EPM_Vea Porotetani_194111.pdf
- extracted text
-
Te 41 0 te Matahiti
—
NOVEMA 1941
Hihi 11.
—
VEA POROTETANI
.üTA’TU E NIU E TIA I TE TAATA'tOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAO
HIA RA. OIA HOI TB
Mesja RA O Iesü. — I Korinetia 3, 11.
HOO I TE MATAHITI
HOÊ: HOB TARA 3 TOATA
Ch. VERNIER,
Directeur-Gérant.
Ei tauturu i te pureraa ati tamai
e
Numera 16: 48 Tia noa ihora Aavona i ropu i tei pohe
tei ora, faaorehia ihora taua ma‘i pohe ra.
Te haere noa nei te Tama'i Rahi; te a'ana rahi nei te mau aroraa;
te rahi roa ra tei pohe roa,
tei paruparu, tei moê, e tei riro i te enemi; te rahi atoa noa ra te veve, te oto, e te roau ati faito ore o te ore
roa e nehenehe ia feruri... Eaha te ohipa o te au i to mûri, e i te
Ekalesia no lesu, na roto i teie ati rahi tamau ? O te tauturu ïa i te
mau huru tauturu i te pae tino, e o te tia e% arai i ropu i tei pohe
e tei ora, na roto i te pure. —
I.
e
—
Eaha te hara rahi
no
Iseraela i tairihia’i oia
lehova, i te ma‘i pohe?
I.
O te hara taiva ïa.
—
Te faaite nei te buka no te mau Numera
i na peapea e piti tei tupu i te medebara i
Parana : te peapea no
Kora, no Datana e no Abiraraa, o tei raârô i te raana arii no Mose,
e ua faautua te Atua i taua feia ra. Teie te piti o te peapea: to te
mau tamarii a Iseraela amuamuraa ia Mose raua o Aarona, i te mea
ua tairihia o Kora ma e te Atua. Aita te Atua i mauruuru i teie
mutamutaraa api ; no reira, ua tairi faahou oia
ia Iseraela, no to’na
taivaraa. E 14.700 taata i pohe i reira. —
Aita nei te pohe e maue atoa nei i te mau vah’ atoa i teie mau tau,
i Europa, i Asia ? E ua milioni tei pohe. Eaha te tumu ? te nounou,
taivaraa i te Atua no te tahi pae ; te
vahavaharaa i te mana e te i‘oa o te Atua e i ta’na Ekalesia. —
te teoteo
II.
—
hova ?
no
te tahi pae ; te
Te ravea 1 ore al taua pohe rahi tahoo a
le¬
VEA
2
1.
POROTETANI
To Aarona tiaraa i ropu i tei pohe e tei ora, ma te pûpû i te
tusia taraehara.
—
Te faatia nei te buka Numèra e: ua rave ihora
Aarona, tahu‘a rahi, i te au‘a tutuiraa mea noanoa, mai te tuu i te
auahi no te fata i nia iho, e ua tuu hoi i te mea noanoa i nia iho,
hopoi atura i roto i te amuiraa, mai te pûpû i taua tusia taraehara
no ratou. Inaha! faaorehia ihora taua ma'i pohe ra.
O
E homa ! eaha’te mea e ore ai teie nei
pohe rahi riaria i te tau
tama'î nei ? O te Ekalesia taatoa (te mau ororaetaa, te feia faaroo)
i tepûpûraa i te tusia taraehara, oiahoi te tusia taraâraa o ta ratou
pure arai, i mua i te aro o te Atua ; d te feia mo‘a i te ti'araa,
i ropu i tei ora e tei pohe, ma te pûpû i te tusia o to ratou oto tatara-
mau
hapa, e ma te ani i te hau no nia mai.
