EPM_Vea Porotetani_19340708.pdf
- extracted text
-
TIURAI-ATETE 1934 —
Te 34 O te Matahiti
Hihi 7-8.
atou
na
i
ipae
i to ■
i te
Ua
!
e
e
AITA’TU e NIU e TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAB
ai te
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia RA O lESü. — I Korinetia 3,11.
tou,
tua;
HOO I
ia
U
TE MATAHITI
HOÊ: HOÊ TARA
»ara-
■a, e
ata :
A.
VERNIER, Directeur-Gérant.
TE REVARAA 0 Mr.
EpeO
nei
i to
haere
fcuhaa
inaha
tatou
ARD,
le
no
Lia na
L, niai
i te
itatai
‘arani
9 UE,
roto, i
pahi faraoi o VILLE DE STRASBOURG. Te hoi
nei raiia
i Para ni.
Te haaraaitai nei raua’toa i te Atua, i te mea ua tia ia’na i te afai
mai ia raua i nia i teie nei fenua Tahiti, te aia fanauraa o Teolahllua e 0 ta’na i faarue i te raearaa hia to’na na matahiti e 4
a reva’tn ai raua o Paulo, to’na tuaana, i Farani O teie nei lenua
Tahiti ta’na i mauaonao noa i mua ra e inaha ua tae mai oia
e hio i te ai’a fanau raa, no reira i tupu ai
te haamaitai i te
Atua.
Ua
i
O O te
Mme ANDRÉ VERNIER
la lia i te Atua, inaha te reva nei o André VERNIER oia hoi
TEOTAHITUA e to’na hoa, i te 15 no Atete i mua nei, na nia
i na
la
e
rave
raua
i roto i
na
matahiti
e
5 i te ohipa a te Fatu.
hoi i roto
i rotopu i mua popaa, le mau aia e Le taata rnaohi
i teie nei mau pae fenua, e inaha te vaiiho rii nei raua ia raton
mal te tamau niaitai i te mau mea faahiahia i hi'ohia e raua i
r,oto i taua na matahiti ra.
eie te
E ore roa e moê ia raua te mau paroita e rave rahi ta raua i
inataitai, i Tahiti, Moorea e te mau fenua hoi i raro, oia’toa hoi
to ratou mau orometua, le mau diatono, te mau ekalesia, o tei
muN^
riro ei
patoi
oe,
te
■
mata,
nana
na
te Fatu.
Te tiaoro nei raua i te .Atua, ia rahi noa’tu a ta’na horoa na
teie nei mau paroika e le faatae atu nei raua i to raua aroha i
te taatoa,
na
roto i teie nei VEA
POROTETANI.
i roto i te Mesia ia lesu.
la vai a to ràua aroha ia ratou atoa
Apok. 11 — “ Mau papu oe e tae noa’tu i
pohe e nau e horoa’tu i te korona ora no oe. ”
Irava faaitoitoraa:
te
la
HITI,
ora
latou i
te aroha o to tatou Atua.
A. VERNIER
VKA
PORÜTETANI
Te bora
la
paieti
e
m
E lerusalema! la moê oe ia‘u ra
Sal. CXXXVII, 5.
No roto teie Salaino i te pupu tei parauhia e; le maii Salcmo
tahoo.
Te pure nei te pappi Salamo i te' Alua e ta faainohia
—
mai ta’na
mau
U
enerai, no ta-ratou haraani ino ia'na.
I roto i teie Salarno, te faatano nei te papai Salamo i to'na tahoo
i nia i na nunaa e piti: te mau tamarii a Edoma, no to ratou
faainoraa ia lerusalema, i te mahana i ati ai ra.
reo
teie te
e
h(
(ir. 8)....
h:
E
ne
et
piti: o Babulonia, faaano fenua (ir. 9J.
E te faateniteni nei teie Salamo la lerusalema. E tamata tatou
i te hi'orii i ta tatou irava.
ne
ta
I.
i.
