EPM_Vea Porotetani_19410405.pdf
- extracted text
-
Te 41 0 te Matahiti
-
EPERERA-ME 1941 -
Hihi 4-5.
VEA POROTETANI
AITA'TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAÜ
HiA RA, oiA HOi TE
Mesia RA O lESU. — I Korinetia 3, 11.
HOO I TE MATAHITI
HOÊ: HOB TARA 3 TOATA
Ch. VERNIER,
Directeur-Gérant.
E a‘oraa no te Sapati Penetekose. (1 no Tiunu)
Ohipa IL 13: Area te hoêpaera, na ô maira ïa i te tâhitohitoraa:
Va i teie
mau
taata i te uaina momona.
Te faahanahana nei te Ekalesia cheresitiano i na oro'a rarahi
•
raaha, i te matahiti hoê : 1. Te Fanauraa ; 2. Te faraide-poheraa ; 3. Te
Tia faahouraa; 4, Te Penetekose. E mau oro'a auraa hohonu ana'e.
Teie râ, mai te mea ra e, ua riro mau te oro'a Penetekose, ei oro'a
taaê : o te oro'a mau ïa no te Ekalesia taatoa.
I te oro'a Penetekose, te faahanahana nei tatou i te fanauraa no
te Ekalesia. E, aue hoi te hanahana no tauafanauraa ra:
Ua fanau
tino-paari noa taua ekalesia ra. Te au ra taua fanauraa ra i to te
taata matamua, i to Adamu : Aita oia i ite i te huru aruaru e te paruparu O te aiû, e o te vai tamariiraa ; teie râ, i to’na mahitiraa mai
roto mai i te rima no tei hamani mai ia’na, ua paari; e tia ia rave i
te ohipa i roto i te ô. — Oia'toa te Ekalesia i te mahana Penetekose. E mai ia Adamu i fanau i te aho o te Atua, oia’toa te Ekalesia i
— 50 : ua fanau ïa i te
aho o te Atua, oia hoi i to’na Va-
te mahana
rua Maitai.
—
No reira, e tamata tatou i te feruri rii i te hoê parau iti taaê tei
tupu i taua mahana ra (rahi noa’i te mau tapao maere), maori râ :
te huru o to te tahi pae manao, a hi'o ai ratou i te hoho'a huru ê o
te mau aposetolo, i taua poipoi ra.
I.- E TAPA'U TEIE REO TAHITOHITO NO TE TAHI PAE —
I TAUA MAHANA PENETEKOSE RA — NO TE AHA ?
1. E tapa‘o ïa no to ratou pouri rahi i ta te
Varna. Tei ta te tino
â ratou, ia au i ta lesu reo ia Nikodemo (loa. 3:5-6) la ore te taata
VEA
2
ta fanau
POROTETANI
i te pape e te Varna, e are oia e ô i te basileia o te Atua,
Ta te tmo è fanau nei, e tino ia; e ta te Varna e fanau ra, e varua
ïa.
—
I taua mahana rahi ra, ua ite maitaihia na huru taata e piti,
oia hoi ta te Varua i fanau, e ta te tino hoi.
a] O vai ta te Varua i fanau i taua mahana ra?
E ere ana‘e ïaite feia tei maere-faatura i te horo'a i roaa maii te
mau
O
Aposetolo i parau ai ratou na roto i na reo êê hoê ahuru ma pae;
te feia atoa râ o
tei auraro i te mau peu taaê, ta te mata e ta te
te Varua. — Hou te
mahana Penetekose, ua rahi atoa te feia tei ore i vahavaha i ta te
aau e hi‘o ra,
no ô mai i te Atua, e no 6 mai i
Varua, e o tei pee i te reira (mai te mau peropheta e tae roa mai i
te mau tia'i mamoe ). E te vai noa nei â ïa feia, i teie nei â mahana:
ote feia aau pâieti, otei ite i te ohipa à te Varua, i roto
i teie nei ao.
b] Teie rà, te vai atoa ra te feia tei pee i ta te tino,
I te mahana Penetehose: Ua poiri te mata, ua turi te taria ; e no
te taa ore ia ratou te auraa hohonu no teie mau peu taaê, aita'tura
ta ratou, maori râ: te tahitohito, e te taiva, ia au i ta tatou irava parau.
2. E tapa‘o ïa no te oaoa manii noa o te mau
aposetolo. —
I te hi ‘oraa te mau ati luda i te mau Aposetolo i taua mahana ra,
mai te mea e, ua moê rii to ratou hiro'a i te rahi o te parau i tupu i
taua poipoi ra, e i te oaoa hoi; mai te taata taero
rii, tei rahi te ata,
rii arearea. — E oia mau: ua î roa ratou i te oaoa e
ua manii; ua manii i nia i te purumu, e te mau aroâ: ua manii i te
mau poretiko o te hiero; no te î o te aau i parau ai te vaha, i parihia’i ratou i te taero. Aita râ ratou i î i te uaina apî, i te uaina râ o
te Varua maitai, ia au i ta Paulo reo i to Ephesia: Eiaha ia taero i
te uaina e tupu ai te taiata, ia î râ outou i te Varua maitai (5 - 8).
