EPM_Vea Porotetani_194108.pdf
- Texte
-
Te 41
0
.A.ITA'’TU
te Matahiti
—
E NIU E TIA I TE
ATETE 1941
TAATA’TOA
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia
HOO I TB MATAHITI
Ch.
Te
VERNIER,
aamu
HJhi 8.
—
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAO
RA O
Iesu.
—
HOÉ: HOÊ
I Korinetia 3,11.
TARA 3 TOATA
Directeur-Gérant,
no
te Perete‘i
Te hi‘o noa ra te hoê perete'i iti aroha rahi, tei moê noa i roto i
teaihere ûa‘a, i te hoêpêpê i te rere-noa-raa i roto i te aua. Te anaana noa ra te manu iti
tapererauhia i te mau huru tore anaana atoa;
te uraura noa ra te ninamu, te uteute e te rearea i to’na tau
pererau.
apî, faahiahia, raatira iti haapeu, te horohoro nei oia i te tahi tiare
e i te tahi tiare, i te raveraa e i te vaiihoraa i te
mea nehenehe roa.
Te na ô ra te perete'i : ^ Aue! Ta’na e ta‘u, e mea taaê roa ïa. Ua
faarahi o Metua Naturai ta’na; eta'u, aita ïa. Aita roa to‘u e aravihi,
e aita roa’tu hoi e
hoho'a; aita roa e taata e haapa'o noa mai ia‘u,
e ua moê roa hoi au i raro nei. E mea maitai a‘e ia ore ia ora ! »
E te paraparau noa ra oia, inaha ! Ua haere maira te hoê tiaa ra¬
hi tamarii i roto i te aua. I reira to ratou horo-haere-raa na mûri iho
i tera ra pêpê, ta ratou paatoa i hinaaro ra. Te mau taupoo, te mau
horoi, te mau taupoo mahanahana tei ravehia ei haru i taua manu
iti ra. Ua tamata faufaa ore noa te pêpê iti i te imi i te ravea e ora’i.
Aita râ i maoro, ua riro atura oia ia ratou. Ua haru te tahi ia’na
na te pererau, e te tahi na te tino ; ua tae maira te
toru, e ua na';te
upoo i te rave ia’na. Aita hoi e faufaa ia haapuai, e pihae hia’i te
manu iti aroha rahi nei !
Ua na ô atura te Perete'i : « o ! o ! aita’tura vau i peapea faahou ;
e mea hoo rahi te anaana i roto i teie nei ao ! Eaha râ vau i te nounou
i to'u haapuraa iti hohonu ! »
Auraa: Teoraraa poupou, o te oraraa moê ïa.
J\fo
E
—
te hora paieti
ao to tei mâ te aau : e ite hoi ratou i te Atua. Mat. V : 8.
Tei nia lo tatou Fatu i te moua i Galilea a parau ai i ta tatou
tino parau. Tei reira to’na haapiiraa mai i ta’na mau pipi e te
taata atoa i te mau turc o te basileia o te ao.
VEA
2
E
ture taaêroa ïa i tei matarohia i raro nei.
mau
tatou
POROTETANI
A hio
na
:
tei oto ; to tei marû; to tei hiaai
aroha i vetahi é e te mau enemi hoi; to tei mâ
te aau, to tei l'aatupu i te parau hau, to tei hamani-ino-hia i te
parautia; to tei iaainohia mai, to tei pari haavare-noa-hia mai
no to’na i'oa. —
la oaoa raton; e ao to raton e ntna rahi la
E
ao
to tei haehaa te aau; to
i le maitai; tei
raton II
E
faufaa rahi ia imi tatou i te huru e te
mea
maitai
no
te
aau
mà. Ahiri i roaa ia tatou e!
TUMU I.
Te hoê
Te
mea
mà
aau
ra,
o
mâ, eaha ïa ?
te hoô ïa mea tei ore i anoihia e aore
tei ore i paraparaihia i te hoê mea e ino al ra:
ùa; te matai no tûa mai, te kerehe, te taiamani.
ra,
Te aau taata,
i te
aita ïa i
na
reira; ia mâ
ra
mai te pape
maitai ai i
e
mua
te Atua.
aro o
tei fariu mai i te parau mau.
