EPM_Vea Porotetani_19340910.pdf
- extracted text
-
■
Hihi 9-10.
ÎETËPA-ATOPA 1934 -
Te 34 0 te Matahiti
VEA POROTETANI
IT4’rU E NIO E TIAI TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TBI HAAMAB
HIA RA,
OIA HOI TE Mesia RA O Iesu. —
HOO I TE MATAHITI
REY LESCURE,
I Korinetia 3,11.
HOE: HOE TARA
Directeur-Gérant.
Te Etaretia
Eaha te Etaretia ?
Te Etaretia ra, o te
amuiraa ia no te raau taata, hoê â ta ratou
faaroo.
Te hàaputuputu nei ratou i roto i te
hoê piha e aore ra i roto i te
fare-pureraa.
'.Af--
Eaha te tau i tupu ai te Etaretia ?
Ua tupu ïa i mûri iho i te
poheraa no Iesu, oia hoi i te mahana
Penetekose a faahapa’i Petero i te mau Ati luda no to ratou
i te mshana i haavahia'i Iesu.
Ua tatarahapa ratou e ua imi i te ravea no te tamâraa
huru
i ta ratou
Ua haaputut)utu Petero ia ratou no to’na iteraa i to ratou
hinaaro mau i te tavini i te Atua, O te mahana ïa i tupu ai te Eta¬
mau hara,
retia matamua i lerusalema.
Aita Iesu i faatupu i te Etaretia, ua vaiiho oia i te reira ohipa na
ta’nara mau pipi. I lerusalema te tupuraa te Etaretia matamua.
mûri iho, na Paulo i haamau te Etaretia i
i
e
i Roma.
I
Atia, Europa tae noa’tu
Te i‘oa no ta’na Etaretia ra, o te Etaretia Keresitiano ïa. I mûri
a‘e, ua amahamaha taua Etaretia ra, e ua taa i rotoi na tuhaa e piti.
Te tuhaa no te mau fenua i te pae no te tooa o te râ, o tei haamauhia to’na turau i Roma, e o te Pope te faatere ta te mau Katorika i
parau o, o te m.ono ïa o Petero o tei haamau i te Etaretia no Roma.
Area rà, aita roa te parau na te Atua i faaite e, ua tae Petero i roto i
taua oire ra.
Te tuhaa no te mau fenua i te hitia o te râ, o tei
haamau i to’na
oire no Tonetatinopoli (Constantinople),
ua pee taua haapa'oraa ra i te mau ati Rutia.
tumu e i to’na faatere i te
i
f
2
VEA
POROTETANI
I mûri iho, ua amahamaha
te Etaretia no te pae o te tooa o te
râ'
i roto i na tuhaa e
piti, Katorika e te Porotetani, oia hoi, te feia o
tei patoi i te faatereraa
hape a te mau Pope o tei imi noa i te faufaa ^
e. te hanahana ma te
haamo'e i te parau na te A tua, te
aroha, e te
pàrautia.
Te upoo no te Etaretia
o tei
Porotetani, o lesu Mesia ïa e ta’na Ture
papaihia i roto i te parau na te Atua.
No te aha i tupu ai te Etaretia ?
No te aroha o te mau taata
te Parau na te
paieti o tei noaa ia ratou te ite papu i
Atua, e no te itearaa ia ratou te e‘a no te ora, e no
te poro i te Evanelia i te mau fenua
atoa.
Te Etaretia, o te hoê ïa Totaiete o
tei haaputuputu i te mau ITE
no lesu. Te ite no
lesu, o te taata ïa o tei faaroo ia’na è o tei hinaaro
e faaite i te aroha no te
Atua, i te parau no lesu, te ite no to’na
Metua, te parau no te taata te ite no lesu. Ua papaihia hoi e : O tei
hi‘o mai ia‘u ra, ua hi‘o ïa i te
Metua. (loane 14/9).
Mai te peu e, ua riro te Etaretia ei hi
‘oraa maitai, e hinaaro te mau
taata ia ite ia’na, te taata hoi to
lesu ite, te taata ite hoi ta lesu
Etaretia, e te Etaretia hoi te tino no lesu. (Ephesia
5/23).