3. E tapa'o ïa no to ratou itoito.
Ua mataitai tatou i te feia tei taero i te uaina : mai te mea e, e
liona ratou; e parari te mau fare, te afata, ia ratou; e itoito taaê; eita
râ e maoro. - I te mahana 50, e itoito varua taaê roa to te mau apo¬
setolo ; aita i tuutuu. Ua ore to ratou haamà, to ratou hupehupe ; e te
matau haere noa i te taata. I teie nei rà : Ua tauihia to ratou huru
e te Varua o lesu i roto ia ratou. Aita e matauraa faahou. II Kor.
te peu e te reo
b -17.
E ao to tatou, i teie oro'a Penetekose, ia pari atoa hia tatou e: Ua
î ratou i te uaina momona.
Opani : Roma 8-4. Te feia atoa i arataihia e te Yarua o te Atua
ia ratou na te Atua.
ra, 9 tamarii ana‘e
VEA
POROTETANI
3
Tomoraa fare-pureraa i Anatonu, Raivavae.
Fare-pureraa i te 31 Titema 1941 i te
1/2 i le poipoi; ua ruru mai to te fenua taatoa i raro a‘e i na
pou reva e piti. I reira te himeneraahia te hoê himene fariiraa i to ratou
taîrururaa mai. la oti, ua tomo paatoa te taata i roto i te aua o te Farepure api; i reira te himeneraahia te hoê himene reo popaa no te tomoraa
1 taua fare pure api ra ; i reira ua tavirihia te opani e te hoê Diakono metua no te paroita iho, i te mea e, aore te tavana i tae mai i taua mahana
ra; ua manao ra te paroita e na’na e taviri no te mea o taua Diakono ra
o te hoê ia no te Opu Arii o taua oire ra. la mahiti te fare, ua fomo na
paroita e toru i roto. Te paroita no Anatonu, ua parahi ïa i rapae no te
faaineineraa i te pae tino. Na Tutini orometua te aoraa i roto i te Isaia
40-9. Te i‘oa o teie fare : o Siona ïa. Ua haamauhia teie nei fare i te
Ua tupu teie nei oro'a tomoraa
hora 10
2 no Atete 1909 e ua tomohia i te 31 Titema 1940. Te tamuta o tei patu
i teie nei fare
o
Haaati
a
Mahao o tei pohe ena; e tavana oia i Haapiti
haamata faahou ai te rave; no te
i mutaaiho. I te matahiti 1939-1940 i
hioraa o te
mau
e
paroita i te fare o te Atua i te vai-noa-raa, ua tia mai te hoê
rima itoito, ma te tauturu-maitai-hia e te orometua no te faaitoitoraa,
tae noa’tu i te otiraa.
te taata ma te haere’tu i nia i te amuraahaapaoraa i te maitai tino; ia paia, ua hoi atu na paroita no
Raima e Mahanatoa no te haapaoraa i te pô Matahiti.
la oti le tomoraa, ua purara
maa no
te
O te huru ïa no teie nei oro'a.
la tae râ i te
Sapati-oro'a no Tenuare, ua hoi faahou mai to Rairua
Mahanatoa, e na ratou te mau ohipa i faalere i roto i taua hiero ra,
Papaihia: Turanatua
E tere tahinuraa orometua i Rurutu
I te ava'e fepuare i mairi aenei, e toru tau pipi-orometua tei mahiti
mai, mai roto mai i te aua orometua e o tei faatiahia i nia i te
toro'a orometua: o TAHIARII {Teavaro-Teaharoa); o TEVAEARAI
(Faanui) e o KORINGO a PUTU (Papeete). Te toe ra hoê pipi, o TEVAIA UTEA a URAHUTIA, ta te Apooraa Rahi i faaoti e: e afairoa-hia oia i Moerai (Rurutu) tahinu ai, e e haamau ai, ei orometua
no Moerai iho. O te tere ïa ta te vea e faatiatia rii. Aita râ te tere i
pau i reira noa; ua faatere atoa te mau auvaha no te Apooraa Rahi
i te mau oro’a Me, e ua tae atoa i
Tuhuai.
•*
VEA
4
POROTETANl
Te mau auvaha no te A. R. : te Peretiteni (Verenie) e to’na hoa ; o Tearo
raua o
Tapao, orometua. üa mairi o Mihimana orometua i te taime hopea
roa, no
te hoê fifi ravea ore,
üa faarue te
mau
auvaha i te oire i Papeete i te faraide,
14 no Mati na
nia ia ^anureva, te pahi ta-ie tira-piti taliito roa, o tei tavini maite i te
mau fenua Rurutu, mai mua roa mai (e 40 màtahiti) e o tei herehia e to
te fenua mai te hoê fetii toto hoê.
I te ahiahi ataua faraide ra, roohia ihora te pahi e te manino, i tai i Haapiti ; matai-rii-hia’tura i te sapati, e ua haere taua matai i te etaetaraa i te
pô monire, no te hoê vero; e ua piri matou ia Rurutu i te pô mahana pitila poipoi a‘e, inaha, farerei atura matou ia Tuniuhau tei faarue ia Tahiti
e piti mahana hou to matou nei pahi. Hoê â o matou tapaeraa i roto i te
avaava iti i Moerai-
I to matou taeraa i uta, ua mahanahana te aau i te mea e : e fetii faaroo
ana'e i te tiairaa ia matou e te fariiraa
ma
te oaoa i te pae o te tino e i te
pae 0 te faaroo. Aue to matou oaoa i te farerei faahouraa i na
tavini api o
te Atua tei haamauhia i Rurutu i te ava'e atopa 1938: o Arahiti (Auti) raua
o
Teriimana (Avera). I te reira tau to te A. R. ueueraa i taua na huero ra
i nia i te fenua ; ua riro râ te tere api no te apooraa rahi i teie matahiti 1941
nei, ei tere ootiraa. Te haere ra te mau auvaha no te apooraa rahi e hio i
te huru
o
te hoturaa no taua na huero e piti, e e ooti i te auhune varua.
