EPM_Vea Porotetani_19340506.pdf
- extracted text
-
Te 34
na
I
O
HiM 5-6.
ME-TIUNU 1934 -
te Matahiti
T
V^ËA POROTETANl
mi i
teie
mai
itou
HAAMAÜ
HIA RA, oiA HOI TE Mesia RA O lESU. — I Korinetia 3,11.
A ITA’TU e
NIÜ e TIA I TE TAATA’TOA ia HAAMAU maori RA O TEI
red.
HOO I TB MATAHITI
hiti
A.
HOÊ: HOÊ TARA
Directeur-Gérant.
VERNIER,
s84
nei
ra.
E
fare
E parau
«
tia’i
r aa
rH
) no
«
J.
lesu
i te
itou
tua-
27)
)33.
ira,
;
:a
t.
I.
e
ua
mai
aroharaa
aroharaa na te mau hoa no te mau ohipa faatupu(Basses-Pyrénées) e i teTuhaa
parau, e vai i te Oire i Orthez
i Bearu (Farani-Apatoa )
.i
jine
parau
TE
EKALESIA
E
VAI
I
TAHITI
NA
taeae i te Fatu ia
tuhaa-motu e ati noa a'e, te
E te Ekalesia here-rahi o to matou mau
—
e
vai i Tahiti
e
i te
mau
Basileia no lesu, e vai i
■Orthez, ia oe e.- ua tupu to ratou oaoa rahi i te mau parau ta to
tatou taeae, te orometua ra o Charles Vernier, i faatia maite mai
mua i to ratou aro, no te huru o to mau-papu-raa i te Parau
5e no to haapa'oraa i te Parau-mau.
« Te faaha'ehaa nei ratou ia raton iho, no to ratou iho haafaalte atu uei te mau hoa tumu no te
■:
v-lpao-ore-raa ! Teio râ, i mûri a‘e i to ratou feriiri faahouraa i te
Sohipa e tupu ai te Basileia no lesu, ia au i tei ravehia e to ratou
^mau taeae i Tahiti, te tapu nei ratou, i mua ia outoii e i mua
::;;|hoi i te aro 0 te Atua, e no te aroha no lesu, to tatou Fatu, e;
:j|e pûpû ratou ia ratou iho — ma te hoê itoito api — i te ohipa
’fo te faaroo 0 tei hau ê, maori râ ; te faatupu i te Evanelia, na
■ÿroto i teie nei ao.
Te hapono atu nei ratou — ei parau aroharaa i le Ekalesia
g: Tahiti, i te parau fafau tei î i te aroha, no to tatou Fatu — 0
ÿ
ara,
1IT1.
«
4)5 ta ratou hoi e haapao nei, eiaha mai te hoê parau fafau ana'e,
teie râ mai te hoê parau ora e tupu noa nei i te tau hopea nei —
'I maori ra : Inaha ! tei pihai atoa iho vau ia oulou i teie nei, e lae
'I noa’tu i te hopea 0 teie nei ao. (Mat. XXVIlI-20) ».
2
1.O
2.3O.O
V E A
P O R Ü T E T A N I
/\‘oraa Bibilia
Ohipa II. 1
Te hoê snau fapa'o î nia î te Mal^ana penefekoss-
te oro'a oaoa rahi ia, no te oho matamua.
O te hoê ïa no na oro‘a rarahi Àti ïnda.
1. Te Oro'a matamua ra, o te oro'a PASA ïa, ei haamana'o raa ia
Iseraela i Aiphiti e to raton faaoraraa hia e lehova ra.
2. Te PITI o te oro'a ra. o te oro'a PATIARAA TIAHAPA ïa ei
haamana'o raa ia Iseraela i te medebara, e to raton aratai raa hia
e
lehova i roco i na,matahiti e 40 ra.
3. Te TOR.U o te oro'a ra, o te oro'a PENETEKOSE ïa ei haamana’oraa i to lehovahoro'a raa ia raton i te fenua hotu rahi rao Kanaa-
ei tufaa na raton e ta raton man Tamarii e a mûri noa’tu.
