EPM_Vea Porotetani_194111.pdf
- Texte
-
Te 41
te Matahiti
0
NOVEMA 1941
—
Hihi 11.
—
VEA POROTETANI
.üTA’TU
E NIU E TIA I TE
TAATA'tOA
HIA RA. OIA HOI TB
Mesja
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAO
RA O Iesü.
HOÊ:
HOO I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
Numera 16: 48 Tia
tei ora,
Te haere
noa
I Korinetia 3, 11.
HOB TARA 3 TOATA
Directeur-Gérant.
Ei tauturu i te pureraa
e
—
ati tamai
ihora Aavona i ropu
faaorehia ihora taua ma‘i pohe
i tei pohe
ra.
nei te Tama'i
Rahi; te a'ana rahi nei te mau aroraa;
paruparu, tei moê, e tei riro i te enemi; te rahi atoa noa ra te veve, te oto, e te roau ati faito ore o te ore
roa e nehenehe ia feruri... Eaha te ohipa o te au i to mûri, e i te
Ekalesia no lesu, na roto i teie ati rahi tamau ? O te tauturu ïa i te
mau huru tauturu i te pae tino, e o te tia e% arai i ropu i tei pohe
te rahi
e
tei
pohe
tei
roa,
tei ora, na roto i te pure.
I.
—
—
Eaha te hara rahi
no
Iseraela i tairihia’i oia
lehova, i te ma‘i pohe?
e
I.
i
noa
roa ra
O te hara taiva ïa.
—
Te faaite nei te buka
no
te
mau
Numera
piti tei tupu i te medebara i Parana : te peapea no
Kora, no Datana e no Abiraraa, o tei raârô i te raana arii no Mose,
e ua faautua te Atua i taua feia ra. Teie te piti o te peapea: to te
mau tamarii a Iseraela amuamuraa ia Mose raua o Aarona, i te mea
na
ua
peapea e
tairihia
Kora
o
mutamutaraa
api
ma
; no
e
te Atua. Aita te Atua i mauruuru i teie
reira,
ua
tairi faahou oia ia Iseraela,
no
to’na
taivaraa. E 14.700 taata i pohe i reira. —
Aita nei te pohe e maue atoa nei i te mau vah’ atoa i teie mau tau,
i Europa, i Asia ? E ua milioni tei pohe. Eaha te tumu ? te nounou,
te teoteo
no
vahavaharaa i te
II.
—
hova ?
taivaraa i te Atua no te tahi pae ;
te i‘oa o te Atua e i ta’na Ekalesia. —
te tahi pae ; te
mana e
Te ravea 1 ore al taua pohe rahi
te
tahoo a le¬
POROTETANI
VEA
2
To Aarona tiaraa i ropu i
1.
tusia taraehara.
—
tei pohe
e
tei
ora, ma
te pûpû i te
Te faatia nei te buka Numèra e: ua rave ihora
Aarona, tahu‘a rahi, i te au‘a tutuiraa mea noanoa, mai te tuu i te
no te fata i nia iho, e ua tuu hoi i te mea noanoa i nia iho,
O
auahi
hopoi atura i roto i te amuiraa, mai te pûpû i taua tusia taraehara
no ratou. Inaha! faaorehia ihora taua ma'i pohe ra.
E homa ! eaha’te mea e ore ai teie nei pohe rahi riaria i te tau
tama'î nei ? O te Ekalesia taatoa (te mau ororaetaa, te feia faaroo)
i tepûpûraa i te tusia taraehara, oiahoi te tusia taraâraa o ta ratou
mau pure arai, i mua i te aro o te Atua ; d te feia mo‘a i te ti'araa,
i ropu i tei ora e tei pohe, ma te pûpû i te tusia o to ratou oto tatarahapa, e ma te ani i te hau no nia mai.
