EPM_Vea Porotetani_19410405.pdf
- Texte
-
Te 41
0
te Matahiti
EPERERA-ME 1941
-
Hihi 4-5.
-
VEA POROTETANI
AITA'TU
E NIU E TIA I TE
TAATA’TOA
HiA RA, oiA HOi TE
HOO I TE MATAHITI
HOÊ:
Ch. VERNIER,
E a‘oraa
te
no
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAÜ
Mesia RA O lESU.
—
I Korinetia 3, 11.
HOB TARA 3 TOATA
Directeur-Gérant.
Sapati Penetekose. (1
no
Tiunu)
Ohipa IL 13: Area te hoêpaera, na ô maira ïa i te tâhitohitoraa:
Va i teie
mau
taata i te uaina momona.
Te faahanahana nei te Ekalesia cheresitiano i
na
oro'a rarahi
•
raaha, i te matahiti hoê : 1. Te Fanauraa ; 2. Te faraide-poheraa ; 3. Te
Tia faahouraa; 4, Te Penetekose. E mau oro'a auraa hohonu ana'e.
Teie râ, mai te mea ra e, ua riro mau te oro'a Penetekose, ei oro'a
taaê
: o
te oro'a
mau
ïa
no
te Ekalesia taatoa.
I te oro'a
Penetekose, te faahanahana nei tatou i te fanauraa no
E, aue hoi te hanahana no tauafanauraa ra: Ua fanau
tino-paari noa taua ekalesia ra. Te au ra taua fanauraa ra i to te
taata matamua, i to Adamu : Aita oia i ite i te huru aruaru e te paruparu O te aiû, e o te vai tamariiraa ; teie râ, i to’na mahitiraa mai
roto mai i te rima no tei hamani mai ia’na, ua paari; e tia ia rave i
te ohipa i roto i te ô. — Oia'toa te Ekalesia i te mahana Penetekose. te Ekalesia.
E mai ia Adamu i fanau i te aho
te mahana
rua
Maitai.
—
50
: ua
o
fanau ïa i te aho
te
o
Atua, oia’toa te Ekalesia i
Atua, oia hoi i to’na Va-
te
—
No reira, e tamata tatou i te feruri rii i te hoê parau iti taaê tei
tupu i taua mahana ra (rahi noa’i te mau tapao maere), maori râ :
te huru o to te tahi pae manao, a hi'o ai ratou i te hoho'a huru ê o
te
mau
aposetolo, i taua poipoi
ra.
I.- E TAPA'U TEIE REO TAHITOHITO NO TE TAHI PAE
I TAUA MAHANA PENETEKOSE RA — NO TE AHA ?
1. E
tapa‘o ïa
no
—
to ratou pouri rahi i ta te Varna. Tei ta te tino
3:5-6) la ore te taata
â ratou, ia au i ta lesu reo ia Nikodemo (loa.
VEA
2
POROTETANI
fanau i te pape e te Varna, e are oia e ô i te basileia o te Atua,
nei, e tino ia; e ta te Varna e fanau ra, e varua
ïa. — I taua mahana rahi ra, ua ite maitaihia na huru taata e piti,
oia hoi ta te Varua i fanau, e ta te tino hoi.
ta
Ta te tmo è fanau
a] O vai ta te Varua i fanau i taua mahana ra?
ere ana‘e ïaite feia tei maere-faatura i te horo'a i roaa maii te
mau Aposetolo i parau ai ratou na roto i na reo êê hoê ahuru ma pae;
O te feia atoa râ o tei auraro i te mau peu taaê, ta te mata e ta te
aau e hi‘o ra, no ô mai i te Atua, e no 6 mai i te Varua. — Hou te
mahana Penetekose, ua rahi atoa te feia tei ore i vahavaha i ta te
Varua, e o tei pee i te reira (mai te mau peropheta e tae roa mai i
te mau tia'i mamoe ). E te vai noa nei â ïa feia, i teie nei â mahana:
ote feia aau pâieti, otei ite i te ohipa à te Varua, i roto i teie nei ao.
E
b] Teie rà, te vai atoa ra te feia tei pee i ta te tino,
I te mahana Penetehose: Ua poiri te mata, ua turi te taria ; e no
te taa ore ia ratou te auraa hohonu no teie mau peu taaê, aita'tura
ta ratou, maori râ: te tahitohito, e te taiva, ia au i ta tatou irava parau.
te oaoa manii noa o te mau aposetolo. —
I te hi ‘oraa te mau ati luda i te mau Aposetolo i taua mahana ra,
mai te mea e, ua moê rii to ratou hiro'a i te rahi o te parau i tupu i
2. E
tapa‘o ïa
poipoi
taua
ra, e
no
i te
oaoa hoi;
mai te taata taero rii, tei rahi te ata,
te reo rii arearea. — E oia mau: ua î roa ratou i te oaoa e
ua manii; ua manii i nia i te purumu, e te mau aroâ: ua manii i te
mau poretiko o te hiero; no te î o te aau i parau ai te vaha, i parihia’i ratou i te taero. Aita râ ratou i î i te uaina apî, i te uaina râ o
te Varua maitai, ia au i ta Paulo reo i to Ephesia: Eiaha ia taero i
te uaina e tupu ai te taiata, ia î râ outou i te Varua maitai (5 - 8).
te peu e
to ratou itoito.
