EPM_Vea Porotetani_194201.pdf
- extracted text
-
'
\
ulltyil .r
^
;
Te 42 0 te Matahiti
—
Hihi 1.
TENUARE 1942 —
VE A POROTETANI
AITA’TÜ E NIÜ E TIA I TE TAATA'TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAO
HIA RA, OIA HOI TE Mesia RA
HOO I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
1942
-
O lESU. —
I Koi’inetia 3, 11.
HOÉ; HOÊ TARA 3 TOATA
Directeur-Gérant.
la ora na i te matahiti api
-
1942
nei.
Na roto i te aroha o te Atua, ua farerei tatou i te matahiti api
—
Te faaite nei te Vea Porotetani i to’na aroha tumu i to’na mau hoa
here, tei riro ei utuafare rahi fetii hoe.
Te hapono nei oia i to’na
aroha :
I to’na mau hoa e vai i te atea e, e o tei parahi moemoe noa (Tua¬
motu, Nuu-Hiva) ; o te Vea ana‘e paha to ratou fetii iti faaroo ta
raton e farerei nei i tera ava‘e e i fera ava‘e ei faaitoitoraa ia ratou ;
I te feia pohe n>,a‘i, tino paruparu, i tei roohia e te ati, o
rahi i roto i te oto e te mihi, tei paari te tino
tei pa¬
I te mau tamaru-faehau tei taaê ia tatou i nia i te leni ; e to te
faehau i Tahiti mà nei ; oia atoa to ratou mau fetii (metua,
aua
vahiné, tamarii) e vai i mûri ;
I tei parahi i roto i te oaoa, ma te haamaitai i te Atua, o tei faaherehere ia ratou i teie tau ;
I te mau orometua tahiti, e ta ratou mau ohipa e rave nei, ma te
i‘oa 0 te Fatu, i to ratou mau paroita;
I te feia mana no te fenua nei, mai te Tavana Rahi e ta’na
apooraa, te mau tavana tahiti, e te feia
mau
toro‘a ;
I to tatou metua here ia Parani i roto i to’na fâahaehaaraahia, e
i roto i to’na faatiafaahouraahia e tiaturihia nei ;
la Farani Vi-ore e te mau aito tei tamau i te aroraa ia upootia te
Tiamaraa, te Parautia, te Parau-mau e te Aroha ;
I te mau Hau amui, ta tatou e tiaturi nei e : na roto ia ratou e upoo¬
tia’i tatou i teie Tamai Rahi.
Ei ia outou atoa na te maitai e te hau i teie matahiti api nei. —
Eaha to tatou hinaaro tumu, no teie mnca'hiti ? o te hau ïa, ia au i te
reo 0 te tiria rahi melahi ; Ei hau to teie nei ao ; ia ite-au-hia-mai
te mau taata’toa.
-la rê te tamai o te Parautia e no te Tiamaraa.
>*
VKA
2
POROTETANI
P
K
E ani tatou i te Atua ia faaea te itamai riaria nei, te mau araahamaharaa i rotopu i te mau nunaa : ia ore te feii, te mana’o ino, e ia
urootia te aroha. — E ani tatou la’na ia^hoi mai to tatou mau titi,
e to tatou mau tamarii ; ia faaorehia te taiâ e te matau i roto i te
aau
taata; ia màhâ te poiaraa o te tino e o te varua ; ia haamorihia
te Atua ia au i to te. aau hinaaro.
E pure tatou i te Atua ia tauihia te aau o te taata ; ia faatupu te
ati rahi o te tamai i te tatarahapa ora, e ia pee to te ao i te Atua ora,
ta ratou i taiva e i faaino.
la hau to tatou fenua Tahiti, e te mau Ekalesia a te Fatu, e ia faate mau taata i te Parau a lehova.
roo
Mademoiselle Emilie Hélène Bânzet
Ua
polie roa to tatou hoa here, o Mademoiselle Emilie Banzet,
te faatere faaturahia nota tatou Haapiiraa tamahine no te Sotaiete
i
Papeete. — Mai mua mai to’na pohepolieraa i te ma‘i, e to’na
haere maiteraa i raro. E paari mau râ hoi, no te mea ua fatata
roa
oia i te 89 matahiti. I te avatea maliana niaa, 13 no titema to’na
faarueraa i teinei ao, e ua hunahia i te aua i Paurani, i te sapati, i
te 14 no Titema, i te liora ahiahl. — Na na orometua Taiete i faa¬
tere i te oroa hunaraa : na M. Cliarpier te pureraa fetii i te pô mahana
maa, e na’na’toa te pure revaraa i te fare o Viénot mâ (tei reira te
nia'i); na Verenie, Peretiteni, te pureraa rahi i Paofai, e na M.
