EPM_Vea Porotetani_194110.pdf
- Texte
-
Te 41
0
te Matahiti
-
AITA'TÜ E NIÜ E TIA I TE
ATOPA 1941
TAATA’TOA
HIA RA, oiA HOi TE
Mesia
HOO I TB MATAHITI
Te taata
e
hiaai
ra, e
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAA MAO
RA O
lESU.
—
HOÊ: HOÊ
Ch. VERNIER,
Hihi 1#.
-
I Korinetia 3, 11.
TAEA 3 TOATA
Directeur- Gérant.
haere mai oia ia‘u nei
a
inu ai!
loane 7-37.
Te vai
ra
te taata
aore roa
ratou i ite i têie ati : te hiaai ! ua
ravai
te tahi rà mau pape ê atu.—
No to ratou mana'o e : tei ia ratou te Parau Mau, ua mauruuru noa
ratou i to ratou iho parau-tia. Aore ratou e nounou nei i te tahi ata
maitai hau ê. Ua ravai ratou ia ratou iho.
Te vai atoa ra te taata o tei inu noa, eiaha râ no te hiaai ! o te feîa ïa
O tei haere peu noa i te pureraa, e aore ra, o tei haere i reira mai to
ta ratou pape, e
ratou iho
eiahate pape ana'e,
o
parau-tia. Ua na reira atoa te taata pharisea o te parapole,
i hoi mai na taua taata i te utuafare ma te tia-
ta lesu i parau e :
ore-hia mai !
— i te manao i roto i to oe iho aau
! te parahi hau noa nei au, i roto i teie nei
ao, e i roto i to‘u utuafare, aita e vahi toe ; ua fanao noa vau ! Aita
ta‘u e nounouraa ; aita ta‘u e hiaairaa !... E parau fifi te reira. E ati
to te feia aore e hiaai nei i te parau-tia. Aita ta. te Fatu e parau ia
E riro
e;
oe
—
e
te hoa taio vea e
aita roa’tu tau
e peapea
ratou !
te pape ora e te
Atua ; Te taata
i hiaai ra... e haere ihai oia ia‘u nei, a inu ai... Tei faaroo mai ia‘u
nei ra, e riro te pape ora i te tahe mai no roto ia’na ra,..
A faahaehaa râ ! A pi‘o na i nia iho i te pû no
rao'a ! A faaroo na i te titauraâ nei, no ô mai i te
Aueïa fafauraa
paraufaahiahiarahi e! I te taata hara tei faaroo
ia’na, te pûpû nei lesu i te faaoreraa hara e te ora. E tahe mai te
Varua maitai ! Taheraa tuutuu ore no te arueraa e te haamaitairaa
i te Atua.
VRA
2
E
roaa noa
ia faaroo.
POROTETANI
ia tatou taua pape pihaa ra, i tera ra, ia hiaai tatou, e
—
OPANI
EteFatu, ho-mai
faahou (loa. 4-15).
ia poihà
;
na
i taua
pape ra
...Oia’ïoa t© parau api no
na‘u. ia
f@nua
roi
ore roa vau
mai...
Tetepa, te taeraa mai i Papeete nei te hoe p: hi o tei àfai mai
parau rii api no te fenua roa mai. — E toru ava e e tiahapa,
aita hoe pahi papaa i tae mai i Tahiti nei; no reira, ua hiaai noa te aau
i te parau api, i te pae o te fàaroo.
1.
To tatou Taiete Metua i Paris.
Mai te malana i pau ai o
Farani e o Paris i te enemi, ua tâpûhia o Farani i na tuhr a e piti : te afa
rahi i nia (e o Paris hoi), tei roto ïa i te rima mana no Purutia; e te afa
i raro (Vichy), aita ïa te enemi i mana i reira.
