EPM_Vea Porotetani_194201.pdf
- Texte
-
'
\
ulltyil
Te 42
.r
0
^
;
te Matahiti
—
TENUARE 1942
Hihi 1.
—
VE A POROTETANI
AITA’TÜ
TAATA'TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAO
TE Mesia RA O lESU. — I Koi’inetia 3, 11.
E NIÜ E TIA I TE
HIA RA, OIA
HOI
HOO I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
1942
-
la
ora na
HOÉ; HOÊ TARA 3 TOATA
Directeur-Gérant.
i te matahiti api
Na roto i te aroha o te Atua, ua farerei
Te faaite nei te Vea Porotetani i to’na
1942
tatou i te matahiti api nei. —
aroha tumu i to’na mau hoa
here, tei riro ei utuafare rahi fetii hoe.
aroha
-
Te hapono nei oia i to’na
:
I to’na mau hoa e vai i te atea e, e o tei parahi moemoe noa (Tua¬
motu, Nuu-Hiva) ; o te Vea ana‘e paha to ratou fetii iti faaroo ta
raton e farerei nei i tera ava‘e e i fera ava‘e ei faaitoitoraa ia ratou ;
I te feia pohe n>,a‘i, tino paruparu, i tei roohia e
rahi i roto i te oto e te mihi, tei paari te tino
te ati, o tei pa¬
I te mau tamaru-faehau tei taaê ia tatou i nia i te leni ; e to te
faehau i Tahiti mà nei ; oia atoa to ratou mau fetii (metua,
aua
vahiné, tamarii) e vai i mûri ;
I tei parahi i roto i te oaoa, ma te haamaitai i te Atua, o tei faaherehere ia ratou i teie tau ;
I te mau orometua tahiti, e ta ratou mau ohipa e rave nei, ma te
i‘oa 0 te Fatu, i to ratou mau paroita;
fenua nei, mai te Tavana Rahi e ta’na mau
te mau tavana tahiti, e te feia toro‘a ;
I to tatou metua here ia Parani i roto i to’na fâahaehaaraahia, e
i roto i to’na faatiafaahouraahia e tiaturihia nei ;
la Farani Vi-ore e te mau aito tei tamau i te aroraa ia upootia te
I te feia mana no te
apooraa,
Tiamaraa, te
Parautia, te Parau-mau e te Aroha ;
I te mau Hau amui, ta tatou e tiaturi nei e : na roto ia ratou e upoo¬
tia’i tatou i teie Tamai Rahi.
Ei ia outou atoa na te maitai e te hau i teie matahiti api nei. —
Eaha to tatou hinaaro tumu, no teie mnca'hiti ? o te hau ïa, ia au i te
reo 0
rahi melahi ; Ei hau to teie nei ao ; ia ite-au-hia-mai
taata’toa. -la rê te tamai o te Parautia e no te Tiamaraa.
te tiria
te mau
>*
VKA
2
POROTETANI
P
K
E ani tatou i te Atua ia faaea te itamai riaria nei, te mau araahamaharaa i rotopu i te mau nunaa : ia ore te feii, te mana’o ino, e ia
urootia te aroha. — E ani tatou la’na ia^hoi mai to tatou mau titi,
e to tatou mau tamarii ; ia faaorehia te taiâ e te matau i roto i te
aau
taata; ia màhâ te poiaraa o te tino e o te varua ; ia
au i to te. aau hinaaro.
haamorihia
te Atua ia
E pure tatou i te Atua ia tauihia te aau o te taata ; ia faatupu te
ati rahi o te tamai i te tatarahapa ora, e ia pee to te ao i te Atua ora,
ta ratou i taiva e i faaino.
la hau to tatou fenua Tahiti, e te mau
te mau taata i te Parau a lehova.
