EPM_Vea Porotetani_19341112.pdf
- Texte
-
Te 34
te Matahiti
0
AITA’TU
E NIÜ E TIA I TE
NOVEMA-TITEMA 1934
TAATA’TOA
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia
Hihi 11-12.
-
IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAU
RA O
HOO I TE MATAHITI
Iesu.
—
I Korinetia 3,11.
HOÊ: HOÊ TAEA
REY LESCURE, Directeur-Gérant.
Hope'a Matahiti
E hoa, teie te Vea Porotetani hope'a no teie nei matahiti 1934. Te
haamaitai nei tatou i te Atua no tana tauturu i te tonoraa i te parau
maitai i te raau fenua atea, te mau fenua i Rurutu ma e tae noa’tu
ia
Rapa
ma,
Ua ite tatou i te huru
no
te
oraraa o
no
teie nei matahiti
e ua
te Vea Porotetani. E raverahi te
mau
ite atoa i te fifi
taata o tei farii
i te Vea
e aore ratou i aufau; te vetahi aore ïa i aufau i te utua
iti no te matahiti i mairi aenei e te haamoe nei i te aufau i to te
matahiti 1934.
Eiaha outou
te
mea
e
parau e, e
moni rahi
te hoo atoa mai nei outou i te
; e parau au ore
mau
mea
faufaa
te reira,
no
ore.
Eiaha tatou
e parau e, aita e mauruuru nei i te V. P. mai te mea
te reira, te vai nei ïa te hoê ravea e maramarama’i oia, e nehenehe ia tatou ia hapono atu ia’na ra to tatou mau mana'o rii e aore
ra ta tatou mau parau rii e na’na ïa e nenei mai, e farii oaoa mai
e,
oia i te reira.
imi i te mauotoheraa
au ore, atatarahapa i to outou
roto i te hapono ore raa i te moni
e au. Te hinaaro nei i te tahi mahana e hoo mai i te V. P. te tiai
nei e te parau nei, ananahi, e i mûri iho, te haamoe nei.
Eiaha outou
faatau
E
e
mea
Na vai
e
to outou paruparuraa na
fifi te haereraa
e
mau aau e
o
te
Vea, mai te
hopoi atu ia outou i te
to outou mau mana'o.
aita e moni.
ei faaitoito i to outou
mea e,
mau parau
Na vai e faaite atu ia outou i te mau parau e tupu i roto i teie
nei ao, i roto i te Etaretia no Iesu, i roto i te ohipa a te Atua ?
2
VEA
POROTETANI
E faaroo anei outou i te
iino
E
te
e
mau parau
poiri ?
i faatupuhia
e
te
ïa outou mai te mau taata otare
e te hoa ore.
Te taata no te Atua, e taata ïa o tei
hinaaro i te ite,
mau
taata
ora
o
tei faaroo
ma; te faaitoito nei oia ia outou i roto i to outou
aroha nei ia outou mai te hoê hoa
maitai.
faaroo, te
e 0
no
tei
te
haapii. Te V. P. nei, te hoa ïa, e tapea nei i te mau taata
mau fenua atoa i
Tahiti, i Raro, i Maareva, Rapa, Tuamotu,
Nuuhiva
Teiete
iteahia’i to-outou aroha e to outou'here ; e aufaui te
te matahiti 1934, a aufau atoa mai i
to te matahiti
1935. A imi i te mau taata api no te taioraa i ta
tatou Vea e ia rahi
roa te feia e tai ‘o.
mea e
moni Vea
no
I te mahana
e
tae atu ai ta outou
Vea, a haere outou e farerei i
aufau atu ai ia’na ra, te mau matahiti i
ore i aufauhia e
outou, te matahiti 1933 ra, te reira ïa; te matahiti
1934 ra, te reira atoa ïa; e mai te mea hoi
e, te matahiti 1935, te
reira hoi ïa. Mai te mea e, ia oioi te raveraa i
teie nei aniraa ra, e
maitai roa ïa te Vea Porotetani, eiaha e
haamoe, e hoa ma.
ta outou mau
la haere
orometua,
i te rahi
e
a
i te maitai te V. P. i te matahiti
1935
e
tia’i.
