EPM_Vea Porotetani_194108.pdf
- extracted text
-
Te 41 0 te Matahiti
—
ATETE 1941
HJhi 8.
—
.A.ITA'’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAO
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia RA O Iesu. — I Korinetia 3,11.
HOO I TB MATAHITI
Ch.
Te
VERNIER,
aamu
HOÉ: HOÊ TARA 3 TOATA
Directeur-Gérant,
no
te Perete‘i
Te hi‘o noa ra te hoê perete'i iti aroha rahi, tei moê noa i roto i
teaihere ûa‘a, i te hoêpêpê i te rere-noa-raa i roto i te aua. Te anate manu iti tapererauhia i te mau huru tore anaana atoa;
te uraura noa ra te ninamu, te uteute e te rearea i to’na tau
pererau.
apî, faahiahia, raatira iti haapeu, te horohoro nei oia i te tahi tiare
e i te tahi tiare, i te raveraa e i te vaiihoraa i te
mea nehenehe roa.
ana noa ra
Te na ô ra te perete'i : ^ Aue! Ta’na e ta‘u, e mea taaê roa ïa. Ua
faarahi o Metua Naturai ta’na; eta'u, aita ïa. Aita roa to‘u e aravihi,
e aita roa’tu hoi e
hoho'a; aita roa e taata e haapa'o noa mai ia‘u,
moê roa hoi au i raro nei. E mea maitai a‘e ia ore ia ora ! »
E te paraparau noa ra oia, inaha ! Ua haere maira te hoê tiaa ra¬
hi tamarii i roto i te aua. I reira to ratou horo-haere-raa na mûri iho
i tera ra pêpê, ta ratou paatoa i hinaaro ra. Te mau taupoo, te mau
horoi, te mau taupoo mahanahana tei ravehia ei haru i taua manu
iti ra. Ua tamata faufaa ore noa te pêpê iti i te imi i te ravea e ora’i.
Aita râ i maoro, ua riro atura oia ia ratou. Ua haru te tahi ia’na
na te pererau, e te tahi na te tino ; ua tae maira te
toru, e ua na';te
upoo i te rave ia’na. Aita hoi e faufaa ia haapuai, e pihae hia’i te
manu iti aroha rahi nei !
Ua na ô atura te Perete'i : « o ! o ! aita’tura vau i peapea faahou ;
e mea hoo rahi te anaana i roto i teie nei ao ! Eaha râ vau i te nounou
i to'u haapuraa iti hohonu ! »
e ua
Auraa: Teoraraa poupou, o te oraraa moê ïa.
—
J\fo te hora paieti
E ao to tei mâ te aau : e ite hoi ratou i te Atua. Mat. V : 8.
Tei nia lo tatou Fatu i te moua i Galilea a parau ai i ta tatou
tino parau. Tei reira to’na haapiiraa mai i ta’na mau pipi e te
taata atoa i te
mau turc o te
basileia o te ao.
POROTETANI
VEA
2
E
ture taaêroa ïa i tei matarohia i raro nei.
mau
A hio
na
tatou :
tei marû; to tei hiaai
aroha i vetahi é e te mau enemi hoi; to tei mâ
te aau, to tei l'aatupu i te parau hau, to tei hamani-ino-hia i te
parautia; to tei iaainohia mai, to tei pari haavare-noa-hia mai
no to’na i'oa. —
la oaoa raton; e ao to raton e ntna rahi la
E ao to tei haehaa te aau; to tei oto ; to
i le maitai; tei
raton II
E mea faufaa rahi ia imi tatou i te huru e te maitai no te aau
mà. Ahiri i roaa ia tatou e!
TUMU I.