Eita’nei te Atua e faaroo i te pure a to’nà mau taata maitihia, o
tei pure ia’na i te rui e i te ao ?■ O tei pûpû i to ratou tino e to ratou
varua ei tusia taraehara, ia ora te feia e pohe noa nei i roto i te au¬
ahi 0 te taraa'i, e i roto i te maru no te pohe mure ore ? ^
Ekalesia, i te aro o te Atua, a pûpû i te tusia no to oe
api i faataahia no te Fa tu, ei fnaora i teie nei aoi te pohe varua
ta’na e pohe nei, e ei tâmâ i ta’ns hara. — Ei reira te ma‘i pohe e
ore ai; ei reira te hau e tupu mai ai. A tia, e te
ora
Te orometua ra, GASTOI^i BRUfSEL. (purune)
Ua
pohe roa o Purune tane, oia hoi te aito no lesu-Mesia, tei tavini
tetae o to’na aau, i Raiatea e i Farani, na roto i na matahiti
i to’na Fatu, mai
e
48.—
Uahitimaue roa to tatou aau i tefaarooraa i te reira parau i te avae i mairi
te tahi tumu i hitimaue roa’i no te mea, e rata maitai rahi ta
papai mai ia matou, i te 8 no mati 1941, e ua tae mai i te ava'e
i mairi aenei. Te na ô ra taua rata ra;
« tei te pae tatahi, i te Côte
aenei ; teie
Purune iho i
.
,.
d’Azur, (tuhaa haumaru i Farani), to maua o Purune v. faaearaa i teie mau
ava'e. Ua tae mai au i onei na roto i te faaueraa a te taote tei rapaau ia'u i na
ava'e no Titema-Tenuare; ua
fatata roa vau i te pohe i reira. , ; na roto râ
nehenehe roa a te feia tei utumûri ia'u te “otue no te mau
vero”
no te rahi rà o to'u paruparu, i tae mai ai au i onei, i te pae matamua no fepuare. — I teie nei rà, no te oioi o to'u itoito faahouraa, inaha,
ua faatia o Purune vahiné e ia a'o vau ananahi, Sapati, i te tahi fare-pereraa
i te Dire i Nice nei, e i te tahi atu fare-pure, i to mua’tu Sapati. Te tiaturi nei au e: eita to'u puai e faarue ia'u i reira »...
i te aroha o te Atua, e te mau raveraveraa
utu ia'u
—
i te
ao
e
i te pô, mairi atura i
VEA
3
POROTETANI
Ua opua raua i te hoi i te mataeiiiaa; le Gard, i te ava‘e eperera. E inaha !
tel reira paha to Parune poheràa ; ua tupu faahou to’na ma‘i rahi.
O vai te feia huru paari i
Tahiti ma nei, tei ore i mâtau i teie aito roo
rahi, ia Purune, a faaea’i oia i Ptaiatea, haere noa mai ai oia i Papeete c
i Tahiti
nei, no te
mau
ohipa o te Evanelia?
Ua tae mai oia i Tahiti nei i te matahiti l'893. Ua
na
mua
râ oia i te
haapii hohonuhia i te mau huru o to’na toroa misionari, i te aua orometua no te Taiéte i Paris.
Ua puta roa to’na aau i reira, i te paieti e
i te paari-Atua taa‘e roa no ta’na mau orometua haapii, mai ia Miti Bœgner
(te faatere o te Taiete), e ia G. Appia, e ia Stapfer, e ia R. Hollard, etc..
E ia’na i tae mai i Papeete, ua taa noa i te mau orometua papaa e i
te mau taata tahiti e ; e aito tei tae mai. — I Papeete nei to’na haapiiraa—
hia i te
Tahiti
reo
e Verenie
metua.