No reira, ia tae atn i taua oro'a Penetekose ra te
pntuputu mai ra
te man Tarnarii a' Iseraela i lerusalema ei haamaitai ia
na,
pnpu
lehova, e ei
i mua i t >’na aro i te man oho matamua te auhune no roto mai
i te m^Hî faaspu atoa ra.
I reira Iseraela i haamaitai atn ai i tona Atua ma te oaoa i te man
matahiti atoa ra.
9el0 ).
( Ir. tantum. Salamo GUI, ir. 2. — Maseli III,
E homa, e ao to te man Ekalesia, e ao to te amuiraa faaroo tei faa-
tnra ia lehova i te man oho matamua
no
ta raton man tao'a.
O tapr.'o matamua ïa i nia i te mahana Penetekose.
te pure amui ia a te mau pipi.
Te tamau maite ra raton paatoa i te pure e te aniraa ma te aau hoê
i te vah.i hcê.
( Ohipa II, ir. 1 ).
E homa, eaha ta raton pure eaha ta raton aniraa i te Atua i roto i
taua mau mahana ra, e tae noa’tu i te
poipoi mah.ana Penetekose ra.
Teie ta raton pure maori rà ia horo'a hia mai ia raton te Varna maitai ta lesu i paran mai ia raton ra. ( Ohipa I, 5 ).
O te piti ïa no te Tapa'o no nia i te Mahana Penetekose.
te mairiraa ia te Varua Maitai i nia i te mau pipi.
1. Inaha na farara mai te hoê mata'i rahi.
2. Ua fâ mai te arero maa mai te ahi te hnru.
3. Ua faaî hia raton i te Varua Maitai.
4. Ua paran ihora raton i te paran ê ê.
5. Pla laaite raton i te Ati luda e, na lesu i ninii mai i nia ia raton
i te Varua Maitai, o lesu tei faasatauro hia e raton ra.
VEA
POBOTETANI
3
Na te Atua râ i faatia faahou mai ia’na i nia i te ra‘i, ei Mesia
«
ei Arii
no
e
Iseraela.
6. Ua a‘o puai o Petero mâ ia ratou, ia tatarahapa i te hara rahi ta
ratou i rave ra.
7. E 3.000 Ati luda tei tatarahapa i reira ra
tei bapetizohia e tei
amui hia i te mau Aposetolo. O te fanau raa ïa o te Ekalesia, na roto
i te
mana o
te
Varua Maitai.
O te oho matamua ïa tei noaa mai ia lesu no roto mai ia Iseraela
i te Mahana Penetekose ra.
O te toru ïa no te tapa'o i nia i te mahana Penetekose ra.
PARaU FAAOTIRAA.
-
loane XIV, 18, 19, e 26.
TUAROI PARAU API.
-
Salamo CXIX, 105.
Te hoê mau Tapa'o i nia i te Parau na te Atua.
P
E
rata
Farani
no
mai
Toulon, Farani apatoa, 25 no Fepuare 1934.
Wa te
la
ora tatou
mau
hoa tai‘o
i te aroha o te Atua o tei faatae ia tatou i te matahiti apî nei.
Ua tupu to‘u hinaaro i te papai
ore
Vea, i Tahiti mâ
ia motu te taura o te aroha
rii. ia outou i te maa episetole nei, ia
mau.
E
mat^ na râ vau i te faaite i to matou oto i te mau parau rii apî, tei
tupu haere i Tahiti i teie mau ava'e: e rave rahi te mau ati i mairi i tera
mataeinaa e i tera mataeinaa. Ua tairihia te mataeinaa no Papeari, ma te
puai, e mea riaria rahi te ohipa a te fi va aau i reira, e e riro teie ma‘i i
te parare i
te vetahi atu â mau vahi, ia ore te taata
ia hi‘opo‘a maite i te
inu hia nei. Te aroha’tu nei matou i te fetii faaroo tei pohe
roa i reira, e te fetii e ora nei. Oia’toa te utuafare Arii: inaha! ua tii atoa
hia mai Ariiaue Pômare e te pohe, e ua tanuhia i Ahupaoa, i te tanuraa
0 te mau Arii, mai te pô mai! E oro'a hunaraa hanahana rahi tei haapa'ohia
i reira: ua au roa ïa! no te mea, eita e moe i te nunaa Tahiti e: na te
utuafare o te Arii Pômare i amo i te Evanelia, mai te matamua roa mai,
e ua tia reira’toa o Ariiaue, te vahi tei maraa ia’na.
