EPM_Vea Porotetani_19341112.pdf
- extracted text
-
Te 34 0 te Matahiti
NOVEMA-TITEMA 1934 -
Hihi 11-12.
AITA’TU E NIÜ E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia RA O Iesu. — I Korinetia 3,11.
HOO I TE MATAHITI
HOÊ: HOÊ TAEA
REY LESCURE, Directeur-Gérant.
Hope'a Matahiti
E hoa, teie te Vea Porotetani hope'a no teie nei matahiti 1934. Te
haamaitai nei tatou i te Atua no tana tauturu i te tonoraa i te parau
maitai i te raau fenua atea, te mau fenua i Rurutu ma e tae noa’tu
ia Rapa ma,
Ua ite tatou i te huru no teie nei matahiti e ua ite atoa i te fifi
te oraraa o te Vea Porotetani. E raverahi te mau taata o tei farii
i te Vea e aore ratou i aufau; te vetahi aore ïa i aufau i te utua
iti no te matahiti i mairi aenei e te haamoe nei i te aufau i to te
matahiti 1934.
no
Eiaha outou
te
mea
e parau e, e moni rahi ; e parau au ore te reira, no
te hoo atoa mai nei outou i te mau mea faufaa ore.
Eiaha tatou e parau e, aita e mauruuru nei i te V. P. mai te mea
e,
te reira, te vai nei ïa te hoê ravea e maramarama’i oia, e nehe-
mana'o rii e aore
parau rii e na’na ïa e nenei mai, e farii oaoa mai
nehe ia tatou ia hapono atu ia’na ra to tatou mau
ra
ta tatou
mau
oia i te reira.
Eiaha outou e imi i te mauotoheraa au ore, atatarahapa i to outou
faatau e to outou paruparuraa na roto i te hapono ore raa i te moni
e
au.
Te hinaaro nei i te tahi mahana e hoo mai i te V. P. te tiai
nei e te parau nei, ananahi, e i mûri iho, te haamoe nei.
E mea fifi te haereraa o te Vea, mai te mea e, aita e
moni.
Na vai e hopoi atu ia outou i te mau parau ei faaitoito i to outou
mau aau e
to outou mau mana'o.
Na vai e faaite atu ia outou i te mau parau e tupu i roto i teie
nei ao, i roto i te Etaretia no Iesu, i roto i te ohipa a te Atua ?
2
VEA
POROTETANI
E faaroo anei outou i te mau
parau i faatupuhia e te mau taata
iino e te poiri ?
E ora ïa outou mai te mau taata
otare e te hoa ore.
Te taata no te Atua, e taata ïa o tei
hinaaro i te ite, o tei faaroo
e 0 tei haapii. Te V.
P. nei, te hoa ïa, e tapea nei i te mau
taata
no te mau fenua atoa i
Tahiti, i Raro, i
Maareva, Rapa, Tuamotu,
to outou faaroo, te
Nuuhiva ma; te faaitoito nei oia ia outou i roto i
aroha nei ia outou mai te hoê hoa
maitai.
Teiete mea e iteahia’i to-outou aroha e to
outou'here ; e aufaui te
moni Vea no te matahiti
1934, a aufau atoa mai i to te matahiti
1935. A imi i te mau taata api no te taioraa i ta
tatou Vea e ia rahi
roa te feia e tai ‘o.
I te mahana e tae atu ai ta outou
ta outou mau
Vea, a haere outou e farerei i
orometua, a aufau atu ai ia’na ra, te mau matahiti i
ore i aufauhia e
outou, te matahiti 1933 ra, te reira ïa; te matahiti
1934 ra, te reira atoa ïa; e mai te mea hoi
e, te matahiti 1935, te
reira hoi ïa. Mai te mea e, ia oioi te raveraa i
teie nei aniraa ra, e
maitai roa ïa te Vea Porotetani, eiaha e
la haere
haamoe, e hoa ma.
i te rahi
i te maitai te V. P. i te matahiti
1935 e tia’i.