.
haamauhia’tura i Uturoa, Raiatea,
..
paroita no te mau Fenua i Raro. Ua tae râ oia i reira
i te pae politita! te arepurepU noa ra te taata
Raiatea-Tahaa e i Huahine. Ua tamata Purune i te paraparau maitai i te
ei faatere i te
mau
i te hoe anotau peapea rahi
i
taata, eiaha
imi i te peapea ia Farani; a farii râ i la’na faatereraa. —r
ite tatou i tei tupu i te matahiti 1896 ;
e
Aita râ i fariihia e te tahi pae, e ua
Taraupco. Ua faaea o Purune e te feia piri farani i te pâ i Utu¬
mai te tiai noa râ o Purune i te mahana e hau ai teie peapea rahi,
no to’na hinaaro i le faatere maite i te ohipa o te Evanelia i te mau Fe¬
te tamaH
roa,
i
nua
Raro, ia
au
i ta’na opuaraa tumu.
to’na hinaaro. — Mai te matahiti 1897, tae roa mai
Maha’tura
i te ma¬
(Mati) aita oia i faaea i te poro i te Evanelia faaora no lesu
Mesia i te mau fenua i Raro, mai ia Maupiti, tae noa’tu ia Huahine. Ua
faaore maite atura to’na reo itoito, to’na anaanatae, ta’na mau aoraa maramarama..
i te mau mana'o taratara e te patoitoi, e ua tahoe maite atura
na fenua e pae i raro a‘e i lo’na faatereraa paari. E anaanatae rahi tei tupu
i ta’na mau ravea itoito. — Ue rahi roa te mau pipi tei horo i ta’na mau
tahiti 1911
.
haapiiraa Bibilia e te haapiiraa Diatono; e te vai noa nei
ra
tae
e
roa
taua mau pipi
mai i teie nei.
Mai te matamua mai to
Purune iteraa e : ei auri neneiraa parau e tere
ohipa o te faaroo. Ua roaa ïa tauhaa, e ua nenei oia i te mau
vea e te mau buka e rave rahi: te Ramepa Apî; l’Ami des Tahitiens (reo
farani
reo tahiti) Paulo; Ernanuela; Tatararaa Ephetia; Tatararaa Apokalupo (vaehaa); te Ati ; te Vine e te mau Amaa; e mau Buka Aoraa;
ai te
mau
-
te Haana Tama‘i ;
maramarama
te Plotomiti etc.. , .
pahono itoito oia i Papeete, i te hoe mau pariparihia’i Lutero raua Kalavino, ê te tahi pae. Ua faahiahia roa to
1 te matahiti 1903, ua
raa
i
Ua mâtau te taata i taua mau buka
i tei nei â.
VÉA
POROTET’AN
oreroraa
paari rahi, i reiraj e ua ite atura ràtou i te
4
Tahiti i ta’na
mau
parau mau.
*
*
I te hoiraa
o
*
Purune mà i Farani i te matahiti 1911, ua opua raua i
te hoi mai â i Tahiti nei ;
aita râ i tupu, no te Tama'i Rahi 1914-1918.
pûpû Purune ia’na iho ei orometua no te Nuu; e ua farerei maitai te
mau tamarii tahjti ia’na i nia i te leni i
Champagne. E oaoa iti rahi to
Ua
ratou i te faaroo faahouraa i ta’na
mau
aoraa
reo
tahiti
mau.
I te hauraa o te tama'i, ua maitihia oia ei orometua no te
hoe oire pâroo,
Metz; e i mûri iho, ua haere oia i Vianes (Tarn).
no
Ua
manao
o
Purune i
matahiti i mairi aenei
na
e :
ua
tae te tau
e
faaea’i oia i te ohipa; e inaha, ua titau faahou te hoe paroita ia’na, i Nîmes,
no
to’na hioraa i te papu o to’na faaroo e te itoito rahi no ta’na mau
—
Pohe ihora i nia i tè ohipa, i te 72 o to’na matahiti. — Ua au
aoraa.
ia’na te
mea
i
a
Paulo:
«
Aore
mai ia‘u i te Fatu
noaa
ra
reo
au
i
nounou
i to‘u ora, mai te mea e, e
tao'a ia’u iho ; ia faaoti râ vau i to‘u hororaa ma te oaoa e te
i te aroha o te Atua
ra
ra.
ia
toroa
lésa, i ta faaite hua’tu i te Evanelia
(Ohipa 20-24).
Te aroha tumu nei te Vea nei ia Purune vahiné e i to’na utuafare tama¬
rii e i te mau fetii.