—
No vai te
0 te reo ïa
no
reo o
te hoê ati
te irava nei?
n
Iseraela paieti rahi
n
i lo’na vai tîtîraa i te fenua
Parau
hoi: aita tatou
ê ra.
i te taata tei papai i teie
ite papu
Salamo, no te mea o Salamo otore teie. Teie râ, ore noa’tu tatou
i te ite i te taata mau na’na te Salamo nei, eita te mana'o e
hape
mau
i
s:
t!
ia parau noa
hia e: o te hoê 'ta ati Iseraela paieti i to’na vai tîtî¬
oia hoi i Babulonia. A taio rnaite na i to'na reo
aroha rahi, mai te an i te irava 1, ^,3, 4. [ tp, ratou faaearaa i
te fenua tîtîraa, ua faaue-noa-hia ratou : e himene i te mau himeno
i te fenua ê,
raa
no
Siona. Aita râ i tia ia ratou ia faaarearea i te
ia vahavahahia te
E
borna,
ua
ei hi'oraa rahi
mau
himene mo‘a
no
mau
etene, e
te Hiero.
riro te paieti e te itoito rahi o teie papai Sal irao
na
tatou.
II. — Eaha te mea i ore ai lerusalema i moe ai
i taua taata ra?
i. No te mea, o
lerusalema nei,
O vai ïa taata, e moe
ia’na
o
e
aore
ra
to’na fenua
rahi to’na i to’na oire hanahana rahi, ia lerusalema. o tei faaino¬
hia i teie nei e te mau enemi, e o tei laninahia e te auahi lo’na
patu.
Fi to Tahiti
mau
tî
to’na ïa oire ai'a.
to’na oire,
ai‘a, te fenua tupuna? Oia’toa teie nei ali Iseraela paieti.- e here
mau
n
n
n
î
•tI
te faaara’toa nei teie reo ia tatou, ia here
tatou i to tatou nei fenua. Eiaha e faaino i taua fenua rupema
e,
rupe e te haumâru ta te Atua i horo'a-raai la oe, mai te farii e
te faatia i te mau ohipa peapea ehuru'e ai te hoho'a o teie fenua,
a
h
VEA
3
PORÜTETANl
Nobota i Le arii: la tapea lehovaia'u, elaha vau
tupuna ia oe. — A imi râ i to'na maitai tnmu
mau, na roto i to oe iho haapa'oraa maitai.
s. No te mea O lerusalema net, o te oire mo‘a ïa no lehova.
Eaha ïa e moe ai i teie taata paieti, ta’na Ekalesia tumu, oia
hoi o Siona. O Siona nei to te Atua taahlraa avae, e to’na fa ta mo‘a.
Ua haamau lehova i to’na fare i Siona; tei reira to’na Hiero
hanahana. O Siona te oire no te mau oro'a mo‘a atoa no Iseraela !
E inaha na ino Siona; ua pan te hiero i te auahi, e te mau fata
mo'a ! Ua ravehia te mau au‘a mo‘a e ua l'aaulahia i te fenua
etene ! Eaha te mauiul aau e oreai e tupu ai?...
ia au i te reo iio
e
,
5.
icmo
lohia
.
ahoo
’atou
I....
hoo i to‘u aia
Oia’toa te Ekalesia mo'a na lesu i te tau hopea nei: eaha 'ia e
ai ia tatou? I reira to tatou bapetitoraahia, e te roaaraa ia
tatou te mau maitai o te faaroo. — E tano ia tatou te faaitoitoraa a leremia i te mau tîtî i Babulonia : Haamana'o ia lerusalema
tatou
rooe
te poupou
nia
E
e au
(31 ; 50).
atoa ia tatou ia haamana'o ia
i teie
salema
;alou
tatou t reira.
o
leru¬
api i te ra‘i, no te mea te vai ra te mahana e tomo atoa’i
OPANI: Apok. II, 10 v. h,
IRAVA API: II. Korin. XII, 7, v.
hape
tîtî-
h.