Ua mataitai tatou i te feia tei taero i te uaina : mai te mea e, e
liona ratou; e parari te mau fare, te afata, ia ratou; e itoito taaê; eita
râ e maoro. - I te mahana 50, e itoito varua taaê roa to te mau apo¬
setolo ; aita i tuutuu. Ua ore to ratou haamà, to ratou hupehupe ; e te
matau haere noa i te taata. I teie nei rà : Ua tauihia to ratou huru
e te Varua o lesu i roto ia ratou. Aita e matauraa faahou. II Kor.
3. E
b
tapa'o ïa
no
to tatou,
i teie oro'a Penetekose, ia pari atoa hia
-17.
E
ao
î ratou i te
Opani : Roma 8-4. Te feia atoa i arataihia e te
tamarii ana‘e ia ratou na te Atua.
ra, 9
tatou e: Ua
uaina momona.
Yarua o te Atua
VEA
3
POROTETANI
Tomoraa fare-pureraa i Anatonu, Raivavae.
Fare-pureraa i te 31 Titema 1941 i te
1/2 i le poipoi; ua ruru mai to te fenua taatoa i raro a‘e i na
pou reva e piti. I reira te himeneraahia te hoê himene fariiraa i to ratou
taîrururaa mai. la oti, ua tomo paatoa te taata i roto i te aua o te Farepure api; i reira te himeneraahia te hoê himene reo popaa no te tomoraa
1 taua fare pure api ra ; i reira ua tavirihia te opani e te hoê Diakono metua no te paroita iho, i te mea e, aore te tavana i tae mai i taua mahana
ra; ua manao ra te paroita e na’na e taviri no te mea o taua Diakono ra
o te hoê ia no te Opu Arii o taua oire ra. la mahiti te fare, ua fomo na
paroita e toru i roto. Te paroita no Anatonu, ua parahi ïa i rapae no te
faaineineraa i te pae tino. Na Tutini orometua te aoraa i roto i te Isaia
40-9. Te i‘oa o teie fare : o Siona ïa. Ua haamauhia teie nei fare i te
Ua tupu teie nei oro'a tomoraa
hora 10
2
no
Atete 1909
e ua
tomohia i te 31 Titema 1940. Te tamuta
o
tei patu
tei pohe ena; e tavana oia i Haapiti
i mutaaiho. I te matahiti 1939-1940 i haamata faahou ai te rave; no te
i teie nei fare
hioraa
mau
e
te
o
o
Haaati
a
Mahao
o
paroita i te fare o te Atua i te vai-noa-raa, ua tia mai te hoê
tauturu-maitai-hia e te orometua no te faaitoitoraa,
rima itoito, ma te
tae noa’tu i te otiraa.
te taata ma te haere’tu i nia i te amuraahaapaoraa i te maitai tino; ia paia, ua hoi atu na paroita no
Mahanatoa no te haapaoraa i te pô Matahiti.
la oti le tomoraa, ua purara
maa no
Raima
te
e
O te huru ïa
la tae râ i te
no
teie nei oro'a.
Sapati-oro'a no Tenuare, ua hoi faahou mai to Rairua
Mahanatoa, e na ratou te mau ohipa i faalere i roto i taua hiero ra,
Papaihia: Turanatua
E tere tahinuraa orometua i Rurutu
I te ava'e fepuare i mairi aenei, e toru tau pipi-orometua tei mahiti
mai, mai roto mai i te aua orometua e o tei faatiahia i nia i te
toro'a orometua: o TAHIARII {Teavaro-Teaharoa); o TEVAEARAI
(Faanui) e o KORINGO a PUTU (Papeete). Te toe ra hoê pipi, o TEVAIA UTEA a URAHUTIA, ta te Apooraa Rahi i faaoti e: e afairoa-hia oia i Moerai (Rurutu) tahinu ai, e e haamau ai, ei orometua
no Moerai iho. O te tere ïa ta te vea e faatiatia rii. Aita râ te tere i
pau
i te
i reira
mau
noa; ua
faatere atoa te mau auvaha no te Apooraa Rahi
i Tuhuai.
oro’a Me, e ua tae atoa
•*
VEA
4
Te
mau
auvaha
POROTETANl
te A. R.
no
te Peretiteni
:
raua o
Tapao, orometua. üa mairi
roa, no
te hoê fifi
üa faarue te
nia ia
mau
o
(Verenie)
e
to’na hoa
; o
Tearo
Mihimana orometua i te taime hopea
ravea ore,
auvaha i te oire i Papeete i te
mau
faraide, 14 no Mati na
tei tavini maite i te
mai (e 40 màtahiti) e o tei herehia e to
^anureva, te pahi ta-ie tira-piti taliito
fenua Rurutu, mai
mua roa
roa, o
te fenua mai te hoê fetii toto hoê.