pape maohi e
faaroo atoa matou i te mau parau oaoa
te paturaa o te Hiero apî, i Papenoo, i
raro a‘e i te faatereraa pâari no Teriieroo Tavana, e no Teihoarii, orom.
A rohi! E Zerubabela e! A rohi, e losua e! Inaha, na mata e hitu o lehova.
A taa’i te mau parau
aroha,
oia hoi: te tere nehenehe
raa
ua
no
Vh;A
‘i
F U KO T ET A INI
(Zek. 3. 9.) Tera’toa o Helmata,
fTahaa). Lia ore atura te vai otareraa >
no taua paroita metua tuiroo rahi, o tei faaamuhia e Tirini i mutaa ê, e
v
O tei ueue faahouhia, i mûri a‘e, e Pere, e Pitoma, e e Tehapai atoa lioi
a
Tei Bora-Bora atoa teparau maitai: tetere hau nei te harnaniraa no “Siloama”
ti
te hiero no Vaitape. Tei te reo ta Mehao i papai mai ia‘u i te ava‘e i
n
mairi a'enei: « E mea maitai roa o Tihoni e to’na mau rima, e ta’na ohipa!
S
Ahiri e mea rava‘i maitai te moni, etomo mau teie fare i te ava'e Me 1934.
E
Area râ, e otiraa fare teie, i ta Tihoni e hamani nei ». E tapa‘o ana‘e, teie
o
mau ohipa maitatai e, aita te Varua o te Atua e faaea nei i te ohipa i to
n
tei nia ïai te mau pain no Ebene-Ezera.
liaamauhia ei orometua i Vaitoare
ua
tatou
mau fenua, na roto i te paruparu e te rave'a ore e to’na pupu taata!
reira, e hoa ino ma, e te mau paroita; Eiaha e aueue, a haere i mua,
ma taua na maa puai iti na outou, e na te Atua te vahi rahi e rave. E
teie nei, e taniata vau i te faatiatia ia outou i te huru o to matou faaearaa
i Farani nei, i teie matahiti apî.
r
No
g
faaroo outou i te parau oto no te pohe raa o te metua
t
E riro e, ua
tane
no
g
r
Verenie vahiné, te oromeiua ra, o Frédéric Christol, i Paris i te 14
Titema. Ua mâtau te mau paroita farani ia’na, e ua here roa. E taata
a
oia
mau
te
na
Atua,
e
te afaro e te paieti rahi. E 83 o na
matahiti, a
râ, e revaraa hana’.iana rahi. I te fatataraa o te taime
hopea, ua tutonu oia i to’na mata i nia i ta’na mau tamarii e i to’na hoa
here, ma te afa'i i to’na atau i nia, i te faaiteraa i te e‘a o te ra‘i. Mai te
mea ra e, te parau
ra oia ia matou (aita râ e reo): « Ua vetea te ra‘i,
reva’i i
te ao. Area
te ite nei
Eiaha
oroa
o
Eita
M. Couve
vau
e
raua
faatia
o
^
p
^
farerei faahou ai!
ahuru e ua
^
râ tei a'o i te parau. Tei reira
’
ia lesu o tei tii mai ia‘u! Ei te ra‘i tatou e
au
oto mai ia‘u! » E
e
hunaraa taata roa, i Paris. Ua
ahuru te mau orometua tei tae mai, e toru
hoi
p
Allegret, na faatere no te Taiete Metua.
i te mau ati
no
to
tatou Hau Metua, i teie mau tau
hopea nei, e te poheraa aroha mau no te Arii no
Beletita, te Arii-faehau
*
râ vau ia outou i ta‘u mau tere farereiraa i tel
^
mau paroita farani,
i te pae i apatoa, ma te vauvau i to ratou aro, i te
mau ohipa evanelia e tupu nei i Tahiti.
