EPM_Vea Porotetani_19340506.pdf
- Texte
-
Te 34
na
I
O
ME-TIUNU 1934
te Matahiti
HiM 5-6.
-
T
V^ËA POROTETANl
mi i
teie
mai
itou
A ITA’TU e
NIÜ e TIA I TE
HIA RA,
red.
TAATA’TOA ia HAAMAU maori RA O TEI HAAMAÜ
oiA HOI TE
Mesia RA O lESU.
HOO I TB MATAHITI
hiti
A.
—
I Korinetia 3,11.
HOÊ: HOÊ TARA
Directeur-Gérant.
VERNIER,
s84
nei
ra.
E
fare
E parau
«
tia’i
r aa
rH
) no
«
J.
lesu
i te
itou
tua-
27)
)33.
ira,
;
:a
t.
I.
e
ua
mai
aroharaa
aroharaa na te mau hoa no te mau ohipa
Orthez (Basses-Pyrénées) e i
parau, e vai i te Oire i
i Bearu (Farani-Apatoa
.i
jine
parau
TE
faatuputeTuhaa
)
EKALESIA
E
VAI
I
TAHITI
NA
taeae i te Fatu ia
tuhaa-motu e ati noa a'e, te
E te Ekalesia here-rahi o to matou mau
—
e
vai i Tahiti
e
i te
mau
lesu, e vai i
■Orthez, ia oe e.- ua tupu to ratou oaoa rahi i te mau parau ta to
tatou taeae, te orometua ra o Charles Vernier, i faatia maite mai
mua i to ratou aro, no te huru o to mau-papu-raa i te Parau
5e no to haapa'oraa i te Parau-mau.
« Te faaha'ehaa nei ratou ia raton iho, no to ratou iho haafaalte atu uei te mau hoa tumu no te
Basileia
no
■:
v-lpao-ore-raa ! Teio râ, i mûri a‘e i to ratou feriiri faahouraa i te
Sohipa e tupu ai te Basileia no lesu, ia au i tei ravehia e to ratou
^mau taeae i Tahiti, te tapu nei ratou, i mua ia outoii e i mua
::;;|hoi i te aro 0 te Atua, e no te aroha no lesu, to tatou Fatu, e;
:j|e pûpû ratou ia ratou iho — ma te hoê itoito api — i te ohipa
’fo te faaroo 0 tei hau ê, maori râ ; te faatupu i te Evanelia, na
■ÿroto i teie nei
ao.
— ei parau aroharaa i le Ekalesia
i te aroha, no to tatou Fatu — 0
4)5 ta ratou hoi e haapao nei, eiaha mai te hoê parau fafau ana'e,
teie râ mai te hoê parau ora e tupu noa nei i te tau hopea nei —
ÿ
Te hapono atu nei ratou
g: Tahiti, i te parau fafau tei î
ara,
«
ra : Inaha ! tei pihai atoa iho vau ia oulou i teie nei, e lae
'I noa’tu i te hopea 0 teie nei ao. (Mat. XXVIlI-20) ».
'I maori
1IT1.
2
1.O
2.3O.O
V E A
P O R Ü T E T A N I
/\‘oraa Bibilia
Ohipa II. 1
Te hoê
snau
te oro'a
O te hoê ïa
fapa'o î nia î te Mal^ana penefekoss-
oaoa
no na
rahi ia,
no
te oho matamua.
oro‘a rarahi Àti ïnda.
1. Te Oro'a matamua ra, o te oro'a PASA ïa, ei haamana'o raa ia
Iseraela i Aiphiti e to raton faaoraraa hia e lehova ra.
2. Te PITI o te oro'a ra. o te oro'a PATIARAA TIAHAPA ïa ei
haamana'o raa ia Iseraela i te medebara, e to raton aratai raa hia
e lehova i roco i na,matahiti e 40 ra.
3. Te TOR.U o te oro'a ra, o te oro'a PENETEKOSE ïa ei haamana’oraa i to lehovahoro'a raa ia raton i te fenua hotu rahi rao Kanaana, ei tufaa na raton e ta raton man Tamarii e a mûri noa’tu.