A tauturu
0
te
ia’na, ia tauturu oia e ia maramarama te aau e te mana'o
taata. Eiaha e haamaoro, eiaha e haamoe i
te rave i te parau
maitai. Mai te mea e, ia hi‘o te orometua
faatere i te Vea e, aore
outou e rave nei i te Vea, e
tupu mai ïa to’na mana'o e, aita outou
i mauruuru, a aroha ia’na, o tei imi i
te mau ravea’toa e tere ai te
Vea e te faaroo, a faarii i te
Vea, e a aufau.
Te mau parau hopea teie no te matahiti
1934. E mea maitai ia
tatarahapa tatou e ia tuu i roto i te mau pana'iraa ohipa e rave hia
e tatou no te matahiti
1935, te parau no te Vea Porotetani.
A tauturu outou i te ohipa a to tatou
Fatu, e ora outou i mua i
to‘na aro ia haapao outou i to’na hinaaro e ia
tavini outou atoa la’na.
la ora na tatou i te aroha no te Atua
Mau.
Rey Lescure
IRAVA MAHA‘0
loane 2i irava i5
v.
a.
A faaamu i tau mau
Arenio.
Farereiraa faahiahia teie, no lesu o tei
pipi ra o tei huna ia’na, o Petero ïa.
taua
Tiafaahou, mai te pohe maira,
e
E riro e, ua î te aau no Petero i
te oto e te haamâ, ia haamana'o oia i
ta’na parau teoteo, ia faaora hia oia e
lesu : e maheaitu noa ratou atoa nei,
POROTETANI
VE A
*,
3
Ua mana'o oia e, ua hau a‘e to’na here ia lesu i to te
e ore roa vau.
mau
pîpî atoa.
E inaha, ia tae te hora
t
'
te ati, oia, Petero tei huna i to’na Falu here,
o
toru to’na hunaraa i tei ite ia’na.
e
E
reira, e haamâ rahi roa to Petero i te aniraa te Fatu ia’na
loane e, te rahi na to oe hinaaro ia‘u i teie?”
no
Simona
E
haehaa
mea
te iteahia
e
roa
ite
oe, ua
ta’na
pahonoraa
“E te Fatu,
e:
te hinaaro atu nei
oe
E mahanahana’tura râ ta te Fatu
au
toe i
aore roa e mea
ia oe”.
parauraa’tii ia’na
e,
“a faaamu oe i tau
arenio”
mau
E
“E
e:
a
homa, eaha te
auraa o
teie nei parau?
Ua faaroo a'enei Petero i ta te Fatu parauraa ia’na e; “Eiaha e niata'u,
e
faariro
ia
vau
ei ravaai taata”; oia hoi ei
oe
aposetolo,
i te
no te ueue
te ora i roto i teie nei ao.
parau o
E parau
ê
teie nei parau e: “A faaamu i tau mau arenio”,
ra
e
toro‘a
taa ê roa teie.
E
te Fatu iho i
anei te toro'a ta
ere
Aita anei oia i parau e:
Isaia. 40. 1!. e,
O
vau
rave
i to’na îaaearaa i
raro
nei?
te tiai mamoe maitai? E mai tei papaihia:
Oia iho tei haaputu i ta’na iho
mau
arenio, e te mau
fanau'a rii, e tei rave ia ratou i to’na ouma?
E toroa taa ê
roa e
te tao'a here rahi
la
na
oia i tei
avau
tamarii rii ia haere
hoi to te Basileia
E
ua rave
o
te nio‘a rahi
te
Fatu, te
teie,
mau
no
te mea te ite nei Petero e, o
tamarii rii.
tape'a ia ratou i te na'oraa mai e, a tuu noa i te mau
noa mai ia‘u nei, e eiaha e tapeahia’tu; mai ia ratou
te Atua
oia ia ratou, ua
ra.
hii ihora,
ua tuu atura
i to’na rima i nia iho
ia ratou.
Ua na‘o atoa te Fatu e, no te mau tamarii rii;
ratou
i te
mau
ao
faaamu
E
ere
*
ao
ra, e
( Mataio 18. 10). “O to
tia ïa i te hioraa’tu i te mata o tau Metua
ra.