pure a to’nà mau taata maitihia, o
?■ O tei pûpû i to ratou tino e to ratou
varua ei tusia taraehara, ia ora te feia e pohe noa nei i roto i te au¬
ahi 0 te taraa'i, e i roto i te maru no te pohe mure ore ? ^
A tia, e te Ekalesia, i te aro o te Atua, a pûpû i te tusia no to oe
ora api i faataahia no te Fa tu, ei fnaora i teie nei aoi te pohe varua
ta’na e pohe nei, e ei tâmâ i ta’ns hara. — Ei reira te ma‘i pohe e
ore ai; ei reira te hau e tupu mai ai. -
Eita’nei te Atua
e
ia’na i te rui
tei pure
Te orometua
Ua
i to’na
e
faaroo i te
e
i te
ra,
ao
GASTOI^i BRUfSEL. (purune)
pohe roa o Purune tane, oia hoi te aito no lesu-Mesia, tei tavini
Fatu, mai tetae o to’na aau, i Raiatea e i Farani, na roto i na matahiti
48.—
Uahitimaue
roa
to tatou aau i tefaarooraa i te reira parau
i te
avae
i mairi
teie te tahi tumu i hitimaue roa’i no te mea, e rata maitai rahi ta
papai mai ia matou, i te 8 no mati 1941, e ua tae mai i te ava'e
mairi aenei. Te na ô ra taua rata ra;
« tei te pae tatahi, i te Côte
aenei ;
Purune iho i
i
.
,.
d’Azur, (tuhaa haumaru i Farani), to maua o Purune v. faaearaa i teie mau
ava'e. Ua tae mai au i onei na roto i te faaueraa a te taote tei rapaau ia'u i na
Titema-Tenuare; ua fatata roa vau i te pohe i reira. , ; na roto râ
Atua, e te mau raveraveraa nehenehe roa a te feia tei utuutu ia'u i te ao e i te pô, mairi atura i mûri ia'u te “otue no te mau
vero” — no te rahi rà o to'u paruparu, i tae mai ai au i onei, i te pae mata-
ava'e
no
i te aroha o te
mua no
ua
— I teie nei rà, no te oioi o to'u itoito faahouraa, inaha,
Purune vahiné e ia a'o vau ananahi, Sapati, i te tahi fare-pereraa
fepuare.
faatia
o
i te Dire i Nice
nei,
e
i te tahi atu fare-pure, i to mua’tu Sapati. Te tia-
turi nei au e: eita to'u puai e
faarue ia'u i reira
»...
VEA
3
POROTETANI
Ua opua raua i te hoi i te mataeiiiaa; le Gard, i te ava‘e eperera. E
tel reira paha to Parune poheràa ; ua tupu faahou to’na ma‘i rahi.
O vai te feia huru paari
rahi, ia Purune,
a
i Tahiti
te
nei,
no
i Tahiti ma nei, tei
faaea’i oia i Ptaiatea, haere
ohipa
mau
o
ore
i mâtau i teie aito roo
noa
mai ai oia i Papeete c
te Evanelia?
Ua tae mai oia i Tahiti nei i te matahiti l'893. Ua
haapii hohonuhia i te
metua
i te
paari-Atua taa‘e roa
(te faatere o te Taiete),
E ia’na i tae mai i
te
taata tahiti
mau
hia i te
huru
mau
Taiéte i Paris.
te
no
Tahiti
reo
ei faatere i te
mau
e ;
e
inaha !
na
mua
râ oia i te
to’na toroa misionari, i te aua oro-
o
to’na aau i reira, i te paieti e
ta’na mau orometua haapii, mai ia Miti Bœgner
ia G. Appia, e ia Stapfer, e ia R. Hollard, etc..
—
Ua puta roa
no
e
Papeete,
e
ua
taa noa i te mau orometua papaa e i
aito tei tae mai.
Verenie metua.
.
