EPM_Vea Porotetani_19340910.pdf
- Texte
-
Te 34
■
0
ÎETËPA-ATOPA 1934
te Matahiti
Hihi 9-10.
-
VEA POROTETANI
IT4’rU E NIO E TIAI TE
HIA
TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TBI HAAMAB
RA, OIA HOI TE
Mesia RA O Iesu.
HOO I TE MATAHITI
REY LESCURE,
—
I Korinetia 3,11.
HOE: HOE TARA
Directeur-Gérant.
Te Etaretia
Eaha te Etaretia ?
Te Etaretia ra, o te
amuiraa ia no te raau taata, hoê
â ta ratou
faaroo.
Te hàaputuputu
nei ratou i roto i te hoê
piha
e aore ra
fare-pureraa.
i roto i te
'.Af--
ai te Etaretia ?
mûri iho i te poheraa no Iesu, oia hoi i te mahana
Penetekose a faahapa’i Petero i te mau Ati luda no to ratou huru
i te mshana i haavahia'i Iesu.
Ua tatarahapa ratou e ua imi i te ravea no te tamâraa i ta ratou
mau hara, Ua haaputut)utu Petero ia ratou no to’na iteraa i to ratou
hinaaro mau i te tavini i te Atua, O te mahana ïa i tupu ai te Eta¬
retia matamua i lerusalema.
Aita Iesu i faatupu i te Etaretia, ua vaiiho oia i te reira ohipa na
ta’nara mau pipi. I lerusalema te tupuraa te Etaretia matamua. I
mûri iho, na Paulo i haamau te Etaretia i Atia, i Europa e tae noa’tu
Eaha te tau i tupu
Ua tupu ïa i
i Roma.
Etaretia ra, o te Etaretia Keresitiano ïa. I mûri
amahamaha taua Etaretia ra, e ua taa i rotoi na tuhaa e piti.
Te tuhaa no te mau fenua i te pae no te tooa o te râ, o tei haamauhia to’na turau i Roma, e o te Pope te faatere ta te mau Katorika i
parau o, o te m.ono ïa o Petero o tei haamau i te Etaretia no Roma.
Area rà, aita roa te parau na te Atua i faaite e, ua tae Petero i roto i
Te i‘oa no ta’na
a‘e,
ua
taua
oire
ra.
Te tuhaa no te mau
ua
haamau i to’na
(Constantinople),
fenua i te hitia o te râ, o tei
i to’na faatere i te oire no Tonetatinopoli
pee taua haapa'oraa ra i te mau ati Rutia.
tumu e
i
f
2
VEA
POROTETANI
I mûri iho, ua amahamaha
te Etaretia no te pae o te tooa o te
râ'
i roto i na tuhaa e
piti, Katorika e te Porotetani, oia hoi, te feia o
tei patoi i te faatereraa
hape a te mau Pope o tei imi noa i te faufaa
e. te hanahana ma te
haamo'e i te parau na te A tua, te
aroha, e te
pàrautia.
o
Te upoo no te Etaretia
Porotetani, o lesu Mesia ïa
tei papaihia i roto i te parau na te
Atua.
No te aha i tupu ai te Etaretia ?
No te aroha
te Parau
na
o
te
te mau taata
Atua,
e no te
te poro i te Evanelia i te
e
ta’na Ture
paieti o tei noaa ia ratou te ite papu i
itearaa ia ratou te e‘a no te ora, e no
mau fenua atoa.
Te Etaretia, o te hoê ïa Totaiete o
tei haaputuputu i te mau ITE
no lesu. Te ite no
lesu, o te taata ïa o tei faaroo ia’na è o tei hinaaro
e faaite i te aroha no te
Atua, i te parau no lesu, te ite no to’na
Metua, te parau no te taata te ite no lesu. Ua papaihia hoi e : O tei
hi‘o mai ia‘u ra, ua hi‘o ïa i te
Metua. (loane 14/9).
Mai te peu e, ua riro te Etaretia ei hi
‘oraa maitai, e hinaaro te mau
taata ia ite ia’na, te taata hoi to
lesu ite, te taata ite hoi ta lesu
Etaretia, e te Etaretia hoi te tino no lesu. (Ephesia
5/23).