A tauturu ia’na, ia tauturu oia e ia
maramarama te aau e te mana'o
0 te taata. Eiaha e
haamaoro, eiaha e haamoe i te rave i te parau
maitai. Mai te mea e, ia hi‘o te orometua
faatere i te Vea e, aore
outou e rave nei i te Vea, e
tupu mai ïa to’na mana'o e, aita outou
i mauruuru, a aroha ia’na, o tei imi i
te mau ravea’toa e tere ai te
Vea e te faaroo, a faarii i te
e
Vea, e a aufau.
Te mau parau hopea teie no te matahiti
1934. E mea maitai ia
tatarahapa tatou e ia tuu i roto i te mau pana'iraa ohipa e rave hia
e tatou no te matahiti
1935, te parau no te Vea Porotetani.
A tauturu outou i te ohipa a to tatou
Fatu, e ora outou i mua i
to‘na aro ia haapao outou i to’na hinaaro e ia
tavini outou atoa la’na.
la ora na tatou i te aroha no te Atua
Mau.
Rey Lescure
IRAVA MAHA‘0
loane 2i irava i5
v.
a.
A faaamu i tau mau
Arenio.
Farereiraa faahiahia teie, no lesu o tei
Tiafaahou, mai te
tei huna ia’na, o Petero ïa.
taua pipi ra o
pohe maira, e
E riro e, ua î te aau no Petero i
te oto e te haamâ, ia haamana'o oia i
ta’na parau teoteo, ia faaora hia oia e
lesu : e maheaitu noa ratou atoa
nei,
POROTETANI
VE A
3
*, e ore roa vau. Ua mana'o oia e, ua hau a‘e to’na here ia lesu i to te mau
pîpî atoa.
E inaha, ia tae te hora
t
'
o
te ati, oia, Petero tei huna i to’na Falu here,
toru to’na hunaraa i tei ite ia’na.
e
E
reira, e haamâ rahi roa to Petero i te aniraa te Fatu ia’na e: “E
no
Simona a loane e, te rahi na to oe hinaaro ia‘u i teie?”
E
haehaa
mea
te iteahia e oe, ua
roa ta’na
pahonoraa e: “E te Fatu, aore roa e mea toe i
ite oe te hinaaro atu nei au ia oe”.
E mahanahana’tura râ ta te Fatu
E
parauraa’tii ia’na e, “a faaamu oe i tau
arenio”
mau
homa, eaha te auraa o teie nei parau?
Ua faaroo a'enei Petero i ta te Fatu parauraa ia’na e; “Eiaha e niata'u,
e
faariro
vau
ia
ei ravaai taata”; oia hoi ei
oe
aposetolo, no te ueue i te
te ora i roto i teie nei ao.
parau o
E parau ê ra teie nei
parau e:
“A faaamu i tau mau arenio”, e toro‘a
taa ê roa teie.
E
anei te toro'a ta
ere
te Fatu iho i
rave
i to’na îaaearaa i
raro
nei?
Aita anei oia i parau e:
O vau te tiai mamoe maitai? E mai tei papaihia:
Isaia. 40. 1!. e, Oia iho tei haaputu i ta’na iho mau arenio, e te mau
fanau'a rii, e tei rave ia ratou i to’na ouma?
E toroa taa ê roa e te nio‘a rahi teie, no te mea te ite nei
te tao'a here rahi na te
la avau oia i tei
Petero e, o
Fatu, te mau tamarii rii.
tape'a ia ratou i te na'oraa mai e, a tuu noa i te mau
mai ia‘u nei, e eiaha e tapeahia’tu; mai ia ratou
tamarii rii ia haere noa
hoi to te Basileia o te Atua ra.
E ua rave oia ia ratou, ua hii
ihora, ua tuu atura i to’na rima i nia iho
ia ratou.
Ua na‘o atoa te Fatu e, no te mau tamarii rii;
ratou
i te
mau
ao
melahi i te ao ra, e tia ïa i te
( Mataio 18. 10). “O to
hioraa’tu i te mata o tau Metua
ra.
