EPM_Vea Porotetani_194101.pdf
- extracted text
-
Te 41 0 te Matahit]
—
TENUARE1941 —
Hihi 1.
IITA’TU E NIÜ E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAIi
HiA RA, oiA HOi TE Mesia RA O
HOO
I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
lESU. — I Korinetîa 3, IL
HOÊ: HOÊ TARA 3 TOATA
Directeur- Gérant.
1941
1941
IA ORA NA I TE MATAHITI API
Ua hoi mai ra
taua uuairao
ra..
olive pofai-àpi-hîa, tei te vaha.
.
e
inaha!
e rau
Gen, 3: 11.
Te faaite nei te Vea Porotetani i to’na aroha tumu i to’na
mau
hoa, no na tuhaa e ono, e tae noa’tu i to te atea ê.
O vai
ma ratou ? o
te mau orometua ïa, e te mau diakono
; o te
paroita ; te feia faaroo e te feia taurearea ; o te feia mana, ta
papaa rii e to te mau faaroo ê o tei mâtau i teie Vea. la maital
e ia oaoa outou i te matahiti api nei. la manuia outou i ta outou
mau
mau
mau
ohipa ; ia maitai to outou mau utuafare ; ia hotu te fenua ; ia parahi
outou mai te tapitapi ore; oia’toa to tatou nei fenua, ia pârahi oia
mai te hauti-ore-hia i teie tau.
la ite râ tatou i te haamaitai i te Atua i to’na aroha ia
e tia ia
tatou, eita
parau ; ia mata ‘u atoa tatou la’ na e maitai ai. O te matameha ‘i
ïa 0 te Paari.
Eaha’toa te tabi hinaaro tumu
no
te aau i teie matahiti
api ?.
Teie ïa : 1, la ora faahou to tatou fenua here, o Farani. Tei roto
oia i te rima o te enemi ; ua faahaehaa-roa-hia oia i raro ; e mai te
e, aitâ te faite o to’na mau ati i taeahia. E pure tatou i te
Atua ia ite o Farani i te ora api i teie matahiti.
mea ra
2. la upootia atoa te Parau
tia e te Parau mau e te Tiama i t«iê
matahiti. Te haere noa nei teie Tamai Rahi i mua e i te uana no to te
tahi pae hinaaro ore ia upootia te haru, te eia, te faatura m’a i te
2
VEA
POROTETANI
raau faufaa varua tei roaa
mai ia ratou, na roto i te ohipa rahi e te
faaoromairaa roa. la liaamaitai mai te Atua i te Parautia, e te Parau
mau. Na’na e liaava i te mau nunaa’toa, e na’na atoa te aau o te
taata e haava.
O, la upootia ts Hau i nia i te mau fe^iua o té ao nei : la ite mau
Ilia te uuairao i te hoiraa mai, niai te rau olive pofai-api-hia i te
vaha. E faaauraa te uuairao iti nei e no te arnaa olive, no te Hau, e
no te faafaiteraa. Lte anotau o Noa, o te uuairao te Vea matamua
roa 0 tsi faaite e : uà ore atnra te haavaraa rahi riaria ta te Atua i
faatupu e o tei haamou i te fenua. I to’na tonoraahia e hi‘o haere i
te huru o te fenua i te pae hopea o te Diluvi, inaha ua hopoi mai oia
i te tapao o tè Hau.
E tapao ïa no tehoê ora api, no te hoê hamaniraa api. E taua Hau
Atua ïa horoa i te feriaa nei. Aue ïa parau oaoa-mai te
ei te matahiti 1941 e roaa’i te Hàu i te ao nei.
Teie râ, eaha te Hau mau, e maitai ai teie nei ao ? O te hau taata
anei ?. E Hau Iiaavare ia, no te mea aita te mau taata e ite au maitai
nei ia ratou ia ratou iho. Ua pii te rnelahi : E'i hau to télé nei ao ?
Teie râ te vai noa nei te feii i roto i te aau o te taata, noa’tu te Paraù
Hau ia papaihia, ia hope te tama‘i. Eaha te tumu? o Satani, te Taparahi taata mai tahito mai ! aitâ oia i ruuruuhia ; te ohipa noa nei
oia i ta’na ohipa pohe, ei faaoreraa i te tiairaa e i te oaoaraa i roto
i te aau. Te faatupu noa nei oia i te Vero o te Hara.