G. V.
a reo
raa
lerusalema i nia,
i
nene
ae, e
Pierre
.-imo
Ei faahanana raa i te Hau Metua, ua faaavarihia te hoê tii i te 16
no
Tiurai i mairi
a'eni, i Fautaua : No PIERRE LOTI te hohoa o
taua tii ra.
O vai teie nei taata ?
E raatira oia i nia i te nuu moana, o tei haere mai i Tahiti nei i te
h
1872. Ua papai oia i te hoe puta aamu faahiahia roa no teie
l'ë
nei fenua iti e no te mau taata e noho ra i reira, e ei haamanao raa
1 to’na puhapa raa i Tahiti nei, ua taui hia’tura to’na io’a : O Julien
to’na io’a mau, e
inaha ua mâiri hia ihora teie io’a api o
PIERRE LOTI, ( ROTI TE AURAA ).
here
n i
e
nua,
Eaha ta’na haapaoraa ?
|
Lipe- ,
E porotetani mau oia, fanau hia e te hoê metua vahiné faaroo mau,
area ra aore roa oia i pee tamau i te aratia o taua metua vahiné ra,
hinaaro noa’tu ai oia aita roa ra i roaa ia’na te faaoromai no te taata
.
4
VEA
POROTETANI
faaroo mau. Ua ati ia’na teie nei ao, ua tae tino roa oia i roto i oire ‘
fanauraa no te Mesia, no te irai raa i te Hau no nia mai, e inaha aita
roa i roaa
ia’na, faahiahia noa’tu ai oia i taua faaroo ra e te Hau o
ta’na e horoa mai i te feia’toa o tei roaa te faaroo, e i to’na ra hoi '
metua vahiné. Vai tamau noa’tu ai te tapao no to’na tiaraa porotetani
i nia ia’na, aore roa ra te faaroo mau i roaa ia’na e ahiri paha i roaa
mau ia’na
te reira ua rahi atua a ia te maitai o ta’na e faatupu mai.
Eaha te tumu i faatia hia’i i te hoê tii no’na.
No to’na here rahi mau ia Tahiti Oia anae iho tei papai i te mau
parau mau no te huru mau o teie nei fenua Tahiti e no te mea atoa
hoi e hoa here mau oia no Tahiti e no roto hoi oia i te hoê pûpû taata
tuiroo 0 tei parau hia e ACADEMICIENS e e raatira afaro hoi oia
e te here i tona aia-
^)(^Tuatapaparaa parau tahito
To fe Evanelia faeraa i Mafuifa e i Tuamotu. (Eratana Simetoni)
(A lii‘o i te Vea i mairi a‘enei).
3 Alele.
le
Tere atura matou i
Tahuata, i te fenua o losete. Ua pohe
Tupa, te arii i tupu ai te tama‘i, e ua haere atura Fana i uta, e ua ara—
tai mai oia i te arii i nia i te palii : ua
paraparau
arii i te orometua ia
matou, e ua ani mai te
haaparahihia i Vaitahu: o Tiavairau, o Faaî, e o Fana
hoi, (no te Ekalesia i Tiarei, Tiavairau raua
o Fana; no Moorea Faaî).' —
ino i toe ; Ua pau te rahi i te vai pu‘e,
taua varua ino ra ei tapao faaite e, ua mau ratou
Ua horoa mai losete i te
ua
afaihia maira
i te parau a
e
au
varua
te Atua.