Rey-Lescure i parauparau i te pae apoo. E taata rahi tei haapao
i taua oro‘a hunaraa : te mau tamarii no na haapiiraa Taipte, te
mau vahiné tei haapiihia i mutaaihoeto tatou hoa, te mau papaa
e rai^e rahi, te paroita i Papeete, e na orometua tahiti e 5. Na
Tearo, orometua t Arue i aroha’tu ia’na i te pae apoo, ma te i'oa no
te tino orometua no te Apooraa Rahi.
*
*
E vahiné paroo tei taa'e
*
ia tatou ei te fenua Tahiti.
—
Ua fanau oia i Farani (hitiaa o te Rà) i te 10 no Tenuare 1853.
E orometua'a’o to’na metua tane. Tei roto i te utuafare metua
to’na
haapiiraahia i te mau ite matamua; i mûri a‘e, ua haere
i te reo eremani ; i mûri a’e i te tama‘i
oia i Eremani e haapii
no
Farani-Purutia i te matahiti 1870, te roaaraa mai ia’na te mau
brevet rarahi a te Hau, e te toro’a haapii
tamarii. — E ua haa¬
pii oia 12 matahiti i roto i te hoe haapiiraa teitei na te mau
tamahine porotetani i Montbéliard, mai te tauturu i to’na tuaana
vahiné, ia Sophie Banzet, tei riro ei Faatere no taua haapiiraa ra.
A tae’tu ai i te matahiti 1885, to’na ïa pûpûraa ia’na iho no
te ohipa a te Fatu i Tahiti nei, oia hoi te Haapiiraa Taiete no
te mau tamahine i Papeete — Ua putapu roa to’na aau i te reo
,
h.
^
‘•i,
3
POROTETANI
VEA
I#'
^
i Montbéliard e ani
i te mau orometua vahiné haapii, ia haere mai ratou i Tahiti
nei e haapii i te mau tamahine tahiti i te ite, e i te mau haapaoraa nehenehe tumu mau.
Ua peapea roa to’na mau hoa i Farani i te hioraa ia’na i te
haereraa mai i Tahiti; ua parau ratou e: e mau'a to’na ite, to’na
aravihi, to’ria itoito i Tahiti ; ahiri râ oia i parahi noa i Farani ! —
Aita rà oia i mana’o e: e rnau'a to’na lere c ta’na ohipa i Tahiti.
E oia mau ilip â! Ua ite to Tahiti taatoa i to’na huru mau, na
roto i na matahiti e 50 e tiahapa i faatere ai oia i te Haapiiraa
Tamahine Vienot i Papeete. — Ea-ha mau to’na huru?
a
M.
Charles Vienot, orometua, tei tae roa
teie, e le aau itoito tuutuu
nei, ua tapû oia e: e faariro
oia i ta’na haapiiraa ei haapiiraa numcra hoe, no te pae o te ite,
e te manuia i te mau hiopoaraa rarahi e no te pae o te mau haapaoraa maitatai e au i te vahiné tahiti ia haapao, i roto i te
utuafare, e i roto i te Ekalesia, e i nia i te fenua. .—
.Ua 1000 e ua 1000 te mau tamahine i hatipiihia e ana, e o tei
haamaitai i to’na i‘oa i teie nei, no te mau iioroa tei roaa mai ia
ratou, na roto ia’na.
E vahiné upoo maramarama roa
1.
ore! I to’na taeraa mai i te fenua
2.
—
E Vahiné aau
mahorahora. Ua riro
roa
to’na aau i te
api — Ehia taurearea tane e te vahiné ta’na
te tino e i te pae o te faaroo.