Teie râ, ua tono mai te Atua i ta’na Tamaiti, e haavî e e haamou
ra, 0 ta te
mea,
i te raana o Satani. E Varua mana
e
te ora to’na.
E mai te mea, aitâ te mau basileia e to ratou mau faaterehau i faatoro i te rima e rave i te amaa olive ta te Atuae pûpû nei ia ratou,
tei te mau taata te rave tataüahi i taua amaa olive ra, ia roaa mai
ia’na te oaoa e te hau.
I teie omuaraa matahiti, te pûpû api faahou nei te Atua i te amaa
olive 0 ta Hau ia oe iho e tapao faafaiteraa. E tia anei ia oe ia faatoro i to rima e ia farii i te tapao o te Hau, no ô mai i te Atua ?
-
I O tatou
Tei roto tatou i te hoê anotau fifi, e te hoo rahi o te mau tauhaa. —
o te mau mea’toa i nia e i nia roa. — Hoê â huru
Uà maraa roa te hoo
to tatou Vea;
Ua faaara êna to tatou hoa here, o E. Juventin,
(tei nenei
mai) e : aita mau ta’na e ravea faahou
ia tamau i te faaauraa tahito. Inaha! na Marite mai te pêpa, te înita, e te
mau mea e oti ai fe Vea,.., e e mea ino roa te hoo, e te tute. —
maite i to tatou Vea mai
niua roa
la au i ta’na faito api, te
haaniauhia neî te hoo o te Vea, i teie mata-
hiti 1941 nei, i nia i te 8 farane
(1-60).
i
POROTETANI
VEA
E
ere
â i te mea rahi roa; e tai'o
3
faaherehere rahi teie.
faaoromai i te reira, mai ta
hopea nei. E haamaitai
â tatou i te Atua i te mea e, te tupu noa nei to tatou Vea, mai te itoito. —
E te mau hoa tâi‘o Vea e; eiaha e inoino;
outou
faaoromai
e
tioa
nei i te
mau
ati
o
te tau
Te mau hoa tei aufau a'enei i te matahiti
1941
i nia i te faito tahito
(6 farane), te anihia nei ratou ia taraata ratou i te aufau i te vahi toe;
faaheporaa; tei to ratou aau aroha noa.
Te mau hoa râ, tei ore âi aufau mai i te matahiti 1940, te tiaturihia
aita râ e
nei
e ;
e
aufau haavitiv'iti ratou i te reira i to ratou mau orometua, e aore
o te Vea. Eiaha ia taupupu.
ïa i te faatere
Te hapono
raa
na
te
atoahia nei te Kjxkna vea 1941 i teie ava‘e, ei haaniauruuru"
Vea i to’na
mau
hoa.
E rave rahi te mau hoa ici
hapono aioa mai i te hoê maii moni ri: taaohipa nehenehe roa teie ho te mea
e riro ïa ei ravea e operehia’i teie Vea i te hoê mau boa rii purara, o
tuni i te Vea i te matahiti
te
ore e maraa
te moni
vea
1940. E
ia ratou. Te haamauruuru nei ratou i teie mau
hoa tauturu.
tere i Hiva-Oa (a hi‘o i te Vea no Titema) fanopahi i te fenua Ua-Haka, i te ooa iti i liane, e mai
reira mai, i Vaipaeê. Tei reira to matou pouraa i nia i te fenua, mai te
I te otiraa to matou
tia atura to matou
farerei i to tatou hoa here ia Aleni Brown
te hoê
tatou
e
to’na utnafare rahi. Ua
roaa
putuputuraa iti i roto i to’na utnafare, e ua faaitoito haerehia to
hoa ia mau papu i te faaroo.
mau
reva’i, ua na mua i te mataitai rii i te peho no Vaipaee;
maa o te fenua i reira, e te pape iti hoi. Tei taua peho
ra te mau taataRaiatea te haamauraahia i te matahiti 1896, i mûri a‘e i te
Hou matou i
ua
rava'i te
mau
Taraupoo. No ratou atoa hoi i ama, rii ai te mori o te Evanelia i
Vaipaee, i te reira tau.