Te tumu no to’na tupuraa no te
faaaiteraa ïa i te i‘oa no lesu. Te
haapa'o nei te Etaretia i te ohipa a te Patu. Te faaineine
nei i te
aau no te taata no te tomoraa i
roto i te patireia o te ao. O lesu te
upoo
te Etaretia, ua horo'a oia i te
mana ia’na, no te faatere i te
mau
fenua i roto i to’na i‘oa e no te tamau i ta’na
ohipa.
Te Etaretia te tino no lesu, e te mau
taata Etaretia to’na mau
mero. Te rahi nei te
ohipa a te Etaretia ia faaroo i te taata taatoa.
Te faaite te ohipa no te
Etaretia, oia te taata Etaretia mau na lesu.
Te faatere i ta’na ohipa i roto i te
mau oro'a : te pure i te
Tapati,
te Papetitoraa, te
Faaipoiporaa, te Euphari etc.
no
.
.
Te vai atoa nei ta’na mau
ohipa rapae: te aroha i te feia veve, te
feia. ma‘i e tei ruhiruhi, te aroha nei
oia i te mau taata hara no
te faatupu i te
tatarahapa, te aroha atoa nei oia i te mau taurearea
ia tauturu ia ratou.
Teie Etaretia, te Etaretia Rahi tei
parare na te ao nei, aore tatou
ite mata ia’na, o te Atua ana'e tei
ite ia’na, te Etaretia ta tatou i
ite nei, o te Etaretia ïa e vai nei i to
tatou mau pae fenua o lesu tei
e
faatere ia’na.
Te Etaretia, hoê â ïa e te
Totaiete, te vai nei ta’na Ture. To’na Peretiteni o lesu, te Upoo no te
Etaretia, te orometua to’na mono, te
mau diakono to’na mau
tauturu. Te mau taeae e te mau tuahine te
mau mero.
^
Teohipa
te faatupu
'“
3
POROTETANl
VEA
te mau taata Etaretia, faananeaïa i ta ratou Etaretia,
i te aroha e te tura, ia poro i te parau a te Atua. Te vai
no
haaimi
.nei i pihai iho ia ratou te mau taata no te paroita, aita ratou e
pii i te parau no ta ratou hî^apa'oraa i roto i te pupu no te mau
aita rà i riro' ei ite no lesu, no te
mea, te parahi nei ratou i roto i te hara, i te faaturi e i te teoteo. Te
faataupupu nei ratou i te ohipa no te Etaretia, i te e‘a no te tomo
i roto i te pupu taata no te Atua, te pupu imi mana'o, no te meao
te taata hoi o tei hinaaro ei Tavini no te Atua, ia haapii ïa oia i te
mana'o. E taata porotetani ratou,
Parau
na
te Atua na mua
a‘e.
noa'^tu to’na ra mau mero i te hara, eita roa
faaherehere ia ratou, no te tuu ia ratou i rapae.
la
rave
te Etaretia e
Atua e puai ai, mai te peu e, e mea viivii e te
to’na mau mero.
O te mau parau rii ïa i mana'ohia no te Etaretia. E parau rahi hoi
teie. Eiaha e haamoê i te reira, a tatarahapa outou e ia riro paatoa
ei ite no te Mesia. A faàitoito.
Eaha te tino no te
parnru
Rey LESCURE.
Mahana rahi
Te Etaretia i
OHIPA 2: 1-21;
37-41
—
Penetekose
haamauhia râ.
(PAEAU TAMAU lE.
1-4).
fHefua i te ao horoa (ir. l-4)>
Maitai no nia mai. Tei roto â te mau pîpî i te pi ha i
hoê tare no lerusalema ; te tiai ra, te pure ra, te uiui ra te
I. To te
1. Te Varna
i roto i te
ai ? afea e tae mai ai ? E inaha, tei te uputa tare te vea
tomo hua nei Oia i roto !
E haruru mata'i rahi u'ana », tei itea e to te utuafare atoa. E taipe
mau te mata'i rahi nei no te Varau Maitai: e puai rahi to te Varua i te
huri i raro, i te faatia faahou, i te puto i mua i te Pahi no te Etaretia.