Ekalesia
a
te Fatu, e ia faa-
roo
Mademoiselle Emilie Hélène Bânzet
Ua
tatou hoa here, o Mademoiselle Emilie Banzet,
Haapiiraa tamahine no te Sotaiete
i Papeete. — Mai mua mai to’na pohepolieraa i te ma‘i, e to’na
haere maiteraa i raro. E paari mau râ hoi, no te mea ua fatata
polie
roa to
te faatere faaturahia nota tatou
roa
oia i te 89 matahiti. I te avatea maliana niaa, 13 no titema to’na
faarueraa i teinei ao, e ua
hunahia i te aua i Paurani, i te sapati, i
Titema, i te liora ahiahl. — Na na orometua Taiete i faa¬
tere i te oroa hunaraa : na M. Cliarpier te pureraa fetii i te pô mahana
maa, e na’na’toa te pure revaraa i te fare o Viénot mâ (tei reira te
te
14
no
nia'i); na Verenie, Peretiteni, te pureraa rahi i Paofai, e na M.
Rey-Lescure i parauparau i te pae apoo. E taata rahi tei haapao
i taua oro‘a hunaraa : te mau tamarii no na haapiiraa Taipte, te
mau vahiné tei haapiihia i mutaaihoeto tatou hoa, te mau papaa
e rai^e rahi, te paroita i Papeete, e na orometua tahiti e 5. Na
Tearo, orometua t Arue i aroha’tu ia’na i te pae apoo, ma te i'oa no
te tino orometua no te Apooraa Rahi.
*
*
E vahiné paroo
*
tei taa'e ia tatou ei te fenua Tahiti.
—
Ua fanau oia i Farani (hitiaa o te Rà) i te 10 no Tenuare 1853.
E orometua'a’o to’na metua tane. Tei roto i te utuafare metua
to’na
haapiiraahia i te mau ite matamua; i mûri a‘e, ua haere
haapii i te reo eremani ; i mûri a’e i te tama‘i
oia i Eremani e
no
Farani-Purutia i te matahiti 1870, te roaaraa mai ia’na te
brevet rarahi a te Hau, e te toro’a
haapii tamarii.
—
E
ua
mau
haa¬
pii oia 12 matahiti i roto i te hoe haapiiraa teitei na te mau
porotetani i Montbéliard, mai te tauturu i to’na tuaana
vahiné, ia Sophie Banzet, tei riro ei Faatere no taua haapiiraa ra.
A tae’tu ai i te matahiti 1885, to’na ïa pûpûraa ia’na iho no
te ohipa a te Fatu i Tahiti nei, oia hoi te Haapiiraa Taiete no
te mau tamahine i Papeete — Ua putapu roa to’na aau i te reo
,
tamahine
h.
^
VEA
I#'
‘•i,
3
POROTETANI
^
i Montbéliard e ani
i te mau orometua vahiné haapii, ia haere mai ratou i Tahiti
nei e haapii i te mau tamahine tahiti i te ite, e i te mau haapaoraa nehenehe tumu mau.
Ua peapea roa to’na mau hoa i Farani i te hioraa ia’na i te
haereraa mai i Tahiti; ua parau ratou e: e mau'a to’na ite, to’na
aravihi, to’ria itoito i Tahiti ; ahiri râ oia i parahi noa i Farani ! —
Aita rà oia i mana’o e: e rnau'a to’na lere c ta’na ohipa i Tahiti.
E oia mau ilip â! Ua ite to Tahiti taatoa i to’na huru mau, na
roto i na matahiti e 50 e tiahapa i faatere ai oia i te Haapiiraa
Tamahine Vienot i Papeete. — Ea-ha mau to’na huru?
a
M.
Charles Vienot, orometua, tei tae roa
E vahiné upoo maramarama roa
1.
ore! I to’na taeraa mai i te fenua
teie,
nei,
ua
e le aau itoito tuutuu
tapû oia e: e faariro
haapiiraa ei haapiiraa numcra hoe, no te pae o te ite,
hiopoaraa rarahi e no te pae o te mau haapaoraa maitatai e au i te vahiné tahiti ia haapao, i roto i te
utuafare, e i roto i te Ekalesia, e i nia i te fenua. .—
.Ua 1000 e ua 1000 te mau tamahine i hatipiihia e ana, e o tei
haamaitai i to’na i‘oa i teie nei, no te mau iioroa tei roaa mai ia
ratou, na roto ia’na.
oia i ta’na
e
te manuia i te mau
2.
—
mahorahora. Ua riro
E Vahiné aau
roa
to’na aau i te
— Ehia taurearea tane e te vahiné ta’na
te tino e i te pae o te faaroo.