Te hoê
mea
Te
aau
mâ, eaha ïa ?
mà
ra,
te hoô ïa mea tei ore i anoihia e aore
o
tei ore i paraparaihia i te hoê mea e ino al ra:
ùa; te matai no tûa mai, te kerehe, te taiamani.
ra,
Te aau taata,
i te
Te aan mâ ra, o te aau
Te aau
0
aita ïa i na reira; ia mâ ra e maitai ai i mua
te Atua.
aro o
1.
o
ïa tei fariu mai i te parau mau.
i te haavare : te haavare
te taata rave ino ra, ,ua î ïa
te varua o
manao
mai te pape
teig nei
ao,
te haavare a Satané. I riro ai to’na
i vare ai i te mau mea e pohe ai.
i te mau mea faufaa ore,
i te parau mau a te Evanelia, ua mâ ïa.
E ite ïa outou i te parau mâu, e na te parau mau
faatiamâ.
la fariu mai râ
loane 8. 32.
outou e
Te aau mâ ra, o
2.
roa
te aau ïa o tei hinaaro i te Atua i nia ê
i te mau mea’tôa ra.
üa
haapaohia to tatou aau ia hinaaro e ia ite e ia tavini atu
hoi, aita e viivii i roto la’na; no reira, te
tei hinaaro ïa i te Atua i nia ê roa i te mau mea
atoa, tei ati atu la’na, tei parahi mai te Atua i roto ia’na.
3. Te aau mâ ra, o te aau ïa tei faaorehia te viivii i te faaroo
ia lesu Mesia. Ua viivii to tatou aau i te hara, oia hoi i te mea
ta te Atua e faufau nei. Aita roa te hoê vahi ino ore: “Mai te
tapuae avae e tae noa’tu i te upoo ra.
O te faaroo papu i to
lesu poheraa te mea e mâ ai tatou. I loane. 1-7: E te mâ nei
tatou i ta tatou nei mau hara, i te toto o ta’na Tamaiti o lesu
i te Atua.— Te Atua
aau
mâ ra, o
Mesia.
tei faaapihia e te Varna-Maitai.
Eaha ta lesu i parau ia Nikodemo? loa. 3-3: la ore te taata
ia fanan faahou ra, e ore oia e ite i te Basileia o te Atua ra. —
4.
Te aau mâ ra, o te aau ïa o
VEA
3
POROTETANI
Taua fanau faahouraa ra, o te faahouraa ïa a te Varua Maitai.
Te aau i faaapîtiia'ra, ua faaruê ïa i temau mea tahito, e ua riro
te ma U mea’toa i rotoia’na, ei mea apî ana‘e.
I roto i teihea mau mea e ite ai te taata
TUMU II.
aau
1.
mâ
ra
i te Atua ?
E ite hoi ïa ia’na i roto i te mau mea’toa ta’na i hamani.
E tai‘0 oia i to'na I‘oa hanahana i nia iho i te ra‘i e to reira
ra
i nia i te fenua nei e to reira mau mea'toa ra: tel
papai-raa-tiia. O te maamaa ana'e tei parau
nunaa; e
reira to’na i‘oa te
e:
Aita
2.
e
Atua.—
E ite oia i te Atua i roto i te mau
tuata,paparaa parau no
E raana'o te feia aau teoteo e'. te mau basilela e
teie nei
ao.—
te
ohipa rarahi i tupu i roto i teie nei ao, e mea tupu noa
ana'e râ tei faatere ia ratou mai te paari — Ua ite
mau
ïa. O lehova
te feia aau mâ i te reira. Daniela 2
3. E ite oia ia’na i roto i
tatou te
-
21 —
to’na mau haerea’toa. Ua
roaa
anei ia
paari ra, e te mararaarama, e te mau mea maitatai ra,
te utuafare ruperupera, e te ati e te ahoaho ra? o te Atua te
tumu. Oia tei opéré mai i te reira mai te au i to’na hinaaro —
e
“
Ua mamu noa vau,.. o oe i na reira mai ia'u”.. — Rom. 8
28. — E ite oia ia’na i roto atoa i ta’na mau ravea aroha : i roto
te Bibilia, te mau oro’a:
Euphari e te Bapetito.
Opani. E homa, eatia te maitai no tei mâ te aau E ao to
ratou! E ao to ratou i teie nei, e a mûri noa’tu. Horo ia lesu, ia
mâ tatou i ta tatou mau viivii atoa.