I
1 te pae hopea no Atopa, ua tauturu vau i te hoê tauru'a rahi faatupuraa;
parau tei tupu i Orléans (oire rahi). E rave rahi te mau orometua Taiete
'
tei titau atoa hia i reira, no te haamataitairaa e no te faatiatiaraa i te mau
peu e rave rahi, na te mau fenua etene mai; e ua a'o atoa hoi matou i
te parau. E hia amu rahi to te taata i te mau parau no Tahiti; Eita e fiU|
'.
i Le hiopoa ite mau ohipa rii vitiviti a te mau tamarii tahiti: te mau pûpû,
te hei-pûpû, te mau poreho, te to‘a, te pârau, te opaa, te pareu, te mau ' p
ahu more, te taa ma‘o etc. Oia’toa te Bibilia tahiti; te mau buka papai na\
L,)
te tamarii o ta tatou mau Flaapiiraa Vienot i Papeete. Ua ahuru paha tej^
^
tauasini o te taata tei tae mai i taua taupiti taa ê roa.
tuiroo
o
Albert I. E parau
VEA
ta‘u
o
ireran >
farereiraa ïa i te hoê
ê, e
vetahi
hoi.
aore ra
)ama’’ ■'
tuputuraa,
3
.
va‘e i
putuputuraa taa ê ta‘u i faatere i reira. Te tahi pute mau tamarii ana'e ïa; te tahi na te uî apî ïa; te tahi,
te 8 o te mau
na
te tahi atu â, na te paroita taa’toa. Te hoê mau pureraa
te feia paari;
na
5
ohipa, i Novema-Titema, e i Tenuare-Fepuare, o te
rnau paroita e rave rahi: Ua iti te 40. I roto i te
mau Ekalesia, ua faaea roa vau e toru mahana; e iti te 6, te 7, e
Te rahi râ
•naîa,
POROTETANI
tausani taata
e te
anaanatae rahi.
thipa!
Sabati
1934.
ratou, ia faaroo ratou i te itoito o to outou faaroo, te
ohipa o te mau tuahine perelina o tei tamahanahana i te mau utuafare ati,
ma te tamata i te urne i
te aau o te feia taiva ia lesu: e faahiahia rahi
hau te 800, e aore ra te
E anaanatae
teie
,
e
i to
mau
taata !
ratou i te itoito o te mau
mua,
e
E
/e.
Heremona, te aua pipi api tei faatiahia i nia iti a‘e ia Papeete,
itoito o te mau Paroita. 'E rahi atoa to ratou oaoa, ia mataitai
i te mau hohoa rarahi o tei turamahia i mua i to ratou aro, ia puta
parau no
learaa
na
roto i te
ratou
uetua
le
te H
aau
e
hoa
lai tC;
ra‘i,
ai!
e
ua
vau
e
huna nei ia ratou i te
mau
vahi rii faatupu-oto no le hoê
paroita, e no te tahi pae: oia hoi, te paieti-rapae, te faaroo vaha noa,
te aratai-parau, te paruparu e te huru taoto o te hoê mau taeae e no te
hoê mau tuahine. Oia’toa te amàhamaharaa o te hoê mau paroita o tei haa-
a
(U
mata’toa hoi.
mau
taime
i
te
Aita râ
taata
iti,
paroita Tahiti, i te tautururaa i te mau aufauraa
tupu ai te Evanelia i Tahiti ma e i teie nei ao. E mauruuru roa ratou i le
paruparu
i to ratou hororaa i mua, etc.
E homa, e to te mau paroita e !
o te
faaroo. E tao’a
ora
Eiaha e haainâtau i te reira huru hupehupe
te Evanelia ;
e mea ora te
Parau a te Mua, e te
puraa
puai rahi i te huriraa i te mau patu a Satani i raro. Eiaha e vare i ta’na
mau ravea, e pohe ai te lamepa.