tama‘i
Poipoi a‘e, 5 no Atopa, ua tae matou i Ua-Poit, te fenua moua oeoe,
iho â te huru. Ua na mua i Hakarnaii. Hoê hora matou i
reira, i teie oire iti nainai, i te pae miti roa. E farereiraa niahanahana rahi
to matou e te paroîta iti, i te .fare pure api. Aita rea e tane, no te mea ua
tiai ratou ia matou i te oire rahi, i Hakahetau ; te mau vahiné râ e te mau
tamarii. E papetitoraa tamarii tei haâpaohia. i Hakarnaii atoa to matou fare¬
reiraa i te hoê taata Vaihi tahito roa, tei nanaohia to’na mata e to’na tau
mai te pou
oia ia matou ia faaea roa ei orometua no Ua-Pou.
pahi i Hakahetau, te 2 o te oire, tei reira to tatou mau
amuiraa i te tiairaa mau. E farereiraa rahi taata; e pureiaa tumu, mahaavae; ua taparu
Tere atura te
[(
VEA
POROTETANI
nahana mau, e te rahi o te mau bapetitoraa tamarii. Oaoa rahi ratou i te
faarooraa i te faaotiraa o te A, R. maori ra : e horoahia o Pakeekee orometua,
ia ratou i teie
raatahiti, e itehia’tu ai to ratou orometua mau. E ravai
mau
ohipa, no te mea 130 taata porotetani i Ua Pou, e te faaroo
i tehoêtapu fenua, ei faatiaraafare orometua,
0 ei fenua faaapuraa; e na ratou te hoê fare orometua e hamani i teie mau
rii ïa ta’na
papu. Ua faataa to Hakahetau
area.
Reva’tura raatou i Taiohae i taua pô ra, e ua tapae i te popoi sabati,
iti rahi e te papu roa, te ooa i Taiohae. Ua farerei
hoa here i reira, na roto i na pureraa tei faatupuhia i Taiohae i taua Sapati ra. I te pureraa avatea, ua fatata matou i te
30, e te itoito te mau himene apï tei haapiihia e to tatou mau hoa here,
o V. Doom mâ, o Tissot mâ, o Tanihâ mâ e te hoê mau hoa no Tahiti
mai. Na Pakeekee or. te pure ahiahi, e i te pô, e tuaroiraa ta matou. A
tahi ra tuaroi-pô, i Taiohae. —
0 no
i
I’
Atopa. E
ooa
maitaihia to tatou
mau
Ua faaoti matou e te amuiraa iti nei e: ei pureraa avatea te haapa'ohia i te utuafare o Kekela mâ, i te mau Sapâti atoa. Ua tanu matou i teie
huero iti mai te ani i te Atua i te ûa no nia mai, ei faatupuraa. [E te
faaroo nei matou e, te tupu maite nei, mai te anaanatae to tatou mau hoa.
E te ani nei ratou ia haamana'ohia ratou i ta tatou mau pure, eiaha Ta ore).
monire, i te 7, i mûri a‘e i to matou haatiraa i te fenua o Nuu(mai te tapae i Atiheu e i Taipi Vai, ua hoi mai matou i Taiohae,
• i taua pô raj e putuputuraa faahou ta matou i te utuafare o Kekela ma.
Ua tae mai to tatou mau hoa here; e ua bapetitohia te hoê tamaiti, e ua
haapiihia te hoê mau himene api.
I te
Hiva
piti (8 no Atopa) to matou ïa hoiraa’tu i Ua-Huka no te
poipoi a‘e, ua tae faahou matou i Atuona (Hiva-Oa). E
oaoa iti rahi to matou, i te farerei faahouraa i te paroifa, e ia Teata ma,
I te mahana
hoê tere oioi.
orom., e
e
ia Timo
E tuaroi
ma
(utuafare-tavana).
pô, e te mahanahana te aau. —
itoito i taua
Poipoi a‘e râ, 9 no Atopa, ua faaineine matou no te hoiraa mai i Ta¬
hiti, eiaha râ i te hoê tere afaro; na Fatu-Iva faahou râ te tapae. E oia
mau ihoa â. E oto rahi to te aau i to matou taaêraa i taua paroita, e taua
fenua no te mau mamoe oviri)
tapae atura i Omoa (Fatu-Iva) i o Pakeekee mâ. E fariiraa nehenehe
roa ta te amuiraa ia matou, e, i te otiraa te pureraa hopea, to matou ïa
hoiraa i nia i te pahi.
e reva mai nei matou i Tahiti nei. Tei tua ma¬
tou i te mahana maa (12) i te sapati (13). I te monire, ua tapae poto noa
te poti i Kfiuehi
e i te poipoi mahana toru (16) ua tae matou i Papeete
fenua maitai. Ua
na
Mohotane matou (te
e
.
.