F. V.
i to’na nei fare, te mau pureraa faaroo,
te
Te mau peu diabolo a te
Te hoê tumu
no
te ino
rahi
o
Tabutahu, i tahito ê ra!
te taata tahiti i raro a‘e i te eteneraa, o
ohipa ïa à te mau tahutahu — Te mau tahutahu râ, i to ratou
mana'oraa, o te mau auvaha ïa e te mau mauhaa o te hoê mau Varua ha¬
mani ino rahi o tei ore roa i mâhâ to ratou riri i te taata.
te
mau
Taua
mau
Varua hamani ino ra, te
parahi ra ïa i roto i te âpû upoo
pohe ra, e i roto i te mau hoho'a tarai i hamanihia no
ratou, e i roto hoi i te hoê mau pûpû no raro i te miti.
o
te
mau
aito i
tahooraa’tu i te ino
taheo i te ino i
Te mau peu tahutahu rà, e mau peu diabolo ïa ei
i nia iho i te taata tupu — Te feia tei hinaaro’tu i te
4
VEA
POROTETANI
nia iho i te hoê taata, ua haere atu raton i te
tahutahu, e ani ia’na ia tono
atn i te hoê Varna hamani ino i roto i taua taata i ririhia
E
te
rave
mai te
mea
te reo ïa
E
tahntahn i ta’na
ra
no
e,
raton ra.
e
pûpû, e haafatata maira i to’na taria,
tei faaroohia
o
te Varna hamani ino i
rahi te
rave
te oto
mau
na
roto
te parauraa
i tana
man
pûpû ra, o
mai ia’na ra.
i‘oa no te mau peu, e te hopea o te mau peu a te
mau
tahutahu. Te hoê râ: o “Tahu” ïa, no te mea, eita e ore te tahutahu i te
tutui i te auahi j te raveraa i ta’na mau
peu. — O “Naiinaüaha” te
tahi i‘oa, no te mea te taata o tei roohia i te
reira, ua mana'ohia e, ua
uruhia oiâ e te hoê demoni
i to’na opu,
ia rahi
tei haafifi
o
to’na
roa
tei tapona
“pifao”, ei faaite e: te taata tei uru¬
Varua hamani ino, ua riro mai te
hoto, e e mauiui faito ore to’na i reira.
e
Te
te
taata
mau
o
tei taeahia
maoro, ua roohia oia e te
vaha;
e
e
mamae
te
mau
ino;
aita i
mea
patiahia oia i te
e, ua
peu moe a te tahutahu ra,
aita e
puai rahi; ua tahe te haâe no roto i to’na
taviriviri to’na tino i nia iho i
ua
te Varua
haere i te aau i roto
mamae.
Ua mairi atoahia te tahutahu i te
hia
e
te repo; ua rave puai-roa-hia
oia
pohe roa oia. E riaria faito ore to te
mau fetii i te hi'oraa i taua huru
pohe ra. Te mea i rahi atu ai to ratou
riaria, o to ratou ïa tiaturiraa e, te varua o taua fetii no ratou ra, ua hopara
hia’tura ïa i
Aita’tu
e
râ o taua
varua
e
raro
i te
maoro
pô, ia haamauiui roa hia’tu â i reira.
feia mata‘uta‘u-roa-hia
mau
tahutahu
haavare. Aita roa’tu
e
te taata rii
E tavini
ra.
Ua faatia mai te hoê
raau
ua
e
maa
pifao, a
taero tei anoihia i roto i te
mau
e
te hui
ratou no te
mana
atoa, maor'
Diabolo
aroha i roto ia ratou
e
e
te
riro ai oia ei taata cheresitiano e:
maa
a
te taata ririhia ra,
mau
hoê iti a‘e. —
o
te
ta’na ravea i te
haapohe roa’tu ia ratou, i rotopu i te mamae faito ore.
Tomoraa fare putuputuraa
I.
—
I Paamau
(Hiva-Oa), Matuita.