Petero faaroo
No to
raa
i
te
reo
no
lesu i
te na'oraa’tu ia’na
e,
t‘A
faaamu
i tau
hau
a‘e ta te Fatu i tuu i nia ia’na. O te toro'a iho no te tiai mamoe
arenio,” ua topa te hau i roto i to’na aau tei tauihia:
E ere teie te hoê reo faahapa, e reo faatia raa râ, no te mea o te toro‘a
*
roa
ta'na i tiaturi
E hoa
te
reo no
nei oia ia
e
mau
no
Petero.
here ma e, o Petero mâ to teie tau hope'a nei. Oe tei faaroo i
lesu i te tonoraa’tu ia oe, i te faaamu i to’na nânâ. Te tiaturi
oe
i ta’na iho tao‘a
ia faaamu oia e oe
here, i ta’na mau arenio rii, ia haaputuhia,
iho, i te maa mau no te ora.
4
VEA
Ua parauhia e: “«a
tamarii rii.
POROTETANI
ia
noaa
te
oe
mau
E nahea
oia hoi, ia
e roaa
mai ai taua
haamaitai no roto i te vaha
haamaitairaa
ra, ia ore ratou ia
haapiihia?
no
te-
faaamuhia,
Te na‘o mai iiei te
papai Maseli e; E haapii i ta’na tamarii i ta’na
e‘a,
ia haere ra, e ia paari oia
ra, cita ia oia e îaarue i taua e‘a ra.
E nahea oia e ite ai i ta’na e‘a
ra,
i to’na
ia ore oe e Petero
apî roa raa?
E no reira, Petero e, a
haaputu oe i te mau
faaamu oe ia ratou i
te mau maa no te
arenio
e,
ia haapii ia’na
rii
no
te
Fatu, e
Ba-sileia.
Haapii oe ia ratou e nahea te Atua e riro ai ei Metua no’na:
nahea oia
i te h'eheu ia’na ia
Aberahama, e nahea joia i te haapii ia lakoba i te
tata-
rahapa.
Faaite
ia’na i to te Atua arata'i maiieraa ia
Iseraela na roto i te
Medebara,
mai te hoê metua tei here i ta’na
mau tamarii.
Faaara ia’na i te huru i ta te Atua i
hinaaro ia tavinihia, ma te aau
mau,
e ma te varua.
Faaite ia'na e nahea te Atua i te
aroharaa i to te ao
nei, e ua horo'a
no te faaora ia’na.
i ta’na iho Tamaiti
Haapii ia’na i te taeraa no lesu i raro nei, mai te hoê
oia
e
riro ai ei hoa here
no
te
mau
tamarii atoa tei
aiû iti, e nahea
farii
ia’na, e nahea
oia i auraro i te hinaaro o to’na
metua, e tae roa i le horo'a i to’na iho
ora, ia ore tatou ia pohe, ia ora râ tatou i te
ora mure ore.
Petero ma e, e toro’a mo‘a e te
hanahana ta oe.
Eiaha oe e vaiho ta oe Korona ia
riro ia vetahi ê.
E, ia tae i te mahana hope'a, ia tia ia oe ia
arenio rii i mua i te mata no to Fatu
mai ia Isaia i to’na ra tau.
Inaha te
Fatu, teie au
E Petero ma e, la ora
e te
na
oe
mau
pûpû ia oe iho, e to mau
here, ia tia ia oe i
tamarii ta
oe
te parau
i ho-mai
na,
ia‘u
ia’na,
ra.
i te Fatu.
Tomoraa Pare Puîuputuraa i Moorea i
Vaiare
üa tupu ïa Oro'a i te 12 i te
avatea i te 20 no
Setepa 1934.