,
mai te maitai
e
te hau. Hoê ava'e tia mau to matou moeraa. Ua liai maite
VEA
POROTETANI
5
pahi ; ua manuia roa te tere; ua rahi te mau vahi
api tei ferurihia e te Peretiteni e o te riro ei haapiiraa na te A. R. i to’na
atu mahana. la tiai e ia tauturu e ia haamahanahana te Atua-Hau i te
te Atua i to matou
Tuamotu e i Nuu-Hiva. Area râ hoi, ua
Tuhaa Pae taatoa tei purara i te
ite tatou
e ;
Inaha ! tei nia to leiiova mata i te feia i mata'u ia’na, i nia i
te feia i tiaturi i tô’na ra aroha
(Sal. 33-18).
Na to oiitou
Parau rii
hoa, na Verenie, Peretiteni.
api no te utuafare
haapiiraa Sapati. la au i tei faaotihia e
hanianihia te mau tabula faaiteraa i te mau tumu
parau o te taiôhia e o te tatarahla, i te Haapiiraa Sabati, i te
mau Sabati atoa, i te matahiti 1941. Ei ravea ïa e tahoê maitaihia'i te mau haapiiraa, i te mau paroita’toa no na tuhaa e onç.
Te tiaturihia nei te mau orometua ïa haapa‘0 maitairoa ratou
i teie faatereraa, ia maramarama te e'a ta tatou e haere nei. —
la tia i te Fatu, e neneihia te tabula i te mau matahiti atoa, e
pau noa’tu te mau parau tumu no te F. A. e te F. T. — Ua
faataa atoahia te mau himene e liimenehia i te mau haapiiraa.
E au ïa mau himene, i te Eula Himene api a te mau tamarii, o
Tabula no le mau
/.
te A.
te
R.,
ua
neneihia i te ava'e Tenuare nei.
—
E horo'a noa hia le tabula-haapiiraa nei i te orometua e i to’na
tauturu; e maitai râ te paroita iho ia opéré i ta te tamarii; e
hoo mâmâ roa hia: hoê tara i te tatini. — Ani noa mai. —
api tei mahiti mai. 70 a'oraa — 5 farane.
himene api na te mau tamarii;
ia otf, e faaitehia'i te hoo — E hanere te mau himene na te mau
tamarii ana'e; e nenei atoa hia, i roto i taua buka api, te hoê
mau reo himene api, na te mau pipi orometua e na te hoê mau
amuiraa. Teie râ, ia pau te buka himene a te feia paari, (eita e
maoro roa e pau ai) — e ferurihia te hoê buka himene api na te
feia paari; ei reira e faaohia’i te hoê mau reo himene arueraa
mau 0 tei himenehia e te mau amuiraa e rave rahi i teie tau.
4. Teie atoa mal te mau tabula tavoraa Bibilia no te matahiti
1941. Ani mai: 5 pene, — E parau faufaa rahi teie no te pureraa fetii, e no te hoê taiôraa maramarama no te Parau a te Atua.
5. E haamata te hepetoma Pureraa i te 5 tae noa’tu i te 11
2.
E buka a'oraa
3. Te neneihia nei te hoê buka
no
Tenuare.
VEA
6
POROTETANI
“ Betelehema’’ i Faaripo (Papenoo). Uatupu
Faaripo i te 12 no Titema. Ua tatai-roa-hia, e ua faaapi roa-hia te afa o te mau punu no taua tare putuputuraa ra. — to
Papenoo te manihini. — Na te Peretiteni o te A. T., raton o Tearo
e O H. Bremond, orom. i faatere. — E 2 himene i himenehia i
rapae; na Tehapai diatono te mau parauparauraa. — Na te Pere¬
titeni te a'oraa. — Anaanatae rahi to te taata i te reira oro'a, e
i te pae tino hoi, e i te tuaroi 1 te pô. —
7. Tomoraa no Oliveta, i Paea (Pupu 111). — E fare api roaïa,
Iri raau e te punu. — O Tulerai Jte tamuta; o Teanuanua te faa¬
tere. I te 19 no Titema te tomoraahia. — na Teihotu na Teuira
e na Tefaaora, or., e na auvaha paroita i faatere. — E himene
taviriraa maitai rahi ta Feriti i haapii. — Te paroita no Paea te
manihini. Na Teuira orometua te a'oraa. 1 te otiraa te pae tino,
na na orometua e na na auvaha (e 6) te tuaroi. Ua na ô mai
Tefaaora or. e: area râ, e mea maitai roa te tomoraa. Mea afaro
te mau ohipa atoa. —
8. Te faaitehia nei te raau orometua e te mau diatono e: ei te
avaô Tenuare nei e faa-api-hia’i te mau diatono tahito, e e maitihia’i te mau diatono apî. — la ineine roa teie ohipa no te Apooraa tuhaa i Fepuare.