î ïa i te haavare : te haavare
0 te varua o teig nei ao,
te haavare a Satané. I riro ai to’na
manao i te mau mea faufaa ore, i vare ai i te mau mea e pohe ai.
la fariu mai râ i te parau mau a te Evanelia, ua mâ ïa.
loane 8. 32. E ite ïa outou i te parau mâu, e na te parau mau
1.
Te
Te
aau
mâ ra, o te aau ïa
aan
o
te taata
rave
ino ra, ,ua
outou e faatiamâ.
Te aau mâ ra, o
2.
roa
i te
üa
mau
te aau ïa o tei hinaaro i te Atua i nia ê
mea’tôa ra.
haapaohia to tatou aau ia hinaaro e ia ite e ia tavini atu
hoi, aita e viivii i roto la’na; no reira, te
tei hinaaro ïa i te Atua i nia ê roa i te mau mea
atoa, tei ati atu la’na, tei parahi mai te Atua i roto ia’na.
3. Te aau mâ ra, o te aau ïa tei faaorehia te viivii i te faaroo
ia lesu Mesia. Ua viivii to tatou aau i te hara, oia hoi i te mea
ta te Atua e faufau nei. Aita roa te hoê vahi ino ore: “Mai te
tapuae avae e tae noa’tu i te upoo ra.
O te faaroo papu i to
lesu poheraa te mea e mâ ai tatou. I loane. 1-7: E te mâ nei
tatou i ta tatou nei mau hara, i te toto o ta’na Tamaiti o lesu
i te Atua.— Te Atua
aau
mâ ra, o
Mesia.
4.
Te aau mâ ra, o te aau ïa o
tei faaapihia
Eaha ta lesu i parau ia Nikodemo?
ia fanan faahou ra, e ore oia e ite i te
e
te Varna-Maitai.
loa. 3-3: la ore te taata
Basileia
o
te Atua ra.
—
VEA
3
POROTETANI
faahouraa ïa a te Varua Maitai.
faaruê ïa i temau mea tahito, e ua riro
mea’toa i rotoia’na, ei mea apî ana‘e.
Taua fanau faahouraa ra, o te
Te aau i
faaapîtiia'ra,
te ma U
I roto i teihea
TUMU II.
mâ
aau
ua
ra
mau mea e
ite ai te taata
i te Atua ?
E ite hoi ïa ia’na i roto i te mau mea’toa ta’na i hamani.
1.
E tai‘0 oia i to'na I‘oa hanahana i nia iho i te ra‘i e to reira
ra
i nia i te fenua nei
nunaa; e
reira to’na i‘oa te
Aita
e:
e
to reira mau mea'toa ra: tel
papai-raa-tiia. O te
maamaa ana'e
E ite oia i te Atua i roto i te mau
2.
tei parau
Atua.—
e
E raana'o te feia
tuata,paparaa parau no
mau basilela e
teie nei
ao.—
te
ohipa rarahi i tupu i roto i teie nei ao, e mea tupu noa
ana'e râ tei faatere ia ratou mai te paari — Ua ite
mau
aau
teoteo e'. te
ïa. O lehova
te feia aau mâ i te reira. Daniela 2
ite oia ia’na i roto i to’na
3. E
tatou te
paari
Ua
28.
21
—
haerea’toa. Ua
roaa
anei ia
te mau mea maitatai ra,
te ati e te ahoaho ra? o te Atua te
reira mai te au i to’na hinaaro —
i na reira mai ia'u”.. — Rom. 8
ra, e te mararaarama, e
te utuafare ruperupera, e
tumu. Oia tei opéré mai i te
e
“
mau
-
mamu noa
vau,..
o oe
E ite oia ia’na i roto atoa i ta’na mau ravea aroha : i roto
—
i to’na nei fare, te mau pureraa
te Euphari e te Bapetito.
faaroo, te Bibilia, te mau oro’a:
Opani. E homa, eatia te maitai no tei mâ te aau E ao to
ao to ratou i teie nei, e a mûri noa’tu. Horo ia lesu, ia
mâ tatou i ta tatou mau viivii atoa.