E arero maa, mai te ahi te huru », tei fâ mai ia ratou. E ere te Varua
Maitai te mata'i ana'e, e auahi atoa râ. Tei ia’na te haamaramarama i te
varua taata, e, te haamahanahana, e te tamâ i te reira. No te aha te reira
tapa‘6, e arero? Teie: ia ite ratou e, e ohipa rahi ta to ratou
i te
faaiteraa i te Parau Evanelia i te taata’toa ra.
Te huru ê nei to ratou mana'o e to ratou aau » i taua taime ra. E aau
mata'u noa to ratou i te matamua, e teie nei e aau itoito to ratou e te
mata'u ore, e te fa‘i hua nei ratou i te i‘oa o to.ratou Fatu ma te puai rahi!
i tahi
:
afea e tupu
ô mai i te Atua ra, e te
no
«
«
'
nia
tahi
vaha
«
4
VEA
POROTETANI
II. Te huru o taue fiaa rahi
faata ra (Ir. 5-13).
tupu nei to raton maere. Inaha te faaroo nei ratou i te Evanelia i
te parau-raa-hia i roto i ta ratou
iho parau mau! Te haamaitai nei
ratou
i te Atua e ta’na mau
ohipa taa ê; te faaroo nei ratou ma te popou i te
parau no te mau Aposetolo e te
ohipa’toa nei te Varua o te Atua i roto
ia ratou.
1.
Te
IV.Te
Te etaeta nei râ te
ohipa faahiahia
a
te
aau
te hoê pae,
no
Atua, te patoi nei
ite noa’i to ratou
ratou i to’na
ra
mau
nei ratou ia
mata i te
tavini,
e
mau
te pari
Petero i te taero, na ô atura: Ua î teie nei
mau taata i te
uaina monamona! Auêteiiio no
te aau faaroo ore e! Te nahea nei to
teie
nei
ao
i
i te
mua
III.
/. E a'oraa
huna
o
aro
no
puai
te hoê
te
Te a'oraa
e
Petero i to’na
tahitohito
no
mau
te mata'u
ra
Fatu,
pîpî
no
lesu i to tatou anotau nei?
SImona Petero (Ir. 14-21 )
na
I te mahana i haavahia’i
ore.
ua peapea
to’na mana'o i te hoê
lesu,
ua
maa reo
potii, i teie nei râ, ua vehihia oia i te puai e te
parau
rahi; te pato'i nei oia mate u'ana i te pari-
nei oia i te
parau ma te itoito
raa
no
taua feia parau
teie
no
te
faaino
hora, oia hoi
ra.
Eaha matou
e
ta'ero ai, o te toru â hoi
te hora 9 i te
poipoi, eaha te taata nei e taero
ïa peu i itea i roto i te AtiJuda. E
oti
a'era te reira parau te fa‘i hua nei
to’na vaha i te parau no lesu o tei
taparahihia e te feia iino e ta te Atua i faatia faahou mai te
ai i taua taime
1. E tapa'o
poipoi ra? Aita
pohe ma‘i
ra.
faafarluraahia
mal na taafa e 3.000 (Ir.
37-41)
mau te reira no ta te Varua
ohipa i roto i te aau
Putapu atura to ratou aau, o ratou
te Mesia, e o tei
faahepo ia Pilato i
taata.
iho â te e, o tei titau i te
pohe no
te naôraa e; a faasatauro atu!
a faa-
satauro atu ! Inaha te
papu nei to ratou mana'o e, te ora nei
lesu, e te haamana nei Oia i to’na ra mau
tavini, no reifa te pii hua’tu nei to ratou
mau reo e, « ete mau
taeae, eaha matou nei? » A hi‘o maitai na tatou i
te pahonoraa no Petero : a
tatarahapa outou e ia bapetizohia outou i roto i te
i'oa no te Mesia. O te
ohipa te au ia tatou i teie nei â anotau: te
hapa i te hara, te faarue i
1]
2]
3]
4]
Te
Te
Te
Te
tatara¬
te reira
e
te ati alu i
te Mesia.