Te tumu no to’na tupuraa no te
faaaiteraa ïa i te i‘oa no lesu. Te
haapa'o nei te Etaretia i te ohipa a te Patu. Te faaineine
nei i te
aau no te taata no te tomoraa i
roto i te patireia o te ao. O lesu te
upoo
no te
Etaretia, ua horo'a oia i te mana ia’na, no te faatere i te mau
fenua i roto i to’na i‘oa e no te tamau i ta’na
ohipa.
Te Etaretia te tino no lesu, e te mau
taata Etaretia to’na mau
mero. Te rahi nei te
ohipa a te Etaretia ia faaroo i te taata taatoa.
Te faaite te ohipa no te
Etaretia, oia te taata Etaretia mau na lesu.
Te faatere i ta’na ohipa i roto i te
mau oro'a : te pure i te
Tapati,
te Papetitoraa, te
Faaipoiporaa, te Euphari etc.
Te vai atoa nei ta’na mau
ohipa rapae: te aroha i te feia veve, te
feia. ma‘i e tei ruhiruhi, te aroha nei
oia i te mau taata hara no
te faatupu i te
tatarahapa, te aroha atoa nei oia i te mau taurearea
ia tauturu ia ratou.
.
.
Teie Etaretia, te Etaretia Rahi tei
parare na te ao nei, aore tatou
ite mata ia’na, o te Atua ana'e tei
ite ia’na, te Etaretia ta tatou i
ite nei, o te Etaretia ïa e vai nei i to
tatou mau pae fenua o lesu tei
faatere
e
ia’na.
Te Etaretia, hoê â ïa e te
Totaiete, te vai nei ta’na Ture. To’na Peretiteni o lesu, te Upoo no te
Etaretia, te orometua to’na mono, te
mau diakono to’na mau
tauturu. Te mau taeae e te mau tuahine te
mau mero.
VEA
3
POROTETANl
Teohipa no te mau taata Etaretia, faananeaïa i ta ratou Etaretia,
i te aroha e te tura, ia poro i te parau a te Atua. Te vai
'“
.nei i pihai iho ia ratou te mau taata no te paroita, aita ratou e
pii i te parau no ta ratou hî^apa'oraa i roto i te pupu no te mau
te faatupu
mana'o. E taata porotetani ratou, aita rà i riro' ei ite no lesu,
haaimi
no te
Te
te parahi nei ratou i roto i te hara, i te faaturi e i te teoteo.
faataupupu nei ratou i te ohipa no te Etaretia, i te e‘a no te tomo
i roto i te pupu taata no te Atua, te pupu imi mana'o, no te meao
te taata hoi o tei hinaaro ei Tavini no te Atua, ia haapii ïa oia i te
mea,
Parau na te Atua na mua a‘e.
la rave noa'^tu to’na ra mau mero i te hara, eita roa te
faaherehere ia ratou, no te tuu ia ratou i rapae.
Eaha te tino no te Atua e
Etaretia e
puai ai, mai te peu e, e mea viivii e te
parnru to’na mau mero.
O te mau parau rii ïa i mana'ohia no te
Etaretia. E parau rahi hoi
ia riro paatoa
teie. Eiaha e haamoê i te reira, a tatarahapa outou e
ei ite no te Mesia. A faàitoito.
Rey LESCURE.
Mahana rahi
Te Etaretia i
Penetekose
haamauhia râ.
OHIPA 2: 1-21; 37-41 — (PAEAU TAMAU lE.
1-4).
I. To te fHefua i te ao horoa (ir. l-4)>
nia mai. Tei roto â te mau pîpî i te pi ha i nia
lerusalema ; te tiai ra, te pure ra, te uiui ra te tahi
i tahi : afea e tupu ai ? afea e tae mai ai ? E inaha, tei te uputa tare te vea
no ô mai i te Atua ra, e te tomo hua nei Oia i roto !