E rata
na
fo tatou mau tamarii faehau
(pupu aviation)
,
Na te Peretiteni
no
te
laorana oe i te aroha
i te 22 no Nie 1941.
Apooraa Rahi e vai i Papeete na.
o
to tatou Fatu
mau
ia lesu Mesia.
E te
Peretiteni, te tumu i tupu mai ai teie nei mana'o iti, i roto i to'u
aau, e e faatae ana vau i te tahi maa parau iti poto roa i te Peretiteni
o
te Apooraa
Rahi, no te faaiteraa’tu ïa i to‘u mauruuru rahi, i te taoa iti
tei horoahia mai i roto i to matou rima hou matou a faarue atu ai i Ta¬
hiti. Maori
i taua
ra
ïa o te hoe ia puta
iti nainai. E tei roto te mau maitai atoa
puta iti ra, oia hoi : Te Puka Pureraa.
E no te mea, o matou te hoe pupu iti
ihitai, tei faarue i to ratou mau
haapaoraa taatoa, e i to ratou aia here, e o tei ratere mai na te ara. E i
roto hoi i taua pupu iti nei, te vai nei ïa hoe Ekalesia iti api roa. Teie râ
hoi, no te rahi o te faaooo a te tahi mau faaroo eê, e no to ratou hoi hau a‘e
ia matou, paruparu atura te mana'o o teie Ekalesia iti api. Noa’tu â râ
ia o te reira mau faaooo, haapab noa’tura te taata hoe i to’na iho pure, mai
te haamana'o i te Atua i te mau mahana atoa ra. E no reira ua riro taua
VEA
POROTETANI
5
puta iti nei, ei puta tauturu i taua Ekalesia iti ra, ei puta haamanaôraa no
ra i te Atua. E ua riro atoa’tura hoi taua
puta iti ra ei puta
aratai, ei puta tamahanahanaraa i to matou aau, e ei puta tiaturiraa na
matou, e te parahi mau nei te Atua i rotopu ia matou nei i te mau vahj
te taata hoe
atoa ta matou
E
no
aratai ta
e
reira,
oe
haere nei.
ua mauruuru roa tou nei aau ia
i tuu mai,
te mau vahi ati atoa
e
oe e te Apooraa Rahi, i te
ei aratai no matou, ei tiaturiraa no matou i roto i
vai i
mua
ia matou nei.
Mai tei papaihia i roto i te Salamo 46-1 ; O te Atua to matou
raa, e to matou
haapu-
etaeta, e tauturu fatata ia roohia matou e te ati ra.
E no reira te tiaturi nei matou i te Atua.
làorana outou e tatou pauroa i te aroha faito ore o to tatou Fatu here
ia lesu Mesia.
To
outou
hoa iti porotetani, tei taae ia outou.
William Faremiro
Parau api no te mau Fenua i Raro
I te mahana toru i te pô, i te 24 no setepa, ua faatahinuhia o
Terupe a lotefa i Uturoa nei, i te Outu ra o Nuutere, i te vahii tiahia te hiero-Aorai hanahana no te mau fenua i raro nei, oia hoi: o
Betela; te tahua mo‘a i tonohia’tu ai te mau aito matamua no te
Evanelia i te mau fenua atoa, i nia e i raro.
I roto hoi i teie nei Betela i faatahinuhia’i to’na metua, oia hoi o
Puhiava, i te 26 no Setepa 1926, e inaha, tei roto atoa i teie nei fare
mo‘a, i faatahinuhia’i ta’na nei tamaiti.
E oro'a rahi, tei tupu iho nei, e oro‘a hanahana roa, ua î roa te
fare a te Atua i te taata e rave rahi no roto mai i na miti e piti, oia
hoi to te Tai-Marama e to te Tai-Urifa, e iti paha te tausani e tiahapa te rahiraa. Hoê ahuru orometua tei tae mai, ua mairi te tahi
pae no te faurao ore.