I te 16
i te hoe
no
mau
—
—
1 te
mahana i tae ai te Purutia i Paris, ua tamata te
mau
to tatou Taiete
no
(M. Couve) i te tapapa (na
raro
Faatere Rahi
noa) ia Farani-i-Raro;
hoi oia i Paris, e tei reira à oia e te tahi pae o te
Taiete, i te haapaoraa i te mau ohipa a te Taiete i roto i te tuhaa tiama-
aita râ i naea; e ua
Farani.
ore no
I roto râ i te tuhaa tiama no Farani, ua faatupuhia te hoe amaa no te
Taiete, i te oire i Nîmes, e tei reira te hoe auvaha no te Taiete, o M. Keller^
orometua, i te faatereraa i te mau ohipa a te Taiete i taua Tuhaa ra. —
Aita roa râ e ravea e farerei ai te amaa e te tumu. Ua tapu etaetahia e te
râ o te Taiete e tamata nei i te papai
fenua e i tera fenua. E ua tae mai, i teie
hoe leni faataaêraa ropu. Na te amaa
i te
orometua Taiete, i tera
mau
pahi nei, te
mau
rata na M. Keller, i Tahiti nei. E inaha, i roto i ta’na
rata, te hapono atoa nei oia i te hoe rata faaitoitoraa na té
Couve, i Paris) o tei papaihia i te 25 no Tenuare
Te
*
...
e
rave
tamai,
ô nei te tahi
na
Eiaha outou
e
parahi
matau! Parahi noa, e hio i te ora a lehova i ta’na
na lehova hoi e aro i ta outou
rata haaati
1 teie nei â
no
outou!
noa
A hitu
no
mahana,
»
pû,
.
(Ex. 14: 13-14).
e
e
ia outou i ta‘u
Tiurai. E hia râ to outou tei taio i taua rata ra?
roa ia‘u! — E riro e, ua maere te tahi
tuhaa tiamâ o Farani; o vau, i hoi mai i
— I na reira vau, no to‘u hioraa e: e au
hio i te huru o to te enemi mau paheruraa, e e pa-
vahi taaore
pae, o vau, aore i faaea i te
Paris nei, i te pû o te Taiete.
ia‘u ia faaea i te
.
i teie nei, mai te mahana i papai ai au
avae
te 7
taua rata haaati :
no
outou i teie nei mahana..
no
...»
e
tuhaa
mau
Tumu (na M.
1941.
hoiio i ta’na
ahiri
i
au
mau
rima
Teie
oire
uiuiraa ia tupu
noa’tu.
E
..
mea oaoa
a‘e mau â na‘u,
tapapa i te Tuhaa tiama no Farani, a faatere ai i te Taiete i reira;
haapae râ
ua
i te
3
POROTETANI
VEA
vau i te reira
te enemi.
o
râ,
vahi,
ua niauruuru roa vau
no to u
i te
hinaaro
amaa a
ore
i te faarue i te Taiete
te Taiete tei faatupuhia i te
tiama, i Nîmes.
noa’tu i te hohonu faito ore no to
ati, to te taata hoê, to te utuafare, e to te fenua nei, ta matou
i farerei i te avae i Tiunu 1940. I teie nei â mahana, ore noa’tu te ho¬
.
.
Area râ hoi, eiaha vau ia parau
.
matou
honu
e
mau
mai te mea ra e, e moemoeâ te reira ;
ara’i i to matou taoto, mai le feia tiama e te oaoa te huru.
te abuso i mairi ai tatou,
o
araua'e matou
e
tumu e tia’i ia matou ia tiaturi i te hopea
niuhia taua mau tumu i nia i te tia o to tatou pae
e te haapa‘0 o to tatou Atua) te hi‘o mata nei matou i te teitei, teaano e te
hohonu o teie ati rahi no to tatou fenua here. E mai te mea e tuhaa ta
tatou i roto i te tia faahouraa e te faaapiraa no Farani nei.
Teie
maitai
...
râ,
ore
noa’tu te
rahi, (e
teie tama‘i
o
mau
ua
Te haamanao noa nei râ matou, i te aro o te
Atua i te mau mahana
Taratoni e to Tahiti mâ. 1 to
onei, i te mau faehau maohi no Matatata, to ratou paieti.e
atoa, ia outou: to Aferita, to Matatata, to
matou hioraa i
haapao maitai, 'te ite nei matou i reira aita mau te tare o te faaroo
patuhia e te mau Orometua-Taiete, i patuhia i nia i te one; ua mairi hoi
te ûa, ua vai pue, ua tupu te matai rahi tamataraa, aita râ i aueue; no te
mea tei nia i te pâpâ te mauraa.