E
piti mahana to‘u parahiraa i te fenua o losete, i te paraparau noaraa
Atua, e aita roa to reifa i hauti noa mai ia‘u, e aita i ani
noa mai i te paura e te
pupuhi : ua tupu roa te hau i taua fenua ra. —
i te Parau a te
Ua haere matou e te arii atoa
e
imi i te hoê tiaraa fare no te
metua, e no te fare pureraa hoi :
te maa
na
5 Aide.
ua
te mau orometua. Ua huru
—
Tere atura matou i
reira, i te a‘era matou
mau
oro¬
horoa mai taua arii ra i te fenua, e
tupu te parau a te Atua i Matuita.
liuapo (Ua-Pou), e tae atura matou i
pohe atura te hoê orometua i parahi i reira, o
Faaraau te i‘oa. Te ora ra te vahiné e na tamarii toopiti, e te tahi orome¬
e, ua
tua, o Teehu te i‘oa, e ta’na vahiné e ta raua tamarii. — Ua haere mai
Teehu i nia i to matou pahi, i te mahana maa ra
; e mata‘i rahi tei taua
mahana ra. Ua faaite mai Teehu i te parau no taua fenua ra ; aita i
tupu te
P O îl 0 ï K T A N I
V 1^: A
oire ' Parau a te Atua ia raton, i to raton parahiraa ; aita râ i tama'i ; e aita raton
aita
i hamani ino-hia mai.
UaSabati maton i tna, aita vau i hinaaro i te haere
--
au O
hoi '
3,
îtani
roaa
mai.
i nta i te mahana Sabati
no
te mea te vai etene noa ra. la tae i te
E ia tae atura matou i te tare o te orometua, na tamaa
mau
atoa
aata
i oia
atura vau i te tare
tane e te
vahiné,
ara-
ai te
Fana
Du‘e,
atou
ani
vau
i mata'u, e rave
ihora, e haere
rahi te taata, te
tamarii i te pee-haere-raa mai ia‘u; na parau atura vau
ra
tono faahou
i te mau orometua tahito ; ua parau mai
mai i te orometua i to’na fenua. — Ua faa-
ia Teehu mâ i
Tahiti, no te mea ua hope to ratou tau, e aita
i to‘u tere, e e faaho'i
ho‘i mai
au
i tupu te
Parau i to ratou haapiiraa. —
Te mana'o nei au e paruparu mau
faatupuraa i te Parau-a te Atua ; e tamata faahou â tatou i te
tono e piti orometua e ti'a’i. — Ua horo‘a mai teie arii i to’na Varna Ino :
na matou i tii, i te vahi mo‘a ra, e ua rave atoa mai matou i te ivi i‘a i
hopoi-api-hia mai i reira, ei maa no taua Varua-Ino ra. — Ua parau mai
taua ariira: A rave, ei tapa‘o o to matou hinaaroraa i te orometua e haapii mai ia matou. — E ia hope roa ta‘u ohipa i Ruapo, ua ho‘i faahou mai
matou na nia i te mou‘a ; e ia tae i te poti, ua ho‘i i nia i te pahi, haamaita'i atura vau i te Atua, oia i tia‘i fâaora mai ia‘u, i maru mai ai to uta
to ratou i te
ia'ii.
19 no Alele.
uta,
araa
e te
roa
arii, e i te pue raatira atoa e ahiahi maite. E rave rahi te taata i piha‘i
iho: ua ahu ana‘e ratou i te ahu; aita roa te hoê i haere-tahaa noa, e aita
hoi ratou i hauti noa mai, e aita i tâhitohito noa mai ia‘u; ua faaite au i
taua arii ra, e
3ohe
te arii. Aita
o
i te
taua arii
!om' )
monire
haere an i nta; aita ra to maton poti i tae i te tipaeraa man, note
matai rahi i ore ai, na tipae maton i te hoê vahi i raro mai, e na na nia
vau i te mon'a i te haere, e tae atura i te parahiraa o te arii, e o te orometua, e vahi roa, na opa to‘u avae i te haereraa.
ra, na
na
—
Ua faatere atura matou i Nuuhivà, e haere atura vau i
nia i te poti, e e rui maite au i reira i te paraparauraa i te arii e i te
hni-raatira’toa
tei reira fenua: i te parau no to
ratou huru, e no ta ratou
i te Parau a te Atua
mau.