Te feia’toa tei haere ia’na, aore ïa i haapaehia e ana. 1 te mai
rahi i te matahiti 1918, e hia aiû otare ta’na i faaaniu i ta’na haa¬
piiraa e paari noa’tu.
3. E vahiné here rahi i to’na a.i‘a ia Farani Ua tauturu roa
oia 1 te mau tamarii tahiti tei reva’tu i leTainai Rahi matamua.
I te hioraa te Hau Farani i te reira mau huru, ua tafetia oia ia
Banzet i te Fetia Rahi Hanahana. —
mau
ati
no
te ui
i tauturu, i te pae o
4. E vahiné faaroo. —
na
roto i
taua faaroo ra.
Te aroha nei te Vea
Pohe noa oia, le parau noa mai ra oia
—
i Le utuafare no Ed.
Ahnne (toiia
etii
mau) e no Ed. Vienot ( lei raverave ia’na e tae noa’tu i le hopea);
tei
[44
-
e te faaitoito nei te Vea i te mau vahiné 0
haapiihia e
Banzet, ia faahotu ratou i te rnau parau e te mau haapaoraa nehe¬
nehe ta
Banzet i haapii ia ratou, e ore ai to’na roo c ta’na
(f'
'
ohipa e horomiihia’i e le pphe.
'V,
VEA
POROTETAN
Haapiiraa Bibilia
Te perophsfa ra o leremia.
I,
To’na parauraahia, e te maoro
i to’na toroa peropheta.
—
o to’na faatere-
raa
ia tatou i taua
vahi ra.
Ua faataa te Atua ia’na ei peropheta i te ànotau no te arii ra
no losia a Amona, i te 13 o te matahiti o te hau no’na ra ( 1: 2). E riro e,
e 20 matahiti to losia i reira; e e 20 a.toa matahiti to leremia i reira. Teie
rà, e mea maoro roa to leremia faatereraa i to’na toroa; e ua mâtau oia
Na te Pene Hoe no te buka a leremia e haaraaramarama
—
i
na arii
hopeaeS no luda.
I te tau no losia, ua a‘o oia i te
ratou i rave i te
taata ia tatarahapa i te mau ino riaria ta
anotau no Manase. —
Ahiri losia, te arii paieti no luda,
pohe vave, i te vai apiraa, i te tama'i i Megido ( 2 Arii 23 : 29-30),
rii â paha to te ora o taua nunaa ra. Aita râ, e ua monohia losia e
ta’na tamaiti e lehoaza: e 3 noa iho avae to’na ariiraa, hopoi-titi-hia àera i
Babulonia. — Ua monohia râ oia e to’na iho teina, e Eliakima-, ua ruri-ê-hia
to’na i‘oa e Pharao oia hoi o lehoiakima (o ta lehova i faatia, te auraa). Aita
râ teie tau arii i faatia i ta lehova. Hoe-ahuru-ma-hoe matahiti to lehoiakima
ariiraa, e inaha! ua haere noa te ino, e te mau hara o te taata i mua. Aita
i faaroo i te mau haapiiraa a leremia; o ta te mau peropheta haavare râ;
ua orure ratou i te hau no te arii no Babulonia, o tei tae mai i lerusalema, e ua faautua i to luda (utua moni) mai te faauta i te hoe mau taata
i Babulonia (Daniela te tahi). — Na ta’na tamaiti, na lehoiakima i mono
ia’na; e hau poto roa: 100 noa iho mahana; e ua faautahia i Babulonia
oia e to te utuafare arii, e na taata 10.000.— O Matania te arii hopea,
oia hoi te tamaiti hopea no losia; ua ruri-ê-hia râ to’na i‘oa e Nebukaneta,
maori ra : o Sedekla (Parautia a lehova, te auraa). E arii aau paruparu, o tei
matau i te mana no te mau enemi no leremia, o tei huri ia’na i roto i te
aore i
e ravea
fare-tapearaa. Hoe ahuru-ma-hoe matahiti to Sedekia ariiraa, pau
salema ia Nebukanesa i te pau rahi hopea e te riaria rahi (Mat.
ihora leru586).
faaea noa leremia i lerusalema e
i te fenua no luda.i te faaitoitoraa i to te fenua tei toe mai, e i te mau titi
i Babulonia
E i te hopea, ua tae roa leremia i Aiphiti, tei reira to’na
I mûri a‘e i te pauraa no lerusaleraa, ua
—
poheraa.