I te ahiahi ataua faraide ra, roohia ihora te pahi e te manino, i tai i Haapiti ; matai-rii-hia’tura i te sapati, e ua haere taua matai i te etaetaraa i te
pô monire, no te hoê vero; e ua piri matou ia Rurutu i te pô mahana pitila poipoi a‘e, inaha, farerei atura matou ia Tuniuhau tei faarue ia Tahiti
e piti mahana hou to matou nei pahi. Hoê â o matou tapaeraa i roto i te
iti i Moerai-
avaava
I to matou taeraa i uta, ua mahanahana te aau i te mea e : e fetii faaroo
ana'e i te tiairaa ia matou
pae 0
e
te fariiraa
te faaroo. Aue to matou
ma
te
oaoa
i te pae o te
i te farerei faahouraa i
oaoa
te Atua tei haamauhia i Rurutu i te ava'e
atopa 1938:
o
na
tino
e
i te
tavini api o
Arahiti (Auti)
raua
Teriimana (Avera). I te reira tau to te A. R. ueueraa i taua na huero ra
i nia i te fenua ; ua riro râ te tere api no te apooraa rahi i teie matahiti 1941
o
nei, ei tere ootiraa. Te haere
ra
te
te huru
na
huero
o
te hoturaa
no
taua
I taua mahana toru to matou
mau
auvaha
e
piti,
e e
no te apooraa rahi e hio i
ooti i te auhune varua.
piti ohipa : te tomoraa o te fare
no te fenua “Paratane”, e o
tei hoo-api-hia e te Paroita ei fenua paroita- üa mauruuru roa na auvaha
i te Paroita no Moerai o tei faatia, mai te itoito rahi, i te aniraa na te A. R.
inaori râ: ei fenua tiaraa fare orometua, e ei fare orometua mau to te Pa¬
roita e maitai ai. üa amo ratou i taua ohipa ra, mai te faaitoitohia e Mauritoa,
diatono aau tae. E ua oti roa. Na Miroura, diatono i pûpû mai i taua fenua
raveraa e
orometua tei faatiahia i nia i te hoê vaehaa
e
i taua fare ia matou,
e na
Te
apooraa-tuhaa ïa,
piti
o
te ohipa
: e
matou i farii maite.
no
—
te faanahoraa i te
mau
ohipa
teie tere evanelia, e no te feruriraa i te hoê mau ohipa rii taaê, no te
Hau Evanelia i Rurutu, Teie atura te huru o te mau ohipa tumu ta matou
no
i faatere i to matou îaaearaa i Rurutu
1,
—
:
Te oro‘a faatahinnraa la Tevaiautea a Urahutia,
üa tupu ïa oro'a i te mahana maha, 20 no Mati, i Moerai.
A tahi
tau atoa. No reira, ua horo mai
poipoi ra. Na nia i te mau e‘a moua,
e na nia i ta ratou mau puaahorofenua vitiviti e te aho rahi to ratou titapouraa i Moerai : to Avera e to Auti.
roa ra
ohipa i Rryutu, i te
mau
to te fenua taatoa i te vahi hoê i taua
I te hora 10
raa
o
rahi
no
e
te afa i te avatea, ua
Moerai: mai te hoe
tei faaineine maitai i ta ratou
hope
moana
mau
na paroita e toru i te fare puretaata, tei ahu hoi i te ahu teatea, e
himene
e
to ratou
aau
hoi.
E pae orometua tei haati ia Tevaiautea, i roto i te aua. E pureraa nehenehe roa, e te tura rahi. — Na te Peretiteni i faaitoito i te tavini api o te
VEA
POROTETANI
5
Atua, ia taa maitai te oto o ta’na pu : to’na toroa, to’na mau haei’e'a, e ta’na
mau ohipa.... ei reira te taata (to te Paroita) e faaineine ai e haere i te tama‘i varua, e vî ai Satani
vâvâ
Na
nei i
hoi
e e
hee ai to’na basileia- Teie râ, mai te
te pû, e nane ïa te nuu, e e
noa
Tapao orometua te
mua
i te
—
to te fenua taatoa, e ua
aro no
rurutaina, i te
polie oia i te
tahinuraa.
pure
roa na
tai-
te enemi-
üa farii Tevai i te toroa mo‘a
faaite i to’na oaoa e to’na atoa
te ohipa ta te Fatu i tuu mai ia’na
omuaraa o
haamau atoa te Peretiteni ia’na ei orometua
tono-auvaha i farii nehenehe
mau ravea a
mea e
no
Moerai,
roto i te i‘oa
o
e na
ra.
—
Ua
Mauritoa, dia-
te Paroita taatoa. üa
faaau oia ia Tevaiautea to raton pipi-orometua, i te uuairao ta Noa i tuu-..
e aita i hoi vave mai. I teie nei râ, ua hoi mai i te fenua, mai te amaa olive
pofai-api-hia, oia hoi te Evanelia
o
te Hau.
—
Tirara:
ua
maitai te fenua;
toru atoa orometua i teie nei ; ua ore te diluvi, oia hoi te anotau otoraa e
te otareraa. — Ua moiiohia na orometua i mate aenei ; e te tuu nei te Atua
e
i te
ei faaiteraa
anuanua
Ua faatia’toahia te
ruperupe e
rahi
o
te
e : ua
ore
te tau ati.
hapetitoraa (12 aiu). — E oti atura taua oroa rahi
te mahanahana. — Ua faahiahia na auvaha i te itoito e i te au
oroa
himene tei faaineine ateahia
mau
faaroo-atoa-raa i te hoè
mau reo
e
na
api tei imihia
e
paroita, I reira to matou
to tatou hoa here, e Ara-
hiti, orometua i Auti.