E haruru mata'i rahi u'ana », tei itea e to te utuafare atoa. E taipe
mau te mata'i rahi nei no te Varau Maitai: e puai rahi to te Varua i te
huri i raro, i te faatia faahou, i te puto i mua i te Pahi no te Etaretia.
E arero maa, mai te ahi te huru », tei fâ mai ia ratou. E ere te Varua
Maitai te mata'i ana'e, e auahi atoa râ. Tei ia’na te haamaramarama i te
1. Te Varna Maitai no
i roto i te hoê tare no
«
«
aha te reira
tapa‘6, e arero? Teie: ia ite ratou e, e ohipa rahi ta to ratou vaha i te
varua
'
taata, e, te haamahanahana, e te tamâ i te reira. No te
i te taata’toa ra.
Te huru ê nei to ratou mana'o e to ratou aau » i taua taime ra. E aau
mata'u noa to ratou i te matamua, e teie nei e aau itoito to ratou e te
mata'u ore, e te fa‘i hua nei ratou i te i‘oa o to.ratou Fatu ma te puai rahi!
faaiteraa i te Parau Evanelia
«
4
VEA
POROTETANI
II. Te huru o taue fiaa rahi
1.
Te tupu nei to raton
IV.Te
maere.
faata ra (Ir. 5-13).
Inaha te faaroo nei ratou i te Evanelia i
te parau-raa-hia i roto i ta ratou
iho parau
i te Atua e ta’na mau
mau! Te haamaitai nei ratou
ohipa taa ê; te faaroo nei ratou ma te popou i te
parau no te mau Aposetolo e te
ohipa’toa nei te Varua o te Atua i roto
ia ratou.
Te etaeta nei râ te
aau
no
te hoê pae,
ite noa’i to ratou mata i te mau
ohipa faahiahia a te Atua, te patoi nei ratou i to’na ra mau
nei ratou ia
tavini, e te pari
Petero i te taero, na ô atura: Ua î teie nei
mau taata i te
uaina monamona! Auêteiiio no
te aau faaroo ore e! Te nahea nei to
nei
i
ao
teie
i te
mua
III.
/. E a'oraa
huna
o
aro
no
te mau
pîpî no lesu i to tatou anotau nei?
Te a'oraa na SImona Petero (Ir. 14-21
puai e te mata'u ore.
lesu, ua
Fatu, ua peapea to’na mana'o i te hoê maa reo
Petero i to’na ra
tahitohito no te hoê potii, i teie nei
râ,
nei oia i te
parau ma te itoito
raa
no
taua feia parau
teie
no
te
)
I te mahana i haavahia’i
ua
vehihia oia i te puai e te parau
rahi; te pato'i nei oia mate u'ana i te parifaaino ra. Eaha matou e ta'ero ai, o te toru â hoi
hora, oia hoi te hora 9 i te poipoi, eaha te taata nei e
ai i taua taime
a'era te reira
taero
poipoi ra? Aita ïa peu i itea i roto i te AtiJuda. E oti
parau te fa‘i
hua nei to’na vaha i te
parau no lesu
taparahihia e te feia iino e ta te Atua i faatia faahou mai te
o
tei
pohe ma‘i ra.
faafarluraahia mal na taafa e 3.000 (Ir.
37-41)
1. E tapa'o mau te reira no ta te Varua
ohipa i roto i te aau taata.
Putapu atura to ratou aau, o ratou iho â te e, o tei titau i te
pohe no
te Mesia, e o tei
faahepo ia Pilato i te naôraa e; a faasatauro atu! a faasatauro atu ! Inaha te
papu nei to ratou mana'o e, te ora nei
lesu, e te haamana nei Oia i to’na ra mau
tavini, no reifa te pii hua’tu nei to ratou
mau
reo
e, « ete mau taeae, eaha matou nei?
te pahonoraa no Petero : a
i'oa
no
te Mesia. O te
»
A hi‘o maitai na tatou i
tatarahapa outou e ia bapetizohia outou i roto i te
ohipa te au ia tatou i teie nei â anotau: te tatara¬
hapa i te hara, te faarue i te reira e te ati alu i
te Mesia.