Mai te mahana mai â i titau ai
no
lehova ia leremia, tahua i Anatota, i te tau
losia (mat. 628) e tae roa mai
roaa
ïa e 53
i to’na poheraa i Aiphiti (mat. 675) ua
matahiti; o te maoro ïa no to leremia tamau maiteraa i to’na
toro'a psropheta, mai
te aueue ore, ia au i te parau ta lehova i fafau ia’na
maitiraahia: Inaha! Ua faarirohia oe e au i nauanei, mai te oire
faaetaetahia, mai te pou auri, e mai te patu veo i teie atoa nei fenua. (1-18).
i to’na
—
Te vai alura
—
K
-V.
VEA
POROTETANI
5
E parau rii api no ô mai i ta tatou mau tamarii faehau
Lonedona (Londres)
7 no Atete i9H.
Peretiteni no te Apooraa Rahi
e vai i Papeete na.
E te Peretetini e, te tumu tou nei mana'o i tupu mai ai, no
te papai atu ia oe i teie maa parau iti poto roa, no te mea ïa, i
te mahana matamua mau i tapae mai ai matou i teie fenua Paratane nei, i te pû mau o te Nuu Farani Vi ore, e teie ta matou i
farerei i taua maiiana ra, maori ra ïa: o te hoe ïa taata tapaotoru i te haereraa-mai e aroha-rima-roa mai ia matou, tamarii
Tahiti. E ua faaite mai oia e o vai rà o’na, to’na toroa, e mai hea
mai oia, e ua mauruuru roa atoa i te farereiraa i te mau tamarii
Tahiti i te fenua Paratane, no te mea te vai ra to’na tuahine i Ta¬
hiti, 0
Vernier. E ua mauruuru atoa hoi matou i te farerei¬
raa i taua Orometua nei.
E te i‘oa o taua Orometua nei o te
Aumônier Ghristol ïa. E ua ani mai taua Orometua nei ia matou
pauroa no te haere i te pureraa i te tapati, e ua ani atoa mai
oia ia matou pauroa no te tamaa i to’na fare, iafaaoti te pureraa.
E> ua tae mau â matou i taua pureraa ra e i taua tamaaraa ra,
e ua paoa to matou aau i te faaroo faahouraa i te pure farani
i rotopu i na ava'e e 4. E i te piti o te tapati ua rahi roa te
mau tamarii Tahiti i tae i te pureraa e ua tamaa faahou matou i
to’na fare i taua tapati ra. E ua mauruuru roa taua Orometua
Na Verenie Orometua,
nei
no
te rahi matou i te pureraa e ua noaa matou e 25 taata i
E ua mauruuru roa atoa hoi matou i te farii
taua tamaaraa ra.
poupou a taua Orometua nei i nia i te mau tamarii Tahiti.
E teie ta te Orometua parau ia matou i mûri a‘e i te tamaaraa:
ahiri to‘u hoa e tei pihai iho ia‘u ra, e rahi roa’tu â ïa to’na
farii poupou maitai ia matou, maori ra tei Farani oia e ta’na
mau tamarii i roto i te faahohoni a te enemi. E ua tupu to ma¬
tou aroha i taua Orometua maitai nei, no te mea e taata aau
aroha i te taata, teie nei Orometua.
E
no
reira te faatae atu nei matou, tamarii Tahiti, i to matou
aroha e i to matou mauruuru rahi ia Verenie Vahiné i te hamanl
maitai
a
to’na
tuaane i nia ia
matou, tamarii Tahiti, tei taaê
haapaoraa taatoa.
E teie tau parau hopea, iaorana outou e tatou pauroa i te
aroha o to tatou Fatu mau ia lesu Metia. Amene.
mai i to ratou ai‘a here, e i ta ratou mau
^
^
-
Na tonaoutou
hoa iti,
William Faremiro,
VEA
6
payai mai nei taua Oromelua lapao-loru, i to’na tuahine
Te
c vai
.