Petero faaroo
No to
hau
melahi i te
i tau
raa
i
te
reo
no
lesu i
te na'oraa’tu ia’na
e,
t‘A
arenio,” ua topa te hau i roto i to’na aau tei tauihia:
teie te hoê reo faahapa, e reo faatia raa râ, no te mea o te toro‘a
roa
mau
a‘e ta te Fatu i tuu i nia ia’na. O te toro'a iho no te tiai mamoe
ta'na i tiaturi
E hoa
here
no
Petero.
Petero mâ to teie tau hope'a nei. Oe tei faaroo i
faaamu i to’na nânâ. Te tiaturi
nei oia ia oe i ta’na iho tao‘a here, i ta’na mau arenio rii, ia haaputuhia,
e ia faaamu oia e oe iho, i te maa mau no te ora.
te
reo no
lesu
ma
e, o
i te tonoraa’tu ia oe, i te
4
VEA
Ua parauhia e: “«a
tamarii rii.
noaa
POROTETANI
ia
oe
te
haamaitai
roto i te vaha no te-
no
mau
E nahea
oia
mai ai taua
e roaa
haamaitairaa
ra,
ia
ratou ia
ore
hoi, ia haapiihia?
faaamuhia,
Te na‘o mai iiei te
papai Maseli e; E haapii i ta’na tamarii i ta’na
e‘a,
ia haere ra, e ia paari oia
ra, cita ia oia e îaarue i taua e‘a ra.
E nahea oia e ite ai i ta’na e‘a
ra, ia ore oe e
Petero e, ia
i to’na
apî roa raa?
E no reira, Petero
faaamu
e, a haaputu oe i te mau arenio
ia ratou i te mau maa no te
Ba-sileia.
oe
rii
haapii ia’na
te
no
Fatu,
e
Haapii oe ia ratou e nahea te Atua e riro ai ei Metua no’na:
nahea oia
i te h'eheu ia’na ia
Aberahama, e nahea joia i te haapii ia lakoba i te tata-
rahapa.
Faaite
ia’na i to te Atua arata'i maiieraa ia
Iseraela na roto i te
Medebara,
mai te hoê metua tei here i ta’na
mau tamarii.
Faaara ia’na i te huru i ta te Atua i
hinaaro ia tavinihia, ma te aau
mau,
e ma te varua.
Faaite ia'na
e
nahea te Atua i te aroharaa i to te
no te faaora ia’na.
i ta’na iho Tamaiti
Haapii ia’na i
oia
e
te taeraa
riro ai ei hoa here
oia i auraro i te hinaaro
ora,
ia
ore tatou ia
Petero
Eiaha
pohe,
lesu i
no
te
e
vaiho ta
oe
raro
mau
nei, mai te hoê
tamarii atoa tei
to’na metua, e tae
ia ora râ tatou i te
e, e toro’a mo‘a
ma
oe
o
no
e
te
hanahana
Inaha te
E Petero
ra
Fatu, teie
ma
e,
la
horo'a
iti,
e
nahea
ia’na,
e
nahea
roa
i le horo'a i to’na iho
ora
mure ore.
ta
oe.
Korona ia riro ia vetahi ê.
tau.
au
e ua
aiû
farii
E, ia tae i te mahana hope'a, ia tia ia oe ia
pûpû ia
arenio rii i mua i te mata no to Fatu
here, ia tia ia oe
mai ia Isaia i to’na
nei,
ao
e te
mau
tamarii ta
oe
oe
iho,
e to mau
i te parau
i ho-mai
na,
ia‘u
ia’na,
ra.
ora na oe i te Fatu.
Tomoraa Pare
Puîuputuraa i Moorea
i Vaiare
üa tupu ïa Oro'a i te 12 i te
avatea i te 20 no
Setepa 1934.