Te ohipa no fe Varua (Dallai.
1] Te faaite nei oia i ta’na hara i te taata o te ore e
mana'o i te reira?
2] Te faaho'i nei oia ma te tiamâ i tei tatarahapa mau.
3] Te lurama nei Oia i te aau.
4] Te faaî nei Oia i te mau aito no lesu i te aoao e te
mahanahana.
(Emmanuela-BRUNEL, 1906.)
VËA
5
POROTETANI
PARAU
FAAITE
Ua faatia te.Tavana Rahi ia faatia te U. N. G.,
pûpù no te
Oteania, i tè hoê Taviriraa (Tombola), e te
faufaa e roaa mai ra, e faariro hia ïa ei monrtauturu’
mau
Fenua Farani i
Te ani hia’tu nei te mau
Anciens Combattants,
mero no te
feia’toa i hinaaro i te tauturu i taua ohlpa nei, ia
hamani mai i te mau taihaa e au no te reira ; mai te peu e, te
Taiete,
e te
ba'une, te lifaifai, te tahirihiri,
mau
huru taihaa
te ahu more e te vetahi atu à
te farii mauruuru roa hia.
o
E huti hia te mau numera no taua Tombola ra i te 17 no Atopa.
E no reira, te ani hia’tu nei e faatae mal i te mau taihaa 15
mahana
mau
na
mua
a‘e i te mahana i
ia Jules Millaud
numera,
ra,
faataahia
no
te hutiraa i te
ia ï.. Lherbier, ia te Capi¬
taine Doucet, e ia Charles Maraetefau ra.
MAURUURU.
lesu to tatou hau
Ua tai'o
vau i
te mau parau
i mûri nei i roto i te hoê vea o tei tupu
i teie mau matahiti.
i roto i te tamai Tinito e te Tapone
Te tumu
no
taua tama'i ra, o to Tapone ïa poporeraa
i te hoê tufaa
rahi fenua i Tinito.
I te mahana i tupu
ua
ai te tama'i e ia tae mai te nuu Tapone i Shang Hai,
porotetani
haru ihora ratou i te taata e raverahi, oia’toa te hoê orometua
Marite, o Fitch te i'oa, tona hoa, tana tamaiti e te mau taata no roto i tona
utuafare, e ua mo'e atura ratou e tae noa’tu i teienei mahana.
Shangai te hoê taata paieti o tei parauhia e te Varna o te Atua, oia hoi te hoê orometua porotetani Tapone o
Kagawa te i'oa. Tona tere, te a'oraa ïa i te parau no te hau i rotopu i te
I mûri a'e ra, ua tae atoa mai ra i
^
•
mau
taata’toa.
î te hoê mahana, ua
„
titauhia oia no te a'o i roto i te tahi fare-pureraa
porotetani marite i mua i te aro no tona nunaa tapone. No te anaanatae o
hoa ia paraparau oia i
mua i tç aro o te mau tinito, area ra, mata'u ihora ratou no te mea e
te aau taata i tana mau parau, titau atura tona mau
6
VEA
POROTETANl
tapone o Kagava, auanei te mau tinito e riri ai. Na roto i te
mana o te Varua, aita’tura i tupu te peapea.
Te fare-pureraa o tei horo'ahia ei
paraparauraa na Kagawa, o te hiero ïa
Fitch, oia hoi te oromelua i rave faatapunihia e te mau
a
te mau tinito
roa
o
I te taime
paraparauraa, te parahi ra i
tei faaamu i te tamahine na te
o
pihai iho îa Kagawa te hoê ruau
orometua i
iriti i te
mau
tapone. E raverahi
tei tae mai no te faaroo i tana
a'oraa ra.
haruhia. E te orometua o tei
Kagawa i roto i te reo Tinito oia te hoê i te mau
taata o tei pohe te tamarii i te mahana i
horo ai te nunaa Tinito i
parau a
mua i
aro
no
te
te nuu Tapone.