—
I Papeete nei
to’na haapiiraa-
haamauhia’tura i Uturoa, Raiatea,
..
paroita no te mau Fenua i Raro. Ua tae râ oia i reira
rahi i te pae politita! te arepurepU noa ra te taata
i Huahine. Ua tamata Purune i te paraparau maitai i te
i te hoe anotau peapea
i
Raiatea-Tahaa
e
imi i te peapea ia Farani; a farii râ i la’na faatereraa. —r
Aita râ i fariihia e te tahi pae, e ua ite tatou i tei tupu i te matahiti 1896 ;
taata, eiaha
e
Taraupco. Ua faaea o Purune e te feia piri farani i te pâ i Utu¬
mai te tiai noa râ o Purune i te mahana e hau ai teie peapea rahi,
to’na hinaaro i le faatere maite i te ohipa o te Evanelia i te mau Fe¬
te tamaH
roa,
no
i
nua
Raro, ia
au
i ta’na opuaraa tumu.
to’na hinaaro.
Maha’tura
—
Mai te matahiti 1897, tae roa mai i te ma¬
(Mati) aita oia i faaea i te poro i te Evanelia faaora no lesu
Mesia i te mau fenua i Raro, mai ia Maupiti, tae noa’tu ia Huahine. Ua
faaore maite atura to’na reo itoito, to’na anaanatae, ta’na mau aoraa maramarama..
i te mau mana'o taratara e te patoitoi, e ua tahoe maite atura
na fenua e pae i raro a‘e i lo’na faatereraa paari. E anaanatae rahi tei tupu
i ta’na mau ravea itoito. — Ue rahi roa te mau pipi tei horo i ta’na mau
tahiti 1911
.
haapiiraa Bibilia e te haapiiraa Diatono; e te
ra
tae
e
roa
vai noa nei taua mau pipi
mai i teie nei.
Mai te matamua mai to
Purune iteraa e : ei auri neneiraa parau e tere
ohipa o te faaroo. Ua roaa ïa tauhaa, e ua nenei oia i te mau
vea e te mau buka e rave rahi: te Ramepa Apî; l’Ami des Tahitiens (reo
farani
reo tahiti) Paulo; Ernanuela; Tatararaa Ephetia; Tatararaa Apokalupo (vaehaa); te Ati ; te Vine e te mau Amaa; e mau Buka Aoraa;
ai te
mau
-
te Haana Tama‘i ;
maramarama
te Plotomiti etc..
i
.
Ua mâtau te taata i taua mau buka
pahono itoito oia i Papeete, i te hoe mau pariparihia’i Lutero raua Kalavino, ê te tahi pae. Ua faahiahia roa to
1 te matahiti 1903, ua
raa
,
i tei nei â.
VÉA
POROTET’AN
oreroraa
paari rahi, i reiraj
4
Tahiti i ta’na
mau
e ua
ite atura ràtou i te
parau mau.
*
*
I te hoiraa
*
Purune mà i Farani i te matahiti 1911, ua opua raua i
o
te hoi mai â i Tahiti nei ;
aita râ i tupu, no te Tama'i Rahi 1914-1918.
pûpû Purune ia’na iho ei orometua no te Nuu; e ua farerei maitai te
mau tamarii tahjti ia’na i nia i te leni i
Champagne. E oaoa iti rahi to
Ua
ratou i te faaroo faahouraa i ta’na
I te hauraa
no
Metz;
Ua
e
te
tama'i,
ua
i mûri iho,
ua
o
manao
faaea’i oia i te
Purune i
o
mau
aoraa
tahiti
reo
mau.
maitihia oia ei orometua no te hoe oire pâroo,
haere oia i Vianes (Tarn).
na
matahiti i mairi aenei
e :
ua
tae te tau
e
titau faahou te hoe paroita ia’na, i Nîmes,
no to’na hioraa i te papu o to’na faaroo e te itoito rahi no ta’na mau
aoraa.
Pohe ihora i nia i tè ohipa, i te 72 o to’na matahiti. — Ua au
ia’na te reo a Paulo: « Aore au i nounou i to‘u ora, mai te mea e, e
mea tao'a ia’u iho ; ia faaoti râ vau i to‘u hororaa ma te oaoa e te toroa
i noaa mai ia‘u i te Fatu ra ia lésa, i ta faaite hua’tu i te Evanelia
ohipa;
e
inaha,
ua
—
ra
i te aroha
te Atua
o
ra.
(Ohipa 20-24).
Te aroha tumu nei te Vea nei ia Purune vahiné
rii
e
i te
mau
e
i to’na utuafare tama¬
fetii.