Te feia’toa tei haere ia’na, aore ïa i haapaehia e ana. 1 te mai
rahi i te matahiti 1918, e hia aiû otare ta’na i faaaniu i ta’na haa¬
piiraa e paari noa’tu.
3. E vahiné here rahi i to’na a.i‘a ia Farani Ua tauturu roa
oia 1 te mau tamarii tahiti tei reva’tu i leTainai Rahi matamua.
I te hioraa te Hau Farani i te reira mau huru, ua tafetia oia ia
mau
ati
no
te ui
api
i tauturu, i te pae o
Banzet i te Fetia Rahi
4. E vahiné faaroo.
na
roto i
—
taua faaroo ra.
Hanahana.
—
Pohe noa oia, le parau noa mai ra oia
—
i Le utuafare no Ed. Ahnne (toiia etii
( lei raverave ia’na e tae noa’tu i le hopea);
Te aroha nei te Vea
mau) e no Ed. Vienot
[44
-
e te
faaitoito nei te Vea i te mau vahiné 0 tei haapiihia e
haapaoraa nehe¬
ai to’na roo c ta’na
Banzet, ia faahotu ratou i te rnau parau e te mau
nehe ta
(f'
'
Banzet i haapii ia ratou, e ore
ohipa e horomiihia’i e le pphe.
'V,
VEA
POROTETAN
Haapiiraa Bibilia
Te perophsfa ra o leremia.
I,
To’na parauraahia, e te maoro
i to’na toroa peropheta.
—
o
to’na faatere-
raa
haaraaramarama ia tatou i taua
vahi ra.
Ua faataa te Atua ia’na ei peropheta i te ànotau no te arii ra
no losia a Amona, i te 13 o te matahiti o te hau no’na ra ( 1: 2). E riro e,
e 20 matahiti to losia i reira; e e 20 a.toa matahiti to leremia i reira. Teie
rà, e mea maoro roa to leremia faatereraa i to’na toroa; e ua mâtau oia
i na arii hopeaeS no luda.
I te tau no losia, ua a‘o oia i te taata ia tatarahapa i te mau ino riaria ta
ratou i rave i te anotau no Manase. — Ahiri losia, te arii paieti no luda,
aore i pohe vave, i te vai apiraa, i te tama'i i Megido ( 2 Arii 23 : 29-30),
e ravea rii â paha to te ora o taua nunaa ra. Aita râ, e ua monohia losia e
ta’na tamaiti e lehoaza: e 3 noa iho avae to’na ariiraa, hopoi-titi-hia àera i
Babulonia.
Ua monohia râ oia e to’na iho teina, e Eliakima-, ua ruri-ê-hia
to’na i‘oa e Pharao oia hoi o lehoiakima (o ta lehova i faatia, te auraa). Aita
râ teie tau arii i faatia i ta lehova. Hoe-ahuru-ma-hoe matahiti to lehoiakima
ariiraa, e inaha! ua haere noa te ino, e te mau hara o te taata i mua. Aita
i faaroo i te mau haapiiraa a leremia; o ta te mau peropheta haavare râ;
ua orure ratou i te hau no te arii no Babulonia, o tei tae mai i lerusalema, e ua faautua i to luda (utua moni) mai te faauta i te hoe mau taata
i Babulonia (Daniela te tahi). — Na ta’na tamaiti, na lehoiakima i mono
ia’na; e hau poto roa: 100 noa iho mahana; e ua faautahia i Babulonia
oia e to te utuafare arii, e na taata 10.000.— O Matania te arii hopea,
oia hoi te tamaiti hopea no losia; ua ruri-ê-hia râ to’na i‘oa e Nebukaneta,
maori ra : o Sedekla (Parautia a lehova, te auraa). E arii aau paruparu, o tei
matau i te mana no te mau enemi no leremia, o tei huri ia’na i roto i te
fare-tapearaa. Hoe ahuru-ma-hoe matahiti to Sedekia ariiraa, pau ihora lerusalema ia Nebukanesa i te pau rahi hopea e te riaria rahi (Mat. 586).
I mûri a‘e i te pauraa no lerusaleraa, ua faaea noa leremia i lerusalema e
i te fenua no luda.i te faaitoitoraa i to te fenua tei toe mai, e i te mau titi
i Babulonia — E i te hopea, ua tae roa leremia i Aiphiti, tei reira to’na
Na te Pene
Hoe no te buka a leremia e
—
—
poheraa.