POROTETANI
i Tahiti nei:
.E riro paha e, ua ta‘i rii
.
to oe tau apoo taria i leie tau ma-
hana (11 no atete) no te mea e oaoa iti rahi to‘u i te farerel-tinoroa-raa i te lioe tiaa rahi tamarii tahiti no ta outou mau paroita,
ua maoro
to matou tauaraa parau ia outou e i to outou
fenua ruperupe — I te sapati i mairi aenei, e au mai te pitiahuru tamarii tei tae mai i te pureraa, e i mûri iho, i ta’u
airaamaa. Aue to ratou oaoa i te farerei faahouraa ratou ratou
e
iho; mai te mea ra e, te huti ra ratou i te aho reva no Tahiti.
E ua himene mai ratou ia‘u i te mau himenereo tahiti 1 Te nehenehe o to ratou mau reo e! — Te mana'o nei au e, e farerei
faahou vau ia ratou i te mahana maha nei, i roto i to ratou
puhaparaa, e ere atoa i te mea atea roa, mai onei; e e tamata
vau i te farerei pinepine la ratou, i to ratou faaearaa i teie fenua...
P^RAU RIS
E
I.
mau
—
rii haamaramaramaraa.
parau
Ei tautururaa i te
Hepetoma-pura (4 -10 Tenuare).
üa haponohia te mau tumu-pureraa i te mau orometua e i te mau auTaha paroita. Faaineine maitai tatou i taua oliipa tumu roa, tei faatuaroihia
faaroo (ua mairi te hanere matahiti i teie nei). la riro
haamaiiitiraa i te mau uputa haamaitairaa no nia
mai, e ia faufaa-mau-hia to te ao taatoa nei e te Hau Evanelia i ô tatou
nei, i taua Hepetoma-pureraa. — Haamana'o râ i ta tatou i parau aenei (Vea
1937).
Te huru o te pure e au ia purehm: eiaha ei pure faaue-noa-hia e tei
tamau-aau-noa-hia.
Ei mau pure onoono râ, inai to te taata tei ûâna
to’na hinaaro i te ora o ta’na mau tamarii — Ei pii! ei auê! (mai ia lakoba
i te pape i laboka); ei marôraa (mai ia Mose i nia i te mou‘a, i to’na mârôraa ia lebova) ; ei auiraa tuutuu-ore (mai ta te vahiné ivi i te aro o te haava
parautia-ore ).
la opereliia te mau tumu pureraa i te feia tei faataahia na mua a‘e, e tia’i ;
e
to tatou mau tupuna
ta tatou mau pure ei taviri
—
ia nehenehe ia ratou ia feruri na mua a‘e,
Na vai e purel Na
i ta ratou e ani i te Atua.
te taeae lioi tei faataahia i roto i te Apooraa diatono t—
la oti râ ta’na, e mea maitai e liai rii i te hoe maa taime iti poto, peneia'e o
te hinaaro atoa te tahi taeae e aore ra te tahi tuahine i te pure i nia i teie
pure. . . Aita râ teie faataaraa e faahepohia nei.
maitai ia faaravaihia e te taeae na’na te pure, te tumu pure i
horoahia ia’na. — Ua haapotohia te tumu pure i neneihia; tei te taeae râ te
tumu
E
mea
faaravai, mai te ou‘a ore i rapae.
II. — Ei tauturu i te mau maitiraa diatono i te ava-e Tenuare 1942.
e maiti-api-hia’i, e aore ra e faaapi-faahou-hia’i te
.diatono.— No reira,te faataa faahou nei te Vea i te hoe mau vahi
Ei te ava‘e no Tenuare
hoe
rii
mau
•
au
ai,
,
TV*
VEA
POROTETANl
7
diatono no Tenuare e maüihia’i te tabula no te feia
diatono, to te mau taeae, to te mau tuahine, to te mau imi manao, to te feia faaipoipo e to te mau taurearea haapaoraa nelieuelie tei taeuhia te matahiti.
2.
Na taua apooraa diatono no Tenuare e feruri i te unau diatono o te faaapihia e te taeae (e aore ra: na taeae) e au no te toro'a diatono, mai te mea
e inaitiraa faanavairaa to tupu atoa i roto i te Paroita.
3.
E ia tao i te tapati pororaa matamua (i Tenuare) na te orometua e faaite
maramaramà i mua i te aro o te Paroita i te huru o ta ratou feruriraa, ei hioraa ohie na te paroita, ia tae i te sapati maitiraa.