E rata
fo tatou mau tamarii faehau
na
(pupu aviation)
,
Na te Peretiteni
laorana
E te
aau, e
o
te
oe
no
te
i te aroha
i te 22
no
Nie 1941.
Apooraa Rahi e vai i Papeete na.
o
to tatou Fatu
mau
ia lesu Mesia.
Peretiteni, te tumu i tupu mai ai teie nei mana'o iti, i roto i to'u
e faatae ana vau i te tahi maa parau iti poto roa i te Peretiteni
Apooraa Rahi,
no
te faaiteraa’tu ïa i to‘u mauruuru rahi, i te taoa iti
tei horoahia mai i roto i to matou rima hou matou a faarue atu ai i Ta¬
hiti. Maori
i taua
E
ra
ïa
o
te
hoe ia puta
iti nainai. E tei roto te mau maitai atoa
puta iti ra, oia hoi : Te Puka Pureraa.
no
te mea, o matou te hoe pupu
iti ihitai, tei faarue i to ratou mau
i to ratou aia here, e o tei ratere mai na te ara. E i
iti nei, te vai nei ïa hoe Ekalesia iti api roa. Teie râ
hoi, no te rahi o te faaooo a te tahi mau faaroo eê, e no to ratou hoi hau a‘e
ia matou, paruparu atura te mana'o o teie Ekalesia iti api. Noa’tu â râ
ia o te reira mau faaooo, haapab noa’tura te taata hoe i to’na iho pure, mai
te haamana'o i te Atua i te mau mahana atoa ra. E no reira ua riro taua
haapaoraa taatoa,
e
roto hoi i taua pupu
VEA
5
POROTETANI
puta iti nei, ei puta tauturu i taua Ekalesia iti
ei puta haamanaôraa no
taua puta iti ra ei puta
aratai, ei puta tamahanahanaraa i to matou aau, e ei puta tiaturiraa na
matou, e te parahi mau nei te Atua i rotopu ia matou nei i te mau vahj
te taata hoe
atoa ta matou
E
no
aratai ta
te
i te Atua. E
ra
oe
haere nei.
e
reira,
ua mauruuru roa tou nei
i tuu
mai, ei aratai
vahi ati atoa
mau
ra,
riro atoa’tura hoi
ua
e
vai i
no
mua
aau
ia
oe e
te
matou, ei tiaturiraa
Apooraa Rahi, i te
no
matou i roto i
ia matou nei.
Mai tei
raa, e
E
papaihia i roto i te Salamo 46-1 ; O te Atua to matou haaputo matou etaeta, e tauturu fatata ia roohia matou e te ati ra.
no
reira te tiaturi nei matou i te Atua.
làorana outou
e
tatou pauroa
i te aroha faito
ore o
to tatou Fatu here
ia lesu Mesia.
To
outou
hoa iti porotetani, tei taae ia outou.
William Faremiro
Parau
api
Fenua i Raro
no te mau
I te mahana toru i te pô, i te 24 no setepa, ua faatahinuhia o
Terupe a lotefa i Uturoa nei, i te Outu ra o Nuutere, i te vahii tiahia te hiero-Aorai hanahana no te mau fenua i raro nei, oia hoi: o
Betela; te tahua mo‘a i tonohia’tu ai te
mau aito matamua no te
fenua atoa, i nia e i raro.
I roto hoi i teie nei Betela i faatahinuhia’i to’na metua, oia hoi o
Puhiava, i te 26 no Setepa 1926, e inaha, tei roto atoa i teie nei fare
Evanelia i te
mau
mo‘a, i faatahinuhia’i ta’na nei tamaiti.
E oro'a rahi, tei tupu iho nei, e oro‘a hanahana
roa, ua
î
roa
te
fare a te Atua i te taata e rave rahi no roto mai i na miti e piti, oia
hoi to te Tai-Marama e to te Tai-Urifa, e iti paha te tausani e tia-
hapa te rahiraa. Hoê ahuru orometua tei tae mai, ua mairi te tahi
pae no
te faurao ore.