E Oro'a hanahana rahi
teie, e tare nehenehe roa, e
raveraa
popaa mau; e 1,800 tara i pau i oti
ai, aita roa e tarahu to teie
nei tare. Te tamuta no teie
nei tare, o Hoiore a
Hoiore mai te
tauturuhia e to te amuiraa iho
VËA
Ua haamaiihia teie nei fare i te 17 no
E hui
raau
hui raau apî te
mai i te 20 no Setepa nei
te tuhaa III i nehenehe
mai, e haapa'o i tana tomoraa ra. Ua monohia ra e
orometua no Afareaitu. I te taime e falata atu ai i te
ua pûpû mai o Tu‘a orometua i te taviri e ua tuuhia’tu
tahi pae. E mai
i tomohia’i. Aita
ia haere
Vehiarii
tomoraa,
i roto i te rima
reira mai, e tae
roa
Moreau, te Peretiteni
o
no
te Tavana mataeinaa ra o
Titifauri
a
Temau-
O Karemela te i‘oa
amuiras. Na te AParoita te Bibilia i pûpû mai, no teie nei fare; e na Tu‘a
na’na i taviri i te opani o te Fare.
teie nei fare; o te i‘oa atoa ïa o teie nei
rioraa,
0
Setepa 1929.
te fare tahito te tahi pae, e
no
5
POROÎETANI
pooraa
e
Vehiarii te a'oraa, i roto i te Isaia 32.
Ua faaite mai o Vehiarii 1 te aroha o te
Peretiteni, e te mau faaitoitoraa atoa i nia i to taua amuiraa ra,
mai te tauturuhia mai, e te mau orometua. Aita te manihini i
ô i roto i te fare, no te rahi o te manihini e 440; ua na rapae
te tia noa. I mûri a‘e i te tomoraa, ua farii mai i te mau maitai
orometua i haamau. Na
15, 16, 18, 20
0
te pae o
varua; na
v.m.
te tino. la tae i te pô ua haapa'o faahou
te mau orometua e tae noa’tu i tea'oraa, ua
roto i te pure na
na
i te pae
faaotihia
Vehiarii.
Papaihia Vehiarii orometua.
Te utu‘a
no
te toto
E parau teie o tei iritihia mai no roto i te rata a te Tenerara ClémentOrandcourt, oia hoi te hoê Tenerara Farani Porotetani o tei rave i te ohipa
i mutaa iho i te fenua Turia i te pae apatoerau i te fenua no lesu.
Te oire rahi no taua
i roto i te
E
mea
fenua
ra o
Damaseko ïa. Ua ite tatou i to’na i‘oa
Bibilia. Na te Hau Farani ta’na fenua ra e
fifi te faatereraa, no te mea e rave
faatere nei.
rahi te mau haapa'oraa ê ê.
haapa'oraa Druses o tei huru piri ta ratou haapa'oraa i ta te Arabia.
Te haapa'oraa Maronites o tei huru piri i te haapa'oraa Keresitiano. Te
parahi ra ratou i roto i te tama'i i te taparahi taata no te maroraa fenua.
1 te tahi mau' mahana, e tonohia te mau nuu farani no te faautu'a e no
Te
te faahau i te fenua.
O Heremona te mou'a rahi o tei
Turia. Te vai nei
e
te mau
faataa ê i te fenua übana e te fenua
1 te tahi pae te parahihia ra
i reira te hoê mau oire.
Druses, e te tahi pae ra, te
parahihia ra ïa e te mau Maronites.
J?0R0TETAN1
VEA
6
No le
tupu pinepine te tama'i e te taparahiraa taata i rotopu i taua na
haapa'oraa enemi ra, no te popore fenua, no reira ua tae mai te mau faehau
Farani no te faatupuraa i te hau.
Te vai ra e piti ravea no te faaore i te peapea: te hoo nei te taata o
tei taparahi i to’na toto e aore ra, te horo'a nei oia i te moni ia faaorehia
ta'na hara.
Te piti O te ravea, o te faahauraa ïa i te inoino e vai i rotopu i na
haapa'oraa; ia ore te taheraa toto.
I te matahiti 1933 ua taparahihia te hoê keresetiano na na taata Druses
e piti no te hoê peapea fenua. ta ore ia faafarohia ta’na hara ra, e tupu
mai ïa te tama'i.