4.
E 2 sapati pororaa; e ia tae i te toru o te sapati, o te maitiraa ïa, ia
1.
—
I roto i te apooraa
maiti no te Paroila, oia hoi to te mau
—
—
—
oti te pureraa avatea.
5.
E mea tia roa i te feia ruau, paari roa, pohe ma‘i, e fifi ralii tumu ite—
maitai-hia to ratou, ia papai i ta ratou tiketi i roto
atu ai i te orometua na roto i to ratou diatono.
6.
—
i te lioe vehi rata, hapono
E mana te maitiraa, mai te mea ua tae mai te afa e hoe vaehaa no t«
i te feia i tuuhia i te maiti¬
vaehaa no te mau tiketi tei tae mai.
7.
Aita taua na vahi i roaa ra, aita te maitiraa i mana; rave faahou i te
piti 0 te raveraa i to mûri ilio Sapati, mai te haapao noa i te reo hau, i reira.
III. Te Tama'i llahi (24 no Titema) :
E avae parau rahi te avae Titema — Ua mana'oliia e: e faaea rii te u‘ana
0 te taraai i taua avae ra no te tau toetoe e te Vero, e inaka! e mea puai roa
rahiraa o te feia maiti, e mai te mea ua roaa mai
raa
ra
te afa e
—
l
ino i te
mau
vahi atoa.
I te avae' i mairi aenei, te patu noa ra te Purutia i mua mai
Leningrad. E te mana’o ra te taata e: e riro
1. I Rutia.
—
titau i
oire ia Moscou e ia
te
na
paha Rutia i te paruparu i te hopea; E inaha, e oliipa maere tei tupu i te hopea no Noema. :
üa piarari te lenia te Purutia-,
uatomo te Rutia, mai te puai rahi na te mau
parari, i te otia fenua Ukraine, i te oire i Rostow. — Aita ta te puru¬
tia e ravea i te itoito taaè roa a te Rutia; no reira, ua otohe ratou, e ua hoi
faahou i mûri roa, mai te 100 kilometera te maoro ; e ua roaa faahou mai i
Rutia te hoe mau oire Rutia e rave rahi roa, e e tao‘a pau iti rahi tei mahere
ia ratou, i to te purutia otoheraa. — Oia’toa i te area tamai, i fatata mai ia
Moscou (te oire pu no Rutia) e ia Leningrad. Ua fatata roa hoi te purutia
i te tae i reira; e inaha! parari mai nei to ratou leni, i te nuu Rutia
e ua
horo pupara noa te j)urutia i mûri, i nia i te hoe mau leni api mai te faarue
i te tauhaa rahi roa i roto i te rima o te Rutia — E te aua‘u noa ra te Ru¬
tia i te purutia i teie nei â; eita ratou e faatia ia haamâhâ rii te purutia i
te aho o te rohirohi, i teie tau toetoe rahi, tei tauturu rahi i te Rutia. — E
rê. rahi roa’tura ta te Rutia i teie taie e ua anaanatae roa ratou. Ua ino atu
ra te roo vi-ore no te mau nuu jjurutia: a tahi l'a to ratou inoraa, e te haere
noa ra taua ino ra i te rahiraa. Teie tetapa’o: E rave rahi te mau generala
purutia tiaraa teitei roa, tei tuuhia i mûri e Hitler e ua haru Hitler iho
i te faatereraa no te nuu purutia. Ua parau oia e: na roto Lte hoe orama i
vahi
t
TW ;
na
reira’i oia.
[Aferita). — E re rahi atoa ta te
otohe noa nei te Purutia e te Italia i teienei.