I taua mahana toru to matou raveraa e piti ohipa : te tomoraa o te fare
orometua tei faatiahia i nia i te hoê vaehaa
no
te fenua “Paratane”, e o
tei hoo-api-hia e te Paroita ei fenua paroita- üa mauruuru roa na auvaha
i te Paroita no Moerai o tei faatia, mai te itoito rahi, i te aniraa na te A. R.
inaori râ: ei fenua tiaraa fare orometua, e ei fare orometua mau to te Pa¬
roita e maitai ai. üa amo ratou i taua ohipa ra, mai te faaitoitohia e Mauritoa,
diatono aau tae. E ua oti roa. Na Miroura, diatono i pûpû mai i taua fenua
e
i taua fare ia matou, e na matou i farii maite. —
Te piti o te ohipa : e apooraa-tuhaa ïa, no te faanahoraa i te mau ohipa
no teie tere evanelia, e no te feruriraa i te hoê mau ohipa rii taaê, no te
Hau Evanelia i Rurutu, Teie atura te huru o te mau ohipa tumu ta matou
i faatere i to matou îaaearaa i Rurutu :
1,
—
Te oro‘a faatahinnraa la Tevaiautea a Urahutia,
üa tupu ïa oro'a i te mahana maha, 20 no Mati, i Moerai.
A tahi roa
ohipa i Rryutu, i te mau tau atoa. No reira, ua horo mai
poipoi ra. Na nia i te mau e‘a moua,
e na nia i ta ratou mau puaahorofenua vitiviti e te aho rahi to ratou titapouraa i Moerai : to Avera e to Auti.
ra
to te fenua taatoa i te vahi hoê i taua
I te hora 10 e te afa i te avatea, ua hope na paroita e toru i te fare purerahi no Moerai: mai te hoe moana taata, tei ahu hoi i te ahu teatea, e
tei faaineine maitai i ta ratou mau himene e to ratou aau hoi.
raa
o
E pae orometua tei haati ia Tevaiautea, i roto i te aua. E pureraa nehenehe roa, e te tura rahi. — Na te Peretiteni i faaitoito i te tavini api o te
VEA
POROTETANI
5
Atua, ia taa maitai te oto o ta’na pu : to’na toroa, to’na mau haei’e'a, e ta’na
mau ohipa.... ei reira te taata (to te Paroita) e faaineine ai e haere i te tama‘i varua, e vî ai Satani e e hee ai to’na basileia- Teie râ, mai te mea e taivâvâ noa te pû, e nane ïa te nuu, e e polie oia i te mau ravea a
te enemi-
Na Tapao orometua te pure tahinuraa. — üa farii Tevai i te toroa mo‘a
nei i mua i te aro no to te fenua taatoa, e ua faaite i to’na oaoa e to’na atoa
hoi rurutaina,
i te omuaraa o te ohipa ta te Fatu i tuu mai ia’na ra. — Ua
haamau atoa te Peretiteni ia’na ei orometua no Moerai, e na Mauritoa, diatono-auvaha i farii nehenehe
roa na
roto i te i‘oa
o
te Paroita taatoa. üa
faaau oia ia Tevaiautea to raton pipi-orometua, i te uuairao ta Noa i tuu-..
e aita i hoi vave mai. I teie nei râ, ua hoi mai i te fenua, mai te amaa olive
pofai-api-hia, oia hoi te Evanelia o te Hau. — Tirara: ua maitai te fenua;
e toru atoa orometua i teie nei ; ua ore te diluvi, oia hoi te anotau otoraa e
te otareraa.
Ua moiiohia na orometua i mate aenei ; e te tuu nei te Atua
—
i te anuanua ei faaiteraa e : ua
ore
te tau ati.
Ua faatia’toahia te oroa hapetitoraa (12 aiu). — E oti atura taua oroa rahi
ruperupe e te mahanahana. —
Ua faahiahia na auvaha i te itoito e i te au
rahi o te mau himene tei faaineine ateahia e
na
paroita, I reira to matou
faaroo-atoa-raa i te hoè mau reo api tei imihia e to tatou hoa here, e Arahiti, orometua i Auti.