te
tei
E
...
no
reira
e au mau
here
e, maoro
noa’tu â to tatou ati rahi, e mau
â matou, mai ia outou e mau papa atoa na. Te au nei tatou i
perehahu noa na roto i te pouri; ua ite râ tatou e, e hiti mai
â te maramarama, noa’iu te maoro o te haereraa. Ua ite atoa tatou : o
lesu-Faaora teie e haere nei, e tatou atoa, i taua e‘a ra. E ere oia i te Raa-
papa
te feia i haere
tira ana'e, o le
ia turori.
matou i
e
—
te
ora a
mau
papii
lehova, te
faaara faahou oia i ta’na
hoe tupuraa
E
au
rahi api.
mau
here e, eiaha tatou
te Atua i te pure.
2.
eita oia e faatia i to tatou avae
nei to matou tiaturiraa i te Atua; te liai nei
tapao o to’na aroha. Te tiaturi nei matou e;
Ekalesia i to’na taoto; e tupu (e faaroo i te
tau'a atoa râ, te hoa-ratere;
Te
.
To tatou hoa
aito no lesu Mesia.
ia rohirohi i te pure. Te faaroo
nei
.
Purnne. E parau oto ïa. Ua pohe roa teie
Ei te avae i mua, te Vea e faatia’i i teie parau.
hrre
—
o
VE A
POR’OTET’AN
Oroa faatahinuraa Oromefua i papenoo
la au i ta te Vea nei i faatia i te avae i mairi aenei, ua oti o Titea
Avae raua o Timona Lenoir i te faataahia no te toro'a mo‘a i te 22
no Atete i mairi aenei, i Papeete. E teie nei te faatia faahou nei te
Vea i te piti no te oroa tahinuraa, oia hoi to Beniamina a Teuru, o
tei tupu i Papenoo i te mahana maha, i te 28 no Atete 1941.
Eita taua oroa^ra e raoe vave i te feia’toa tei farerei ia’na, no te
mea, e hia-oto te aau i te mau ohipa hanahana mai te reira te huru.
I te hora 10 i te avatea, aita e taata toe i rapae i te fare-pure, ua
pau roa i roto, i te tiairaa i te tino o te mau orometua, ia tomo mai.
E oia mau iho â ! Hoe ahuru-ma-hitu ratou, mai na peretiteni too
maha e na orometua tahiti hoe-ahuru-ma-toru.
a
I to ratou tomoraa i Ebene-Ezera, ua tia paatoa te taata, e ua
minehia te hoe himene tomoraa. Faaterehia’tura te pureraa mai
matauhia. Na te Peretiteni-mono, na M. Rey-Lescure te a'oraa.
hi~
tei
Na M, Charpier te mau uiraa i ui ia Beniamina ; na te Peretiteni
te Tuhaa IV, na M. Preiss i haamau ia’na na roto i te i‘oa o te
no
Apooraa Rahi, e mai te faaitoito faahou ia’na. - Fariihia’tura e te
auvaha paroita, e Taitaa. E i te hopea ihora, na Beniamina a Teuru
i aroha i to’na mau metua i te pae o te faaroo, e i te paroita tei tuuhia i roto i to’na rima. E parau nehehehe ta’na i fa‘i i te aro o te
taata, e ua oaoa te paroita i tena mau reo faatupu oto hoi.
Ua faaotihia taua oroa rahi ra, na roto i te hoe bapetitoraa tamarii ; o te aiu iti hopea no to tatou hoa orometua no Mahina, no H.
Bremond
: o
Monowai te i‘oa.
Area hoi, ua mauruuru atoa te Paroita no Papenoo, e te Apooraa
Rahi ia H. Bremond, o tei faatere maite, mai te itoito e te tae o te
aau i te paroita no Papenoo, a vai otare ai oia.
Te tahi atoa turryi i maitai roa’i teie oro'a tahinuraa, ote mau reo
himene no Mahina e no Papenoo hoi. E mea au roa ia faaroo, e te
Hfiaru maitai.