Ua tomohia ïa i te hopea no Me, i te pô mahana
maa, poipoi a‘e
Sapati Penetekose. E mea rahi roa te taata i taua tomoraa ra : te
feia porotetani e te mau taata katolika, E maha amuiraa
himene tei
tae atu : to Tahauku, to Hanaiapa, to Taaoa e to Puamau
iho.
—
E
fare iti neheneae roa ; e fare potee. raau miro ; na te tamuta o Teihotu no Huahine i hamani, mai te tauturuhia e na taata
too-vau...
Te i'oa o taua fare ra : “ Beteseda”. I te otiraa o te
tomoraa, ua
haapaphia te raau tuaroi ; e toru tuaroi i taua pô ra : Isaia 54-2 ; Is.
VEA
POROTETANI
5
52-2 ; loa. 21-15 v. h. Aita râ i faaao to ratou
putuputuraa i taua pô
i te poipoi a‘e o te Penetekose ïa, i te 1 no Tiunu. — I mûri a‘e
i te pureraa avatea, ua faatupuhia te oroa aufauraa
tao'a no te faa-
ra ;
tupuraa parau. Hoe papetitoraa i faaotihia i taua Penetekose : te hoe
vahiné tatorita. — Tauturu rahi ta Sam, raatira no
Denise, i taua
tomoraa fare ra : e piti pute faraoa-otà; 10 tara
na’na,.e e 2 na te hoo
tao'a. - Ua tupu te mauruuru rahi o te amuiraa ia
raua, o tei ore i
hio mata noa i te ohipa, ua tauturu râ.
II.
—
I HANAIAPA ( Hiva-Oa ), Matuita :
Ua tomo-atoa-hia ïa i te avae Eperera. Ua hamanihia ïa e na
tâata
Teriitehau, Mataro e o Papara, mai te tauturuhia e te mau tau-
ra e
rearea
apî.
E rata na
III.
-
Teata, orcmetua.
I TEMAE ( Moorea ) :
Ua tupu ïa oro'a i te 10 no Tiurai. Na Tapao,
orometua, i faatere
Tuhaa III, mai
i taua oro‘a ra, na roto i te i‘oa o te Peretiteni no te
te tauturuhia e Tetuanui raua o
Tahiarii, orometua.
Perisila
I.
Aquila raua o Perisila.
O vai
—
o
Perisila nei ? O te
vahiné
faaipoipo ïa na Aquila ; te hoê Ati luda no Ponotio, hamani fare
ïe to raua toro'a. Ua parauhia e: ua tiahihia raua i
rapae i te oire i Roma,
i te matahiti 52, e te arii ra o Kelaudio, e ua
puhapa raua i Korinetia.
I to Paulo taeraa i
taua
oire ra, na
raua
i farii ia’na
i
to
raua
fare.
(Oh. 18: 1-3). E au paha mai te piti matahiti i mûri iho, ua fano raua
i Suria, e ua faaea raua i Ephesia e o Paulo aioa (Oh. 18:
18-19). I
Ephesia to raua farereiraa ia Apolo; e na raua i haapii ia’na i te avei'a
no tefaaroo evanelia. (Oh. 18: 24-26
) Ua putuputu te mau taeae
i to raua utuafare, i Ephesia (1 Kor.
16-19). E ia tae faahou raua i
mau
Roma
e
toru matahiti
i mûri
iho,
ua na
reira faahou te
mau
taeae i
reira. Te parau ra
Paulo ia raua: “Epu'e hoa rave ohipa no‘a’’ (Roma
16; 3-5). I te matahiti 66, ua hohoi faahou teie tau taata parautia e te
haapao i Ephesia, tei reira’toa o Timoteo. ( 11 Tim. 4. 19 ).
II.
Te
Evanelia
o
te
Me sia,
o
te mana ïa
o te
Atua, e ora’i te utuafare.