I mûri a‘e i te tamaaraa, ua
te fare rahi amuiraa_ no
unauna
e ahu
putuputu faahou na paroita e toru i roto i
te pupu II, o Peteseda. E fare aano e te roa, e te
rahi i ta’na mau peue toretore e te mau tarava. üa î roa i te taata;
faaau
anae to
te mau vahiné, tera paroita e tera paroita. — I te hora
5 i te ahiahi te haamataraa te tuaroi matamua
(na Tapao orometua). üa
5-17) aita râ; ua ani te tavana-arii no
Rurutu, e na Paroita ia rave-atoa-hia te piti o te tuaroi (Peretiteni) e te toru
(Tevaiautea) : ua tae roa’tura ïa i te aoraa, hora hitu, — E raveraa nehe¬
manaohia
e:
hoe a‘e tuaroi (Mat.
nehe roa mau ; e te au rahi te mau himene tarava-haehaa a te mau amuiraa
i taua pô ra. — I reira to te na paroita no Auti e no Avera hoiraa i to ratou
oire i mûri a‘e i te hoê pureraa
rahi faraide;
na Tapao or.
i faatere.
2. la matou râ, ua faaineine matou i
taua mahana pae ra (21 no
mati) no te piti o te ohipa, oia hoi te hiopoaraa fare.
( Te vai atura )
Te
nei te meu pure a to‘u metua ia‘u,
.mai te mau mou'a.
E ati rahi to te hoê orometua ; ua hau roa râ
te
taua ati
ra,
i
paieti rahi oia. Teie taua ati ra: ta’na tamaiti, e tamaiti upoo maramarama rahi, aita râ i tia ia’na ia
haapa‘0 i te faaroo a to’na metua tei here ia’na. Mca au a‘e na
raea
e,
e
orometua
6
VEA
POROTETANl
taua tamaiti taurearea te horo
na
mûri i te
mau
raea
hupehupe
teie nei ao, e te taiva i to’na utuafare metua. — E mau'a te
O
a'oraa, e te roimata o to’na metua; e mau'a’toa te here e te mau
U tua
a
to’na metua.
Teie râ, aita taua metua
ra
i faaruê i te pure tuutuu ore. I
tia, i to’na mau tere, ia puta to’na aau i te holioa o to’na
tamaiti, e mea oioi teie metua i te tiaoro i te Atua, no taua ta¬
maiti haapao ore. - E mai te mea e, aita e tau e faatiahia’i e te
te e‘a
Atua te mau aniraa
te tamau noa
onoono e te
tuutuu
ore a
te metua tane néi :
teie tamaiti i te ino.
ra
A tae râ i te tahi mahana, roohia aéra teie tamaiti i te hoê ma'i
rahi. Te ite
ra
oia i te
pohe i te haafatataraa mai i pihai ilio i
to’na roi. 1 reira to’na haamana'oraa i te huru
o
to’na
mau
hae-
rea
tahito, e te mau a'oraa a to’na metua. Mai te mea e, ua mairi
roa
oia i
raro
i te hoê abuso hohonu. —
E inaha ! aita i mahia, riro atu^ra to’na taiâ rahi ei oaoaraa;
maru ihora oia mai te pii e : « te haati nei te mau
pure
a to‘u metua ia‘u, mai te mou'a te huru!» — O te haamataraa
ïa no to’na fariuraa i te ora api, na roto i te ea o te tatarahapa
ataata
mau.
—
E
ua
ite to’na metua i te hopea o
ta’na mau pure, mai
te haamaitai i te Atua.
no
Ua
Te hoê pureraa taaê
te revaraa o te mau tamarii faehau.
tupu ïa pureraa rahi hanahana i Paofai, i te pô no te mahana maha,
no Eperera. — No te faarooroo
noaraahia, i te oire e: e reva
i te 17
oioi te
faehau “ Volontaires ”
mau tamarii
(te revaraa matamua, oia hoi
e
300 faehau ) no reira, aita te Apooraa Rahi i liai faahou : ua faatupu oia
i te hoê pureraa taaê, ei faaitoitoraa rahi hopea i taua mau tamarii ra, o
tei farerei aenei i te
iho
mau
mau
tiarautiraa i tiarautihia’i ratou i roto i to ratou
paroita, i te tahi aenei
Ua mauruuru
roa
mai
i taua
mai
ratou, mai te tura rahi e te mâ
E
mea
mau
hepetoma.
mau
te A. R. i te Raatira rahi no te nuu,
tamarii ra, mai te hi‘o ore i te haapaoraa
e
oia i tuu noa
faaroo. E ua tae
te faatura maitai i taua oro'a taaê.
faahiahia rahi te hi‘o ia ratou paatoa
i te parahiraa i to ratou mau
parahiraa i faataahia.— E manihini rahi roa tei tapapa i taua pureraa faahioto: te mau fetii
e rave
rahi
no
te mau mataeinaa mai: te feia mana
no
VEA
te
POROTETANI
7
fenua, to’na Hanahana, te Tamahine Arii, o Terii Pômare
fare.— Aita te taatoa
te taata i ô ;
o
ua
rahi
roa
e
to’na utua-
i rapae.