I mûri a‘e i te paiaraa, ua haapao te Paroita i ta’na aufauraa faatupuraa parau, o tei vaiihohia i te avae Tiunu ; e i te faaotiraa no
taua tuhaa ohipa piti ra, na Teriieroo tavana raua o Verenie, Pere¬
titeni no te A, R. i taamu i te mau ruru no taua mahana oaoa rahi.
la vai jnai â te aroha o te Atua, te here no lesu e te tauturu o te
Varua-maitai i nia iho ia Beniamina mâ e te nana o te Fatu ta raua
e
tiai
e e
faaamu i teie nei.
E mau rata rii na to tatou mau tamarii faehau.
I te pae ropu no
Tiunu,
e rave
rahi te
mau
rata tei tae mai i Tahiti mâ
to tatou mau hoa here i reva aenei i te tama'i. Eita e nehenehe
te Vea nei ia nenei i te roaraa o te mau rata; e vaehaa noa râ....
H[»i,
na
i
VEA
E rata,
POROTETANI
5
Amaru Teurahutia,
Haapiti (lamaüi na Tevaea, iavana).
na
no
Austraiia, i U 27
E
...
aita
mea
maitai
ma!ou,
roa
no
Me 1941.
mai to matou â faarueraa i
Ifahiti
na ;
te hoe i taaê i roto i to matou taaeraa
roa
mai, e ua tapae matou i
farii te Paratane ia matou
i reirâ ; ua afaihia matou na nia i te
pereoo uira, e haamataitai i te oire
e te mau aua
faehau, oiâhoi to te mau faehau Rutilani (3000) e to te
Fiti. I reira’toa to te Paratane faatamaaraa ia matou, e i reira’toa to te Pa¬
ratane faaotoraa i te pu, na roto i te hoe himene oaoa rahi, oia hoi ; lehova
mana maa !
E ua faahoihia matou i nia i te pahi, ma te apee-atoa hia
matou e te Paratane e ta ratou atoa mau pû i te faaotoraa na nia i te
purumu e tae noa’tura matou i nia i te pahi.
Suva
(Fiti).
—
I to matou taeraa mai i Suva,
ua
—
Hoe mahana matou
mahana matou
Austraiia nei
;
i
e
e
hoe
pô i
mai ai matou i Nouméa. E ono
reva
ua reva mai matou e te mau faehau Taratoni i
300 atoa rahiraa faehau Taratoni.
I roto i te oire i
reira;
—
Sydney
e toru fare rarahi tamaaraa na te mau faehau tau i ite, e ia hinaaro
i te tamaa, e tomo noa matou i roto i taua mau fare ra, aita e moni no
te tamaaraa. Mai Tahiti e i Austraiia nei aita i farerei i te ati i raro i te
moana, mai te matai e te
Te faaoti nei
tamarii
mau
au
miti, aita matou i farerei i te enemi.
i teie rata iti mai te aroha’tu ia orua, e
pipi i Heremona
e
tae noa’tu i te
te Paroita e vai i Papeete na.
laorana.
*
*
E rata
xia
Teu ira
Oromefua
no
a
*
Maruhi.
caporal-chef,
te Nuu Tahiti.
Austraiia, i te 26
no
Tiunu 1941.
nei au i te ohipa a te Fatu i roto
tamarii, ia au i to‘u toroa orometua. Ua rahi a‘e ïa i to roto
i ta‘u paroita iti i Punaauia. Pure poipoi, faaitoitoraa na roto i te irava;
pure ahiahi (fSaitoitoraa). I te sapati, e3 iho â pureraa: poipoi, avatea, ahiahi (hora 7 i te pô). E tae atoa te orometua i le fare ma‘i, i te mau ma¬
hana, e farerei i te mau tamarii pohe ma‘i, e e faaitoito ia ratou; o vau e
te hoe orometua tatorita no Nouméa; e haapao vau i ta‘u, e haapao oia
Te faaite atu nei
...
i teie nei
au
ia oe, te rave
mau
mâtau hoi maria no te mea hoe â to maua faaearaa, e hoe
ïa, na te Fatu e tauturu ia maua. E te faaite atu
nei au ia oe: ua mauruuru roa vau, o te Atua i faataa ia‘u i teie tere ei
orometua na teie mau tamarii, ei faaitoito e ei paruru ia ratou. Te amo
nei au i te toro'a, noaAu te mau fifi e te mau ohipa’loa, mai te hi‘o te
mata no te faaroo i nia i te Atua mau, ia au i tei papaihia i te Hebera XI:
i
ta’na;
â to
27
V.
e ua
maua
toro‘a. Atira
h.—
.Te faaite atu nei au ia oe e: ua tae mai ta oe rata e te mau puohu
(e toru ava'e: Eperera-Me-Tiunu) i te 21 no Tiunu nei.— E mahana
oaoa rahi teie no matou pauroa, te mahana i tae mai ai te mau rata no
..