I te taime i
patehia’i te ôê hopea,
ua
aratai atu Puhiava i ta’na
tamaiti ia Terupe, ma te apeehia e te mau orometua, e i te taime i
tomo ai ratou i roto i te fare a te Atua, ua tia paatoa i nia, e ua
himenehia te hoê himene rahi hanahana no te fariiraa.
Ua haamata te ohipa e na te Misionare i faatere i te a'oraa na
na irava e toru i Mataio (XVI ; 15 -16) e i loane XXI : 17 -18.
roto i
a
E toru mauhaa tumu tei
te Atua.
horoahia i roto i te rima
no
te tavini api
Fatu te mauhaa matamua ïa; mai te mea aita
hinaaro, eita roa e tia ia paruru i te nàna, e te haapaeraa ia’na iho, e te rave i te Satauro.
1. Te hinaaroraa i te
te aau i î i te
POROTETANl
VEA
6
lesu i roto i to tatou 'aau o tei na ô
ia‘u ?
2. E teie te piti : a faî hua e : o Issu te Mesia, te tamaüi a te Atua
Ora no te mea “ua riro teie faîraa na Petero ei Pàpà no te Ekalesia
mo‘a no lesu Mesia” (St. Augustin).
Uia, aita te orometua i tonohia ei Vea no te hoê mana mure noa,
no te Mana Murè-ore râ, e e tia ia’na ia faaite i te parau no te Me¬
sia, te Tamaiti a te Atua Ora, i mua i to teie nei ao, o tei faariro
pinepine ia’na ei Atua Pohe.
3. E teie Le toru ; ia farii te tavinl api i te ea api, hinaaro-orehia e te lino nei, e tia’i
e ea taratara e te ofaifai no te mau
ati huru rau tei farerei hia e te mau tavini atoa a te Atua.
Na Toofa no Tiarei, na Tunui e na M^' P reiss i rave i le taatahinuraa, e na Puhiava, te haamauraa i ta’na tamaiti i roto i te
toro'a na roto i na reo malianahana ta'na i orero mai i te na ô
raa e: « eita oe e parau faahouhia e tamaiti na‘u, e taeae-tarini
la vai tamau noa
mai
e :
teie
rao no
Te hinaaro na oe
...
râ
no
te Fatu. «
i te terono i te taime a faataifarii Tempe i te toro'a mo‘a o le Fatu
ma te reo papu e te maumau-ore; ua faatere atoa oia i le pro‘a
bapetitoraa ei ohipa matamua i lo’na ô-raa i roto i te toro'a.
Ua faaotihia na roto i te himene amui e te pure a te Fatu.
Na’na
i
aratai ia Tempe i nia
hia’i te hamonia, e na
faahou te hoê taùrua
rahi, tei faaineinehia no te tautururaa ia Farani Vi-ore e no te
fariiraa i te Tavana Rahi. Ua pau roa mai te mau mataeinaa no
Raiatea e no Tahaa i roto i te oire pû i Uturoa nei; mea maoro
Na roto i
teie nei mau mahana ua tupu
nei.
E oaoa rahi tei tupu i roto i te mau aau atoa i tehi'oraa i te
mau tauhaa faahiahia roa tei ravehia e te rima aravihi no te
mau taata maohi, ua rau te huru — e ua mauruuru atoa te aau
i te faarooraa.i te mau reo himene navenave roa tei raraahia e
to ratou
faaearaa i te oire
te mau mateinaa.
—
te tia'iraa i te Tavana Rahi, teie râ
noa’tu râ to’na tae-ore-raa mai, ua rnoto te manua rahi tuiroo ra o ‘'Triom¬
Ua oaoa atoa le aau no
aita oia i tae mai — ore
nohia taua oaoaraa ra i
phant” i te taeraa
manua
no
e
.
rahi
to tatou
mai. Ua mataitai te mau mata atoa i taua
riro oia mai te mea e o te hoho'a mau o(a
here, o Farani Tiamâ, o tei vai noa te mana'o
ra e ua
metua
te hereraa aau
ia’na.