Ua titau mai
te faatere
te
haapa'oraa Druses i to te uluafare no
taparahihia e ia faahau ratou i ta’na peapea ra. Ua tae mai te
Metua tane, te pai'no e te taeae no te taata i taparahihia e te faatere no
te haapa'oraa Maronites, mai te peehia mai e te raatira mutoi farani.
ra
no
te taata i
Ua tairuru ihora
na
pae e
piti i roto i te utuafare hoê.
te tahi tavana
e
homa, te haere mai nei matou
e
Ua tia mai
tatou
ra
te fenua hoê. I roto i to'u
no
roto i ta'u nei
taparahi taata
Ua tia
aéra
roa e
tei ravehia i nia i
a
Arataihia mai
ra
no
tei
patoi i to
te metua
aéra
e
Keresetiano,
e
o
te
mau
taata
no
tatarahapa i te hara
faufaahia teie nei tere
e
ua
te metua
parau
no
tei
ua parau
atura i te Tavana; E
tei
tamarii i roto i to outou rima.
ma
i te i'oa
taparahihia e ta’na ra mau tamarii i
ihora: ua hape matou inaha vau e ta'u
no
mau
hara
e
taparahihia e
oe hinaaro.
i te utuafare
mau
i'oa
te Atua.
te Metua
tia îa'u ia
na
roto
Ua tia
parau
haapa'oraa, te haere mai nei matou
o
i roto i te tauturu
ore
maira i te mau Keresetiano; E
faahaehaa i mua ia outou. E tamarii aria'e
ua
taparahihia
e ua
faaore atura i ta ratou
te faaore i te faataheraa.
Faaotihia’tura te ohipa na roto i te inuraa taofe.
E
ohipa maitai teie
o
te tia ia tatou ia hi'o ia
au te parau ta
parau ra e: ia ore outou ia faaore i ta vetahi ê ra
outou Metua e faaore mai i ta outou Hara.
hape,
lesu i
e ore atoa to
Hi'opoaroia
Haapiiraa faaroo
no te mau
Ua tupu te hi'opoaraa no
pafau
ta
Tamarii i Siloama.
tatou mau tamarii. Hi'opoaraa
tuatapapa tei faaterehia i te
mau
mahana inaha,
,e
hi‘o-
POROTETANI
VEA
Evanelia tei faaterehia i te
poaraa
1°.
Hi'opoaraa
Mose,
mau Sabati.
Faufaa Tahito, mai te tan no
tae noa’tu i te tau no Ahaba.
e
11°.
parau tuatapapa
7
Hi'opoaraa Evanelia papaihia e IVfareko.
Teie fe
mau
Uiraa papai Faufaa Tahifo.
no na taata tuiroo e 5 no te
Uiraa i°.-- Faaile mai i te i'oa
F. T.
tei riro ei tumu
O
Uiraa 2,— Te i'oa
le
te ora no Iseraela.
no
mou'a
no na
roo
rahi
e
4
no
Kanaana,
e
ohipa faahiahia tei tupu i reira.
/nau Uiraa Evanelia
Uiraa i.— Faaite mai i na Semeio faahiahia e 5
rave, e
tei tuatapapahia e Mareko. ( 17
Uiraa 2.— Te Hiero
te tau
no
no
ta lesu
i
Semeio ta Mareko i tapa'o).
lesu.
Faaite mai,
1° Naval i faatia?
2° Ehia vahi i
roto, piha e aua?
3° Te vahi hoohia,
4“ To’na
Ua
roa na
pahonoraa papai,
e
Rê: E
ono
au
Faatere i te huru e te tanoraa o te mau
o
te mau tamarii.
i te tanoraa
tamarii tei
roaa
te carnet. N® 2 e Bibiiia e
Tei
no
mûri,
Te faaite nei
e
na
tei tauturu mai
no
pahonoraa, ua operehia te mau
mai i te, N® 1 oia hoi e Bibiiia, e
aratai Bibiiia te tahi pae.
Evanelia,
Tamarii,
te
roaa
o
te
te Buka himene etc..
Faatere i te mauruuru rahi i
mai i taua mau Rê maitatai roa ra,
e
e na
Pupu, na Metua, e te hoê mau hoa here o tei tau¬
maori râ, na
turu maitai
lesu?
te mau pahonoraa oral; e riro ei tapa'o no
te itoito e te anaanatae
E mai tei
e
raa?
mou
mauruuru
faahapahia'i
roa.