I te taime i patehia’i te ôê hopea, ua aratai atu Puhiava i ta’na
tamaiti ia Terupe, ma te apeehia e te mau orometua, e i te taime i
tomo ai ratou i roto i te fare a te Atua, ua tia paatoa i nia, e ua
himenehia te hoê himene rahi hanahana no te fariiraa.
Ua haamata te ohipa e na te Misionare i faatere i te a'oraa na
roto i na irava e toru i Mataio (XVI ; 15 -16) e i loane XXI : 17 -18.
E toru mauhaa tumu tei horoahia i roto i te rima no te tavini api
a te Atua.
1. Te hinaaroraa i te Fatu te mauhaa matamua ïa; mai te mea aita
eita roa e tia ia paruru i te nàna, e te haa-
te aau i î i te hinaaro,
paeraa ia’na iho, e te rave i te Satauro.
VEA
6
POROTETANl
la vai tamau noa teie rao no
lesu i roto i to tatou 'aau o tei na ô
mai e : Te hinaaro na oe ia‘u ?
tamaüi
te Atua
Ekalesia
2. E teie te piti : a faî hua e : o Issu te Mesia, te
a
Ora no te mea “ua riro teie faîraa na Petero ei Pàpà no te
mo‘a no lesu Mesia” (St. Augustin).
Uia, aita te orometua i tonohia ei Vea no te hoê mana mure noa,
Mana Murè-ore râ, e e tia ia’na ia faaite i te parau no te
sia, te Tamaiti a te Atua Ora, i mua i to teie nei ao, o
Me¬
tei faariro
no te
pinepine ia’na ei Atua Pohe.
3. E teie Le toru ; ia farii te tavinl api i te ea api, hinaaro-orehia e te lino nei, e tia’i ... e ea taratara e te ofaifai no te mau
ati huru rau tei farerei hia e te mau tavini atoa a te Atua.
Na Toofa no Tiarei, na Tunui e na M^' P reiss i rave i le taatahinuraa, e na Puhiava, te haamauraa i ta’na tamaiti i roto i te
toro'a na roto i na reo malianahana ta'na i orero mai i te na ô
raa e: « eita oe e parau faahouhia e tamaiti na‘u, e taeae-tarini
râ
no
te Fatu. «
Na’na
i
aratai ia Tempe i nia i te terono i te taime a
faatai-
farii Tempe i te toro'a mo‘a o le Fatu
ma te reo papu e te maumau-ore; ua faatere atoa oia i le pro‘a
bapetitoraa ei ohipa matamua i lo’na ô-raa i roto i te toro'a.
Ua faaotihia na roto i te himene amui e te pure a te Fatu.
hia’i te hamonia, e na
Na roto i
teie nei mau mahana ua tupu faahou te hoê taùrua
faaineinehia no te tautururaa ia Farani Vi-ore e no te
Rahi. Ua pau roa mai te mau mataeinaa no
Raiatea e no Tahaa i roto i te oire pû i Uturoa nei; mea maoro
to ratou faaearaa i te oire nei.
E oaoa rahi tei tupu i roto i te mau aau atoa i tehi'oraa i te
rahi, tei
fariiraa i te Tavana
mau
i
tauhaa faahiahia roa
tei ravehia e te rima aravihi no te
maohi, ua rau te huru — e ua mauruuru atoa te aau
te faarooraa.i te mau reo himene navenave roa tei raraahia e
mau
taata
te mau mateinaa.
—
Ua oaoa atoa le aau no te
tia'iraa i te Tavana Rahi, teie râ
mai, ua rnoo ‘'Triom¬
aita oia i tae mai — ore noa’tu râ to’na tae-ore-raa
nohia taua oaoaraa ra i to te manua rahi tuiroo ra
phant” i te taeraa mai. Ua mataitai te mau mata atoa i taua
manua rahi ra e ua riro oia mai te mea e o te hoho'a mau o(a
no to tatou metua here, o Farani Tiamâ, o tei vai noa te mana'o
e te hereraa aau ia’na. —
E mai te mea e, ua oaoa te aau i te mau parau matamua nei
te vai atoa nei â te mau parau faatupu oto e te toetoe aau, tei
.