2. ILibia-Kurene
Paratane'i, reira e te
VEA
8
POROIETANI
I te pae hopea no te avaeNoema to te Paratane tomoraa na te otia no Aiphiti •— i te fenua aihuaraau italia, i Libia-Kurene — E mau aroraa veavea
rabi tei tupu i te otia mau, no te mea tei reira te mau nuu e te mau tank
no Purutia-Italia ; e ua ineine ratou no te tomoraa i Aipbiti-Paratane. Ua na
mua râ te Paratane i te tomo i roto i to ratou leni. — Ua paraubia e pau
rabi to’na pae, i te mau bepetoma matamua, teie râ, no to te paratane baaatiraa i te nuu Purutia-Italia, ua mau atura te enemi i roto i te boe upea iti
rabi
Üa iti te aburu tautani tei faatitibia; ora mai nei râ te tabi pae, na te
tabi parari i te tooa-o-te-râ. — Ua auau râ te Paratana ia ratou, e i teie
mabana, ua tae roa ratou i Benghazi, te boe oire âvâ, no taua fenua ra. Ua
afa te e‘a e tae ai te paratane i te otia no taua aibuaraau italia; ua peapea roa
Hitler-MussoUni i teie rê api a te paratane, e te paraubia nei e: e tapapa
paba te boe nuu purutia api (o te na Farani e na Paniola te baere) i taua
ati rabi api. — Mai te mea e na reira oia, e faaroo â tatou i te parau api,
—•
i te reira pae.
Tapone. — O te parau api ïa tei tupu i te Sapati, i te
Mai mua mai boi to tatou faaroorooraa e: e inoinoraa rabi
3. Te tamai api no
7
Titema.
no
—
Tapone ia Marite-Paratane, o tei ore i faatia noa i te mau opuaraa e
baruraa fenua na Tapone. Aita râ te mau tamataraa no te faabauraa
i teie peapea i pau, e inaba ! tairi noa’tura Tapone, i taua avatea Sapati ra, ia
Marite e ia Paratane. Tei “Vaibi” (Honolulu) to ratou topitaraa i te nuumoana Marite e te mau fare vairaa maubaa tamai, e te bui taata boi tei ori
baere noa, mai te bau, i tabatai. E piti manua rarabi no marite, e e 3 tor¬
pilleurs, tei ino i taua taime ra, e 3000 taata i pobe roa. — Ua na reira’toa
oia i te Paratane, i te pae no te oire pare no Singapoor: e 2 manua maitatai rabi
i tomo’toa i reira (Prince de Galles e o Repulse); e ua tapae te nuu tapone i
te mau fenua e raverabi i Manila, i Malay, i Hong-Kong e e obipa rabi ta Paratane-Marite i te faaûraa i teie mau nuu, tei tairi faabitimaue noa i te mau
to
te
mau
Paratane-Marite. Teie râ, e apooraa rabi ta te Hau amui i Marite i teie tau
mabana, no te feruriraa i te mau buru bopoia ta teie tamai-parare e tuu nei i
nia ia ratou, e te ravea no te reira.
Ua parau te tabi pae e: e riro teie tamai i te oti vave (1942) e te
ra, e maoro â! (1943-1944) — Te A.tua anae te ite!.
tabi pae
SAoni tauïuru i fe Ve‘a.
(Noeina-Titema 1941).
Papeete: Teotabi; 2;.Elie Terorotua: 10; Taebau v.: 1; X.: 2; TebabeTiaibo: 4;
Tanetua Ricbmond: 2; V. T.: 7; T. B.: 42; Lee Tini v. : 12; Ariioura ma: 6;
Atoni: 2; Toofa Maraetetoa: 2. — Punaauia: Taimanarii v.: 3; Claire Jourdain
Orofara: X: 12; Y: 8. ■— Tiarei: Marii: 1; Tetua v. 5; Tauraa Faua:
2; — Pirae: A. B.: 105; Aunoa: 5. — Haapiti: Haapii a Moobono ; 2. —
Baraka: Pou 4; Fakarava: Manabune: 2. —
M“® Triffe: 12; Apabani: 12.
Rairoa: Tamatoa 6; Tiimai: 2. — Apia (Samoa): Miriama Betbam:
2.
—
—■
50.
—
Papara: Amaru: 2; Teura: 2; Orie v. 2. —
Ta amuibia: 331 f.
Moni Vea na te mau tamarii faeha%i:
Papeete : M”® Vigor 84; — Pirae: A. B. 32-4-20 — Orofara: X.. 6.
la amuibia: 142 farane.
Mauruuru! e mauruurul
iMPRiMEKiE Eue F. JUVENTIN
—
Eue du Commandant Destbbmau.
^
*
Fait partie de Vea Porotetani 1942