E Oro'a hanahana rahi
teie, e tare nehenehe roa, e
raveraa
popaa mau; e 1,800 tara i pau i oti
ai, aita roa e tarahu to teie
nei tare. Te tamuta no teie
nei tare, o Hoiore a
Hoiore mai te
tauturuhia e to te amuiraa iho
VËA
Ua haamaiihia teie nei fare i te 17 no
E hui
raau
Setepa 1929.
te fare tahito te tahi pae, e
no
5
POROÎETANI
hui raau apî te
nei
tahi pae. E mai reira mai, e tae roa mai i te 20 no Setepa
i tomohia’i. Aita Moreau, te Peretiteni no te tuhaa III i nehenehe
ia haere mai, e
haapa'o i tana
Vehiarii orometua
no
tomoraa ra. Ua
monohia ra e
Afareaitu. I te taime e falata atu
ai i te
i te taviri e ua tuuhia’tu
Temaurioraa, e na’na i taviri i te opani o te Fare. O Karemela te i‘oa
0
teie nei fare; o te i‘oa atoa ïa o teie nei amuiras. Na te Apooraa Paroita te Bibilia i pûpû mai, no teie nei fare; e na Tu‘a
orometua i haamau. Na Vehiarii te a'oraa, i roto i te Isaia 32.
15, 16, 18, 20 v.m. Ua faaite mai o Vehiarii 1 te aroha o te
Peretiteni, e te mau faaitoitoraa atoa i nia i to taua amuiraa ra,
mai te tauturuhia mai, e te mau orometua. Aita te manihini i
ô i roto i te fare, no te rahi o te manihini e 440; ua na rapae
te tia noa. I mûri a‘e i te tomoraa, ua farii mai i te mau maitai
0 te pae o te tino. la tae i te pô ua
haapa'o faahou i te pae
varua; na te mau orometua e tae noa’tu i tea'oraa, ua faaotihia
na roto i te pure na Vehiarii.
Papaihia Vehiarii orometua.
tomoraa, ua pûpû mai o Tu‘a orometua
i roto i te rima
o
te Tavana mataeinaa ra o Titifauri a
Te utu‘a
no
te toto
E parau teie o tei iritihia mai no roto i te rata a te Tenerara ClémentOrandcourt, oia hoi te hoê Tenerara Farani Porotetani o tei rave i te ohipa
i mutaa iho i te fenua Turia i te pae apatoerau i te fenua no lesu.
Te oire rahi no taua fenua ra o
i roto i te
Damaseko ïa. Ua ite tatou i to’na i‘oa
Bibilia. Na te Hau Farani ta’na fenua ra e faatere nei.
E mea fifi te
faatereraa, no te mea e rave rahi te mau haapa'oraa ê ê.
haapa'oraa Druses o tei huru piri ta ratou haapa'oraa i ta te Arabia.
Te haapa'oraa Maronites o tei huru piri i te haapa'oraa Keresitiano. Te
parahi ra ratou i roto i te tama'i i te taparahi taata no te maroraa fenua.
1 te tahi mau' mahana, e tonohia te mau nuu farani no te faautu'a e no
Te
te faahau i te fenua.
te fenua übana e te fenua
1 te tahi pae te parahihia ra
e te mau Druses, e te tahi pae ra, te parahihia ra ïa e te mau Maronites.
O Heremona te mou'a rahi o tei faataa ê i
Turia. Te vai nei
i reira te hoê mau oire.
VEA
6
J?0R0TETAN1
No le tupu pinepine te tama'i e te
taparahiraa taata i rotopu i taua na
haapa'oraa enemi ra, no te popore fenua, no reira ua tae mai te mau faehau
Farani no te faatupuraa i te hau.
Te vai ra e piti ravea no te faaore i te peapea: te hoo nei te taata o
tei taparahi i to’na toto e aore ra, te horo'a nei oia i te moni ia faaorehia
ta'na hara.
Te piti O te ravea, o te faahauraa ïa i te inoino e vai i rotopu i na
haapa'oraa; ia ore te taheraa toto.
I te matahiti 1933 ua taparahihia te hoê keresetiano na na taata Druses
e piti no te hoê peapea fenua. ta ore ia faafarohia ta’na hara ra, e tupu
mai ïa te tama'i.