F. V.
ratou! E
Te
mau
peu
Te hoê tumu
no
diabolo
te ino
a te
rahi
o
Tabutahu, i tahito ê ra!
te taata tahiti i raro a‘e i te eteneraa, o
ohipa ïa à te mau tahutahu — Te mau tahutahu râ, i to ratou
mana'oraa, o te mau auvaha ïa e te mau mauhaa o te hoê mau Varua ha¬
mani ino rahi o tei ore roa i mâhâ to ratou riri i te taata.
te
o
mau
Varua hamani ino ra, te
parahi
ïa i roto i te âpû upoo
tarai i hamanihia no
Taua
mau
te
pohe ra, e i roto i te mau hoho'a
i roto hoi i te hoê mau pûpû no raro i te
mau
ratou,
Te
e
mau
aito i
peu
i nia iho i te
ra
miti.
tahutahu rà, e mau peu diabolo ïa ei tahooraa’tu i te ino
taata tupu — Te feia tei hinaaro’tu i te taheo i te ino i
4
VEA
nia iho i te hoê
taata,
POROTETANI
haere atu raton i te tahutahu,
ua
ani ia’na ia tono
e
atn i te hoê Varna hamani ino i roto i taua taata i ririhia
E
te
rave
mai te
mea
te reo ïa
E
tahntahn i ta’na
ra
no
tahi
te auahi j
i‘oa,
no
uruhia oiâ
e
i to’na opu,
te
o
te
mea
roto
te parauraa
i ta’na
raveraa
te taata
tei haafifi
o
to’na
roa
mau
e
tei
Te
taata
o
tei taeahia
maoro, ua roohia oia e te
vaha;
e
ino;
e
aita i
ra, o
ra.
O “Naiinaüaha” te
mana'ohia e, ua
tapona haere i te aau i roto
ua
te
mau
mea
e:
e, ua
te taata tei
patiahia oia i te
peu moe a te tahutahu ra,
puai rahi;
ua
uru¬
tahe te haâe
no
aita
e
roto i to’na
te repo; ua rave
puai-roa-hia oia
pohe roa oia. E riaria faito ore to te
huru pohe ra. Te mea i rahi atu ai to ratou
maoro
fetii i te hi'oraa i taua
mau
e
mamae
taviriviri to’na tino i nia iho i
ua
te Varua
—
reira,
“pifao”, ei faaite
te
mau
pûpû
man
mamae.
Varua hamani ino, ua riro mai te
hoto, e e mauiui faito ore to’na i reira.
e
i tana
mai ia’na
peu.
tei roohia i te
o
Ua mairi atoahia te tahutahu i te
hia
haafatata maira i to’na taria,
e
na
no te mau peu, e te
hopea o te mau peu a te
“Tahu” ïa, no te mea, eita e ore te tahutahu i te
te hoê demoni
ia rahi
raton ra.
e
i‘oa
mau
tahutahu. Te hoê râ:
tutui i
pûpû,
tei faaroohia
o
te Varna hamani ino i
rahi te
rave
te oto
e,
mau
ua
riaria,
o to ratou ïa tiaturiraa e, te varua o taua fetii no ratou ra, ua
hia’tura ïa i raro i te pô, ia haamauiui roa hia’tu â i reira.
Aita’tu e feia mata‘uta‘u-roa-hia e te taata rii e te hui mana
hopara
atoa, maor'
râ
o
taua
varua
mau
tahutahu
haavare. Aita roa’tu
Ua faatia mai te hoê
raau
E tavini
ra.
e
maa
pifao,
a
taero tei anoihia i roto i te
mau
ratou no te
Diabolo
aroha i roto ia ratou
e
e
riro ai oia ei taata cheresitiano
maa
haapohe roa’tu ia ratou, i rotopu i te
a
te taata ririhia ra,
mamae
faito
te
mau
hoê iti a‘e.
ta’na
e:
ravea
—
o
te
i te
ore.
Tomoraa fare putuputuraa
I.
—
I Paamau
(Hiva-Oa), Matuita.
Ua tomohia ïa i te hopea no Me, i te pô mahana
maa, poipoi a‘e
Sapati Penetekose. E mea rahi roa te taata i taua tomoraa ra : te
feia porotetani e te mau taata katolika, E maha amuiraa
himene tei
tae atu : to Tahauku, to Hanaiapa, to Taaoa e to Puamau
iho. — E
fare iti neheneae roa ; e fare potee. raau miro ; na te tamuta o Teihotu no Huahine i hamani, mai te tauturuhia e na taata
too-vau...