I mûri a‘e i te tamaaraa, ua
te fare rahi
amuiraa_
rahi i ta’na
no
putuputu faahou
na
paroita
te pupu II, o Peteseda. E fare
e
toru i roto i
aano e
te
roa, e
te
toretore e te mau tarava. üa î roa i te taata;
e ahu faaau anae to te mau vahiné, tera paroita e tera paroita. — I te hora
5 i te ahiahi te haamataraa te tuaroi matamua (na Tapao orometua). üa
manaohia e: hoe a‘e tuaroi (Mat. 5-17) aita râ; ua ani te tavana-arii no
Rurutu, e na Paroita ia rave-atoa-hia te piti o te tuaroi (Peretiteni) e te toru
(Tevaiautea) : ua tae roa’tura ïa i te aoraa, hora hitu, — E raveraa nehe¬
unauna
nehe
peue
te au rahi te mau himene tarava-haehaa a te mau amuiraa
I reira to te na paroita no Auti e no Avera hoiraa i to ratou
a‘e i te hoê pureraa rahi faraide; na Tapao or. i faatere.
roa mau
i taua pô ra.
oire i mûri
mau
; e
—
2. la matou
mati)
no
râ, ua faaineine matou i taua mahana
te piti o te ohipa, oia hoi te hiopoaraa fare.
pae ra
(21
no
( Te vai atura )
Te
nei te meu pure a to‘u metua ia‘u,
.mai te mau mou'a.
E ati rahi to te hoê orometua ; ua hau roa râ
te
taua ati
ra,
i
paieti rahi oia. Teie taua ati ra: ta’na tamaiti, e tamaiti upoo maramarama rahi, aita râ i tia ia’na ia
haapa‘0 i te faaroo a to’na metua tei here ia’na. Mca au a‘e na
raea
e,
e
orometua
6
VEA
POROTETANl
taua tamaiti taurearea te horo
a'oraa,
U
mûri i te
na
mau
raea
teie nei ao, e te taiva i to’na utuafare metua.
O
tua
a
te roimata
e
o
—
hupehupe
E mau'a te
to’na metua; e mau'a’toa te here
e
te mau
to’na metua.
Teie râ, aita taua metua
ra
i faaruê i te pure tuutuu ore. I
tia, i to’na mau tere, ia puta to’na aau i te holioa o to’na
tamaiti, e mea oioi teie metua i te tiaoro i te Atua, no taua ta¬
maiti haapao ore. - E mai te mea e, aita e tau e faatiahia’i e te
te e‘a
Atua te
aniraa
mau
te tamau noa
onoono e te
tuutuu
ore a
te metua tane néi
:
teie tamaiti i te ino.
ra
A tae râ i te tahi mahana, roohia aéra teie tamaiti i te hoê ma'i
rahi. Te ite
ra
oia i te
pohe i te haafatataraa mai i pihai ilio i
to’na roi. 1 reira to’na haamana'oraa i te huru
rea
tahito,
roa
oia i
e
te
raro
mau
i te
o
a'oraa a to’na metua. Mai te
hoê abuso hohonu. —
to’na
mau
hae-
mairi
mea e, ua
E inaha ! aita i mahia, riro atu^ra to’na taiâ rahi ei oaoaraa;
maru ihora oia mai te pii e : « te haati nei te mau
pure
a to‘u metua ia‘u, mai te mou'a te huru!» — O te haamataraa
ïa no to’na fariuraa i te ora api, na roto i te ea o te tatarahapa
ataata
mau.
E
—
ua
ite to’na metua i te
hopea
o
ta’na
mau pure,
mai
te haamaitai i te Atua.
Te hoê pureraa taaê
te revaraa o te mau tamarii faehau.
no
Ua
tupu ïa pureraa rahi hanahana i Paofai, i te pô no te mahana maha,
no Eperera. — No te faarooroo
noaraahia, i te oire e: e reva
i te 17
oioi te
mau
tamarii faehau “ Volontaires ”
(te
revaraa
matamua, oia hoi
e
300 faehau ) no reira, aita te Apooraa Rahi i liai faahou : ua faatupu oia
i te hoê pureraa taaê, ei faaitoitoraa rahi hopea i taua mau tamarii ra, o
tei farerei aenei i te mau tiarautiraa i tiarautihia’i ratou i roto i to ratou
iho
mau
Ua
paroita, i te tahi aenei
mauruuru
roa
mai
i taua
mai
ratou, mai te tura rahi
E
mea
mau
hepetoma.
mau
te A. R. i te Raatira rahi no te nuu,
tamarii ra, mai te hi‘o ore i te
e
te mâ
e
parahiraa i faataahia.— E manihini rahi
mau
fetii
e rave
rahi
no
te
haapaoraa faaroo. E
ua
noa
tae
te faatura maitai i taua oro'a taaê.
faahiahia rahi te hi‘o ia ratou paatoa
hioto: te
oia i tuu
roa
mau
i te parahiraa i to ratou mau
tei tapapa i taua pureraa faa-
mataeinaa mai: te feia
mana no
VEA
te
POROTETANI
fenua, to’na Hanahana, te Tamahine Arii,
fare.— Aita te taatoa
I te hora hitu
e
e
te taata i ô
o
te afa
to
mau
Peretiteni, mai te haatihia
Koringo a Poo na taioraa;
na
Na
hia’tura te
faaitoitoraa
mau
;
ua
Terii Pômare
o
rahi
roa
teie pureraa
te
e
7
haamataraa
orometua tahiti
mau
to’na utua-
e
i rapae.
