’na avae i te mau
mea i hinaaro-rahi-hia e teie nei ao. Ua roaa
ia’na te rê i nia i teie nei ao
i to’na faaroo (I loa.
5-4).
IV.
Te Korona Fetia 12 i nia i to’na
iipoo.
O na aposetolo te reira e te mau tavini
haapao atoa a te Mesia. — Ua
haapaohia ratou ia anaana mai te au i te mau horoa a te Varua ia ratou.
Ei faaite i te e‘a, ei
haapii i te huru o te Mesia. — No ô mai i te me¬
sia to ratou maramarama; e e rave rahi to ratou huru i te
rnaanaraa mai.
V.
vare
bolo.
i te
Te teni rahi uteute..
e faaauraa ïa no te mana o tei haaao taatoa e o tei mairihta to’na i‘oa
: o Satani, e aore ra te Dia¬
(ir. 9) —
.
.
Roma etene ïa o tei aro i te Ekalesia a te Atua; e aore
i te Ekalesia; i te oraa te mau ohipa politita
i roto i te Ekalesia, i reira to te Ekalesia ereraa i
to’na tiama. I manao
ai te lahi pae e; taua teni ra, o Roma
Pope ïa, o te Ekalesia faaturi.—
o
ra, o Roma etene o tei paruru
VEA
4
POROTETANl
fanau : o te pupu taata ïa,
iiei, i te mana o te Varua maitai. — Te
vahiné ra, o te Ekalesia ora ïa o tei mau i te parau mau e o tei poro i te
Evanelia; te tamaiti râ, o te Ekalesia ïa o tei farii i te parau mau; o te mau
varua ïa o tei fariu ia lesu e o tei ora i te faaroo, — Te Atua to ratou
VI. Te tamaiti ta taua vahiné i
ta te Ekalesia (te vahine) e fanâu
haapûraa. Aita ta te teni rahi uteute e ravea iâ ratou. I hinaaro noa na oia
haapau i taua tamaiti ra ia fanau, aita râ. E ua fanau taua tamaiti ra, e
te horoa nei te Atua i te mana no’na i nia iho i te mau fenua’toa, e e
tavana oia i nia iho ia ratou ma te sepeta auri ra. Apo. 2. 26-27.
ia
medebara, i
te Atua, mai ia Iseraela
i te medebara, e mai ia Elia i to'na horo è-raa ia lezebela, —
Taua ekalesia haapao e le itoito, tei roto mau â oia i te hoe
raro
nei ; te utuutuhia nei râ, e te faaamuhia nei e
E rata ria
Purune Vahine
Congénies-Gard, Farani, 9 no Tiurai 1941.
Na te
mau
Ua fatata
te Atua
e
Ekalesia i te
mau
Fenua i Raro, la ora na i te Atua.
piti ava‘e, mai te mahana i rave faahou mai ai
ia'na, i to’na tavini, i to‘u hoa here, o tei riro
ei misio-
(orometua tono) i te mau Fenua i Raro, e 20 matahiti.
I to’na faatereraa i te toroa i Raiatea, e i te hoe paroita fatata
ia Nîmes, e i Poitou, e i mûri iho i Metz, e i te tuhaa i Tarn,
nare
hopea ihora i Nîmes (i te ekalesia-Evanelia)— i te mau
ua tamau noa oia i te hohoa o te misionare mau, o tei
tae te aau. — I te mau vahi atoa, te au rahi ra ia’na Je faatia
i te mau ohipa taae o tei faatupuhia e te Evanelia i rotopu i te
nunaa polinetia. — E mea pinepine to’na haamanaoraa 1 te mau
mahana tahito, mai te faaea ore hoi i te haere i mua.
Ua rave faahoü mai te Atua ia’na, i to’na tia-noa-raa i nia, e
a fatata roa’i to’na matahiti i te 72. I te pae o te aau, ua tupai
faahope roa te mau ati teimaha no Farani ia’na; i te pae o te
tino, ua ivi roa oia i te etaeta o te mau taraniraa riaria o te
maa. E teie hoi te tahi :
mai na matahiti e rave rahi mai, te
pohe ra oia i te ma‘i mafatu, e ua faaue te taote i te hoe faaearaa
tumu i te ohipa, e — o tei hau i te peapea — ua opani roa i te
ohipa a'oraa.