Mai te mahana
no
losia
roaa
ïa
toro'a
e
mai â i titau ai lehova ia
leremia, tahua i Anatota, i te tau
(mat. 628) e tae roa mai i to’na poheraa i Aiphiti (mat. 675) ua
53 matahiti; o te maoro ïa no to leremia tamau maiteraa i to’na
psropheta, mai te aueue ore,
ia au i te parau ta lehova i fafau ia’na
maitiraahia: Inaha! Ua faarirohia oe e au i nauanei, mai te oire
faaetaetahia, mai te pou auri, e mai te patu veo i teie atoa nei fenua. (1-18).
i to’na
—
Te vai alura
—
K
-V.
VEA
E parau rii api no
POROTETANI
5
ô mai i ta tatou mau tamarii faehau
Lonedona
(Londres) 7 no Atete i9H.
Peretiteni no te Apooraa Rahi
e vai i Papeete na.
E te Peretetini e, te tumu tou nei mana'o i tupu mai ai, no
te papai atu ia oe i teie maa parau iti poto roa, no te mea ïa, i
te mahana matamua mau i tapae mai ai matou i teie fenua Paratane nei, i te pû mau o te Nuu Farani Vi ore, e teie ta matou i
farerei i taua maiiana ra, maori ra ïa: o te hoe ïa taata tapaotoru i te haereraa-mai e aroha-rima-roa mai ia matou, tamarii
Tahiti. E ua faaite mai oia e o vai rà o’na, to’na toroa, e mai hea
mai oia, e ua mauruuru roa atoa i te farereiraa i te mau tamarii
Tahiti i te fenua Paratane, no te mea te vai ra to’na tuahine i Ta¬
hiti, 0
Vernier. E ua mauruuru atoa hoi matou i te farerei¬
raa i taua Orometua nei.
E te i‘oa o taua Orometua nei o te
Aumônier Ghristol ïa. E ua ani mai taua Orometua nei ia matou
pauroa no te haere i te pureraa i te tapati, e ua ani atoa mai
oia ia matou pauroa no te tamaa i to’na fare, iafaaoti te pureraa.
E> ua tae mau â matou i taua pureraa ra e i taua tamaaraa ra,
e ua paoa to matou aau i te faaroo faahouraa i te pure farani
i rotopu i na ava'e e 4. E i te piti o te tapati ua rahi roa te
mau tamarii Tahiti i tae i te pureraa e ua tamaa faahou matou i
to’na fare i taua tapati ra. E ua mauruuru roa taua Orometua
nei no te rahi matou i te pureraa e ua noaa matou e 25 taata i
taua tamaaraa ra. E ua mauruuru roa atoa hoi matou i te farii
poupou a taua Orometua nei i nia i te mau tamarii Tahiti.
E teie ta te Orometua parau ia matou i mûri a‘e i te tamaaraa:
ahiri to‘u hoa e tei pihai iho ia‘u ra, e rahi roa’tu â ïa to’na
farii poupou maitai ia matou, maori ra tei Farani oia e ta’na
mau tamarii i roto i te faahohoni a te enemi. E ua tupu to ma¬
tou aroha i taua Orometua maitai nei, no te mea e taata aau
Na Verenie Orometua,
aroha i te taata, teie nei Orometua.
Tahiti, i to matou
aroha e i to matou mauruuru rahi ia Verenie Vahiné i te hamanl
maitai a to’na tuaane i nia ia matou, tamarii Tahiti, tei taaê
mai i to ratou ai‘a here, e i ta ratou mau haapaoraa taatoa.
E teie tau parau hopea, iaorana outou e tatou pauroa i te
aroha o to tatou Fatu mau ia lesu Metia. Amene.
E
^
^
-
no
reira te faatae atu nei matou, tamarii
Na tonaoutou
hoa iti,
William Faremiro,
VEA
6
payai mai nei taua Oromelua lapao-loru, i to’na tuahine
Te
vai i Tahiti nei:
c
.