Te i'oa o taua fare ra : “ Beteseda”. I te otiraa o te
haapaphia te
tomoraa,
raau
tuaroi ;
e
ua
toru tuaroi i taua pô ra : Isaia 54-2 ; Is.
VEA
52-2 ; loa. 21-15
POROTETANI
5
h. Aita râ i faaao to ratou putuputuraa i taua
pô
; i te poipoi a‘e o te Penetekose ïa, i te 1 no Tiunu. — I mûri a‘e
i te pureraa avatea, ua faatupuhia te oroa aufauraa
tao'a no te faatupuraa parau. Hoe papetitoraa i faaotihia i taua Penetekose : te hoe
v.
ra
vahiné tatorita.
Tauturu rahi ta Sam, raatira no
Denise, i taua
piti pute faraoa-otà; 10 tara na’na,.e e 2 na te hoo
Ua tupu te mauruuru rahi o te amuiraa ia
raua, o tei ore i
noa i te ohipa, ua tauturu râ.
tomoraa fare
tao'a.
-
hio mata
II.
—
ra : e
I HANAIAPA ( Hiva-Oa
—
Ua tomo-atoa-hia ïa i
te avae
), Matuita :
Eperera. Ua hamanihia
Teriitehau, Mataro e o Papara, mai te tauturuhia
ra e
ïa
e
tâata
e na
te
mau
tau-
apî.
rearea
E rata
III.
-
I TEMAE ( Moorea )
na
Teata, orcmetua.
:
Ua tupu ïa oro'a i te 10 no Tiurai. Na Tapao,
orometua, i faatere
i taua oro‘a ra, na roto i te i‘oa o te Peretiteni no te
Tuhaa III, mai
te tauturuhia e Tetuanui raua o
Tahiarii, orometua.
Perisila
I.
Aquila
vahiné
ïe to
raua o Perisila.
faaipoipo ïa
raua
na
toro'a. Ua
parauhia
i te matahiti 52, e te
I to Paulo taeraa i
(Oh. 18: 1-3). E
Aquila
arii
ra
; te
e: ua
o
tiahihia
Kelaudio,
oire ra, na
taua
O vai
—
hoê Ati luda
raua
e ua
raua
o
Perisila nei ? O te
Ponotio, hamani fare
i rapae i te oire i Roma,
puhapa raua i Korinetia.
no
i farii ia’na
i
to
raua
fare.
paha mai te piti matahiti i mûri iho, ua fano raua
i Suria, e ua faaea raua i Ephesia e o Paulo aioa (Oh. 18:
18-19). I
Ephesia to raua farereiraa ia Apolo; e na raua i haapii ia’na i te avei'a
tefaaroo evanelia. (Oh. 18: 24-26 ) Ua putuputu te mau taeae
mau
no
i
raua
to
Roma
e
au
utuafare, i Ephesia (1 Kor. 16-19). E
toru matahiti
reira. Te parau ra
i mûri
Paulo ia
iho,
ua na
ia tae faahou
reira faahou te
raua
i
taeae i
mau
“Epu'e hoa rave ohipa no‘a’’ (Roma
hohoi faahou teie tau taata parautia e te
haapao i Ephesia, tei reira’toa o Timoteo. ( 11 Tim. 4. 19 ).
raua:
16; 3-5). I te matahiti 66,
II.
Atua,
Te
Evanelia
ua
o
te
Me sia,
o
te mana ïa
o te
e ora’i te utuafare.
I to te Evanelia parareraa i roto i teie nei ao, ua taui roahia te huru
no
te
no
te
mau
utuafare, oia hoi te huru
feia metua
e
te
mau
tamarii,
o
te
no
auraa no te tane e no te
te fatu
e
te tavini.