Teie te irava ta Kagawa i
tatou
ao: Ephesia 2: 14, o tei na o e: Oia
hoi to
hau, o tei faariro ia tatou ei hoê e ua huri hoi i raro i te
patu faataa
i ropu ra.
e
Ua
tuatapapa oia i te parau no Aberahama e no Lota, no Davida e o
Saulo, no lesu e te satauro.
Ua faaite oia i to'na mauruuru no to
te mau Tinito taeraa mai e
faaroo
i ta’na mau parau e ua
faahapa oia i to’na nunaa mai te yî ore, no te
hopoiraa i te Tama'i i te fenua Tinito e ua faaitoito ia ratou i te
faaroo
ia ]esu i te Arii no te Hau.
I
reira, ua tia mai ra te hoê taote Tapone o tei
putapu to’na aau i te
mai,i parau a Kagawa e ua parau maira ma te
faahapa i ie mau
Tapone i te
pihai iho
ohipa ta ratou i rave i Shanghai, e aore roa oia o tei parahi i
i taua fare pureraa i faaroo
e, ua
utua fare.
ra
E
homa, e parau mau roâ
gawa e te taote
teie
haruhia te orometua Fitch e to’na atoa
o
tei
tupu i teie matahiti. Aore o Ka¬
Tapone i huna i te parau mau, ua faahapa raua i to raua
nunaa i roto i te
ohipa ino e ua aroha i te mau Tinito, o te hau ta raua
e
hinaaro.
la rahi te taata mai teie te
huru, e riro paha te tama'i te ore i te ao nei.
Te
/\pooraa F^ahi,
No te mana‘0 e, e tae mai te Orometua
o Ch. Vernier i
te pae
hopea no
Atopa. Ua faaotihia, e, e tiaihia oia no te faatupu i te
Apooraa Rahi no teienei
matahiti. I teienei râ, ua tae mai te
parau mai Farani mai e, ei ia Titema
ana'e " ta’na haereraa mai. No
reira, te faaotihia e, e hüapa^ohia te
Apooraâ
VEA
POROTETANI
7
4
Eahi i te pae
noa’tu â
o
hopea no Âtopa,
e aore ra, i te pae
matamua no Novema
ore
Vernier.
If
Poheraa
O Tureva a Pito,
o
na
tavini
na
te
Atua.
Orometua no Avera, Rurutu, tei pohe roa i te 18 no
Tiunu 1934 nei. E taata apî hoi, e 38 matahiti to’na. Ua
haapiihia oia i roto
i te
te
Haapiiraa Orometua i Heremona, mai te matahiti 1928 e tae roa mai i
matahiti 1931.
1 te 25 no Novema 1931 i faatahinuhia’i oia i
I te 22 no Titema 1931 i haamauhia’i oia ei Orometua
no Avera,
i to’na tupuna, te orometua ra o Mauore a Pito. E
Papeete.
ei mono
orometua maitai roa, e te
itoito. Ua haere ta’na paroika ia’na ra. E i
teienei, tei te otare te paroika e te
tupuna hoi, e to’na hoa e na tamarii atoa. Na te dtua e tauturu mai i tei
roohia e taua ati iti rahi ra.
O Pofatu te tahi, te orometua no te Paroika no
Na Pomaret i
te
Anatonu-Vaiuru, i Raivavae.
haapii atu ia’na ra, a 30 matahiti i teienei. Ua roohia oia e
ma‘i, a maha matahiti i teienei, e aita oia i nehenehe ia haere faahou. Ua
faatuhahia i te matahiti 1932
e
te
Apooraa Rahi.
I teienei, te vai nei te fenua taatoa no Raivavae i roto i te ati. Hoê Oro¬
metua
toe, 0 Tutini, i Rairua-Mahanatoa,
area
rà,
ua
pohe roa to’na hoa o
Tutini V. i Orofara, i te ava'e i mairi a'neei. Ua afai hia mai oia i
reira na nia
i te pahi tei afai mai i te mau ma‘i mai
Rapa mai. Aita râ oia i maoro, e ua
ho‘i atu oia i te Atua. Ati rahi hoi to Tutini t. Haamana'o
tatou ia’na ra i
roto i te Pure. Haamana'o atoa tatou ia Pofatu v. tei vaiihohia
o’na ana‘e iho.