; ua
e
faaterehia
rave
rahi.—
Tefaaora te pure matamua. Haamata-
na
orometua :
na H. Bremond, i auvaha i
te mau orometua no te Tuhaa Hoê ; na Taataparea i
auvaha i to te Tuhaa Piti ! o Tapa'o, orometua i
Haapiti tei faataahia no
te
paroita
mau
e na
e
te tuhaa
III; aita râ teie pureraa i roohia e ana, no te pahi ore; na Tearo,
orometua i Arue i mono, e na’na i tiarauti i te mau tamarii faehau na
roto i te i‘oa
E
te
no
paroita
mau
mahanahana maitai te
mea
nei.— Haamata’tura te
no na
mau
tuhaa
tuhaa toe (te 3, te 4. te 3, te 6),
oreroraa
te
no
Peretiteni. Ua
orometua
mau
tahiti
M. Charpier,
tuatapaparaa tahito e i roto i te Bibilia (F. T.)
hoê mau aroraa tuiroo; ua iti te faehau (e 300), ua roaa râ te rê.— Ua faaite
Peretiteni mono, o M. Rey-Lescure i te tao‘a ta te A. R. i feruri, ei
no
na
na
mua
tei imi i roto i te parau
te
te
maitai
no
Teuira
a
te
no’na i te
buka
ra
te
amu
loane
tamarii
mau
Maruhi
)
faehau nei,
oia hoi:
hoê buka iti, te buka
e te
te hoê orometuanuu
(o
te faehau— ei turutootoo
o
taime
ati, e moemoe ai oia, i te fenua ê. Ua operehia taua
faehau, i te otiraa o te pureraa.— E i te hopea, ua taPeretiteni, o Verenie i te mau rûrû mai te tatara i te reo no
mau
i te
mau
(I loane, 5, 4,
v.
p.): teie
hoi te
mea e
vî ai teie nei
ao, o to
outou faaroo.—
fenua
mau
E parau mau roa teie parau ia hi‘ohia te huru o to te
teie nei ao iteraahia e te feia imi-fenua, i tera tau e i tera
o
tau; E parau mau roa, ia hi'ohia te huru
Haapaoraa Cheresitiano,
tama‘i i teie tau. E
haere i te
o
te tia
o
i te
mana
no
i te
oia i te hoê
mau
tairururaa taaê
no
i ta ratou
mau
raa’tu,
e
reo
e
irava fariiraa
himene amui
nuu—
ore
ao
noa’tu to
riroraa i te
ao peapea e
ratqu iti—
i roto i te aau;
na’na
vea
ta tatou mau
vahiné
no
e
te
mau
au
rahi
e
te
tamarii
oia hoi te
o
te
tei
nuu
te Porau-tia, tei tiaturi i
e
ta
aau
faehau,
putoetoe i te
horoa mai
e ua
roa.
pure
te hanahana rahi purararaa
hoa taio
mau
i te Atua
aito, te
nei
Maruhi, orometua-nuu i farii, mai te
a
te otiraa te
E te
mau
te parau mau, e no
faaitoitoraa i faaitoitohia’i
mau
to teie
ta’na hororaa.
Na Teuira
I
te rê
roaa
o
rahi teie parau i teie nei
mai te faaroo turori
aroraa
tei tiaturi
e e au
faaotiraa
a
Mihimana, to teie
i rapae.
tae noa’tu i te mau paroita, et te pure tatou
tamarii, tei taaê ratou i te ai‘a. Haamana'o atoa
ratou tamarii rii. la tupu mau i to tatou mau
e,
Sal. 121. 8: na lehova e tiai ia ratou i to ratou haeretiai i to ratou hoiraa mai, e amuri noa’tu.
,
VEA
8
Te
POROTETANI
J^aapiiraa Sabati
E a'oraa 9 fe feia mefua.
i te hoê ta¬
haapiiraa o te mau tamarii i roto i te mau paroita atoa no na tuliaa e ono i te matahiti 1941 nel— Ua mauruuru na Peretiteni i te hi'oraa e:
te haapaohia ra taua tabula
ra e te mau orometua. Ua ite raton i te maitai no taua ohipa ra
no te mea hoê a tumu
parau rahi o te haapiihia i te mau ta¬
marii, i te sapati hoê.— Te tiaturi nei te A. R. i te mau oro¬
metua e U' mau faatere haapiiraa sapati e: e haapao ratou i te
tabula mai te aueue ore, e te mairi ore te hoê noa a‘e tumu parau.
1 teie nei râ, o te feia metua ta matou e a‘o nei.
la
bula
i tei faaitehia
au
no
te
e
te Vea, ua nenei te A. R.
mau
/.— la mana‘ona'0 atoa outou
tamarii,
i te haàpiiraa faaroo o ta outou mau
tia’i. Ei mana'ona'o tumu, e
e
maitai ai!
tupuraa varua teie e haere nei.
O ta outou e ueue, o ta outou atoa m-e ooti, eiaha i te ao amuri
atu ana‘e, i te ao nei râ, i raro nel.
Eiaha e mana'o e: ua riro te haapiiraa faaroo i te sapati, ei
O te maitai varua, o to ratou
vahi toe, no te mau
tumu râ ;
haapiiraa hepetoma a te hau, e
te niu ïa no te tare varua ta ratou e
o
haapiiraa
faatia a mûri
rii a'e.
haapiiraa faaroo a te mau orometua ei ohipa faufaa
mea,
tei taua haapiiraa ana'e, te mau paraufaaroo evanelia, e noaa mai ai.
Ua riro te
rahi roa, no te
tumu
//.
te
0
A iono maite i ta outou mau tama i te
—
haapiiraa faaroo.
feia metua
rahi ia mairi noa ta ratou tamarii i te haa¬
piiraa, no te hoê mau tumu tia e no te hoê mau tumu tia ore
hoi.