6.
Tomoraa püi no
ïa oro'a i
la mauîui
© mauîui atoa
hoê melo ra,
f© mau m@io afoa ra.
I Kor. 12. 26.
Te haamana'o nei tatou i te feia faaroo i roto i to ratou tiaraa
fifi itéra fenua, i tera fenua. Aita o ratou e tiamaraa.
I Puriitia. Ua haavîhia te tahi pae orometua, no
te mea aita
ratou i farii i te tahi parau tâpûraa na ratou ia Hitler, o tei faaue ia
ratou, ia pûpû faahope roa ratou i to ratou tino e i to ratou
varua ia’na. Te patoi nei ratou na roto i te parau e: «o te Atua
ta matou e faaroo atu e tia'i, eiaha te taata», e na roto atoa i
ta lesu parau e: « e
hopoi i ta Kaisara ia Kaisara ra, e ta te Atua
i te Atua ra.»
paroita, no te mea ua opanihia
haapiiraa i te ui-apî. Te tupu faahou nei te hoê
haapa'oraa etene i taua fenua ra, e teie ta ratou himene tumu,
e himene talva hoi i te Atua e e himene haamoriraa idolo:
(fEaha te faufaa ia tiaturi tatou i te hoê arai no te ra'i mai?
E
mea
fifi te ohipa no te mau
ia ratou te
mau
VEA
7
P OROTETANI
Na tatou iho ana'e, te anaana no
te raahana e no te fetia.
amuri atu;
mauhaa tama'i e te huira no
To tatou mau Atua, tae noa’tu i te tau
O to tatou iho toto ïa, e te mau
te mahaua.
Te farara, te haruru nei te Vero e te
fenua, e te haamata nei te hoé
rnatahiti to’na maoro.»
Italia. E
ere
i te
mea
raata'i rahi i nia i te mau
tau api no tatou: hoê tausani
ohie atoa te tiaraa
no
te feia îaaroo
porotetanî. Ua faauehia i te mau orometua ia faahimene ratou
i te hoê reo himene taparahi taata et ohipa omuaraa i te mau
haapiiraa faaroo no te mau tamarii. Te haapa‘0 nei ratou mai te
mauiui rahi o te aau.
Paniola.
E
mea
etaeta
to’na Hau (Katolika)
i nia i te feia
Porotetani. Ua opanihia ta ratou mau haapiiraa. Aita roa i na
reira hia i te mau fenua-Porotetani mau; aita te haapa‘oraa Pope
i haafifihia. Aita roa.
Tapone. Ua faauehia i te huiraatira, ia haamorihia te Emepera
Tapone, note mea, i to tapone tiaturiraa, ua tonohia mai oia
mai ô mai i te ra‘i, e faaora no te nunaa Tapone. Ua naheahia
no
te feia cheresitiano i Tapone? mai te mea, eita ratou e farii, e
haraani-ino-hia ratou. Mai te mea e haapa'o ratou i teie haapa'oraa,
e
Pope rahi i opani i
i Tapone, no to’na tiaturiraa
taiva ratou i te Atua. Aita’tu ai. Aita te
teie huru haamoriraa i to’na paeau
teie i te haamoriraa idolo mau, e ohipa faatura ana'e
— Mea ê to te rahlraa no te mau Ekalesia Poro¬
tetani i Tapone mana‘o; te mana'o nei ratou e, na roto i to ratou
tiaturiraa i te ture aau, e haamoriraa idoio mau teie peu.
E te mau hoa e, eaha to outou mana'o?
P. —
e, e
ere
râ teie i te Hau.