VE A
7
POROTETANl
tupn i roto i teie nei taùrun
jia hoi te hoê ïa mau arearearaa
tei ore roa i a- i ti.ie anotau ati e te oto rahi, e 1.ei ore
roa e au i te Fatu ta tatou e tiaturi rn;i ei faaora i te fenua. —
No reira vau i faaara puai ai i te mau taata atoa i te parau :
mâ-01’0
a
e
e
faaiti; '0, a pure ' te Atua ia taui oia i te aau taata — a haapU
a har uaramaram,. i to outou mau utuafare ia haapa'ohia te
naaitai
ia haapaeilia te ino, noa’ta te mau faaheporaa e te luau
0. Preiss.
tainatiir a.
Haapiiraa Bibilia
Te peî-opSieïa ra o îsa!a.
Te peropheta ta tatmi e
parau
1 onei, o te Isaia ïa tei papai i na pene mataïuu i e
39 no ! i)uka ta tatou e hi‘o nei, e o tel mairiüia to na i‘oa ia îxu'iaHoe, ei faataaraa ia ’n,^ i te Isaia-Piti, oia hoi te peropheta ite ore-liia
no te lau tiliraa, e o lei papai i na pene hopea e '26 no te
huka
I.
a
Te
-v.ru o
teie peropheta.
—
isaia
Teie rà Isaia-Hoe, hoe a to'na tau e to Mika (740-700 hou iesu).
peropheta no luda; e tia i lerusalenia. ‘'Te ora a te Atua”
o to’na i‘oa. Mea iti roa te mau parau huru papu tei
itehia no to’na oraraa; e no to’na utuafare; e piti râ hoi ta’na tamarii, e e i‘oa faaau tei mairihia ia raua e Isaia.
la au i te huka a Isaia-Hoe, te ite nei tatou e: e tia noa teie
peropheta i pihai iho i te mau arii, i lerusaleraa. O te tau‘a, e te
faaa‘0 e te tiaturiraa papn na te arii paieti, na Hezechia — Na
E
te auraa
roto i
mau
mau
IL
to'na
reo
Itoito, e ta’na mau a'oraa maramarama, e ta’na
parau i papai, ua amui maite teie. peropheta-huirantira i te
ohipa o to’na tau: aita oia i mamu noa, aita i parahi noa.
Te parau
tumu tei a‘ohia e Isaia.
O te Ateribubi ïa no te Mo‘a o
lehova. O te parau rahi ïa tei
haaputa i to'na mata e i to’na aau i te mahana i para-uhia’i oia e
lehova; e mai reira mai à o tae nou’tu i to’na pohe, o te parau
rahi ia ta’na i a‘o i to'na hui-laeae i luda e I lerusalerna.
Ua titan te Atua ia Isaia nei i te matahiti i pohe ai o Uzia, ,te
arii aau teitei tei haru i te toro'a tahua rahi, e o tei tairihia i te
ma‘i lepera, e lehova, i roto i te hiero. E inaha! tei taua mata¬
hiti ra, i roto mau à i taua hiero ra to Isaia ite-atoa-raa i te hanahana, e te mana e te mo‘a o lehova. Ua î te hiero i te hiti ahu
no’na ra, e le pii noa ra na Seraphi: e pufa. e mo'a, e mo‘a le¬
hova Sabaota : iia î i;e femtr’le'. nei i tu'"
uu;'. aa.
VEA
8
POROIETANI
P^RAÜ RH ^Pl
1. Ua oti O ïitea t. i te haamauhia ei orometuai Amaru (Rimatara). Te na
ô nei te rata a Turai, or. e: ua liaamauliia o Titea mâ i Amaru i te sabati, i te
14
no
Tetepa. E mahanaoaoa taua mabana ra no te Paroita i Amaru. — üa
o Haipô or. no te reira oro‘a; oia’toa na auvabanote A. T. e te
feia’toa i au mai. üa tairuru'to te Paroita taatoa, mai te feia toro‘a a te Hau,. . .
i taua pureraa rabi. NaHaipo te a‘oraa no te baamauraa,e
te
baere maua
i
Titea i
iia’na’toa i tai‘o i
rima te Paroita. —
abi-
parau raana a te A. Rabi no te'tuuraa ia
roto te
o
Na maua 0 Titea i baapa'o i te oro'a eupbari, e na Titea i faatere'i te pureraa
ahi, e te tuaroi rabi i te pô e ao noa a‘e. »
Ua papai atoa mai Titea e: ua baamata raua i te obipa o te toro‘a,
...