E ere rà i.te ohipa maitai. — A hi‘o na i te hoê fifi
auri; e maitai anei te tili, ia motu te hoê noa a‘e tapeaiifi? Eita
ïa. Oia’toa te hoe haapiiraa faaroo tei mairlhia e te tamarii; eita
ïa e monohla; ua vai noa taua apoo ra ; eila e faaî-faahouhia. Nq
reira, o te mau tamarii tei haere tuutuuore i te haapiiraa faaroo,
0 ratou mau ïa te faufaahla i taua haapiiraa ra. Eita e maoro,
e roaa ia ratou te ite e te haapa'o.
Ei rima etaeta to outou i taua vahi ra. Te rahi o te
0
tei
ore
i peapea
—
III.
—
.4 taio atoa oulou i le mau
outou mau
haapiiraa
e
lioroaina nei i
tamarii. — A taio, a tatara, a feruri... outou e ta
tamarii. Hoe â tamauraa, mai tei te anotau o to outou
ta oulou mau
apîraa.
te
Te huru ïa
—
orometua
to’na itoito
e
te
e,
na
to’na
Lutero
o
9
POROTETANI
VEA
e
ta’na
raau
tamarii.
—
E ia ite
reira nei te feia metua, e rahi roa’tu ïa
oaoa.
E
ere
haapii nei,
atura oia anae teie e
te feia metua atoa râ.
JV.
Haere i
—
Eita te tamarii
tcpureraa ma la outou mau tamarii.
e
itoito i te haere i te haapiiraa ia ite oia e,
e to’na metua vahiné i te pureraa.
te mairi nei to’na metua tane
la ite râ oia e, hoe a faaineineraa, hoe â haereraa
to te utuafare atoa, i reira oia e anaanatae ai.
i te
pureraa
maitai ia faaue i ta’na ta¬
haapiiraa. Na to’na faatau e to’na taiva
haaparuparu i te itoito o ta’na tamarii. Aue ïa parau peapea
Efta te metua
o
tei faatau pureraa e
marii ia haere ratou i te
e
e! Teie râ te
mea
maitai: te haere utuafare taatoa i te pureraa,
mai te parau te metua tane i te Atua, i taua
vau, e te mau tamarii ta lehova iho-mai na‘u ra!
sapati
ra:
Inaha
(IsaiaS: 18 v.m.)
i te Atua i ta outou mau tamarii. — Te mana rahi
te hoe metua vahiné e! Te hoe metua tane
tei ore i pure ma to’na mau tamarii,'aue ïa hioraa peapea e!
No reira, faaitoito i te pureraa fetii. Te rahi o te mau orometua
tei parau e: note pureraa fetii i rave-tumu-hia i to ratou utua¬
fare, i riro ai ratou ei tavini no te Atua. Faaitoito, te feia me¬
tua, i te pureraa fetii, o te ora ïa no te utuafare tamarii. E ia
tae outou i te aro o te Haava-Parautia, i te mahana e ui mai ai
V.
A pure
—
maere
no
te pure o
oia ia outou
outou
e
te
1 aha na outou i ta outou mau tamarii? Ei reira
pahono mai e : I ta oe i ho-mai no‘u ra, ua tiaihia ïa e au,
e aore roa
E
e:
te hoe i moe I
vea, no
to tatou
mau
tamarii faehau i
reva
aenei
Ua faaite aenei te vea nei i ta’na opuaraa, maori râ : te hapono i
vea nei i te m,au tamarii faehau ■i reva aenei, i tera avae e i tera
ia oaoa ratou i te taioraa - i roto i to ratou iho reo - i te mau
rii api no Tahiti nei, e i te mau huru parau faaitoito e vai i
roto i te mau hihi atoa o te vea ; no reira te vea i faaite ai i ta’na
mau hoa e : hapono mai hoe tara, e e haponohia te Vea (12 hihi), i
te faehau e faataahia mai te i‘oa.
avae,
parau
I te taioraa te hoe hoa
no
te
vea e no
te
mau
tamarii tahiti i teie
teie ta’na i faaite mai i te faatere o te vea : na’na e amo e
piti hanére vea (oia hoi e 200 tara) ; e na te mau hoa o te vea o tei
parau,
.
10
VEA
tae to ratou
POROTETANI
faatia i te vahi toe, oia hoi : 100 tara, ia roaa e 300
vea, ia amuihia, ia au i te rahiraa o te mau “engagés volontaires ”
i reva aenei. E 32 tara tei tae faahou mai : 232 ia amuihia. No reira,
te anihia nei i te mau hoa o te Vea ; na vai te 68 tara toe e hapono
aau e
mai ? Faaitoito ! E
ohipa maitai teie. E riro te vea ei turutootoo, ei
mau tamarii, ia tae ratou i te fenua ê.
faaitoito, ei faaoaoa i to tatou
RII
1. Ua
iti
i te faaite i te Vea e, ua fanau o Madame Preiss i te hoê tamahine
Tenuare 1941: o France, Evelyne, Teriimarama, te i‘oa. — la
moe
i te 1
,
API
no
vai maite te here
e
te tauturu
te Atua i nia i taua tamahine
a
iti,
e
to’na
pue metua, e te utuafare atoa.
2. Te
mati,
pipi, i Heremona.
aua
e ua
faatoro'ahia
—
Ua
reva e
mata
ratou i te toro'a orometua.