Eiaha e tuu i ta te Diapolo vahi iti noa a‘e ia ô mai. la pohe râ te
ino i te maitai, e tia'i.
Ore noa’tu râ te mau vahi rii peapea e te haamâ ta‘u i faaite i te feia
faaroo nei, ua rahi to ratou oaoa.
No reira te hoê Ekalesia rahi, te Ekalesia i Orthez i putuputu ai e i
tai‘0 ai i mua i lo‘u aro i te hoê parau aroharaa nehenehe roa no oe,
ie te Ekalesia Tahiti, o ta‘u i iriti ei reo Tahiti, e o ta‘u e hapono alu nei
Faiete
ia
reira
tau
U
aehau
a
i tel
),
i te
oe.
Teie taua parau ra:
i maii
A hi‘o i te api
itou i
e
pûpû,
E nahea tatou i teie parau poroi
maii:'
aai
matamua.
fiu
■te
mauruuru e te
taa ê roa? Teie, e faarii tatou i te reira ma
tatou i to tatou mau haerea ;
haamaitai. Teie râ, e faaapi
naj i'Ifei faaroo ora e te haavare-ore! Ei aau aroha mau! Eiaha e faahereliere i
iha te!
■i
pte ino, e te haral Haapao i te parau mau, e te parau lia, e te Hau. Ei aau
Maui mau hia e te varua, maitai.
fs
6
V E A
Ei reira to tatou
ai ia
outou te
reo
P 0 R 0 T ET A N I
maramarama
e anaana’i e e
loane i papai
ta
poroi na te hoê paroita farani ia oe
hotuai; ei reira’toa e tanc
ia Gaio, e
o
tei riro atoa ei parau,
—
E tau here e, te hinaaro nei au ia maitai oe i te
«
ora
to tino mai to
mau
laeae ra, o tei
varua e
ora na.
E
oaoa
faaite mai i te parau
mau
mea’toa ra, e ia
rahi to‘u i te haerea mai
mau
ia
oe na,
o
te '
mai ta oe â hoi e
haapao i te parau mau na. Aita’tu o‘u oaoa rahi maori râ ia ite au, e te
haapao ra tau mau tamarii i te parau mau. »
laorana tatou i te Atua.
Na to outou hoa here, na
Verenie.
Tomoraa fare pure ( i Faaaha )
Ua tupu te hoê oroa rahi tomoraa fare
pure i Faaaha ite Mataeinaa
Ua
ra
o
tamula
Vaitoare.
hia teie
rave
ohipam to Faaaha mai
paari rahi ra
na
te itoito rahi; na te
Tuoro i hamani i teie nei fare o‘na tei
harnani atoa i te fare orometna
tei tomohia a‘e nei
i te ava'e
Noema 193.S.
E
ua
oia i teie
ohipa mai te itoito rahi i roto i na area
fare e 2 nei, le fare Orometna e te fare pureraa
Faaaha; na te Diakono ra, na Tinomana i fatere i taua ohipà
rave
fatata roa, no
no
na
mai le tauturuhia
ra
e
ta’na
Ekaiesia,
e te
feia taurearea.
I te 3 .no Eperera 1934
E
na
i tomohia’i taua fare pure raa o Ziana.
ohipa tura rahi e to hanahana tei faatupuhia i taua maha-
ra.
Ua tae mai le Perete
tua
te pure
ra o Jean Charpier. Na Heimata oromehaamataraa e le tai'oraa atoa. Na Jean Charpier te
haamauraa i te Bibilia e te a'oraa atoa. Ua tae atoa te orometna
vahiné
haapii tamarii na te Taiete metua o
rahi te mau manihini, ua hanore e
tiahapa. Ua
to’na mauruuru i taua ohipa ra.
Debrie. E mea
faaite te Perete i
Ei mûri a‘e i teie mau
no
te tauturu i
E ia
pô.
e
Ohipa, ua faatupuhia te hoê aufauraa
te fare pure no
Vailape, Bora-Bora.
tuaroiraa ïa. Na Tauhere D. no Patio
e o Tuaana D.