E te fenua taatoa no Raivavae, ma te ani i te tauturu i te Fatu.
Parau
Maréchal
LŸAUTEY.
oia hoi le hoê i te
atau
no
mau
rii
Api
Ua pohe a'enei te Maréchal
Lyautey,
nuu farani tutroo. Oia te rima
raatira
te Tenerara Galliéni i te mahana
no
te tama'i
e
no
te
harura'a i te fenua Initia Tâina. Oia’toa te hoê i te mau aito
paroo
^
’i roto i te tama'i i te fenua Matatata. Na’na i faaineine i
te e‘a
no
,
te hau i te mahana i tomo ai te mau Farani i te
pae
apatoa
Algérie.
Oia tei tonohia e te Hau
no
te faatitiaifaro i te mau
peapea e
vai i te fenua Maroc. E ohipa
fifl, no te mea te vai tumu ra te
8
VEA
tama’i i taua fenua
haamau i te
no
ra
tare haapiiraa.
mau
I roto i te Tama‘i
hau
i
rotopu i te raau nunaa arapia, e auaa
tupu ai te hau. Ua faatia oia i te mau oire e rave rahi, e
oia i
ua
POROTETANi
te paeau
Rahi i oti a'enei,
ua
riro oia ei Faatere
tama'i i te hoê taime, e i mûri a‘e, ua hoi faa-
hou i Maroc. 1 te tiaraa
faaroo :
Katorika
e
oia,
râ oia i
aore
haapeapea noa a‘e i te haapa'oraa Porotetani, Ua faatia noa oia
1 te ororaetua no te nuu (aumônier
militaire) no Maroc ia a‘o
i
mua
i te
aro
no
faehau
te mau
no
te mau Tivira
e
tae noa’tu
i te feia
faaapu ma te haafifi ore. Na’na i faatere te Tuuraa Rahi
Aihuaraau, oia hol te Exposition Coloniale. Ua ani oia i reira
i te Totaiete
no Paris ia faatia i roto i taua
hi'opo'araa ra te hoê
face ei faaiteiteraa i te mau
ohipa o tei ravehia e te mau mitinare
i te mau fenua aihuaraau,
_
i
%
_
Oia’toa te hoê 1 te
mau
^
àito o tei haamau i te nuu
Boy Scouts
Farani, oia hoi te
nuu
no
tae i to ratou
Ua
no
Tamarii apî o tei hinaaro ia
pohe oia i to'na mataeinaa i Lorraine. Ua oti ta’na ohipa
te taviniraa i to’na fenua
to’na
te mau
paariraa ei aito paruru i te aia.
e
te taolo ra i te taoto
i te here ia farani.
oraraa
hopea ma te%
E 80 to’na matahiti.
*
^
TT
I te 1S no Atete i mairi
i Farani. Aore
Ua
a
a'enei, i hoi atu ai o André Vernier e to’na hoa
i tae mai te parau
rii api no to raua tere.
haponohia a'enei te hoê niuniu reva no te uiraa ia Charles Vernier
i te mahana
e
tae mai ai
oia i Tahiti
nei.
Teie te
pahono raa, ei te
ava'e Titema.
I te ava'e
Atopa nei, e tae mai ai te hoê orometua haapii o René Bost
to’na i'oa. Ua tonohia mai
oia e te Totaiete
no
Paris
no
te monoraa ia
M. Ahnne no te faatere i te
haapiiraa a te mau Tamaroa. E
mau
te
matahiti
no
to M. Ahnne faatereraa
e no
rave
rahi te
reira, ua ani oia ia faaea i
ohipa.
.
Teie te faatere api no
o
«
Betela, maori ra, o Rey Lescurc, oia te mono ia
André Vernier.
^
IMPRIMERIE EUE. F. JUVENTIN.
—
RUE DU C‘ DESTREMAU -
PAPEETE, TAHITI.
Fait partie de Vea Porotetani 1934