I to te Evanelia parareraa i roto i teie nei ao, ua taui roahia te huru
no
te mau utuafare,
no
te
oia hoi te huru
feia metua e te
mau
o te auraa no te tane e no te vahiné,
tamarii, no te fatu e te tavini. A hi o na ia
VEA
6
POROTETANI
Onesimo, te
tavini no Philemona, tei r!ro ei taeae no’n ;
faaroo. Oia’ioa te vahiné eteiie: i to’nu mauraa i te faaroc.
roahia to’na ’iuru. I to’na
va;
na
roto i te
ua
taui tumu
faaite
eteneraa, ua opani roahia oia, eiaha e
ia’na i te vahi taata; eiaha e atnu
i te
maa
no
te ahi maa o te tane; ua
faahaehaa roahia oia e ua hamani inohia oia.
1 to’na
râ riroraa
ei vahiné
clieresitiano, to’na’toa ïa Itiraraa, e to'na
auraroraahia; e te riro nei oia ei
O ta tatou ïa
Perisila.
e
ne
Ua farerei
tauturii
aa na
te taata.
maitai nei i roto i te utuafare
Paulo ia
no
Aquiia
raua o
i
Korinetia, i to’na tere piti, e ua
faariro oia ia raua ei pu‘e tau'a here, e ei hoa rave ohipa amui. Faaea
ihora Paulo i ô raua, hoê â huru toro'a. Na to ratou iho rima i îaao
raua
navai i to ratou oraraa i te pae tino.
III. Te hoè Ekalesia i roto i te hoê utuaîare.
O te huru ïa no te utuafare no Aquila raua o Perisila. la au i te mau horo
raa
te Faufaa
parau no
Apî, ua amui noahia raua, i te
mau
faahitiraa
parau atoa. — Aita raua e taa ê nei te tahi i te tahi. I te tahi mau
te io'a no
ua
na
ua
hoê raua.
mua
irava,
Aquila, i te vetahi, ua na mua Perisila; tapao ïa e :
E tamarii anei ta raua?
iho râ, i te tau i farerei ai Paulo ia
aita i faaitehia
raüa.
mai; o
raua
ana'e
Teie râ te vahi taaê no taua
utuafare ra, maori râ: to’na paieti, e
aho mo‘a tei hutihia i reira: o te
aroha, no te here te tahi i te tahi, e no te hamani maitai, no
te oaoa e te hau; no te faaoromai e te maru, no te amanatae i te farii
raa i te mau mariihini, e no te
haapii ia ratou i te e‘a e ora’i.
aho
no
te
Mai te hoê
hoi I
e
Ekalesia
pû
maramarama
no
lesu taua utuafare
IV. E tantum
au
e
te mahanahana taua utuafare
ra;
oia
ra.
te vahiné no te tane.
O ta te Evanelia teie haapiiraa, e te tupu nei i roto i le mau utuafare
paieti. Ua riro faahou te vahiné ei melo hanahana no te utuafare; te
mau hopo a a te
tane, o to’na atoa ïa ; to’na oaoa, o to’ra ïa oaoa;
to’na
otoraa, o to’na atoa ïa. Te
maitai ai te
hanahana’i
rave
amui nei
raua
i
le mau
ohipa e
utuafare i te pae tino nei. Te mau maitai varua e lura’i e
uiuafare, te imi amui nei raua. Hoê â o raua tautururaa
ohipa o te faaroo; hoê â o raua haereraa i t; jureraa; hoê â
haapiiraa ' ta raua tamarii i te mata'u i te Atua ; hoê â < raua tautururaa
i te orometua i ta’na mau ohipa, i roto i te paroita. Hcte â o raua horo
raa i te hororaa o te faaroo; hoê â tapâpâraa i te ora mu^-e ore.
e
i te
te
mau
Aue ïa hohoa utuafare
i
e
!
aue
ïa hohoa vahiné
e !
O ta te mau Maseli
naapü atoa, a na ô ai e: te tiatari nei te aaii o ta’na tane ia’na; e riro
i te hamani maitai mai ia’na, e ore e hamani ino e mare noa’ta to’na aho-
VEA
POROTETANI
7
Haapiiraa Bibilia
T© bukî'
II.