2. Ua oti atoa o Tao‘a
mai te oaoa.
mâ i te baamaubia i Maiao e Tapao or., auvaba
te A. R.
no
3. Na roto i te boê faaotiraa mana na te Tênerara ra na de Gaulle, ua
faariro-
Frank Cbristol, e tia i .Lonedona, ei raatira orometua
no te raau porotetani e vai i te mau nuu no Farani
Tiamâ. E baere oia i
Aferita e farerei i te mau nuu, a taa noa‘tu ai ta’na obipa i Lonedona. ^— E
tuaane o Frank Cbristol nei no Verenie Vabine (Heremona).
bia te orometua
4.
—
ra o
Te Tama'i Eahi (22 no
Atopa )
bi‘o noa nei te mau mata‘toa i nia i te fenua Rutia. A maba
atura ava‘e, i teie nei, to te Purutia aroraa, mai te tuutuu ore i taua fenua
rabi ra, e aitâ i roaa.— Ua tiaturi o Hitler e: e pau taua fenua ra, oia boi ta’na
mau nuu—i te 22 no atopa — e inaba! ore noa‘tu te mau aroraa riaria rabi
1. 1 Rutia. Te
faabope-puai, aitâ o Moscou (te oire faatereraa bau) e o Leningrad (te oirerailioni e ua milioni te mau faebau tei pobe
roa, tei pepe, tei paruparu, i na pae e piti; ua tautani e ua tautaui te mau pabi
reva, e te mau tanks rarahi, e te mau pupubi fenua tei ino. .. i na pae e piti,
e inaba ! te baere noa nei te aroraa,
mai te faaea ore, i te po e i te ao,
i te mabana maitai e i te mabana ino, na roto i te ûa e te vari, e te biona,
e te toêtoê.
Te faabiabia nei to te ao i te itoito e i te mana‘o tnu-ore no Rutia.
Ua tiaturi Hitler (e te tabi pae i te mau fenua’toa) e : e riro Rutia i te baaparuparu vave, e te amaba, e e puebu te mau nuu; e inaba! e mea etaeta
rabi.
Te otobe maite nei boi te nuu Rutia, e te mabere nei ïa Purutia te
boê raau area fenua buru rabi, — teie râ te vai noa ra te atea no Rutia, i
uta.
E te baamata nei te tau vero e te biona rabi. E nabea Purutia ia
e te
arii i te matamua ) i mabere. — Ua
—
—
—
ore
Rutia ia vî i teie tau?
—
Te paraubia nei: ua rabi te orurebau. Aita te mau farani
e faaoromai faabou nei i te mana no Purutia i nia ia ratou. No reira te arepu2. 1 Farani. —
puai nei râ o Purutia, mai te faaberebere-ore.
no te Nuu-purutia i Nantes e i Bor¬
deaux; ua pupubibia e na taata farani ite-ore-bia. Ei faaite e: aita e bau-
repu e faaroobia nei. Te taboo
No pobe ibo ner" e piti Raatira teitei
raa
i roto i te aau no te taata, i
Farani.
Mioni faufuru i fe Ve'a.
Maharepa: Tabiarii mâ: 8 farane; Atuona (Hiva-Oa): Tevao v.: 2; PukaPuka
(Samoa): Kare, or.: 5; ■—
Imprimeeie Elie F.
JUVENTIN
la amuibia: 15 farane
Rue
du
M.IURUURU.
Commandant Desteemau.
Fait partie de Vea Porotetani 1941