Vea
VÊA
6
te fenua mai. E
ua
POROTETANl
riro atoa teie mahana ei
mahana faatupu oto i te aau
oe i faati'ati'a i roto
i liaere i roto i tera
ohipa.— Ua tamau
5 no Tiunu; aita i
moê ia'u taua mahana ra; e o te mau mihana’toa te ani ra vau i te Atua
ia tauturu oia i te mau orometua e te Paroita taatoa e to'u hoa, no te
mau ohipa ta outou i faalere i taua mahana ra, mai te haamana'o râ vau
i te reo o Paulo: taaê-noa mai â tau tino nei, tei ia outou’na to‘u Varua. . I teie nei râ, iâ au i ta oe i ani mai, e faatia rii au i te hoê mau parau
potopoto no to matou tere. Inaha! ua faaruê matou i Tahiti i te 21 no
Eperera. E ua tere matou mai te maitai e te hau. To matou faura'o, aita
e peapea; mata'i maitai e te mania te miti, e te parau”nei to te pahi ia
matou: atahi ra tere mai teie te huru. —■ I te 25 no Eperera ua tapae ma¬
tou i Fiti i te hora 10 i te avatea; Aita te mau faehau i tuu oioi hia i
uta; hora 2 i tuuhia’tu ai i uta. — Ua tuuhia matou i nia i te mau pereoo
uira e rave rahi no roto i te aua faehau paratane, e ua afaihia matou e
haamataitai i te aua faehau e rave rahi; e ua fariihia matou i te tahi aua
faehau, e ua tamaa i reira — E i te hora 4 e te afa, ua faahoihia matou
i nia i te pahi; e mea porote i te haereraa (défilé). E mea faahiahia rahi
teie défilé raa, e ua parau mai te mau Paratane i te tahi mau hoa tamarii
tahiti i teie huru i te porote; a tahi ra vau a ite ai i te nehenehe o te
tamarii tahiti e ua haamauruuru te taata rahi e faatere i te nuu i Fiti.
Te mau ohipa no te pureraa, te faatere noa hia ra i nia i te pahi, i te
poipoi e te ahiahi; e mea faatura te Paratane i te mau pureraa i faatupuhia.
Ua faaruê matou i Fiti i te 26, i te hora 5. E tere maitai e te hau e ua tipae
i Nouméa i te 30 no Eperera, e ua faaea i reira. Ua fareréi matou ia Ariège
mâ, e ua faatiatia i te mau parau no Tahiti.. . e i te sapati, ua haere matou
i te pureraa i' te avatea, i te hora 11, e ia faaoti ta raton, na matou atura te
pure; te nuu taatoa i te haereraa; e ua fariihia atoa matou i te aua faehau;
defiieraa i reira e te amuiraa i te tamarii Taratoni. Tamaaraa. E i te 4 no Me
ua faaruê matou i reira, e ua re.va i Sydney. Ua taui te pahi, e ua apeehia
matou e te manua paratane. E mea maitai te tere.
E ua tae mai matou i Australia nei i te 9 no Me. E ua farerei matou i te
mau orometua Paratane i onei, o te here nei ratou ia matou; te haere nei ma¬
tou i te pureraa i roto i to mau fare pureraa taaô roa e te nehenehe rahi. E
nuu taatoa ia haere na nia i te purumu, i te fare-pureraa, e ua oaoa te mau
orometua i te hioraa i te huru o te ohipa o te faaroo i teie fenua atea roa e
i te hi'oraa i te mau parau no te fenua e te ohipa ta
i te rata; no te màu ohipa no te faaroo ta outou
Paroita e i tera Paroita; e inaha! ua manuia te mau
noa to‘u aau i te mahana aufauraa no Punaauia i te
te
nainai. Ta ratou e ui maere noa
nei ia‘u.
tahito roa ; teie
oti ai; 1396, i Liverpool. Mea rahi
te mau fare-pureraa, e mea api râ te otiraa. Mea oaoa rahi te ohipa no te faa¬
roo i roto i te nuu. Teie râ, e ture atoa to pihaiiho i ohie roa’i teie mau ohipa...