Teie râ, aita i tia ia’na ia farii i taua opaniraa ra. Pohepohe
noa’i oia i te hoe ma‘i grippe ino roa, i Titema-Tenuare i mairi
aenei, — e grippe manaonao rahi hoi no te huru paruparu o
to’na mafatu — inaha ! ua hinaaro mârô â oia i te farii i te ohipa
a'oraa i te oire i Nice, tei reira to matou haereraa’tu e imi i te
e
i te
vahi atoa,
fenua
mahanahaaa.
[a anihia mai oia no te tahi a'oraa, ua faariro mau ia
reira ei titau'raa
no
ô na mai i te Atua ; no te mea, te
oia i te
haamai-
to'na tavini.
maha Sapati to’na a'oraa (no roto i te
pae) i na tare pureraa e toru i Nice; e te manuia rahi hoi o taua
tai
ra
te Atua i te fa'iraa parau a
I te ava'e
mau
no
Mati,
e
a'oraa ra.
«
Hoi mai nei matou i to matou oireiti, i Congénies nei, i Eperera.
râ, no te mea tè tamau noa ra te toetoe i taua oire
te paari ra te pape i te pô. — No tera ra to’na taeraa mai,
inaha! ore noa’tu te mau faaararaa a te taote, ua a'o oia i roto
Ua oioi
roa
nei ;
iti, i Congénies nei. 1 te 11 no Me, ua a'o oia
hopea, i nia i teie irava : la ore ia taa le oto o te
i te fare-pureraa
i ta’na a'oraa
pû ra, na vai e faaineine ia’na iho e haere i te tama'i! (I Kor. 148). Faahiahia rahi! I te 16 no Me, i te ahiahi, i mûri ae i te hoe
rnahana hau e te parau ore,
to te Atua ïa titauraa ia'na.
I te poipoi 0 taua rnahana ra, e
piti tau tere ta’na i te oire iti
nei;e,i mûri a'e i te paiaraa avatea,e piti tau tere farereiraa ta
maua i farii i te utuafare: to te orometua no Congenies e to ta
maua tamahine hopea, to Helène Tehaameamea.
I te tamaaraa ahiahi, ua amu to'u hoa here i
te maa mai te papu
maitai.
pararahi noa ra maua, te tahi i mua i
oia i to'na upoo i mûri, i nia i te
paruru mûri no to’na parahiraa turairai, mai te pii, i te reo rahi
aue: ah\
Ua oti i reira te mau mea atoa no teie nei ao. « Ua
faaea te mafatu »; o ta te taote, tei tapapa-oioi-hia, i parau mai ia'u.
Te mau mea’toa ta te taote i tamata i te rave ia au i ta'u aniraa,
ei taaitoito i to'u hoa, ua riro ïa ei mea faufaa ore.
E no reira, ua rave mai te Atua i to'u hoa here ia’na ra, ma
tehau;aita e aroraa hopea ;aita e mauiui hopea.
Hoe hora i mûri a'e, te
te tahi, e, inaha!faarue aéra
.
.
.
I tau iho râ, aue! ua riro ïa pohe
mauiui rahi. I hinaaro noa na to'u hoa e ia faaotihia
to’na oraraa ma te toro'a, hoe â faaotiraa; aita râ oia i mana'o
I ta'na, aue ïa pohe maru e!
ei
mea
ua hope te tau o to’na toro'a. Ua faatia te Atua i to’na ma¬
na'o; ua rave faahou mai ia’na mai te ma'i ore, maori râ te hoe
mânehenehe rahi i na rnahana i mua i to’na titau faahouraahia.