E fenua rahi, e fenua maitai Nuuhiva, ua ite ratou i te i‘oa PureAtua ; ua parau maita'i mai te arii e te pue raatira’toa ia'u, e ua ani mai
ite orometua: e too-maha orometua na to Nuuhiva e tia‘i ; too-piti i te
o
haapa'oraa e te rhaita‘iraa o te mau fenua i
mau na
—
oro-
la, e
vahi ta'u i tipae ra, e too piti i te paeau
a.
3U
i
-a, O
me-
au
ia outou. Ua
ô niaira ratou e;
e
orometua e toe
Matuita. E
U
te
na
i
mea
ra ; ua
maitai, a noho oe i ônei e haapii
mai ia matou.
E ahuru
mai
taua
faatia vau, na
Tahiti, e e imi matou i te orometua, e ua uta mai
i te Taipii
ô atura; E haere
mau
no
too-piti no Hiva-Oa, e too-
piti no Ruapo, e too-piti no Nuuhiva, e too-piti no Taipii, e too-piti ho‘i
no
Ruahuna ; e ia tae te reira mau orometua, ua hope te mau
fenua i
P 0 R 0 T KT A N I
V K A
6
Matuita; e ô te mau orometua i iaua mau fenua ra i teie nei. Aita roa e ‘
aenei, a piti a‘e nei matahiti i te hau-noa-raa, aore i hamani
ino noa mai ; ua hinaaro ana'e raton i te orometua taata maohi ; ua rahi *
roa râ i te hinaaro i te orometua papaa ra. — Ua ati atura te mau fenua i Ma¬
tuita ia matou, e ua oti atura ta‘u ohipa i reira.
Ua faatere mai matou i Taaroœ, ua tiataro matou i to matou pahi i Taaroa, e ua sapati matou i reira. E piti a'oraa i te Parau a te Atua i uta
hoê a'oraa i nia i te pahi. E fare-pureraa tei taua fenua ra, e orometua,
taata Paumotu, o Tehau te i'oa; aita râ ratou i au maitai i taua taata ra,
e ia tae i te monire, ua opéré au i te parau e rave rahi na taua fenua ra
tamaM i tupu
ua
ati te taata’toa i te Parau.
Atete. — Ua faatere mai matou i Faaite,
i te taata:
120 taata.
—
haere atura vau i uta e hi‘o
E pureraa, e te a'oraa, e te opereraa parau
ta'u
i
Faaite, e ua oti, ua ho'i mai ra vau i nia i te pahi, e faatere mai â matou
i Ana. Haere atura vau i uta, e ua taoto ho'i au i uta, e ua paraparau noa
matou i te Parau a te Atua i taua arui ra, e ap maite. E pureraa, e a'oraa
e te opereraa
parau ta'u i reira. E fare-pureraa nehenehe tei Anâ. Toopit*
orometua: o Manao raua o Humi. Ei orometua api toopiti e uta atu i Ana,
e tia’i. Ua bapetizohia te hoê paeau taata i Ana ; ua riro roa té hoê mataeinaa i te parau mamai'a. Ua faaite maitaihia e au te haperaa e te tia-oreraa o te reira parau
; mauruuru atura te hui-raalira i to'u tipaeraa i reira.
Faatere maira matou i Matea, e haere atura vau i uta. E orometua tei
reira, o Ruatai te i'oa, no Pafaoa: 100 te taata i Matea; ua bapetizohia e
30 taata paari, 16 tamarii. E oire iti nehenehe to ratou. E pureraa e e a'o
raa ho'i ta matou i uta. Ua opéré ho'i au i te parau e ati roa ratou i te
mau parau atoa; ua faaamu mai ratou ia'u i te maa : e umara e te haari
ana'e te
maa
i Matea
ra.
Ua hinaaro te orometua
E fenua iti huru ê o Matea:
ra
te huru
o
te mato.