I te hora hitu
e te afa mau to teie
pureraa haamataraa ; ua faaterehia
Peretiteni, mai te haatihia e te mau orometua tahiti e rave rahi.—
Na Koringo a Poo na taioraa; na Tefaaora te
pure matamua. Haamatae
na
hia’tura te mau faaitoitoraa
e na
orometua : na H. Bremond, i auvaha i
te mau orometua no te Tuhaa Hoê ; na Taataparea i
auvaha i to te Tuhaa Piti ! o Tapa'o, orometua i
Haapiti tei faataahia no
te
paroita e
mau
te tuhaa III;
aita râ teie pureraa i roohia e ana, no te pahi ore; na Tearo,
orometua i Arue i mono, e na’na i tiarauti i te mau tamarii faehau na
roto i te i‘oa no te
E
mea
paroita no
mau
mahanahana maitai te
nei.— Haamata’tura te
tuhaa
mau
na tuhaa
oreroraa
toe (te 3, te 4. te 3, te 6),
no
te
Peretiteni. Ua
mau
orometua
tahiti
M. Charpier,
tuatapaparaa tahito e i roto i te Bibilia (F. T.)
te hoê mau aroraa tuiroo; ua iti te faehau (e 300), ua roaa râ te rê.— Ua faaite
te Peretiteni mono, o M. Rey-Lescure i te tao‘a ta te A. R. i
feruri, ei
no
na
na
mua
tei imi i roto i te parau
maitai
no
Teuira
a
te
mau
tamarii
faehau nei,
oia hoi:
te hoê orometuanuu
(o
Maruhi ) e
te hoê buka iti, te buka o te faehau— ei turutootoo
no’na i te mau taime ati, e moemoe ai oia, i te fenua ê. Ua
operehia taua
buka ra i te mau faehau, i te otiraa o te pureraa.— E i te
hopea, ua taamu te Peretiteni,
o Verenie i te mau rûrû mai te
tatara i te reo no
loane (I loane, 5, 4, v. p.): teie hoi te mea e vî ai teie nei
ao, o to
outou faaroo.—
fenua
mau
o
E parau mau roa teie parau ia hi‘ohia te huru o to te
teie nei ao iteraahia e te feia imi-fenua, i tera tau e i tera
tau; E parau mau roa, ia hi'ohia te huru
Haapaoraa Cheresitiano,
e e au
tama‘i i teie tau. E roaa te rê i te
haere i te
o
tei tiaturi
te tia
o
i te
no
nei
ao
riroraa i te
nuu—
ore
noa’tu to
ratqu iti— o tei
i roto i te aau; oia
te parau mau, e no
hoi te nuu
te Porau-tia, tei tiaturi i
a
Maruhi, orometua-nuu i farii, mai te aau putoetoe i te
te mau tamarii faehau, e ua horoa mai
faaitoitoraa i faaitoitohia’i
oia i te hoê
I
mana
to teie
ta’na hororaa.
Na Teuira
mau
mau
mai te faaroo turori
aroraa
o
rahi teie parau i teie nei ao peapea e te
mau
te otiraa te
irava fariiraa
au
himene amui
e
rahi roa.
te pure faaotiraa a
tairururaa taaê e te hanahana rahi purararaa i rapae.
E te
hoa taio
Mihimana, to teie
tae noa’tu i te mau paroita, et te pure tatou
tamarii, tei taaê ratou i te ai‘a. Haamana'o atoa
i ta ratou mau vahiné e ta ratou tamarii rii. la
tupu mau i to tatou mau
aito, te reo no Sal. 121. 8: na lehova e tiai ia ratou i to ratou haereraa’tu, e na’na e tiai i to ratou hoiraa mai, e amuri noa’tu.
mau
i te Atua
no
vea
ta tatou mau
e,
,
POROTETANI
VEA
8
Te
J^aapiiraa Sabati
E a'oraa 9 fe feia mefua.
i te hoê ta¬
haapiiraa o te mau tamarii i roto i te mau paroita atoa no na tuliaa e ono i te matahiti 1941 nel— Ua mauruuru na Peretiteni i te hi'oraa e:
te haapaohia ra taua tabula
ra e te mau orometua. Ua ite raton i te maitai no taua ohipa ra
no te mea hoê a tumu
parau rahi o te haapiihia i te mau ta¬
marii, i te sapati hoê.— Te tiaturi nei te A. R. i te mau oro¬
metua e U' mau faatere haapiiraa sapati e: e haapao ratou i te
tabula mai te aueue ore, e te mairi ore te hoê noa a‘e tumu parau.
1 teie nei râ, o te feia metua ta matou e a‘o nei.
la
au
i tei faaitehia
bula
no
te
e
te Vea, ua nenei te A. R.
mau
/.— la mana‘ona'0 atoa outou
i te haàpiiraa faaroo o ta outou mau
maitai ai!
teie e haere nei.
O ta outou e ueue, o ta outou atoa m-e ooti, eiaha i te ao amuri
tamarii, e tia’i. Ei mana'ona'o tumu, e
O te maitai varua, o to ratou tupuraa varua
atu
ana‘e, i te ao nei râ, i raro nel.
Eiaha
e
riro te haapiiraa faaroo i te sapati, ei
haapiiraa hepetoma a te hau, e haapiiraa
o te niu ïa no te tare varua ta ratou e faatia a mûri
mana'o e: ua
vahi toe, no te mau
tumu râ ;
rii a'e.
haapiiraa faaroo a te mau orometua ei ohipa faufaa
mea,
tei taua haapiiraa ana'e, te mau parautumu 0 te faaroo evanelia, e noaa mai ai.
Ua riro te
rahi roa, no te
//.
A iono maite i ta outou mau tama i te
—
haapiiraa faaroo.
Ei rima etaeta to outou i taua vahi ra. Te rahi o te feia metua
rahi ia mairi noa ta ratou tamarii i te haa¬
piiraa, no te hoê mau tumu tia e no te hoê mau tumu tia ore
hoi.