Te tumu râ no taua mânehenehe rahi, ua mana'o ïa matou e:
no te ravai ore o te maa faaitoitoraa i to’na tino. Aita e inai hi-
e:
hinu; aita e pata, aita e tihota, aita
ù; — te reira mau maa, ua tarani topatapatahia.
nu, e aore ra aita rea; aita e
e
6
VEA
POROTETANI
I te poipoi i te 16, a tamaa'i maua, te rumaruma ra te rnahana
i rapae, e te toetoe e te ino atoa te tnau
parau api a te radio
na te hoe tare fatata i to maua. Parau aéra vau i to‘u hoa here e:
Aità vau i maramarama, mai teie rnahana, i te auraa
teie irava
te
Apokalupo (14-13): E ao to te feia i polie, mai te faaroo i
te Falu i pohe ai ra.... Pahono mai ra oia: I teie
poipoi, i ta‘u
pure, (ua màtau hoi o Purune i te tia poipoi roa i nia, no te pure
e te taio i te Parau a te
Atua, hoe e aore ra e piti hora), i teie
poipoi, i ta‘u pure, ua haamahanahana mai te Fatu ia‘u i teie
parau a Paul» i to Roma (8-18) e: E ore teie nei mau pohe e au
O
ia faite i te maitai
E
i te
au mau
e
faaitehia mai ia tatou nei.
hoa here e, e nehenene paha teie rata
ia faataiohia
ekalesia i Raro e i Tahiti mà ei haamanaoraa ia Purune
orometua o tei here i te feia maohi e o tei mâtau i te pure, i te
mau
taaê, ia ratou. I hinaaro noa na oia i te faaoti i ta’na hoi raro nei, i pihaiiho ia ratou. Ua mana‘o râ te Tomite no
Paris e: no to’na paari rahi rnatahiti, e mea maitai a‘e eiaha oia
pure
roraa
ia hoi atu i Tahiti.
Ua mauiui oia i taua faaotiraa ra.
Ë haamaitaihia te feia parautia ia manaohia ra. Mas. 10-7 v. m. —
E hoa ino mâ, haamanao atoa mai ia Purune vahiné e i ta’na
mau tamarii, i te aro o te Atua, i ta outou mau
pureraa fetii.
la ora na outou, to outou hoa i te faaroo:
Purune vahiné.
Te
—
Elephane e te lore.
( Ë aamu Âferita ).
I taua rnatahiti ra, aita e hopea to te anotau
ûa! E rriea riaria rahi! I tera
i te mau ururaau meumeu
rahi o te fenua. Ua î te mau pû pape e te mau pape rii; ua vai pue te mau
anavai rarahi
E te maraa noa ra hoi te pape i nia i te fenua.
No reira, faarue ihora te elephane i to’na nohoraa pouri, i te ururaau,
ia ore oia ia paremo — E, ia’na i tae i te hoe anapape mai te imi i te
vahi huru papa'u, no te haere i tera mai pae, inaha! to’na ïa iteraa i te
hoe iore, te painu ra, i nia i te hoe amaa raau, mai te pii auê e;
E te elephane e! E paino elephane! Aroha mai ia‘u! Faaora mai ia‘u!
Ua hio aroha ihora te elephane i taua iore iti ra, tei hope te riaria. Faarnahana e i tera rnahana, te topa noarateûa i nia
—
aéra i to’na ihu roa, rave mai nei, e tuu atura i nia i te pae. — Ai¬
ta râ i tia i te iore taua faaearaa ataata ra; ua paiuma râ oia i nia i te fûa
toro
no
te
elephane, mai te parau tàpù ia‘na e : eita roa oia e faarue faahou
ia’na.
Haere ihora te
elephane na roto i te pape, e, i to’na taeraa’tu i te tahi
pae, inaha! paia roa aéra oia i te hoe faaapu mei'a e i te hoe faaapu ma-
POROTETANl
VEA
niota.
7
Aita râ e ravea i te ûa! E ûa! Te ûa noa ra, e te haere noa ra
nia. E, eita te elephane e maitai ia tamau faahou i to’na nohoraa
i raro i te mau vahi ururaau, a pohe i te pape rahi. No reira, hahaere noa
atura na tau‘a rii e piti i to raua haereraa, e ua tae atura i te hoe vahi
papu, ateatea maitai, e te teitei ; teie râ, e vahi matie ore, e te ofafai ana‘e,
Aita e ururaau faahou, maori râ, te tahi tau tumu raau teitei roa, e te varavara roa, e te tumu pa‘i‘a rahi. — No reira, aita ta raila e maa faahou,
e ua taoto noa’tura te
elephane i te tumu no te hoe o taua na raau ra,
ta’na i tamata hoi i te huri i raro, mai te manuia ore. Te mana'o ra oia
e: Ua tae to’na mahana
poheraa.