Na te Atua
e
faatupu i te huero mo'a ta outou e ueue i roto
i te rima, ei roto i te aau o ta tatou mau
Te Apooraa
1 te
mau
i te ava'e
matahiti atoa, te
Atete.
tamarii.
Rahi
haapa’ohia nei te Apooraa Rahi i te pae ropu
no
Ua vaiihohia i teie nei matahiti
nei. Tei© te tumu;
e
üa mana‘ohia
tae roa mai i te pae matamua no
e,
e
tae mai te oromefeua ra o
Novema
TARO
8
POROTETANÎ
VEA
VERNIER, Peretiteai
hinaarohia hoi
No te
râ,
mea
ua
taemai ai i Tahiti
Apooraa Rahi i te
te
no
tiai ia’na
e
pae
hope'a
no
Atopa. E
ua
ra.
faaitehia mai e, ei te pae hopea no Titema ana‘e raua e
nei, aita i tiaihia, e ua haapa‘ohia i te 7, S, e te- 9 no
Novema nei.
I te
mahana
pure ohiuaraa, tei tuuhia’tu
tei parau atoa hia PUNU, orometua no
piti, te 6 * no Novema i te pô, te
ia TUMATAÜRU
VANAA,
a
o
MOERAI, Rurutu. O’na te Peretiteni
no
Apooraa Tuhaa no te Tuhaa
te
V. Ua rahi te taata tei tae mai.
E rahi rii hoi te
mau
vaiihohia te tahi pae no
Na te Orometua ra o
te
pô mahana
tei ferurihia
parau
teie Apooraa Rahi nei. Ua
e
te tau e tae mai ai o TARO VERNIER.
REY-LESCURE, te pure opaniraa i te Apooraa,
i
te tare pure i PAOFAI. Aita
hoê vahi iti i toe. Ua faaotihia na roto i te bapetizo i te boê mau aiû e rave
rahi roa, e na roto i ta te Auvaha Orometua Tahiti opéré raa i te EUPHARI
i te Ekalesia
e
Ekalesia atoa i
tiarama
hamani maitai i to tatou
i te
mua
roa
Fatu.
te
na
Na te Atua
hia mai i
te 9 no Novema. Ua î
pae,
i teie
roto
Paroika taa’toa
mau
o
tei auvaha
Apooraa Rahi nei. E ia riro hoi to tatou
te
aro no
mau
mau
fenua Farani Tahiti atoa nei, mai te hoê
anaana roa.
Araua'e, te rata
e
tono hia’tuai i te
mau
Paroika atoa.
parau rii Api
Te faaite mai nei te
i roto i te
mau
Vea
parau faaroo i te tauiraa rahi o tei tupu
haapa‘oraa i te fenua Purutia e i te Otirita, mai teie te huru:
mau
nO te
I Purutia: mai te matahiti 1920
112. 245 katorika
T Otorita: i
Katobka
e
o
mua
tei
e
tae noa’tu i te matahiti
1931,
ua noaa
bapetizohia i roto i te haapa'oraa Porotetani.
a‘e i
te tama'i
i te matahiti 1928
I te fenua Tcbéco: te vai
e
ra
rahi, 75,222
4008
o
o
tei faarue i te haapa'oraa
tei faarue.
te hoê ekalesia Porotetani
e
130
mero
i te
matahiti 1927, ua noaa’tura ïa 8062.
I te ekalesia Porotetani Tcbéco i te matahiti 1924; 160,000 mero, i teie
ua hau atu i te 274,954 mero o tei noaa mai no roto i te
haapa'oraa Katolika
nei
la amuihia te rahiraa
te mau Porotetani, ua noaa mai ïa i teie tau e 224
nei. A 50 matahiti i mairi a‘enei 170 mirioni. No
reira i roto i te 50 matahiti ua noaa mai ïa e 54 mirioni taata apî.
mirioni i te
E
ao
o
taa’toa
borna, te haere mai nei te haapa,oraa Porotetani i
IMPRIMERIE EUE. F. JUVENTIN. — RUE DU
mua.
C* DESTREMAU
-
PAPEETE, TAHITI.
Fait partie de Vea Porotetani 1934