Te fatata nei te mahana e faaruê ai matou i onei ; aita i papu e, e
haere tia matou i hea? Te aroha nei o Wohler ia orua, e o Piirani mâ, e o
E
ua
tae matou
to’na maororaa i te
...
i te tahi
sapati i roto i te hoe fare-pureraa
otiraa: ICO matahiti i
Vidal,
Léon Matait.ai..
e o
aroha nei te
tou
no
O
te
te
mau
mau
tamarii
a
.
.
ïe lii‘o
oroinetua taatoa
tama‘i, eita ïa
vau e
noa
nei
Puahio, oia’toa te
e
ia’na, aita e oliipa liape.
tamarii tahiti taaioa ia
au
maii
vai i te feima..
.
.
Te
mau
Te
ou-
ohipa maere râ
faatia i le reira.
Na to outou tamaiti i te
faaroo,
na
Teuira, orometua.
orometua
na
.
Ua haamaahia o Timona Lenoir, ei orometua no Hitlaa Faaone
rotû i na oro'a nehenehe roa, i te 7 e i te 14 no Tetepa.
1 te 7
no
Peretiteni
Tetepa, ua haamauhia ïa i Hitiua ihol
e
toru
e
te tahi
mau
orometua
no
—
Ua tae
na
taua oro'a ra.— üa
faaineine te
paroita i te hoê faaineineraa rahi mau e te oaoa rahi,
faajpoiporaa. Aita hoi i hape, no te mea, i
taua sapati ra, e tane faaipoipo api tei afaihia e faaipoipo i te
Ekalesia e vai i reira; no reira te anaanatae rahi e te mana'o
hoê 0 te taata, to tera reo e to tera faaroo tei amui noa i nia i te
mai to te hoê oro'a
mau
airaa-maa
Na te
e
i roto i te fare pure.—
Peretiteni o te A. R., na Verenie te a'oraa-faailoitoraa
e ia Timona Lenoir; na
Preiss (no te tuhaa IVj
i te Paroita
ua farii te Auvaha-Paroita, o Tuterarli, na roto i
Paroita-Hitiaa, e ia oti to te orometua-faatere, to Toofa
pûpûraa i te mau ohipa i te orometua api, ua tia mai Timona
Lenoir e ua farii papu oia i te mau parau atoa i faaitoitohia'i
oia. E na M"- Rey-Lescure te mau parau hopea.—
Ua faatia’toa-hia te oro'a Euphari (Rafea or.)—
te
haamauraa;
te i'oa 0 te
Tetepa ua haamauhia ïa i Faaone. —
faahou na Peretiteni, i reira, mai te apeehia e te tahi
J te 14 no
üa tae
sapati nehenehe roa, e te oaoa. üa inehoê e te vitiviti
i nia i te mau ohipa tei faaauhia no taua mahana ra, — Ua na
mua te pae tino, e ia oti, o te pureraa rahi ïa. Na M. J. Charpier,
te a'oraa, ei faaararaa i te orometua e te Ekalesia; na Verenie te
haamauraa na roto i te i'oa o te A. R.; na Naura, auvaha-Paroita
i farii na roto i te i'oa o te Paroita; 1 reira to Hauarii or. pùpù
raa i teie Ekalesia e te mau ohipa’toa i roto i te rima o te oro¬
metua api, e na Timona Lenoir i farii ma te oaoa. Na M. ReyLescure te mau parau hopea. — Ua faatiahia te oro'a papetitoraa
e te Euphari. — E mau tuaroi mahanahana’toa to taua pô ra.—
la Titea a Ava'e râ, ua. reva ïa oia e to’na utuafare i Rimatara,
i te 9 no Tetepa; e ua haamana te A. R. i na orometua no Ri¬
matara e na raua oia e haamau i Amaru. —
mau
orometua tahiti. E
ine maitai te Paroita iti i Faaone, mai te mana'o
J
POROl'ETANJ
VEA
8
5.I
^PI
RII
Te tama‘i
rahi. (20 Tetepa 1941).