—
e
pari
e
e
ho'i mai i Tahiti nei.
te mato, mai te aua i aua mau hia
Matea, te fenua hopea
E faarue atura matou i
hinaaarohia e matou i teie nei tere. Ua tere faahou mai matou, e rui piti
raa
tipae maira matou i Tahiti, i te 24 no Atete. E toru mau ava'e i te terei te Moana. Ei te mahana e 25 no Me te revaraa’tu, e ei te mahana e
24
no
ua
Atete te ho'iraa mai. E 13 fenua i
tipaehia e matou.
Faatahinuraa Orometua i Papara
E oroa nehenehe tei tupu i Papara i te 14 no Tiunu i mairi aenei :
Ua faatahinuhia o Teihotu ei Orometua no taua mataeinaa ra ; e rave
rahi te taata o tei horo mai i taua mahana ra, no te mau vahi atoa
oia’toa na Orometua 15, Orometua Tahiti e te popaa.
^
VEA
7
POROTETANI
E toru tau tuhaa i rave hia i taua oroa ra ;
Te Oroa faatahinuraa, te tuhaa matamuà, ua î roa te
hiero, i te
taata, tei te tahua i raro e tae noa’tu i te tahua i nia, te mau e’a hoi
|ati l'oa’e, ua î anae ia i te taata. Na André Vernier, te Aoraa ( lereUa aparau oia i te parau no Puaita tane i mahemo aenei,
e|:no Manarii tane hoi, te diatono here hia e te itoito rahi. Na Rey
Lescure, te mau uiraa, e ia oti aéra, ua aparau atoa mai te Orometua
faatahinu api i te huiraatira e te paroita hoi, mai te haamauruuru
atu i te taatoa raa. E mau himene navenave o tei faaoto hia i taua
mahana ra, e na te mau Pipi orometua te himene faatahinuraa i
e
mia 1-9).
faaoto.
la oti aéra taua oroa matamua nei, inaha, ua ani te Peresideni i te
maori ra o te tomoraa ia i te
utuafare api ta te paroita i hamani no ta ratou orometua api e tei
tauturuhia hoi e te mau tamarii a Manarii: E utuafare iti nahonaho
huiraatira ia rave i te piti o te tuhaa,
maitai e te nehenehe iti, e
faahanahana teie nei ohipa i te paroita
Rapara i to’na itoitoE toru hanere te rahiraa
o
te manihini o tei rave i te toru o te
tuhaa, oia hoi te tamaaraa ifaanehenehehia e te paroita Papara, ua
ravai maitai te taa’toa raa o te rat.ere e te feia utuafare hoi i taua
mahana raE inaha, ua taea te rui, e mau tuaroi parau tei tuuhia no te faaanaanataeraa i te rnana ‘o o te paroita i te farii raa i to ratou faatere apï.
la haamaitai mai te Atua i te Ekalesia Papara e ta’na ra
Oro¬
metua api-
Te taero
ava
te feia e ara i te poipoi ra, i te titauraa i te ava
taero; o tei haamaoro i te parahiraa i te pô, ia taero ratou
i te uaina. (Isaia 5, 11.)
E pohe
Na te Atua auei i tuu mai i te ava i roto i teie nei ao? Aita roa’tu te ava
i hamanihia e te Atua ra. Na vai râ te ava i hamani? na te taata
tei liaapii
ïa. O vai
ia ratou i taua ohipa ra? na te Diabolo ïa. la aha ratou? la ino rôa
to ratou tino, e to ratou varua’toa.
E ohipa ino rahi te taêro-ava-e te hupehupe e te faufau atoa hoi. No reira
iffaaue mai ai te Atua e: eiaha e taêro i te ava e te mau mea atoa e taêro ai
te taata. No reira Oia i parau mai ai i roto i ta tatou tino parau e: e polie
to’na, to tei taêro i te ava ra. (Is. V, 22).
TUMU
—
1. I te puaa
ai te taata.
E AU TE AVA i'TE AHA?
iaehae. — E au te ava i te ojihi veavea e te piuaâ oviri e pohe
( Maseli'XXIII ; 31-32).