—
E mai te mea e, ua oaoa
te vai atoa
matamua nei
faatupu oto e te toetoe aau, tei
te aau i te mau parau
nei â te mau parau
VE A
7
POROTETANl
tupn i roto i teie nei taùrun
jia hoi te hoê ïa mau arearearaa
tei ore roa i a- i ti.ie anotau ati e te oto rahi, e 1.ei ore
roa e au i te Fatu ta tatou e tiaturi rn;i ei faaora i te fenua. —
No reira vau i faaara puai ai i te mau taata atoa i te parau :
mâ-01’0
a
e
e
faaiti; '0, a pure ' te Atua ia taui oia i te aau taata — a haapU
a har uaramaram,. i to outou mau utuafare ia haapa'ohia te
naaitai
ia
haapaeilia te ino, noa’ta te
mau
faaheporaa e te luau
0. Preiss.
tainatiir a.
Haapiiraa Bibilia
Te peî-opSieïa ra o îsa!a.
— Te peropheta ta tatmi
e
parau
1 onei, o te Isaia ïa tei papai i na pene mataïuu i e
39 no ! i)uka ta tatou e hi‘o nei, e o tel mairiüia to na i‘oa ia îxu'iaHoe, ei faataaraa ia ’n,^ i te Isaia-Piti, oia hoi te peropheta ite ore-liia
no te lau tiliraa, e o lei papai i na pene hopea e '26 no te
huka
I.
a
Te
-v.ru o
teie peropheta.
isaia
Mika (740-700 hou iesu).
peropheta no luda; e tia i lerusalenia. ‘'Te ora a te Atua”
te auraa o to’na i‘oa. Mea iti roa te mau parau huru papu tei
itehia no to’na oraraa; e no to’na utuafare; e piti râ hoi ta’na tamarii, e e i‘oa faaau tei mairihia ia raua e Isaia.
la au i te huka a Isaia-Hoe, te ite nei tatou e: e tia noa teie
peropheta i pihai iho i te mau arii, i lerusaleraa. O te tau‘a, e te
faaa‘0 e te tiaturiraa papn na te arii paieti, na Hezechia — Na
roto i to'na reo Itoito, e ta’na mau a'oraa maramarama, e ta’na
Teie rà Isaia-Hoe, hoe a to'na tau e to
E
ua amui maite teie. peropheta-huirantira i te
to’na tau: aita oia i mamu noa, aita i parahi noa.
IL Te parau tumu tei a‘ohia e Isaia.
O te Ateribubi ïa no te Mo‘a o lehova. O te parau rahi ïa tei
haaputa i to'na mata e i to’na aau i te mahana i para-uhia’i oia e
lehova; e mai reira mai à o tae nou’tu i to’na pohe, o te parau
rahi ia ta’na i a‘o i to'na hui-laeae i luda e I lerusalerna.
Ua titan te Atua ia Isaia nei i te matahiti i pohe ai o Uzia, ,te
arii aau teitei tei haru i te toro'a tahua rahi, e o tei tairihia i te
ma‘i lepera, e lehova, i roto i te hiero. E inaha! tei taua mata¬
hiti ra, i roto mau à i taua hiero ra to Isaia ite-atoa-raa i te hanahana, e te mana e te mo‘a o lehova. Ua î te hiero i te hiti ahu
no’na ra, e le pii noa ra na Seraphi: e pufa. e mo'a, e mo‘a le¬
hova Sabaota : iia î i;e femtr’le'. nei i tu'"
uu;'. aa.
mau
parau
i papai,
mau
ohipa
o
VEA
8
POROIETANI
P^RAÜ RH ^Pl
1. Ua oti O ïitea t. i te haamauhia ei orometuai Amaru (Rimatara). Te na
ô nei te rata a Turai, or. e: ua liaamauliia o Titea mâ i Amaru i te sabati, i te
14
no
Tetepa. E mahanaoaoa taua mabana ra no te
Paroita i Amaru. — üa
te reira oro‘a; oia’toa na auvabanote A. T. e te
feia’toa i au mai. üa tairuru'to te Paroita taatoa, mai te feia toro‘a a te Hau,. . .