Tinomoe taea no Vaitoare e le Orometna no
Vaitoare, te tuaroi faaotihia i te hora 12 i te pô.
no
Vaitoare
e
o
Heimala, oromelua.
VE A
POROTETANI
7
_
tanc
:
Tuatapaparaa parau tahito
parau,
e
ia
To fe Evanslîa faeraa l Mafuifa. ( E rata na Similoni. )
O
te ’
(A hi‘o i te Vea i mairi a'enei).
,
hoi e
te
e
,
Tiunu.
4 no
Ua faatere atura matou,
rui hoê, ua tipae
llaivame, e t>a Tapati matou i reira, e ua îaaôhia te taata
e 74 i roto i te Etaretia, e ua
apoo matou i te mau parau no te
mau orornetua tahito, e no le mau orometua
api ta matou i ula
i reira (o Patii te i‘oa). — Ua faaorehia te haapiiraa a te mau
orometua tahito i Raivavae, ia hoi mai ralou i Tahiti; aila râ i
—
e e
rnntûu i
ô i nia i to matou
pahi, no te rahiraa o to raton tao‘a i oro ai. —
o Patii ei Orojnetuu no to Raivavae atoa ra.
Te vai maiiai nei tei reira femia i te haapaoraa i te Parau a te
Ua
^ala-
haaparahihia
Atua.
'17 no
a
te
--
Ua tere atura matou i Ikipa.
3apati i reira. Ua faataahia
tei
1
Tiunu.
E piti o matou
le taata i hinaaro i te oro'a bapeti-
va‘e
zoraa; c ie feia i hinaaro i te oro'a amuraa majore e Le inuraa
i te uaiii i, e te mau orometua hou maton i tae afu ai. Ua
irea
paraii maite’au i le feia no te oro'a bapetizo 140, e ua bapetizohia e au. it ua haapii vau i te feia no te oro'a i te
Euphari
para-
îpaa
TIO,
faatupnhia le Ekalesia i Rapa : I iO taeae i faaetaretia
Rapa. E fenua itoito rahi Rapa i te haapiiraa, e f te mau
b'aapa'oraa i te Parau a te Atua. E ua faaoreiiia îe toro'a ot‘0metua o ,te lahi pnean i reira: toNenera, to Mahana, e to Pano
hoi. Toopiti atura orometua i Rapa : o Hotu raua o Hape. E maha
Dire i muiaa ihora, e teienei e 2 ïa oire, tei Mootuai e tei Ahiirei.
‘|Ja puhe a'enei o Ncme vahiné, e ua taolo faahon o Nene i te
liûê vahiné no Piapa, e ua polie hoi o Nene i le ma‘i; ua huru
paruparu hoi oia. No ta ralou mau vahiné i ore i hoi mai taua
mau orometua tahito ra, na nia mai i to matou
pahi.
Ua apoo matou i te haapa'oraa o to Han i nia i te fenna. Aita
a
ratou haavaraa. la hape te taata, ua Laamu noa i te taiira, e
lipa
ma.
ha-
aie-
te
'
tua
aea
,e
i
ihaoro iti a‘e, ua
raa
na
D.
no
e ua
hia i
.
ore
atoa
ta
ta tara
noa
te vahiné
Aila te tane i ravei
le
hia, ua
rave
maa
ore
noaraa
atura râ taua peu ra, e
i te
maa
e
oia’na'e
ra.
i mutaa ihora. E rave rahi te parau
rii ta matou i faaau i
Hapa e reva mai ai.
Ua faatere atura matou i Manareva: 13 mahana i tae ai i reira.
Aiia rà mataii i ô i reira, no te matai rahi i ore ai, e no to
matou
ile-ore-raa I te tapaeraa mau. E 4 o matou mahana i te
VEA
8
POROTETANJ
tamata noa raa, e aita roa i ô, i te mata‘i rahi,
Tê
oi parari to matou
pahi i reira.