8
VEA
P0ROTETANI
2. I te tijn ooi ràhi e te mata piti ra. la hauti te tamarii i taua huru tipi ra,
eita anei ratou e motu? E ino atoa ïa te taata e inu hua i te uaina e te ava.
3. 1 te maâ taêro.
Ua rau te huru o te maa taêro. Na te lioê e faaino atu
i te tino o te taata; na te tahi e haapohe roa’tu. O te ohipa ïa ta te âva e'
—
faatupu i roto i te taata.
4. I te matau
—
TU3IU IL
—
E peu haavare rahi te reira. Oia’toa te âva.
E au te ohipa ta te âva e rave i roto i te opu i to te auahi.
e ino roa’i te tino o te taata. E ama’toa to ratou varua i
te marei.
e
5. I te auahi.
E auahi niau â ïa
te reira.
TE MA TT INO
FAATÜPU?
—
RARAHI
1. Te amahamaha e te haapa‘o ore i roto i te
TA
TE TAERO AVA E
utuafare. — E haapa'o ore te
tane, te vahiné e te tamarii atoa. E pee atu te fanau'a i te maiaâ i ta’na e‘a ihora
2. Te taiâta, te faatwi e te mau peu hupehupe. — No te taero i taoto ai
Lota i ta’na iho pue tamahine. E hau to te puaa maohi ra maitai i to te taata
taero âva. Ro. 13: 13-14.
Te moto
3.
e te taparahi taata. — No te taero âva i
taparahi ai Herocla ia
Bapetizo ra. Mat. 23: 29-30.
4. Te faatau, te veve e te eiâ. — Mas. 21. 17: Mas. 21. 21.
5. Te faaino i te feia mana e te mau ohipa a te Atua. — Na te taero âva
e faatupu i te aau teoteo e te vahavaha e te
hupehupe e te faaino i te maitai.
Q. Te mau ma‘i iiuo e te pohe roa. — No te taero ava e tupu ai te mau
ma‘i hupehupe, e e pohe ai te tino e te Varua o te taata.
loane
TTBIÜ111.
—
TE MAU RAVE’A
E
ORE AI
E
TUPU AI
TE
TAERO AVA?
1. Na roto i te hamana‘o i te mau ino rarahi ta te taero
Ua rau te huru o te ino ta te taero ava e faatupu.
ava e
faatupu. —
2. Na roto i te manafo e raa’tu i te reira.
E pohe te taata i te puaa
oviri e te auahi atoa. E au te ava i taua na taehae e piti ra. la maue ê atu te
taata i te ava e tia’i.
—
te
3. Na roto i te ara i te
marei ino.
4. Na roto i te
ava.
—
E haavare rahi to te ava, e au te reira i
faarueraa i te amuiraa taata üno. — Sal. 1. 1; Mas. 1.
10; I Kor. 15, 33.
A‘oraa tahito.
Parau rii Api
Ua taupupu rii a te tere no te hoi raa mai no to tatou tau pue hoa p
Taro Verenie ma, te mana’o hia nei e e tae mai raua na nia i te pahi Farani
1.
e
—
tapae mai i te avae Atopa, no te rave faahou i te oliipa a te Fatu i rotopu
i te
2.
mau
—
noa ra
3.
—
taeae i Tahiti.
E riro
paha ta tatou Vea i te taupupu rii i te avae i mua nei, ua ite
ia to tatou mau hoa i te tumu i ua reira’i.
la reva noa’tu
o
André Vernier, e horoa oia i ta’na atoa ra
mau
puta
i roto i te rima.o Moreau tane, a farerei atu ia’na no te mau ohipa e hinaarohia.
n\oni fauturu i fe Vea
Tapeete : M"’® lorss, 4 tara.
IMPRIMERIE EUE. F. JUVENTIN.
-
Maumuru.
RUE DU C‘ DESTREMAU - PAPEETE, TAHITI.
Fait partie de Vea Porotetani 1934