Ua titau mai
te faatere
te
haapa'oraa Druses i to te uluafare no
taparahihia e ia faahau ratou i ta’na peapea ra. Ua tae mai te
Metua tane, te pai'no e te taeae no te taata i taparahihia e te faatere no
te haapa'oraa Maronites, mai te peehia mai e te raatira mutoi farani.
ra
no
te taata i
Ua tairuru ihora na pae e piti
Ua tia mai
te tahi tavana e
i roto i te utuafare hoê.
maira i te mau Keresetiano; E
homa, te haere mai nei matou e faahaehaa i mua ia outou. E tamarii aria'e
tatou
no
ra
ua
te fenua hoê. I roto i to'u
roto i ta'u nei
parau
i'oa
e
i te i'oa
o
te
mau
taata
no
haapa'oraa, te haere mai nei matou e tatarahapa i te hara
taparahi taata o tei ravehia i nia i na Keresetiano, e faufaahia teie nei tere
i roto i te tauturu
a
te Atua.
Ua tia aéra te Metua no tei
ore
roa e
taparahihia e ua parau atura i te Tavana; E
patoi i to oe hinaaro.
tia îa'u ia
Arataihia mai
ra
te metua
tei taparahihia e
ta’na ra mau tamarii i
ihora: ua hape matou inaha vau e ta'u
no
roto
i te utuafare
mau
tamarii i roto i to outou rima.
Ua tia
aéra
mau hara ma
e
ua
parau
tei taparahihia e ua faaore atura i ta ratou
te faaore i te faataheraa.
te metua
no
Faaotihia’tura te ohipa na roto i te inuraa taofe.
E
ohipa maitai teie o te tia ia tatou ia hi'o ia au te parau ta lesu i
parau ra e: ia ore outou ia faaore i ta vetahi ê ra hape, e ore atoa
outou Metua e faaore mai i ta outou Hara.
to
Hi'opoaroia
Haapiiraa faaroo no te mau Tamarii i Siloama.
Ua tupu te hi'opoaraa no
pafau
ta
tatou mau tamarii. Hi'opoaraa
tuatapapa tei faaterehia i te
mau
mahana inaha, ,e hi‘o-
POROTETANI
VEA
7
Evanelia tei faaterehia i te mau Sabati.
Hi'opoaraa parau tuatapapa Faufaa Tahito, mai te tan no
poaraa
1°.
Mose,
11°.
tae noa’tu i te tau no Ahaba.
e
Hi'opoaraa Evanelia papaihia e IVfareko.
Teie fe mau Uiraa papai Faufaa Tahifo.
Uiraa i°.-- Faaile mai i te i'oa no na taata tuiroo e 5 no te
F. T.
O
tei riro ei tumu no te
Uiraa 2,— Te i'oa
le
ora
no
mou'a
no na
Iseraela.
roo
rahi
e
4 no Kanaana, e
ohipa faahiahia tei tupu i reira.
/nau Uiraa Evanelia
Uiraa i.— Faaite mai i na Semeio faahiahia e 5
ta lesu
i
( 17 Semeio ta Mareko i tapa'o).
rave, e tei tuatapapahia e Mareko.
Uiraa 2.— Te Hiero no te tau
no
lesu.
Faaite mai,
1° Naval i faatia?
2° Ehia vahi i
roto, piha e aua?
3° Te vahi hoohia,
faahapahia'i e lesu?
4“ To’na mou raa?
Ua
mauruuru
roa na
Faatere i te huru e te tanoraa o te mau
pahonoraa papai, e te mau pahonoraa oral; e riro ei tapa'o no
te itoito e te anaanatae
o
te mau tamarii.
pahonoraa, ua operehia te mau
mai i te, N® 1 oia hoi e Bibiiia, e
te carnet. N® 2 e Bibiiia e aratai Bibiiia te tahi pae.
E mai tei
Rê: E
ono
au
i te tanoraa
tamarii tei
o
te
roaa
mûri, e Evanelia, e te Buka himene etc..
na Tamarii, e na Faatere i te mauruuru rahi i
tei tauturu mai no te roaa mai i taua mau Rê maitatai roa ra,
Tei
no
Te faaite nei
maori râ, na
turu maitai
Pupu, na Metua, e te hoê mau hoa here o tei tau¬
roa.