Te
no
a'jf^aa
fe Sire. (a hi‘o i te Vea no Tinnii)
o te i‘ca
Sire, e to te mau ati-Iv.da
mana‘o 1 t> le buka.
Te
“ *
re;
i
ra
e
o
lian i
ruetie
liimene
fe h-
lene
le
e
Sire,
liitnenel,e nuraa; mai te ine;Bibilia taaloa. Aifa e hiheiiehe o le taaauraa.
o
(em.'n
a-i-»
j
le
no
a
,
ato i te
No roto ieie biika i le tuhaa Megilola, oia hoi na otaro e 5 o
tei taiohia i te mau oro'a rarahi Ali luda. üa taiohia le Sire i te
oro‘a pasa, no
le mea, i te hioraa o te Ali luda, te faahilj nei teie
buka i te parau no to Iseraela mahitiraa mai Aiphiti mai. — E
mea au rü.a n<a ratou teie buka; e ua
parau ratou e: te hoè teie
buka tao H bm roa, i te F. T. taatoa.
III
la
Tatiinaaraa.
i te faatcreraa toru ta tatou
i teie buka i na tuhaa e toru.
au
i
parau
nei, e tatuhaa tatou
Tuhaa I. To te vabine Sulami taeraa 1 lerusalema i roto i te
o te arii o Solomona e to’na patolraa i to te Arii hinaaroraa ia’na, mai te faateni i to'na here mau, oia
hoi, te tia'i mamoe no to’na fenua iti
Pene I-HI. 5'
Tuhaa IL Te piti o to te Vahiné rêraa i nia i te hinaaro-tino
aora'i
—
te arii,
no
here
—
i lerusalema, e to’na tapea-noa-raa i to’na aau no to’na
Pene 1II-6 — VIII-4.
Tuhaa III. ïo te Vabine Sulami
i te tare
to’n i metua,
upootiaraa. Ua faahoihia oia
te tuu nei oia i ta’na
mau parau hopea, oia hoi, na parapole e maha. Pene Vlll - 5- 14.
IV. Faaauraa poto no te feia i faaboho‘ahia i teie buka:
o
e
1. Te tiaH mamoe.. faaauraa ïa no lehova iho (Sal. 23. 1 ); oia
tei faaea i te “aua lili” i nia i te mau “mou‘a noanoa”, i te
vahi teitei e te tahuti ore. — O te here ïa o te Vahiné Sulami.—
Hoho‘a te mau ô, e te mau mou‘a noanoa, no te ra'i, te faaearaa
o
te A tua.
Vahiné SitlamT .faaauraa ïa no Iseraela paieti mau, tei
hinaaro ia lehova ma te aau haavare ore, e o tei hiaai ia na.
2.
Te
3.
O Solomona râ..
faaauraa ïa
no
te mau
unauna
o
te hau
arii, i te pae lino nei; faaauraa no te hinaaro i te pae tino.
V. Na vai teie buka i papai.
üa mana'ohia e; na Solomona
iho â.
PJVRAU RI! ^P1
1. NA APOORAA TUHAA. E piUuputu te Apooraa note Tuhaa i apatoerau
i Papeete
no
te Tuhaa Piti,
(Paofai) i te inahana piti, i te 5 no Atete; Oia’toa te apooraa
ei te mahana maha ïa, i te 7 no Atete,
8
VEA
POROTETANI
2. TE APOORAA RAHI. la tia i te Fatu, e
putuputu te Apooraa Rahi,
i Papeete ( Paofai ) i te mahana Toru ( 20 no Atete
) i te mahana Maha, e i
te mahana Pae. Ei te pô mahana piti
( 19 no Atete ) te pureraa omuaraa, i
Paofai.
3. TE TAMAT RAHI.
1. Te TamaH no Purutia-Bnsià.— O te parau
api rahi tumu ïa ta tatou
i faaroo i te pae hopea no te ava‘e Tiunu i mairi a'enei. Oia mau: ua tama‘i ta‘ue noa Purutia ia Rusia rahi i te 20 no Tiunu.