.E riro
.
hana
POROTETANI
paha
ta‘i rii to
e, ua
oe
tau apoo taria i leie tau ma-
no atete) no te mea e oaoa iti rahi to‘u i te farerel-tinoi te lioe tiaa rahi tamarii tahiti no ta outou mau paroita,
(11
roa-raa
ua maoro
to matou tauaraa parau ia outou e i to outou
fenua ruperupe — I te sapati i mairi aenei, e au mai te pitiahuru tamarii tei tae mai i te pureraa, e i mûri iho, i ta’u
airaamaa. Aue to ratou oaoa i te farerei faahouraa ratou ratou
e
iho; mai te mea ra e, te huti ra ratou i te aho reva no Tahiti.
E ua himene mai ratou ia‘u i te mau himenereo tahiti 1 Te nehenehe o to ratou mau reo e! — Te mana'o nei au e, e farerei
faahou vau ia ratou i te mahana maha nei, i roto i to ratou
puhaparaa, e ere atoa i te mea atea roa, mai onei; e e tamata
vau i te farerei pinepine la ratou, i to ratou faaearaa i teie fenua...
P^RAU RIS
E
I.
mau
—
rii haamaramaramaraa.
parau
Ei tautururaa i te
Hepetoma-pura (4 -10 Tenuare).
üa haponohia te mau tumu-pureraa i te mau orometua e i
Taha paroita. Faaineine maitai tatou i taua oliipa tumu roa, tei
e
to tatou mau
tupuna
te mau au-
faatuaroihia
faaroo (ua mairi te hanere matahiti i teie nei). la riro
ei taviri haamaiiitiraa i te mau uputa haamaitairaa no nia
ia faufaa-mau-hia to te ao taatoa nei e te Hau Evanelia i ô tatou
nei, i taua Hepetoma-pureraa. — Haamana'o râ i ta tatou i parau aenei (Vea
ta tatou mau pure
mai,
e
1937).
huru
Te
te pure e au
o
ia purehm: eiaha ei
pure
faaue-noa-hia
e
tei
tamau-aau-noa-hia. — Ei mau pure onoono râ, inai to te taata tei ûâna
to’na hinaaro i te ora o ta’na mau tamarii — Ei pii! ei auê! (mai ia lakoba
i te pape i laboka); ei marôraa (mai ia Mose
raa ia lebova) ; ei auiraa tuutuu-ore (mai ta te
parautia-ore ).
la opereliia te
mau tumu pureraa
i nia i te mou‘a, i to’na mârôvahiné ivi i te aro o te haava
i te feia tei faataahia na mua a‘e,
ia nehenehe ia ratou ia feruri na mua a‘e,
i ta ratou
e
e
tia’i ;
ani i te Atua.
purel Na te taeae lioi tei faataahia i roto i te Apooraa diatono t—
liai rii i te hoe maa taime iti poto, peneia'e o
aore ra te tahi tuahine i te pure i nia i teie
pure.
Aita râ teie faataaraa e faahepohia nei.
Na vai
e
la oti râ ta’na, e mea maitai e
te hinaaro atoa te tahi taeae e
tumu
.
.
maitai ia faaravaihia e te taeae na’na te pure, te tumu pure i
horoahia ia’na. — Ua haapotohia te tumu pure i neneihia; tei te taeae râ te
E
mea
faaravai, mai te ou‘a
II.
—
Ei te ava‘e
hoe
rii
mau
•
ore
Ei tauturu i te
au
no
i rapae.
mau
Tenuare
e
maitiraa diatono i te ava-e Tenuare 1942.
maiti-api-hia’i,
e aore ra e
faaapi-faahou-hia’i te
.diatono.— No reira,te faataa faahou nei te Vea i te hoe
ai,
mau
vahi
,
TV*
VEA
7
POROTETANl
diatono no Tenuare e maüihia’i te tabula no te feia
Paroila, oia hoi to te mau diatono, to te mau taeae, to te mau tuahine, to te mau imi manao, to te feia faaipoipo e to te mau taurearea haapaoraa nelieuelie tei taeuhia te matahiti.
2.
Na taua apooraa diatono no Tenuare e feruri i te unau diatono o te faaapihia e te taeae (e aore ra: na taeae) e au no te toro'a diatono, mai te mea
e inaitiraa faanavairaa to tupu atoa i roto i te Paroita.
3.
E ia tao i te tapati pororaa matamua (i Tenuare) na te orometua e faaite
maramaramà i mua i te aro o te Paroita i te huru o ta ratou feruriraa, ei hioraa ohie na te paroita, ia tae i te sapati maitiraa.