E ere rà i.te ohipa maitai. — A hi‘o na i te hoê fifi
auri; e maitai anei te tili, ia motu te hoê noa a‘e tapeaiifi? Eita
ïa. Oia’toa te hoe haapiiraa faaroo tei mairlhia e te tamarii; eita
ïa e monohla; ua vai noa taua apoo ra ; eila e faaî-faahouhia. Nq
reira, o te mau tamarii tei haere tuutuuore i te haapiiraa faaroo,
0 ratou mau ïa te faufaahla i taua haapiiraa ra. Eita e maoro,
e roaa ia ratou te ite e te haapa'o.
0
tei
ore
i peapea
—
III.
—
.4 taio atoa oulou i le mau
haapiiraa e lioroaina nei i
tatara, a feruri... outou e ta
outou mau tamarii. Hoe â tamauraa, mai tei te anotau o to outou
ta oulou mau tamarii.
—
A taio, a
VEA
9
POROTETANI
apîraa. — Te huru ïa o Lutero e ta’na raau tamarii. — E ia ite
orometua e, te na reira nei te feia metua, e rahi roa’tu ïa
to’na itoito e to’na oaoa. E ere atura oia anae teie e haapii nei,
te
te feia metua atoa râ.
JV.
Haere i
—
Eita te tamarii
tcpureraa ma la outou mau tamarii.
e
itoito i te haere i te haapiiraa ia ite oia e,
e to’na metua vahiné i te pureraa.
te mairi nei to’na metua tane
la ite râ oia e, hoe a faaineineraa, hoe â haereraa
to te utuafare atoa, i reira oia e anaanatae ai.
i te pureraa
Efta te metua o tei faatau pureraa e maitai ia faaue i ta’na ta¬
marii ia haere ratou i te haapiiraa. Na to’na faatau e to’na taiva
e
haaparuparu i te itoito o ta’na tamarii. Aue ïa parau peapea
mea maitai: te haere utuafare taatoa i te pureraa,
mai te parau te metua tane i te Atua, i taua sapati ra: Inaha
vau, e te mau tamarii ta lehova iho-mai na‘u ra! (IsaiaS: 18 v.m.)
e! Teie râ te
V. — A pure i te Atua i ta outou mau tamarii.
maere
no
te pure o
—
Te mana rahi
te hoe metua vahiné e! Te hoe metua tane
tamarii,'aue ïa hioraa peapea e!
fetii. Te rahi o te mau orometua
tei parau e: note pureraa fetii i rave-tumu-hia i to ratou utua¬
fare, i riro ai ratou ei tavini no te Atua. Faaitoito, te feia me¬
tua, i te pureraa fetii, o te ora ïa no te utuafare tamarii. E ia
tae outou i te aro o te Haava-Parautia, i te mahana e ui mai ai
tei ore i pure ma to’na mau
No reira, faaitoito i te pureraa
oia ia outou
outou
e
e:
1 aha na outou i ta outou mau tamarii? Ei reira
pahono mai e : I ta oe i ho-mai no‘u ra, ua tiaihia ïa e au,
e aore roa
te hoe i moe I
E vea, no to tatou mau tamarii faehau i reva aenei
Ua faaite aenei te vea nei i ta’na opuaraa, maori râ : te hapono i
te vea nei i te m,au tamarii faehau ■i reva aenei, i tera avae e i tera
ia oaoa ratou i te taioraa - i roto i to ratou iho reo - i te mau
i te mau huru parau faaitoito e vai i
roto i te mau hihi atoa o te vea ; no reira te vea i faaite ai i ta’na
mau hoa e : hapono mai hoe tara, e e haponohia te Vea (12 hihi), i
te faehau e faataahia mai te i‘oa.
avae,
parau rii api no Tahiti nei, e
I te taioraa te hoe hoa no te vea e no te mau tamarii tahiti i teie
teie ta’na i faaite mai i te faatere o te vea : na’na e amo e
piti hanére vea (oia hoi e 200 tara) ; e na te mau hoa o te vea o tei
parau,
.
10
VEA
POROTETANI
tae to ratou aau e faatia i te vahi toe, oia hoi : 100 tara, ia roaa e 300
vea, ia amuihia, ia au i te rahiraa o te mau “engagés volontaires ”
i reva aenei. E 32 tara tei tae faahou mai : 232 ia amuihia. No reira,
te anihia nei i te mau hoa o te Vea ; na vai te 68 tara toe e hapono
mai ? Faaitoito ! E ohipa maitai teie. E riro te vea ei
turutootoo, ei
faaitoito, ei faaoaoa i to tatou mau tamarii, ia tae ratou i te fenua ê.
RII
API
1. Ua moe i te faaite i te Vea
e, ua fanau o Madame Preiss i te hoê tamahine
,
i te 1 no Tenuare 1941: o France, Evelyne, Teriimarama, te i‘oa. — la
vai maite te here e te tauturu a te Atua i nia i taua tamahine
iti
iti, e to’na
pue metua, e te utuafare atoa.
2. Te aua pipi, i Heremona. — Ua reva e mata
pipi, i te ava'e fepuaremati, e ua faatoro'ahia ratou i te toro'a orometua.