A hi
vahiné,
o na
ia
VEA
6
POROTETANI
Onesimo,
te tavini no Philemona, tei r!ro ei taeae no’n ;
faaroo. Oia’ioa te vahiné eteiie: i to’nu mauraa i te faaroc.
roahia to’na ’iuru. I to’na
1 to’na
e
râ riroraa
auraroraahia;
O ta tatou ïa
Perisila.
e
ei vahiné
Ua farerei
i te
maa
no
faaite
te ahi maa o te tane; ua
clieresitiano, to’na’toa ïa Itiraraa,
tauturii
aa na
Paulo ia
to'na
e
te taata.
maitai nei i roto i te utuafare
ne
taui tumu
hamani inohia oia.
ua
riro nei oia ei
e te
ua
roto i te
eteneraa, ua opani roahia oia, eiaha e
va;
ia’na i te vahi taata; eiaha e atnu
faahaehaa roahia oia
na
no
Aquiia
raua o
i
Korinetia, i to’na tere piti, e ua
faariro oia ia raua ei pu‘e tau'a here, e ei hoa rave ohipa amui. Faaea
ihora Paulo i ô raua, hoê â huru toro'a. Na to ratou iho rima i îaanavai i to ratou
o
oraraa
i te pae
raua
tino.
III. Te hoè Ekalesia
O te huru ïa
te utuafare
i
roto i te hoê utuaîare.
raua o Perisila. la au i te mau horo
amui noahia raua, i te mau faahitiraa
parau atoa. — Aita raua e taa ê nei te tahi i te tahi. I te tahi mau irava,
ua na mua te io'a no
Aquila, i te vetahi, ua na mua Perisila; tapao ïa e :
ua hoê raua.
E tamarii anei ta raua? aita i faaitehia mai; o raua ana'e
iho râ, i te tau i farerei ai Paulo ia raüa. Teie râ te vahi taaê no taua
raa
no
te Faufaa
parau no
Aquila
no
Apî,
ua
utuafare ra, maori râ: to’na paieti, e
aho
no
te
aroha,
te oaoa e te
raa
i te
hau;
e
aho mo‘a tei hutihia i reira: o te
te here te tahi i te tahi, e no te hamani maitai, no
no te
mariihini,
mau
Mai te hoê
hoi I
no
pû
Ekalesia
no
faaoromai e te maru, no te amanatae i te farii
te haapii ia ratou i te e‘a e ora’i.
e no
maramarama
e
te mahanahana taua utuafare
lesu taua utuafare
IV. E tantum
au
ra;
oia
ra.
te vahiné no te tane.
O ta te Evanelia teie
haapiiraa, e te tupu nei i roto i le mau utuafare
paieti. Ua riro faahou te vahiné ei melo hanahana no te utuafare; te
mau hopo a a te
tane, o to’na atoa ïa ; to’na oaoa, o to’ra ïa oaoa;
to’na
otoraa, o to’na atoa ïa. Te
maitai ai te
hanahana’i
rave
amui nei
raua
i
le mau
ohipa
e
utuafare i te pae tino nei. Te mau maitai varua e lura’i e
uiuafare, te imi amui nei raua. Hoê â o raua tautururaa
o te faaroo; hoê â o raua haereraa i t; jureraa; hoê â
haapiiraa ' ta raua tamarii i te mata'u i te Atua ; hoê â < raua tautururaa
i te orometua i ta’na mau ohipa, i roto i te paroita. Hcte â o raua horo
raa i te hororaa o te faaroo; hoê â tapâpâraa i te ora mu^-e ore.
e
i te
mau
te
ohipa
Aue ïa hohoa utuafare
i
e
!
aue
ïa hohoa vahiné
e
! O ta te
mau
Maseli
naapü atoa, a na ô ai e: te tiatari nei te aaii o ta’na tane ia’na; e riro
i te hamani maitai mai ia’na, e ore e hamani ino e mare noa’ta to’na aho-
VEA
POROTETANI
7
Haapiiraa Bibilia
T© bukî'
II.
Te
mana‘o 1 t>
Te
no
a'jf^aa
le
fe Sire. (a hi‘o i te Vea
o te i‘ca
Sire, e to te
no
Tinnii)
mau ati-Iv.da
buka.
“ *
liimene o (em.'n liitnenel,e nuraa; mai te ine;ra e
o fe h- lene e a-i-»
j , ato i te Bibilia taaloa. Aifa e hiruetie lian i le Sire, no le a heiiehe o le taaauraa.
re;
i
No roto ieie biika i le tuhaa Megilola, oia hoi na otaro e 5 o
tei taiohia i te mau oro'a rarahi Ali luda. üa taiohia le Sire i te
oro‘a pasa, no le mea, i te hioraa o te Ali luda, te faahilj nei teie
buka i te parau no to Iseraela mahitiraa mai Aiphiti mai. — E
mea au rü.a n
Fait partie de Vea Porotetani 1941