Te ohipa no fe Varua (Dallai.
faaite nei oia i ta’na hara i te taata o te ore e
mana'o
faaho'i nei oia ma te tiamâ i tei tatarahapa mau.
lurama nei Oia i te
faaî nei Oia i
te
i te reira?
aau.
mau
aito
no
lesu i te
aoao e
te
(Emmanuela-BRUNEL, 1906.)
mahanahana.
5
POROTETANI
VËA
FAAITE
PARAU
Ua faatia te.Tavana Rahi ia faatia te U. N. G.,
pûpù no te
Oteania, i tè hoê Taviriraa (Tombola), e te
e faariro hia ïa ei monrtauturu’
Fenua Farani i
mau
faufaa
mai ra,
e roaa
Te ani hia’tu nei te mau
Anciens Combattants,
mero no te
feia’toa i hinaaro i te tauturu i taua ohlpa nei, ia
hamani mai i te mau taihaa e au no te reira ; mai te peu e, te
Taiete,
e te
te ahu more e te vetahi atu à
ba'une, te lifaifai, te tahirihiri,
huru taihaa
mau
E huti hia te
E
no
mahana
mau
te farii mauruuru roa hia.
o
mau numera no
taua Tombola ra i te 17 no
reira, te ani hia’tu nei
na
e
faatae mal i te
a‘e i te mahana i
mua
faataahia
no
mau
Atopa.
taihaa 15
te hutiraa i te
ia Jules Millaud ra, ia ï.. Lherbier, ia te Capi¬
Maraetefau ra.
numera,
taine Doucet, e ia Charles
MAURUURU.
lesu to tatou hau
Ua tai'o
vau
i te
mau
i roto i te tamai Tinito
Te tumu
no
i mûri nei i roto i te hoê vea o tei tupu
Tapone i teie mau matahiti.
parau
e
te
taua tama'i ra, o to
Tapone ïa poporeraa i te hoê tufaa
rahi fenua i Tinito.
I te mahana i
tupu ai te tama'i e ia tae mai te nuu Tapone i Shang Hai,
e raverahi, oia’toa te hoê orometua porotetani
haru ihora ratou i te taata
ua
Marite, o Fitch te i'oa, tona hoa, tana tamaiti e te mau taata no roto i tona
utuafare, e ua mo'e atura ratou e tae noa’tu i teienei mahana.
I mûri a'e ra, ua tae
hia
e
te Varna
o
te
atoa mai ra i Shangai te hoê taata paieti o tei parau-
Atua, oia hoi te hoê orometua porotetani Tapone o
Kagawa te i'oa. Tona tere, te a'oraa ïa i te parau no te hau i rotopu i te
^
•
mau
taata’toa.
î te hoê
„
mahana,
ua
titauhia oia no te a'o i roto i te tahi fare-pureraa
porotetani marite i mua i te aro no tona nunaa tapone. No te anaanatae o
aau taata i tana mau parau, titau atura tona mau hoa ia paraparau oia i
mua i tç aro o te mau tinito, area ra, mata'u ihora ratou no te mea e
te
6
VEA
POROTETANl
tapone o Kagava, auanei te mau tinito e riri ai. Na roto i te
rua, aita’tura i tupu te peapea.
Te fare-pureraa o tei horo'ahia ei
paraparauraa na
Kagawa,
Fitch, oia hoi
a
te
roa
te oromelua i
tinito
mau
o
faatapunihia
rave
tei tae mai
taata
aro
mau
tei
o
no
te
Kagawa i
parau a
pohe te tamarii
hau,
roto i te
Ua
Saulo,
tuatapapa oia i
no
lesu
nunaa
Tinito i
tei
o e:
mau
Ephesia 2: 14,
ao:
e
ua
o
huri hoi i
te parau no Aberahama
ia ]esu i te Arii
reira,
na
ra
te hoê taote
e
ua
Lota,
homa,
nunaa
rave
i
Shanghai,
e parau mau roâ
e
i roto i
faataa
Davida
no
Tinito taeraa mai
nunaa
e o
mai
o
tei putapu to’na
o
tei
tei
e
Te
tupu i teie matahiti. Aore
faahapa raua i
Tinito, o te hau
huru,
e
riro paha te tama'i te
matahiti. I teienei râ,
ore
i te
Ka¬
o
to
raua
ta
raua
ao
nei.