L
1 Rtdia. Te faahiahia noa nei teie nei ao i
Rutia. Ua fatata e toru ava‘e i teie nei no to Purutia
aitâ te mau nuu Rutia i riro e i païuparu. Aitâ te
—
tuinu no
kilometera)
te
itoito
e faaearaa; te ù
reni tama‘i (3000
fenua, i nia i te reva e i nia i te moana, ua faito
Rutia i riro. ,E aita to te mau arorna veavea rahi
o'.abana’toa e i te mau vahi atoa no teie
nei i te mau
noa
te itoito tuutuu ore no
tama'ii aa ia’na; e inalia
hoê noa a'e no na oire
—
I nia i te
Rutia.—
no
fatata paha te hoê oire
Parau mau hoi; te otolie rii maite nei oia; e ua
rahi (o Leningrad) i te mairi i te
o te
pau
rutia i taua mau aroraa faaherehere ore — E ua
te
e te ùa, e te hiona..) — Te tauturu
Paratane raua o
te
mau
enemi. E
rima
nei
tama‘i.—
huru maiihaa
haamata
îfo
2. 1 Iran. — O te fenua Peretia ïa.
to
teie fenua tapiri-Riitia, i to’na
Paratane e no Rutia i taua fenua ra, e ua
faatereraa no Rutia-Paratane i teie tau —
e ua
iii rahi'râ ta Pu¬
lau vero (toetçe
Marite ia Rutia i
Rutia-Paratane mauruuru ore i
tautûruraa ia Purutia, ua tomo te nuu no
tuuhia oia i raro a‘e i te mana
Ua faahoi te Arii i to’na toro‘a
maitihia te tamaiti-Arii.
— Ua faaea te tama'i i reira i
reira faahou te enemi i te patu,
Lubia-Kurene.
na‘ohia nei râ, e na
teie tau veavea; te mai teie mau tau, e tapapa
te vahi motu i Suez. —
— Ua faaue te Peretiteni no Marite i te nuu moana e pupuhi
i te mau pahi purutia o te tamata i te haapeapea i te mau pahi marite,
—
No te tere rahi o te ohipa i te mau fare hamaniraa pahi i Marite, i parauhia’i
ia
Aiphiti
e
4. I Mariie.
i tûa.
tuuhia i roto i te miti te hoê pahi faauta taupiti mahana. —
5. Tei pohe i Paratane, i te ava'e Atete, i te mau pahi-reva enemi: 169
noa iho.
E mea iti roa, ia faitohia i to te maû ava‘e i mua ra. —
6. E pahi purutia i te moana Patitifa. — Ua parauhia e: tau pahi tei tomo,
i te pae moana i Panama, i te hoê pahi enemi. Te imihia nei.
7. Ua tae mai te mau BIBILIA reo tahiti : 17 tara te buka rahi, e 5 tara
e;
i teie tau ava‘e i mua
haa
e
i
au
te
nei,
e
10.000 tane, i te mau
—
i te buka
nainai.
II. E riro te rata
auri neneiraa.
haaati
a
te A. R. i te taupupu
IIL Te faaitehia nei te mau orometua e;
les'ia i te nenei apî-hia. E au ïa tiketi no te
raa
rii no te fifi o te
ua otite mau tiketi-ekahaere raa’tu e no te hoi-
mai.
Mlonl lauluru i le Ve‘a.
( 20 Tetepa i94i )
1. Papeete: J. G: 10 farane; Théod. Teamo: 2; Oro/ara.-Vahineura: 2\Haapiti:
Tapao orom: 20 (Tamarii faehau); Ufttroa.-Teinauri; 2,50; Tevaitoa:
Bernar¬
deau: 12; Tetuanui Temauri: 6.
la amuihia: 54 f. 50.
MAURUURU
Imprimbeie
Elie F.
JÜVENTIN
Eue du Commandant
Desïremah.
Fait partie de Vea Porotetani 1941