P^R^U RM API
Te u'ana rahi
noa
nei te tama'i, noa’tn te tau vero
.
e
te tau toetoe rahi i
Europa. E piti râ parau tumu i tupu i te ava'e Titema: to te Italia pauraa
rahi i te Heleni, e to Italia pau rahi atoa ia Paratane i Afirita (Libye).
ia Heleni. — Ua haere noa te rê rahi na te Heleni i
tae roa mai i teie nei. Ua otohe te Italia i mûri roa i te reni
otia, e e tuhaa rahi roa no Albanie (to ratou aihuaraau api), tei mahere ia Heleui. Ua riro te hoê mau oire tumu i te Heleni (Koritza, Argirocastro, Pod2.’ To Italia pauraa
te
papuraa e
gradetz) te mau oire ava pahi e te mau mahora tauraa pahi-reva o te Italia
/
VEA
8
5.I
PORÜTETANI
tupai-noa-hia nei e te Heleni mai te taul iiruliia e te Paratane. — Te faaao ia Heleni iti. e au i te itoito ralii no Finelane. üa parauhia e 50.000 faehau punitia tei titauhia e Italia, ei tautururaa ia’na no te
tupairaa i to Heleni. Aitâ ïa i tupu.
2. To Italia pauraa ia Paratane i Libia (Afirita apatoerau).
E pauraa rahi atoa teie. — I te ava'e Titema to te Paratane haamataraa i
te lioê paturaa rahi i nia i te mau nuu italia, tei puhapa roa i Aiphiti-Paratane
i te tahi aenei mau ava'e.
E paturaa puai roa, mai te tauturuhia e te mau
pahi-reva, tae noa’tu i te mau tura auri e te mau paLi manua paratane. Ua
haru faaliou te paratane i te oire ra (e pâ) ia Sidi-Barrani, e ua purara noa
te Italia i mûri i Bardia. — Ua roaa
taua oire ra, na roto i te aroraa
rahi, e te otohe noa nei Italia. •— Teie râ, e iti paha te 35.000 Italia tei faate
hiahia nei to te
titihia
^
na
roto i taua mau aroraa ra.
Te haere noa nei te aroraa.
pô tuua: te tupai nei te mau nuu pahi-reva Eremani
ia Paratane (oia hoi ia Lonedona e i te hoê mau oire rarahi). Te na reira’toa
nei te mau pahi-reva paratane i te hoê mau oire i Eremani e i te hiti-miti
i Farani. (Tei reira te mau pahi-hopu na Eremani).
Paratane. Aita
la feruri-noa-hia te
e
mau
parau no
te ava'e Titema, ua maitai Paratane i
reira; te itehia nei to’na itoito rahi api e to’na manuia. Eiaha râ e vare: te
puai noa nei â te enemi, e te imi huna nei oia i ta’na mau revea no te tamata
i te haaparuparu ia Paratane. No reira o Churchill, te faaterehau rahi no
Paratane, i tiarauti ai i to’na fenua, mai te parau e: e ara tatou! Aitâ te enemi
i faaore i ta’na opuaraa e haere roa mai e aro ia tatou i Paratane; nânâ mai¬
tai te mata i nia i te reva e i nia i te moana ! la vai ineine maitai !...
4. Ua faaoti atoa o Amerika e, e tauturu
noa’tu oia ia tomo i roto i te tama'i.
etaeta roa oia ia Paratane, ore
5. Ua etaeta atoa na Hau no te Hitia o te ?•« ( Turetia, Yougo-Slave, Bulgaria ) mai te patoi ia Elemani, eiaha e tomo noa na roto i to ratou mau fenua,
ia hinaaro noa’tu Elemani ia tapapa ia Heleni e ia Aiphiti-Paratane.
6. E pohe rahi to te Paratane i te hamani ino no te mau pahi-reva purutia,
i Paratane iho. Aita i huna. I te ava'e Atopa, e 6.300 taata i pohe roa ; i te
ava'e Noema, e 4.600. — E 6.200 tei putaputa. — E 54 mutoi i Lonedona
tei pohe roa, e e rave rahi te hanere tei pêpê i nia i te ohipa. —
7. I Farani-Vichy. X}a. iriti Pétain i te toro'a no Laval, te faaterehau rahi;
ne to’na râ mauruüru-ore, ua faahoi Hitler i te toro'a no Laval. E ua faariaria oia ia Pétain, o te haru oia ia Farani taatoa. —
^oni ïâuïuru i
y@‘â.
Papenoo: Taitaa; 1 fr. ; Turaa; 1 fr. ; Mere; 1 fr. ; Haapiti: Ebeneta White:
Vairao : Enoha Faoa : 4 frs.
5 frs. ;
la amuihia: 12 farane.
iMPRiMaKUt Elib F. JÜVENTIN
MAURUÜRÜ.
Eu» DU Commandant Desteemati.
Fait partie de Vea Porotetani 1941