2/ no Tiurai. Faatere atura matou i Fatu-lva:
14 rnahana i
tae ata ai matou i Fatu-lva, (Magadalena te i‘oa papaa). Tipae
matou i reira, e ua haere mai te Arii o taua fenua ra i nia i to
matou pahi, e ua ani mai i te orometua e haapii
raton te
ia
i
Te hui raatira'toa i te parauraa mai ia‘u, e ua
faatia’tura vau; ua mana'o vau: na te Atua i marû mai ai, e e
hinaaro mai ai ratou i te orometua. Ua parahi noa ratou mai te
hau, e aita â i tupu te tamai a 2 a'enei matahiti. Ua apoo matou,
e taa atura te parau, ua pure au, e ua pûpû i e toopiti orometua:
O Faatea raua Tauvini ('no Paofai rauaj e ua haaparahi au ia
raua e te tahi taata matinita, e tauturu ia raua, i to ratou parahiraa i Fatu-lva. I te mahana i ite ai matou i taua fenua ra, e
aueueraa fenua tei itea ia ratou, e ua hia haere noa te taata ;
poipoi a‘era, ua tipae matou.
( Te vai atura.)
B, A, BA.
d
—
T
pcirau rii ^pi
1. Ua reva’enei to tatou hoa haapii tamarii o Mlle
AF
BEGUIN, i te 25 no Epe-
i mairi aeiiei na nia i te pahi ra o VILLE DE VERDUN.
Te hoi nei oia i to’na ra aia i Helevetia no te faafaaea rii i mûri ae i na
matoliiti e 7 i to’na haapii raa i te tamarii i Papeete nei. Te aroha’tu nei
matou ia’na.
2. Ua papai mai o TARO (Ch VERNIER), e ua titauhiamai oia e haere
rera
i GENEVA, te oire pu i HELEVETIA, no te aparau i te nia i te mau tuhaa
ohipa i TAHITI ma nei e ua tae atoa oia i ITALIA no taua tere ra e inaha
ua oaoa i te farerei raâ i te hoê hoa here oia hoi o Mlle SEELTA, to tatou
tamahine haapii tamarii.
3. Ua faatupuhia te hoêarearea haamanaoraa i te taata farani v&oJAGQARD,
no te hanere raa o te matahiti. Na taua taata nei i itea hia te machine no
te hamani i te ahu nira. Mai ta te taata maohi i te mau anotau tahito, ua na
reira noa’toa to te mau fenua popaa i te hamani raa i te ahu, maori ra, mai
te hamani raa tapa e aua’a teie nei taata, inaha ua nehenehe ta te taata i te
hamani i te ahu i te hoêravea oioi roa, e no reira ra hoi, ua topa roa te hoo o te
ahu i raro i taua ravea ra. I te matamua ra te hoo hia ra te mau ahu maitatai
e 700 e aore ra e 800 toata i te metera hoê.
4. Ua faaroo aenei tatou e i mûri ae i te mau peapea rarahi i tupu i Farani
i te avae Febuare i mairi aenei, ua titau hia te taata ra o DOUMEROUE,
Peretiteni tahito no Farani, ia hoi mai e rave i te faatere raa hau i roto.i
to’na rima. Noa’tu ai to’na ruhiruhi a, e ua nehenehe noa hoi ia’na ia patoi
i taua ani raa ua faatia oia i teie ani raa, no to’na here i to’na aia. Teie te
hoê ohipa i tupu i to’na tae raa e farerei i te Peresideni api ia 714*'. LEBRUN
teie ta Mr. LEBRUN i parau atu ia’na: Mauruuru, mauruuru roa ia oe, te
faaera nei oe ia Farani.’ E inaha, ua ite roa te hoê mau mata i te roi mata,
i te hee raa i nia i te mat’a o to tatou Peresideni o Tlfr. LEBRUN.
E Porotetani teie nei taata o Mr. DOUMEROE.
n\oni faufuru
fe Vea
Tapeete: Teonuitopâ V. 1 lara.
IMPRIMERIE EUE. F. JUVENTIN. —
RUE DU C* DESTREMAU
Mauruuru.
PAPEETE, TAHITI,
o
i
ra
Ir
a
Ti
e
A
i
i;
ir
r.(
rà
te
ri
te
te
Fait partie de Vea Porotetani 1934