1 reira râ to te iore faarueraa i to’na hoa elephane e to’na paumaraa,
—
te pape i
mai te
te
oioi, i nia
roa
i te
mau
amaa
teitei
no
taua
raau
ra,
l te iteraa
elephane i te reira, to’na ïa piiraa e; Aue hoi aue! Ua fatata vau i te
pohe, e te faarue nei te iore ia‘u! Te reira anei te huru o to’na haamauruururaa
mai
Te feruri
ia‘u, o vau i faaora aenei ia’na i te pohe?
oia i te reira
mana'o,... a topa mai ai, e ati noa
ia’na, te hoe mau pûpâ huero e rave rahi. Ua ite atura te elephane i
te auraa o teie ohipa; e ua amu noa oia i te mau huero ta te iore i fa¬
arue noa ia’na... e tae noa’tu i te mahana i faaea’i te
ûa, e i roroma faa¬
hou ai te pape i nia i te fenua. No reira, no te iore nei i ore ai te ele¬
phane i pohe ai, i taua anotau pape rahi ra.
noa
ra
mau
a'e
E teie nei, e imi tatou i na auraa rii
teie
no
1. £ taaturu tatou ia tatou iho I E pahono
Eita to hamani maitai e moe. A
rave
rahi
te
aéra
2. Eiaha
â ratou ei tauturu e ei maitai
3. Eiaha
e
i to sitona i nia i te pape.... e
mahana, e roaa faahou mai.
vahavaha i te
e
ueue
aamu:
te aroha i te aroha !
mau
no
manu
rii nainai
e
te. paruparu; e riro
tatou, araua'e.
ia tatou te haamaitai i tei haamaitai mai ia tatou. Sal.
moe
103. 2.
4. Te iore
i nia i te
painu nei,
mau
o te mau tauréarea
pape pue e
rii ïa, te feia aroha tei painu
te reru o teie nei
ao, e no
te hara. Te ele¬
phane râ, o oe ïa, te feia faaroo o tei imi ïa ratou ia ora. Te vaira râ
te mahana
e
haamaitai atoa mai ai ia outou i tei aroha mai ia ratou.
5. Te iore
painu nei i nia i te moana o te pouri e no te mau tiaturiraa
etene ïa o tei riaria i te pohe. Te elephane râ, o te mau
ekalesia o te Fatu, o te mau Sotaiete faatupuraa parau o tei tono i te mau
orometiia i ô te Etene, e te mau bibiha hoi, ia umehia mai ratou i te ora
auraa-ore: o te mau
o
te .Mesia. Te vai
turu ai oia i te
no
ra
râ te mahana
e
maramarama’i te iore
nei, e e tau¬
elephane, e e riro ai oia ei oaoaraa rahi no te Ekaresia
lesu i te ao nei.
8
VEA
POROIETANI
P^RAU
1. Ua oti te tabi buka iti
te
mau taurearea
aoraa
feruri parau.
RII
^PI
(30 a'oraa) ei tauturu i te mau taeae api e
(Hoe afa).
2. E
putuputu te Apooraa no te tuhaa hoe (apatoerau) i Papeete-Paofai, i te
mahana piti, i te 10 no fepuare nei; e putuputu to te Tuhaa Piti i te mahana maha, i ,te 12 no
fepuare. la oti roa te mau faaapiraa diatono na mua a‘e,
tia’i.
e
—^
3. Ua faaroohia e, ua
haapao maitaihia te Hepetoma Pureraa i te mau
paroita atoa; e ua mahauahana te aau i taua mau farereiraa oaoa.