/\pooraa F^ahi,
No te mana‘0 e, e tae mai te Orometua
e, e
to’na atoa
te parau mau, ua
aroha i te mau
hinaaro.
la rahi te taata mai teie te
i te
mau Tapone i te
parahi i pihai iho
haruhia te orometua Fitch
o
aau
faahapa i ie
e aore roa oia
teie
Tapone i huna i
te ohipa ino e ua
Atopa. Ua faaotihia,
faaroo
e
te
yî ore, no te
faaitoito ia ratou i te faaroo
Tapone
e ua parau maira ma te
i taua fare pureraa i faaroo
e, ua
utua fare.
gawa e te taote
i te
Oia hoi to
i te patu
raro
ra
E
mua
te Hau.
no
Kagawa
ohipa ta ratou i
faahapa oia i to’na
i te fenua Tinito
tia mai
ua
mai,i parau a
e no
mauruuru no to te mau
parau e ua
hopoiraa i te Tama'i
I
tei
mau
te satauro.
e
Ua faaite oia i to'na
i ta’na
o
Tinito oia te hoê i te
reo
i ropu ra.
e
ruau
haruhia. E te orometua
i te mahana i horo ai te
tei faariro ia tatou ei hoê
o
ra.
Tapone.
nuu
Teie te irava ta Kagawa i
tatou
hiero ïa
o te
tapone. E raverahi
pihai iho îa Kagawa te hoê
orometua i
iriti i te
mau
te faaroo i tana a'oraa
no
I te taime
paraparauraa, te parahi ra i
tei faaamu i te tamahine na te
o
te
e
te Va-
mana o
tiaihia oia
ua
no
te
Ch. Vernier i te
pae
faatupu i te Apooraa Rahi
tae mai te parau
ana'e " ta’na haereraa mai. No
o
mai Farani mai
reira, te faaotihia
e, e
e,
hüapa^ohia
hopea
no
no
teienei
ei ia Titema
te
Apooraâ
VEA
POROTETANI
7
4
Eahi i te pae
noa’tu â
hopea
no
Âtopa,
e aore ra,
i te
pae
matamua
no
Novema
ore
Vernier.
o
If
Poheraa
O Tureva
a
Pito,
tavini
na
na
te
Atua.
Orometua
no Avera, Rurutu, tei pohe roa i te 18 no
apî hoi, e 38 matahiti to’na. Ua haapiihia oia i roto
Haapiiraa Orometua i Heremona, mai te matahiti 1928 e tae roa mai i
Tiunu 1934 nei. E
i te
o
taata
matahiti 1931.
te
1 te 25 no Novema 1931 i faatahinuhia’i oia i
Papeete.
Titema 1931 i haamauhia’i oia ei Orometua no
Avera, ei mono
i to’na tupuna, te orometua ra o Mauore a Pito. E
orometua maitai roa, e te
itoito. Ua haere ta’na paroika ia’na ra. E i
teienei, tei te otare te
I te 22
no
paroika
tupuna hoi,
roohia
e
O Pofatu
ma‘i,
tamarii atoa. Na te dtua
e na
te
tahi, te orometua
no
haapii atu ia’na
te Paroika
ra, a
maha matahiti i teienei,
a
faatuhahia i te matahiti 1932
I
e
te
tauturu mai i tei
e
taua ati iti rahi ra.
e
Na Pomaret i
te
to’na hoa
teienei, te vai nei
e
e
te
Anatonu-Vaiuru, i Raivavae.
30 matahiti i teienei. Ua roohia oia e
aita oia i nehenehe ia haere faahou. Ua
no
Apooraa Rahi.
te fenua taatoa
no
Raivavae i roto i
te
ati. Hoê Oro¬
metua
toe, 0 Tutini, i Rairua-Mahanatoa, area rà, ua pohe roa to’na hoa o
Tutini V. i Orofara, i te ava'e i mairi a'neei. Ua afai hia mai oia i
reira na nia
i te pahi tei afai mai i te mau ma‘i mai
Rapa mai. Aita râ oia i maoro, e ua
ho‘i atu oia i te Atua. Ati rahi hoi to Tutini t. Haamana'o
tatou ia’na
roto i te Pure.