i taua pureraa rabi. NaHaipo te a‘oraa no te baamauraa,e iia’na’toa i tai‘o i te
parau raana a te A. Rabi no te'tuuraa ia Titea i roto i te rima o te Paroita. —
Na maua 0 Titea i baapa'o i te oro'a eupbari, e na Titea i faatere'i te pureraa abiahi, e te tuaroi rabi i te pô e ao noa a‘e. »
baere
maua
Ua
...
o
Haipô
or. no
papai atoa mai Titea e: ua baamata raua i te obipa o te toro‘a, mai te oaoa.
mâ i te baamaubia i Maiao e Tapao or., auvaba
2. Ua oti atoa o Tao‘a
te A.
no
R.
faaotiraa mana na te Tênerara ra na de Gaulle, ua faariroFrank Cbristol, e tia i .Lonedona, ei raatira orometua
no te raau porotetani e vai i te mau nuu no Farani
Tiamâ. E baere oia i
Aferita e farerei i te mau nuu, a taa noa‘tu ai ta’na obipa i Lonedona. ^— E
tuaane o Frank Cbristol nei no Verenie Vabine (Heremona).
3. Na roto i te boê
bia te orometua
4.
—
ra o
Te Tama'i Eahi
(22 no Atopa )
nei te mau mata‘toa i nia i te fenua Rutia. A maba
atura ava‘e, i teie nei, to te Purutia aroraa, mai te tuutuu ore i taua fenua
rabi ra, e aitâ i roaa.— Ua tiaturi o Hitler e: e pau taua fenua ra, oia boi ta’na
mau nuu—i te 22 no atopa — e inaba! ore noa‘tu te mau aroraa riaria rabi
e te faabope-puai, aitâ o Moscou (te oire faatereraa bau) e o Leningrad (te oirearii i te matamua ) i mabere. — Ua railioni e ua milioni te mau faebau tei pobe
roa, tei pepe, tei paruparu, i na pae e piti; ua tautani e ua tautaui te mau pabi
reva, e te mau tanks rarahi, e te mau pupubi fenua tei ino. .. i na pae e piti,
e inaba ! te baere noa nei te aroraa,
mai te faaea ore, i te po e i te ao,
i te mabana maitai e i te mabana ino, na roto i te ûa e te vari, e te biona,
e te toêtoê.
Te faabiabia nei to te ao i te itoito e i te mana‘o tnu-ore no Rutia.
Ua tiaturi Hitler (e te tabi pae i te mau fenua’toa) e : e riro Rutia i te baaparuparu vave, e te amaba, e e puebu te mau nuu; e inaba! e mea etaeta
rabi.
Te otobe maite nei boi te nuu Rutia, e te mabere nei ïa Purutia te
boê raau area fenua buru rabi, — teie râ te vai noa ra te atea no Rutia, i
uta.
E te baamata nei te tau vero e te biona rabi. E nabea Purutia ia
ore Rutia ia vî i teie tau? —
1. 1 Rutia. Te
bi‘o
noa
—
—
—
e
2. 1 Farani. — Te paraubia nei: ua rabi
faaoromai faabou nei i te mana no Purutia
repu e faaroobia nei. Te
No pobe ibo ner" e piti
deaux;
raa
ua
pupubibia
e
te orurebau. Aita te mau farani
i nia ia ratou. No reira te arepu-
taboo puai nei râ o Purutia, mai te faaberebere-ore.
Raatira teitei no te Nuu-purutia i Nantes e i Bor¬
na taata farani ite-ore-bia. Ei faaite e: aita e bau-
i roto i te aau no te taata,
i Farani.
Mioni faufuru i fe Ve'a.
(Hiva-Oa): Tevao v.: 2; Pukala amuibia: 15 farane M.IURUURU.
Maharepa: Tabiarii mâ: 8 farane; Atuona
Puka
(Samoa): Kare, or.: 5;
Imprimeeie Elie F.
■—
JUVENTIN
Rue
du
Commandant Desteemau.
Fait partie de Vea Porotetani 1941