4. Ua pohe ta‘ue o Tihoti Bambridge, tei riro ei Tavana no te oire i Pa¬
peete, i te 19 no Tenuare, e ua huna hia i Hamuta (Pirae) i te 20 no TenuaE hunaraa taata roa, e te hanahana rahi mau. Te faaite nei te Vea i to’na
aroha i te utuafare ati nei, e i te mau fetii.
re.
5.
Te Tamai Rahi:
a] I Rutia. Te papu noa nei te rê rahi no Eutia, e te otohe noa nei o Purutia
i mûri. No teie iho nei te roaa faahouraa i te Rutia te oire tumu roa no
oire
rarahi:
Mcjdisk;
faehaurahi purutia i faatitihia i reira. — No reira
tapapa nei te purutia (i taua area ra) i te hoe mau leni i mûri, i te pae
i Smolensk. Te tahi râ maitai rahi no taua rê ra: o to Moscou (te oire
pû)
atea-roa-raa i te leni tama‘i, i teie nei. E ua parau hia e: na Hitler iho e
to’na mau tenerala api teie aroraa i Mojaïsk i faatere; e ai ta oia i manuia. —
Ua tano atura te mau parau faaararaa ta to’na mau generala matamua i faaara ia’na; eiaha e tamata i te haru mârô ia
Moscou, eita e roaa i teie tau. Eita
e
e‘a
maaraa
e
te
te puai no na aito rutia e maha: o generala Vorochilov e to’na nuu;
generala Toetoe, e o generala Hiona, e o generala Vari-meumeu! E teie nei
e pohe rahi to te mau
purutia i taua na aito ra.
Ua otohe rahi atoa te purutia i te pae i Leningrad, e i te pae i Orel-Kharkow, e i te otue-motu i Crimée. E te parau nei Rutia e:eita ta’na mau tupaie
roaa no
0
raa
e
faaea i teie tau toetoe rahi.
6.1Lihia-Tripolitaine. Ua oti atura te afa matamua o te ohipa a te paratane. Ua
marari te hoe mau area rarahi; ua pau naoire etaeta rahi no Bardia, no Solium
e
no
Halfaya i te nuu-amui: e mea itoito roa te mau pahi-reva no Farani-
Tiama i taua
mau
aroraa ra.
Ua huru faito e 35.000 faehau Purutia-Italia i
mai, ia amuihia, e te tauhaa rahi. I teie nei râ, te toe nei te piti o te afa
o te
ohipa, oia hoi te aro i te nuu Purutia-Italia tei tarava mai te oo‘a ra i Syrte
(al-Guihela) tae noa’tu ia Tripoli te oire pû no taua aihuaraau Italia. — E afa
etaeta râ, ia manaohia, no te mea, e tauturu etaeta Italia - Purutia i to raua nuu
e vai i reira.
E te opua nei raua i te haru na.roto i te puai, i te fenua motu
a te Paratane ia Melita, o tei
haapeapea i ta ratou mau raveraa.
roaa
—
e] 7e tamai Tapone. — Te haere noa nei o Tapone i mua, i te mau pae
fenua i Malaisie, ei te mau fenua Holane ta ratou e aro nei. Aitâ te mau
fenua Manila i roaa ia ratou; e mea etaeta te Marite i reira; ua rahi roa râ
Tapone, e ta ratou mau ravea, no te fatata to ratou fenua, e no te rahi o to
mau nuu pahi reva e te nuu moana. — Te etaeta noa ra râ te oire
pare
rahi, o Singapoore. — Ua amui maitai o Tinito-Tiama i te Paratane e i te
Holane.
E rê rahi ta te Tinito i nia i te Tapone i Tchang-Ha. -— E riro
te tamai i te pae Patifita nei i te niaoro. Te hinaaro nei râ o Paratane-Marite-Rutia i te haaparuparu roa ia Hitler na mua; e ia oti, fariu mai ai e rave
ratou
—
maitai i te
Tapone. —
6. Ei te ava‘e i
mua te mau
Imprimerie Elie F, JUVENTIN
moni tauturu
—
Rue
du
e
faaitehia’i.
Commandant Destremau.
Fait partie de Vea Porotetani 1942