Na te Atua e
faatupu i te huero mo'a ta outou e ueue i roto
i te rima, ei roto i te aau o ta tatou mau tamarii.
Te Apooraa Rahi
1 te mau matahiti atoa, te haapa’ohia
nei te Apooraa Rahi i te pae ropu
i te ava'e no Atete.
Ua vaiihohia i teie nei matahiti e tae roa mai i te pae matamua no Novema
nei. Tei© te tumu;
üa mana‘ohia
e,
e
tae mai te oromefeua ra o
TARO
8
POROTETANÎ
VEA
VERNIER, Peretiteai no te Apooraa Rahi i te pae hope'a no Atopa. E ua
hinaarohia hoi
e
tiai ia’na ra.
No te mea râ, ua faaitehia mai e, ei te pae hopea no Titema ana‘e raua e
taemai ai i Tahiti
nei, aita i tiaihia, e
ua
haapa‘ohia i te 7, S, e te- 9 no
Novema nei.
I te
mahana
piti, te 6 * no Novema i te pô, te pure ohiuaraa, tei tuuhia’tu
a VANAA, o tei parau atoa hia PUNU, orometua no
MOERAI, Rurutu. O’na te Peretiteni no te Apooraa Tuhaa no te Tuhaa
ia TUMATAÜRU
V. Ua rahi te taata tei tae mai.
E rahi rii hoi te mau parau tei ferurihia e teie Apooraa Rahi nei. Ua
vaiihohia te tahi pae no te tau e tae mai ai o TARO VERNIER.
Na te Orometua ra o REY-LESCURE, te pure opaniraa i te Apooraa, i
te pô mahana pae, te 9 no Novema. Ua î roa te tare pure i PAOFAI. Aita
hoê vahi iti i toe. Ua faaotihia na roto i te bapetizo i te boê mau aiû e rave
rahi roa, e na roto i ta te Auvaha Orometua Tahiti opéré raa i
i te Ekalesia na te Fatu.
te EUPHARI
Na te Atua e hamani maitai i to tatou mau Paroika taa’toa o tei auvaha
hia mai i mua i te aro no te
Apooraa Rahi nei. E ia riro hoi to tatou mau
Ekalesia atoa i
mau
tiarama
i teie
roto
fenua Farani Tahiti atoa nei, mai te hoê
anaana roa.
Araua'e, te rata e tono hia’tuai i te mau Paroika atoa.
parau rii Api
Te faaite mai nei te mau Vea nO te parau faaroo i te tauiraa rahi o tei tupu
i roto i te
mau
haapa‘oraa i te fenua Purutia e i te Otirita, mai teie te huru:
I Purutia: mai te matahiti 1920
112. 245 katorika o tei
e
tae noa’tu i te matahiti
1931, ua noaa
bapetizohia i roto i te haapa'oraa Porotetani.
T Otorita: i mua a‘e i te tama'i rahi, 75,222 o tei faarue i te
e 4008 o tei faarue.
haapa'oraa
Katobka e i te matahiti 1928
I te fenua Tcbéco: te vai
ra
te hoê ekalesia Porotetani
e
130
mero
i te
matahiti 1927, ua noaa’tura ïa 8062.
I te ekalesia Porotetani Tcbéco i te matahiti 1924;
160,000 mero, i teie
nei ua hau atu i te 274,954 mero o tei noaa mai no roto i te haapa'oraa Katolika
la amuihia te rahiraa o te mau
Porotetani, ua noaa mai ïa i teie tau e 224
nei. A 50 matahiti i mairi a‘enei 170 mirioni. No
reira i roto i te 50 matahiti ua noaa mai ïa e 54 mirioni taata apî.
mirioni i te
ao
taa’toa
E borna, te haere
mai nei te haapa,oraa Porotetani i mua.
IMPRIMERIE EUE. F. JUVENTIN. — RUE DU C* DESTREMAU - PAPEETE, TAHITI.
Fait partie de Vea Porotetani 1934