—
pipi, i te ava'e fepuareE mata pipi api tei faa-
ô-hia mai: 1. O Tehei ma, no
Huahine; o Punua a Maruhi mâ, no
Ma‘e a Taputu mâ, no Eurutu; o Tariu
0
mâ,
no
Hiva-Oa.
Vairao;
—
I mûri rii a‘e i to Punua mâ
faa-ô-raa-iiia, fanau mai nei o Punua vahiné:
maehaa tamaroa maitatai rahi. Teie râ, ua roohia te tahi
(Simeona) i teie
mau ma‘i fiva e te hota e
tupu nei i Tahiti i teie tau, e ua faaruê i te 14
e
no
Eperera. Ua tanuhia i Vairao i
3. E te
hoa
te 16. Oia’toa te
piti
—
E
parau
aroha
mau.
Vea, tei ore â i aufau i ta outou utua iti no te matahiti 1940, eiaha e
taupupu; faaoti i te reïra (6 farane) i teie nei; oia’toa te
matahiti 1941 (8 farane). Te rava'i rii nei te taata, i te monî!
4- Ua
mau
reva
no
to tatou
te
mau
Eperera. E 300 ratou. I
e
ua reva
te oto
huru
e
o
tamarii
te
i te hora maha i
ua
teie
î te
mau
aau
i te
tamarii.
poipol
te
faehau Volontaires, i te monire, i te 21 no
o taua mahana ra, te taeraa mai o te pahi,
ahiahi. Aue ïa mahana hanahana e!
aroha;
ua
ua
tupu
tupu atoa te faahiahia i te hi'oraa i te
—
Mai te hora 8 i te
te
e
te
poipoi e tae noa’tu i te hora 12, ua î te aua faehau i
fetii, i te aroharaa hopea i teie mau tamarii. —
E iti te 2.000 taata, ia hi‘o noa, i taua
poipoi taaê roa. — Mai te hora hoô
te afa tae’tu ai i te hora piti e te afa, tei te tii ïa te mau faehau, e tei
mahora
hana
o
Tarahoi i te faarooraa i te
mau na te
mau
aroharaa faahiahia
e
te mahana-
Tavana Rahi, na Lulu, na Teriieroo e na Aarona.
— I te
hora 3, to teie mau tamarii haereraa hopea na te oire, e tapapa i te p^hi. Ua
anai te tautani e te tautani o te fetii i na
pae e piti no te purumu. Aue te oto
e! Mea itoitorâ te aau o te faehau.
E
reva, mai te hi‘o i mua, e te pupu hoi i to ratou mau fetii i te Atua. —
I to ratou taeraa i tûa mai, e pureraa ta Teuira orometua i
faatupu, ia au
i te faaaiiraa tei faaau atea hia s na raatira o te nuu. —
ua
VEA
POROTETANI
II
Te fama'i rahi1 te avâ‘e Mati.
Heleni.
Ua
—
roaa
roa
—
I taua ava‘e ra, ua maitai o Paratane raua o
mau aihuaraau tahito no Italia i
ia Paratane te
Hitiaa-o-te-Râ, oia hoi ; o Somali-îtalia, o Erythrée, e te paeau rahi
Etiopia. Ua mairi te oire pâ etaeta rahi, o Keren, e no to’na mairiraa,
mahere ai ia Paratane e i te mau nuu no Farani Tiamâ, na oire tumu
Aferita
no
i
no
Massouah
e
no
Asmara. E 4000 titi italia tei
roaa
i te Nuu
Farani
Tiamâ i reira, e 5
Tenerala italia. Ua totoa italia i ta’na mau manua rii, e
ta’na mau pahi auahi i te oire ava i Massouah; te tahi pae, ua pohe ïa î
te mau topita a te Paratane. — Aita roa e pàhi italia faahou i te miti uteute
i te
e
moana
Initia.
reira, i te pae hopea no Mati, mai te mea e, ua pau roa te mau
Aferita, i te mau nuu paratane, maori râ te hoê tau nuu
italia, tei horo overe noa i Etiopia-Ropu, mai te ite e: ua ta-otiahia to
ratou pue mahana i te oraraa. —
No
aihuaraau Italia i
I taua avaê Mati atoa to Heleni patu noa raa i te nuu italia i Albanie. —
Noa’tu to te Italia tauturu puai raa hia e te Purutia (pahi-reva, e te fae-
hau) tei te Heleni te rê, i te mau aroraa; e rave rahi ta’na mau tîtî i
roaa
mai.
—
hopea’toa o taua ava'e ra, te tupuraa te hoê aroraa i nia i te moana
(te aroraa no te oo‘a Matapan). Ua pau i reira e 3 manua
rarahi, e e 3 torpilleur italia; ua rahi roa te mau matelo Italia-Purutia tei
I te
Mediterraneani
paremo,
—
Na roto i taua avaê ra,
aita te Purutia i faaea i te topita ia Paratane ;
pohe. — Ua
to’na oire rahi, ia Lonedona, e te mau oire rii; ua rahi tei
o Paratane i nia i te oire pû no Purutia e te
raverahi i uta e i te pae miti, mai ia Norue tae noa’tu ia
hoê mau oire
Borodo. (Bor¬
deaux). — Ua parauhia e; ua ineine Purutia i te tomo i Paratane i taua
avaê mati ra; aita râ, no te mea, tei te hitia o te râ to’na mana’ona'o e
pahono atoa
e
to’na
mau
faaineineraa.