4.
E 2 sapati pororaa; e ia tae i te toru o te sapati, o te maitiraa ïa, ia
1.
I roto i te apooraa
—
maiti
no
te
—
—
—
oti te pureraa avatea.
5.
E mea tia roa i te feia ruau,
—
paari
roa,
pohe ma‘i, e fifi ralii tumu itei te lioe vehi rata, hapono
maitai-hia to ratou, ia papai i ta ratou tiketi i roto
atu ai i te orometua na roto i to ratou diatono.
6.
—
rahiraa
E
o
mana
te feia
maitiraa, mai te mea ua tae mai te afa e hoe vaehaa no t«
maiti, e mai te mea ua roaa mai i te feia i tuuhia i te maiti¬
te
te mau tiketi tei tae mai.
roaa ra, aita te maitiraa i mana; rave faahou i te
piti 0 te raveraa i to mûri ilio Sapati, mai te haapao noa i te reo hau, i reira.
III. Te Tama'i llahi (24 no Titema) :
te
ra
raa
7.
—
afa
e
vaehaa
Aita taua
na
no
vahi i
avae parau rahi te avae Titema — Ua mana'oliia e: e faaea rii
taraai i taua avae ra no te tau toetoe e te Vero, e inaka! e mea
ino i te mau vahi atoa.
E
l
0
te
1. I Rutia.
titau i
te
na
—
te u‘ana
puai roa
I te avae' i mairi aenei, te patu noa ra te Purutia i mua
e ia Leningrad. E te mana’o ra te taata e: e
oire ia Moscou
paha Rutia i te paruparu i te hopea; E inaha, e
oliipa
maere
mai
riro
tei tupu i te ho-
pea no Noema. :
üa piarari te lenia
te Purutia-, uatomo te Rutia, mai te puai rahi na te mau
parari, i te otia fenua Ukraine, i te oire i Rostow. — Aita ta te puru¬
tia e ravea i te itoito taaè roa a te Rutia; no reira, ua otohe ratou, e ua hoi
faahou i mûri roa, mai te 100 kilometera te maoro ; e ua roaa faahou mai i
Rutia te hoe mau oire Rutia e rave rahi roa, e e tao‘a pau iti rahi tei mahere
ia ratou, i to te purutia otoheraa. — Oia’toa i te area tamai, i fatata mai ia
Moscou (te oire pu no Rutia) e ia Leningrad. Ua fatata roa hoi te purutia
i te tae i reira; e inaha! parari mai nei to ratou leni, i te nuu Rutia
e ua
horo pupara noa te j)urutia i mûri, i nia i te hoe mau leni api mai te faarue
i te tauhaa rahi roa i roto i te rima o te Rutia — E te aua‘u noa ra te Ru¬
tia i te purutia i teie nei â; eita ratou e faatia ia haamâhâ rii te purutia i
te aho o te rohirohi, i teie tau toetoe rahi, tei tauturu rahi i te Rutia. — E
rê. rahi roa’tura ta te Rutia i teie taie e ua anaanatae roa ratou. Ua ino atu
ra te roo vi-ore no te mau nuu jjurutia: a tahi l'a to ratou inoraa, e te haere
noa ra taua ino ra i te rahiraa. Teie tetapa’o: E rave rahi te mau generala
purutia tiaraa teitei roa, tei tuuhia i mûri e Hitler e ua haru Hitler iho
i te faatereraa no te nuu purutia. Ua parau oia e: na roto Lte hoe orama i
vahi
t
TW
;
na
reira’i oia.
[Aferita). — E re rahi atoa ta te Paratane'i, reira e te
nei te Purutia e te Italia i teienei.