E mata pipi api tei faa—
ô-hia mai: 1. O Tehei ma, no
Huahine; o Punua a Maruhi mâ, no
0 Ma‘e a
Taputu mâ, no Eurutu; o Tariu
Vairao;
mâ, no Hiva-Oa. —
e
I mûri rii a‘e i to Punua mâ
faa-ô-raa-iiia, fanau mai nei o Punua vahiné:
maehaa tamaroa maitatai rahi. Teie râ, ua roohia te tahi
ma‘i fiva e te hota
mau
e
(Simeona) i teie
tupu nei i Tahiti i teie tau, e ua faaruê i te 14
Eperera. Ua tanuhia i Vairao i te 16. Oia’toa te piti — E parau aroha mau.
no
3. E te mau hoa no te Vea,
hiti
tei ore â i aufau i ta outou utua iti no te mata1940, eiaha e taupupu; faaoti i te reïra (6 farane) i teie nei; oia’toa te
matahiti 1941
(8 farane). Te rava'i rii nei te taata, i te monî!
4- Ua reva to tatou mau tamarii
faehau Volontaires, i te monire, i te 21 no
Eperera. E 300 ratou. I te poipol o taua mahana ra, te taeraa mai o te pahi,
e
ua reva
te oto
i te hora maha i
ua
î te
aau
huru o teie
mau
tamarii.
e
i te
te
ahiahi. Aue ïa mahana hanahana e!
ua
tupu
aroha; ua tupu atoa te faahiahia i te hi'oraa i te
—
Mai te hora 8 i te poipoi e tae noa’tu i te hora 12, ua î te aua faehau i
te fetii, i te aroharaa
hopea i teie mau tamarii. —
E iti te 2.000 taata, ia hi‘o noa, i taua
poipoi
taaê roa. — Mai te hora hoô
piti e te afa, tei te tii ïa te mau faehau, e tei
e
te afa tae’tu ai i te hora
te
mahora o Tarahoi i te faarooraa i te
hana
mau na te
mau aroharaa faahiahia e te mahanaTavana Rahi, na Lulu, na Teriieroo e na Aarona. — I te
hora 3, to teie mau tamarii haereraa hopea na te oire, e tapapa i te p^hi. Ua
anai te tautani e te tautani o te fetii i na
pae e piti no te purumu. Aue te oto
e! Mea itoitorâ te aau o te faehau.
E ua reva, mai te hi‘o i mua, e te pupu hoi i to ratou mau fetii i te Atua. —
I to ratou taeraa i tûa mai, e pureraa ta Teuira orometua i
faatupu,
i te faaaiiraa tei faaau atea hia s na raatira o te nuu. —
ia au
VEA
POROTETANI
II
Te fama'i rahi1 te avâ‘e Mati.
Heleni.
Ua
—
roaa
roa
—
I taua ava‘e ra, ua maitai o Paratane raua o
mau aihuaraau tahito no Italia i
ia Paratane te
Aferita Hitiaa-o-te-Râ, oia hoi ; o Somali-îtalia, o Erythrée, e
te paeau rahi
Etiopia. Ua mairi te oire pâ etaeta rahi, o Keren, e no to’na mairiraa,
mahere ai ia Paratane e i te mau nuu no Farani Tiamâ, na oire tumu
no
i
no
Massouah
e
no
Asmara. E 4000 titi italia tei
roaa
i te Nuu
Farani
Tiamâ i reira, e 5
Tenerala italia. Ua totoa italia i ta’na mau manua rii, e
ta’na mau pahi auahi i te oire ava i Massouah; te tahi pae, ua pohe ïa î
te mau topita a te Paratane. — Aita roa e pàhi italia faahou i te miti uteute
e i
te
moana
Initia.
reira, i te pae hopea no Mati, mai te mea e, ua pau roa te mau
Aferita, i te mau nuu paratane, maori râ te hoê tau nuu
italia, tei horo overe noa i Etiopia-Ropu, mai te ite e: ua ta-otiahia to
ratou pue mahana i te oraraa. —
No
aihuaraau Italia i
I taua avaê Mati atoa to Heleni patu noa raa i te nuu italia i Albanie. —
Noa’tu to te Italia tauturu puai raa hia e te Purutia (pahi-reva, e te faehau) tei te Heleni te rê, i te mau aroraa; e rave rahi ta’na mau tîtî i
roaa
mai.
—
tupuraa te hoê aroraa i nia i te moana
(te aroraa no te oo‘a Matapan). Ua pau i reira e 3 manua
rarahi, e e 3 torpilleur italia; ua rahi roa te mau matelo Italia-Purutia tei
I te hopea’toa o taua ava'e ra, te
Mediterraneani
paremo, —
Na roto i taua avaê ra,
aita te Purutia i faaea i te topita ia Paratane ;
pohe. — Ua
to’na oire rahi, ia Lonedona, e te mau oire rii; ua rahi tei
pahono atoa o Paratane i nia i te oire pû no Purutia e te hoê mau oire
e raverahi i uta e i te pae miti, mai ia Norue tae noa’tu ia Borodo. (Bor¬
deaux). — Ua parauhia e; ua ineine Purutia i te tomo i Paratane i taua
avaê mati ra; aita râ, no te mea, tei te hitia o te râ to’na mana’ona'o e
to’na mau faaineineraa.