Eaha oia i na
reira’i? ua mana'ohia e: no to’na hepohepo i te navai ore o te mori
arahu,
e no
te hinu machine, e no te maa araua'e
( titona ). Ua mana'o atoa oia
e: e roaa mai ia’na te mau fare rarahi hamaniraa mauhaa
—
pahonoraa i te mau fare rarahi hamaniraa mauhaa
tama'i, i Rutia, ei
no Marite, o tei
tama'i
tauturu ia Paratane.
Eita e ore : e tumu rahi hohonu, e te rû i tama'i ai Purutia ia Rutia.
Teie atoa te tahi : Ua tiaturi Purutia e: e tama'i
poto roa teie; eita e roaa
hoê ava'e, e e pau o Rutia, e na oire rarahi faatereraa hau i
Lenin-grad e
i Moscou. Ei reira Purutia e vavahi ai i taua fenua rahi e e faatere
ia’na,
mai ta’na i rave i Farani.
Ua hape râ ta’na tiaturiraa.
Parau mau hoi : i te haamataraa o te tama'i, mai te 20 no Tiunu tae roa
mai i te 10 no Tiurai, e mea huru tere o Purutia i mua: ua
pau ia’na te
tuhaa fenua o Polone tei reira te Rutia; ua rê atoa oia, na roto râ i te
pohe
rahi faehau, i te aroraa rahi riaria no te vahi atea i Minsk. E ere râ i te
hoê rê mau; no te mea, te otohe noa ra te Rutia, mai te ainaha
ore, i nia
i te hoê mau leni, i mûri, tei faaetaeta ê hia na; e te vare ra te Purutia e:
ua parari to ratou leni, e aita e
ohipa faahou.— Inaha ! mai te 10 no Tiurai
e tae roa mai i teie nei mahana
( 29 no Tiurai ) te tamau noa nei te mau
aroraa rarahi i te vahi hoê; e mea iti to te Rutia otoheraa.— E ua otohe’
ra, e tutui ïa ratou i to ratou iho mau oire i te auahi, e te mau faaapu;
oia’toa te mau animara ( puaa-toro, puaa-horo-fenua,
puaa-niho,
—
puaa-maohi,
moa) e faataero ratou i te reira i te raau taero, eiaba ia riro ei faufaa na
te Purutia
E te mau fare’toa, te mau machine, te mau fare hamaniraa
mauhaa tama'i, te faaino nei i te auahi, eiaha ia riro ei faufaa na te enemi.
No reira, ia haere te mau Purutia i mua, e medebara, ana'e ta tatou e farerei
nei. Aita’toa ratou i tiaturi mai te reira; ua tiaturi râ ratou e: na te mau oire
—
mau faufaa’toa i reira e faaamu ia ratou, e maitai ai.
Ua parauhia e: e itoito rahi tuutuu ore to te Rusia; e
pohe rahi hoi to
ratou, e pohe rahi atoa to te Purutia.
e
te
Mai te mea, e nehenehe â i te Rusia ia tapea i te Purutia hoê e aore ra
piti ava'e, mai te reira te huru, e ino rahi roa to Purutia i teie tama'i.—
E araüa'e oia e ite ai i te mau'a o ta’na ohipa mai ia
Napoleo Rahi, i to’na
e
tama'iraa’tu ia Rusia.—
Moni fauturu i fe Ve'a.
( 22 Tiurai 1941 ).
I. NO TE "VEA IHO: Papeete: Auê: 1 f.— Mahina: Oututaata: 5 f.
Ua-Pou: Sam. Tissot: 4 f.
la amuihia: 10 f.
H. NO TE VEA A TE MAU TAMARH FAEHAU: Papeefe: Mihirai
—
—
a
Peni: 2 f.
—
—
M"”® C. B.: 12 f.— Pirae: M™® B.: 20 f.
—
la amuihia: 34 f.—
MAURUURU
Imprimekib Elie F. JU’VENTIN
Eue
du
Commandant Desteemau.
Fait partie de Vea Porotetani 1941