I te ava‘e
Eperera. — E ava'e parau rahi; o te avà'e i parari
rahi.. e te u'ana rahi nei te tama'i i teie nei â. — Ua haamata’tura Purutia i ta’na mau paturaa puai tuutuu ore, mai tei tupu i Farani,
i te ava'e Me-Tiunu 1940, a pohe ai o Farani. — E piti tau vahi paturaa
na Purutia i te ava'e Eperera :
ai te hoê puu
i.
—
I
Aferüa-Italia (oia hoi i Lubia-Kurene.
—
No to te Hau-
Petain tautururaa t te opuaraa a te Purutia-Italia,
la Purutia ia huri i nia ite fenua Aferita, i te hoê nuu
ma to'na mau tura rarahi aurl, e te mau mauhaa
maitai e te rayai rahi. Patu atura te Purutia-Italia
ua tia atura
rahi purutia,
tama'i paari
ia Paratane,
POROTETANI
VEA
12
tei puhapa i nia i te fenua Italia tci mnhere ia’na i na ava‘e i
mairi aenei. — Otohe atura te Paratane, mai te faaruéi te aihuaraau italia oia hoi ia Kurene Lubia, no te navai ore ta’na mau
faehau i reira. Eaha i ore ai i navai ai? no te mea, ua utahia
te tahi pae i Heleni, e faaineine i te tama'i i te Purutia i reira;
e te tahi pae, ua utahia ïa i te mau
aihuaraau italia i Aferita
hitia O te râ. — Ua roaa faahou atura ia Purutia-ltalia te hoê
mau oire ta tatou i faaroo aenei, mai ia Benghazi, e ia Bardia,
i te otia no Lubia Aiphiti — E mau aroraa veavea rahi tei tupu
i Tobruck i rotopu i te Paratane e te Purutia. Te ara nei o Para¬
tane i teie ati api, e te haaputu nei i ta'na mau faehau.
1 Heleni-Tougosldvie. -— O te parau api rahi ïa no te pae matamua
Epefera. Ua toino te fenua Yougoslavie i roto i te tama‘i i te pae no Para¬
tane. Ua taparu puaihia e Purutia taua fenua ra; e ua fatata i te riro; aita
râ i tia i te arii api (16 matahiti) e ua amui to te fenua i to’na arii i taua
vahi ra. No reira Purutia i tomo ai i roto i te fenua Yougo-Slavie e i te fenua
Heleni, mai te oioi rahi e te u‘ana atoa. — Ua tahoo Purutia ia Yougoslavie,
ma te topita ino roa
to’na mau pahi-reva i te oire arii, ia Belgrade: Ua ura
i te auahi e ua perehu te paeau rahi o taua oire ra, e te aorai arii hoi; ua
parauhia 14.000 vahiné e te tamarii tei pohe roa i reira. — No te ravai ore
o te mauhaa tama‘i no Yougoslavie, e no te oioi o to Purutia tairiraa ia’na,
aita teie fenua i manuia; tau rê hoi ta’na i noaa, aita râ oia i ite e nahea te
paruru ia’na i te enemi; e ua pau oia ia Purutia. — Ua otohe te He¬
leni i te paeatau o to ratou nuu; ua roaa ia Purutia te oire ra o Salonique,
e 0 Monastir, e o Koritza. E tupu â te hoê mau aroraa rarahi i teie mau hepetoma, i Heleni. Ua rahi râ te Paratane tei tae i Heleni e tauturu i taua fenua
2.
—
no
iti itoito rahi.
no Paratane; aita râ i hepohepo. Te tamauneii te
mai te itoito vi-ore, i nia i te reva, i nia i te fenua, e i nia i te moana.
E 8 pahi italia i topa iho nei i tô hoe aroraa i te pae ropu no Eperera; hoe
râ torpilleur paratane i ino. Te tupai puai nei Purutia ia Lonedona; te ta¬
pai puai atoa nei Paratane ia Berlin e i te mau oire purutia hamaniraa mau¬
haa tama'i. Eita teie ‘u'anaraa o te mau aroraa e faaea vave, no te mea ua
E taime ati rahi teie
aroraa,
tae i te tau
mahanahana
e
te
raumai.
A/^oni fauturu i te Ve‘a.
Papeete: Tara Colombel; 10 f.; B.: 3. Taumi: 3 f. Trafton: 2 f. — Faaa:
Leverd: 15 f.; Pepe v.; 12 f. — Haapiti: Tevaruarai: 2 f. — Afareaitu:
Vehiarii
v.:
6 f.;
—
Taiohae: Doom: 1 f.
Fare: Haamoura : 3 f.
—
Henriette Hills : 10 f. ; Turi a
Poutoru: Robert Ebb: 17 f. —
G.: 10 f. — Makatea: M"®
la amuihia : 101 farane.
—
D.: 2 f.;
Ukiroa:
Turi ; 5 f.
*
*
■*
Moni tauturu no te haponoraa
J te tamarii faehau
i te vea
Papeete: X...: 1000f.; Ch. L.: 25f.; B.: 5 f. : Tara Colombel: 8; M. Y.:
Mangareva: Tutea, or.: 10 f. — Arue:
R.: 7 f. — Haapiti: Tavaea, tavana: 7 f. —
la amuihia: 1162 farane.
MAURUURU.
100 f.
—
Imprbierie Elie F. JUVENTIN
Rue
du
Commandant Destremau.
Fait partie de Vea Porotetani 1941