I te ava‘e
Eperera. — E ava'e parau rahi; o te avà'e i parari
te u'ana rahi nei te tama'i i teie nei â. — Ua haamata’tura Purutia i ta’na mau paturaa puai tuutuu ore, mai tei tupu i Farani,
i te ava'e Me-Tiunu 1940, a pohe ai o Farani. — E piti tau vahi paturaa
na Purutia i te ava'e Eperera :
ai te hoê puu rahi.. e
i.
—
I Aferüa-Italia
(oia hoi i Lubia-Kurene. — No to te Hau-
Petain tautururaa t te opuaraa a te Purutia-Italia, ua tia atura
la Purutia ia huri i nia ite fenua Aferita, i te hoê nuu rahi purutia,
ma to'na mau tura rarahi aurl, e te mau mauhaa tama'i paari
maitai e te rayai rahi. Patu atura te Purutia-Italia ia Paratane,
VEA
12
POROTETANI
tei puhapa i nia i te fenua Italia tci mnhere ia’na i na ava‘e i
mairi aenei. — Otohe atura te Paratane, mai te faaruéi te aihuaraau italia oia hoi ia Kurene Lubia, no te navai ore ta’na mau
faehau i reira. Eaha i ore ai i navai ai? no te mea, ua utahia
te tahi pae i Heleni, e faaineine i te tama'i i te Purutia i reira;
e te tahi pae, ua utahia ïa i te mau
aihuaraau italia i Aferita
hitia O te râ. — Ua roaa faahou atura ia Purutia-ltalia te hoê
mau oire ta tatou i faaroo aenei, mai ia Benghazi, e ia Bardia,
i te otia no Lubia Aiphiti — E mau aroraa veavea rahi tei tupu
i Tobruck i rotopu i te Paratane e te Purutia. Te ara nei o Para¬
tane i teie ati api, e te haaputu nei i ta'na mau faehau.
1 Heleni-Tougosldvie. -— O te parau api rahi ïa no te pae matamua
Epefera. Ua toino te fenua Yougoslavie i roto i te tama‘i i te pae no Para¬
tane. Ua taparu puaihia e Purutia taua fenua ra; e ua fatata i te riro; aita
râ i tia i te arii api (16 matahiti) e ua amui to te fenua i to’na arii i taua
vahi ra. No reira Purutia i tomo ai i roto i te fenua Yougo-Slavie e i te fenua
Heleni, mai te oioi rahi e te u‘ana atoa. — Ua tahoo Purutia ia Yougoslavie,
ma te topita ino roa
to’na mau pahi-reva i te oire arii, ia Belgrade: Ua ura
i te auahi e ua perehu te paeau rahi o taua oire ra, e te aorai arii hoi; ua
parauhia 14.000 vahiné e te tamarii tei pohe roa i reira. — No te ravai ore
o te mauhaa tama‘i no Yougoslavie, e no te oioi o to Purutia tairiraa ia’na,
aita teie fenua i manuia; tau rê hoi ta’na i noaa, aita râ oia i ite e nahea te
paruru ia’na i te enemi; e ua pau oia ia Purutia. — Ua otohe te He¬
leni i te paeatau o to ratou nuu; ua roaa ia Purutia te oire ra o Salonique,
e 0 Monastir, e o Koritza. E tupu â te hoê mau aroraa rarahi i teie mau hepetoma, i Heleni. Ua rahi râ te Paratane tei tae i Heleni e tauturu i taua fenua
2.
—
no
iti itoito rahi.
no Paratane; aita râ i hepohepo. Te tamauneii te
mai te itoito vi-ore, i nia i te reva, i nia i te fenua, e i nia i te moana.
E 8 pahi italia i topa iho nei i tô hoe aroraa i te pae ropu no Eperera; hoe
râ torpilleur paratane i ino. Te tupai puai nei Purutia ia Lonedona; te ta¬
pai puai atoa nei Paratane ia Berlin e i te mau oire purutia hamaniraa mau¬
haa tama'i. Eita teie ‘u'anaraa o te mau aroraa e faaea vave, no te mea ua
E taime ati rahi teie
aroraa,
tae i te tau
mahanahana e te raumai.
A/^oni fauturu i te Ve‘a.
Papeete: Tara Colombel; 10 f.; B.: 3. Taumi: 3 f. Trafton: 2 f. — Faaa:
Leverd: 15 f.; Pepe v.; 12 f. — Haapiti: Tevaruarai: 2 f. — Afareaitu:
Vehiarii v.: 6 f.; — Fare: Haamoura : 3 f. — Poutoru: Robert Ebb: 17 f. —
Taiohae: Doom: 1 f. — Ukiroa:
D.: 2 f.;
G.: 10 f. — Makatea: M"®
Henriette Hills : 10 f. ; Turi a Turi ; 5 f.
la amuihia : 101 farane.
*
*
■*
Moni tauturu no te haponoraa i
J te tamarii faehau
te vea
Papeete: X...: 1000f.; Ch. L.: 25f.; B.: 5 f. : Tara Colombel: 8; M. Y.:
Tutea, or.: 10 f. — Arue:
R.: 7 f. — Haapiti: Tavaea, tavana: 7 f. —
la amuihia: 1162 farane.
MAURUURU.
100 f. — Mangareva:
Imprbierie Elie F. JUVENTIN
Rue
du
Commandant Destremau.
Fait partie de Vea Porotetani 1941