Haamana'o atoa tatou ia Pofatu
E te fenua taatoa
no
Raivavae,
ma
^
i
Api
Ua pohe a'enei te Maréchal
Lyautey,
nuu farani tutroo. Oia te rima
te Tenerara Galliéni i te mahana no te tama'i e no te
mau
raatira
harura'a i te fenua Initia Tâina. Oia’toa te hoê i te
’i roto i te tama'i i te fenua Matatata.
no
,
no
rii
LŸAUTEY.
oia hoi le hoê i te
atau
ra
tei vaiihohia o’na ana‘e iho.
te ani i te tauturu i te Fatu.
Parau
Maréchal
v.
mau
aito paroo
Na’na i faaineine i te e‘a
te hau i te mahana i tomo ai te mau Farani i te
pae
apatoa
Algérie.
Oia tei tonohia
e
te Hau
vai i te fenua Maroc. E
no
te faatitiaifaro i te mau
peapea e
ohipa fifl,
no te mea te vai tumu
ra
te
8
VEA
tama’i i taua fenua
oia i
ra
tare
mau
I roto i te Tama‘i
hau
i
rotopu i te
tupu ai te hau. Ua faatia oia i
haamau i te
ua
POROTETANi
no
te paeau
raau nunaa
e auaa
rahi,
rave
e
haapiiraa.
Rahi i oti a'enei,
ua
tama'i i te hoê taime,
hou i Maroc. 1 te tiaraa
arapia,
te mau oire e
faaroo
:
riro oia ei Faatere
e i mûri a‘e, ua
Katorika
e
oia,
hoi faarâ oia i
aore
haapeapea
noa a‘e i te haapa'oraa Porotetani, Ua faatia noa oia
1 te ororaetua no te nuu (aumônier
militaire) no Maroc ia a‘o
i mua i te aro no te mau faehau no te mau Tivira e tae
noa’tu
i te feia faaapu ma te haafifi ore. Na’na i faatere te
Tuuraa Rahi
Aihuaraau, oia hol te Exposition Coloniale. Ua ani oia
i reira
Paris ia faatia i roto i taua
hi'opo'araa ra te hoê
face ei faaiteiteraa i te mau
ohipa o tei ravehia e te mau mitinare
i te mau fenua aihuaraau,
i te Totaiete
no
_
Oia’toa te hoê 1 te
i
Farani, oia hoi te
tae i to ratou
Ua
no
mau
nuu
Tamarii apî o tei hinaaro ia
paruru i te aia.
pohe oia i to'na mataeinaa i Lorraine. Ua oti
e
te taolo
i te here ia farani.
oraraa
^
Boy Scouts
te mau
no
paariraa ei aito
te taviniraa i to’na fenua
to’na
_
%
àito o tei haamau i te nuu
i te taoto
ra
ta’na
hopea
ohipa
ma
te%
E 80 to’na matahiti.
*
^
TT
I te 1S
Atete i mairi a'enei, i hoi atu ai
no
i Farani. Aore
Ua
a
i tae mai te parau
haponohia a'enei te hoê
i te mahana
e
tae mai ai
André Vernier
o
rii api no to
niuniu
reva
oia i Tahiti
no
nei.
raua
e
to’na hoa
tere.
te uiraa ia Charles Vernier
Teie te
pahono
raa,
ei te
ava'e Titema.
I te ava'e
Atopa nei,
e
tae mai ai te hoê orometua haapii o René Bost
to’na i'oa. Ua tonohia mai
M. Ahnne
mau
te
no
matahiti
te faatere i te
no
oia
e
te Totaiete
haapiiraa
a
to M. Ahnne faatereraa
te
no
mau
e no
Paris
no
te monoraa ia
Tamaroa. E
reira,
rave
rahi te
ani oia ia faaea i
ua
ohipa.
.
Teie te faatere api no
o
Betela, maori
ra, o
Rey Lescurc, oia
«
te mono ia
André Vernier.
^
IMPRIMERIE EUE. F. JUVENTIN.
—
RUE DU
C‘ DESTREMAU
-
PAPEETE, TAHITI.
Fait partie de Vea Porotetani 1934