2. ILibia-Kurene
otohe
noa
VEA
8
POROIETANI
hopea no te avaeNoema to te Paratane tomoraa na te otia no Aii te fenua aihuaraau italia, i Libia-Kurene — E mau aroraa veavea
rabi tei tupu i te otia mau, no te mea tei reira te mau nuu e te mau tank
no Purutia-Italia ; e ua ineine ratou no te tomoraa i Aipbiti-Paratane. Ua na
mua râ te Paratane i te tomo i roto i to ratou leni. — Ua paraubia e pau
rabi to’na pae, i te mau bepetoma matamua, teie râ, no to te paratane baaatiraa i te nuu Purutia-Italia, ua mau atura te enemi i roto i te boe upea iti
rabi
Üa iti te aburu tautani tei faatitibia; ora mai nei râ te tabi pae, na te
tabi parari i te tooa-o-te-râ. — Ua auau râ te Paratana ia ratou, e i teie
mabana, ua tae roa ratou i Benghazi, te boe oire âvâ, no taua fenua ra. Ua
afa te e‘a e tae ai te paratane i te otia no taua aibuaraau italia; ua peapea roa
Hitler-MussoUni i teie rê api a te paratane, e te paraubia nei e: e tapapa
paba te boe nuu purutia api (o te na Farani e na Paniola te baere) i taua
ati rabi api. — Mai te mea e na reira oia, e faaroo â tatou i te parau api,
I te pae
phiti
•—
—•
i te reira pae.
3. Te tamai api no
7 no Titema. — Mai
— O te parau api ïa tei tupu i te Sapati,
mai boi to tatou faaroorooraa e: e inoinoraa
Tapone.
mua
i te
rabi
Tapone ia Marite-Paratane, o tei ore i faatia noa i te mau opuaraa e
baruraa fenua na Tapone. Aita râ te mau tamataraa no te faabauraa
i teie peapea i pau, e inaba ! tairi noa’tura Tapone, i taua avatea Sapati ra, ia
Marite e ia Paratane. Tei “Vaibi” (Honolulu) to ratou topitaraa i te nuumoana Marite e te mau fare vairaa maubaa tamai, e te bui taata boi tei ori
baere noa, mai te bau, i tabatai. E piti manua rarabi no marite, e e 3 tor¬
pilleurs, tei ino i taua taime ra, e 3000 taata i pobe roa. — Ua na reira’toa
oia i te Paratane, i te pae no te oire pare no Singapoor: e 2 manua maitatai rabi
i tomo’toa i reira (Prince de Galles e o Repulse); e ua tapae te nuu tapone i
te mau fenua e raverabi i Manila, i Malay, i Hong-Kong e e obipa rabi ta Paratane-Marite i te faaûraa i teie mau nuu, tei tairi faabitimaue noa i te mau
to
te
mau
Paratane-Marite. Teie râ, e apooraa rabi ta te
mabana, no te feruriraa i te mau buru bopoia ta
nia ia ratou, e te ravea no te reira.
Ua parau
ra, e maoro
Hau amui i Marite i teie tau
teie tamai-parare e tuu nei i
te tabi pae e: e riro teie tamai i te oti vave
â! (1943-1944)
—
Te A.tua
anae te
(1942)
e
te tabi pae
ite!.
SAoni tauïuru i fe Ve‘a.
(Noeina-Titema 1941).
Papeete: Teotabi; 2;.Elie Terorotua: 10; Taebau v.: 1; X.: 2; TebabeTiaibo: 4;
Tanetua Ricbmond: 2; V. T.: 7; T. B.: 42; Lee Tini v. : 12; Ariioura ma: 6;
Atoni: 2; Toofa Maraetetoa: 2. — Punaauia: Taimanarii v.: 3; Claire Jourdain
Orofara: X: 12; Y: 8. ■— Tiarei: Marii: 1; Tetua v. 5; Tauraa Faua:
Pirae: A. B.: 105; Aunoa: 5. — Haapiti: Haapii a Moobono ; 2. —
Baraka: Pou 4; Fakarava: Manabune: 2. —
M“® Triffe: 12; Apabani: 12.
Rairoa: Tamatoa 6; Tiimai: 2. — Apia (Samoa): Miriama Betbam:
50.
Papara: Amaru: 2; Teura: 2; Orie v. 2. —
Ta amuibia: 331 f.
Moni Vea na te mau tamarii faeha%i:
2.
2;
—
—
—■
—
Papeete
:
M”® Vigor 84;
—
Pirae: A. B. 32-4-20
—
Orofara: X.. 6.
la amuibia: 142 farane.
Mauruuru!
iMPRiMEKiE Eue F. JUVENTIN
—
e
mauruurul
Eue du Commandant Destbbmau.
^
*
Fait partie de Vea Porotetani 1942