No reira, ia tae atn i taua oro'a Penetekose ra te
pntuputu mai
ra
Tarnarii a' Iseraela i lerusalema ei haamaitai ia
lehova, e ei
pnpu i mua i t >’na aro i te man oho matamua te auhune no roto mai
i te m^Hî faaspu atoa ra.
te
man
I reira Iseraela i haamaitai atn ai i tona Atua
matahiti atoa
9el0 ).
ra.
ma
te
( Ir. tantum. Salamo GUI, ir. 2.
oaoa
—
i te
man
Maseli III,
E homa, e ao to te man Ekalesia, e ao to te amuiraa faaroo tei faatnra ia lehova i te man oho matamua no ta raton man tao'a.
O
tapr.'o matamua ïa i nia i
te pure
amui ia
Te tamau maite
a
te
te mahana Penetekose.
mau
pipi.
raton paatoa
i te pure e te aniraa ma te aau hoê
( Ohipa II, ir. 1 ).
E homa, eaha ta raton pure eaha ta raton aniraa i te Atua i roto i
taua mau mahana ra, e tae noa’tu i te poipoi mah.ana Penetekose
ra.
Teie ta raton pure maori rà ia horo'a hia mai ia raton te Varna maitai ta lesu i paran mai ia raton ra. ( Ohipa I, 5 ).
O te piti ïa no te Tapa'o no nia i te Mahana Penetekose.
ra
i te vah.i hcê.
te mairiraa ia te Varua Maitai i nia i te
mau
pipi.
farara mai te hoê mata'i rahi.
2. Ua fâ mai te arero maa mai te ahi te hnru.
3. Ua faaî hia raton i te Varua Maitai.
1. Inaha
na
4. Ua paran ihora raton i te paran ê ê.
5. Pla laaite raton i te Ati luda e, na lesu i ninii mai i nia ia raton
i te Varua Maitai, o lesu tei faasatauro hia e raton ra.
VEA
«
POBOTETANI
3
Na te Atua râ i faatia faahou mai ia’na i nia i te ra‘i, ei Mesia
no Iseraela.
e
ei Arii
6. Ua a‘o puai o Petero mâ ia ratou, ia
ratou i
tatarahapa i te hara rahi ta
rave ra.
7. E 3.000 Ati luda tei
amui hia i te
mau
i te
te
mana o
tatarahapa i reira ra tei bapetizohia e tei
Aposetolo. O te fanau raa ïa o te Ekalesia, na roto
Varua Maitai.
O te oho matamua ïa tei noaa mai ia lesu
i te Mahana Penetekose ra.
O te toru ïa
no
roto mai ia Iseraela
tapa'o i nia i te mahana Penetekose
te
PARaU FAAOTIRAA.
-
TUAROI PARAU API.
Te hoê
no
mau
-
ra.
loane XIV, 18, 19, e 26.
Salamo CXIX, 105.
Tapa'o i nia i te Parau
na
te Atua.
P
E
rata
no
Farani
mai
Toulon, Farani apatoa, 25 no Fepuare 1934.
Wa te
la
ora
hoa tai‘o
mau
tatou i te aroha
o
te Atua o tei
ia motu te taura
o
faatae ia tatou i te matahiti
apî nei.
papai rii. ia outou i te maa episetole nei, ia
Ua tupu to‘u hinaaro i te
ore
Vea, i Tahiti mâ
te aroha
mau.
E
mat^ na râ vau i te faaite i to matou oto i te mau parau rii apî, tei
tupu haere i Tahiti i teie mau ava'e: e rave rahi te mau ati i mairi i tera
mataeinaa e i tera mataeinaa. Ua tairihia te mataeinaa no Papeari, ma te
puai,
riaria rahi te ohipa a te fi va aau i reira, e e riro teie ma‘i i
i te vetahi atu â mau vahi, ia ore te taata ia hi‘opo‘a maite i te
e mea
te parare
i te fetii faaroo tei pohe
Arii: inaha! ua tii atoa
hia mai Ariiaue Pômare e te pohe, e ua tanuhia i Ahupaoa, i te tanuraa
0 te mau Arii, mai te pô mai! E oro'a hunaraa hanahana rahi tei haapa'ohia
i reira: ua au roa ïa! no te mea, eita e moe i te nunaa Tahiti e: na te
maohi e inu hia nei. Te aroha’tu nei matou
i reira, e te fetii e ora nei. Oia’toa te utuafare
pape
roa
utuafare
e ua
o
te Arii
tia reira’toa
A taa’i te
mau
Pômare i
o
a‘e
i te
Evanelia, mai te matamua roa mai,
Ariiaue, te vahi tei maraa ia’na.
parau
faaroo atoa matou i te mau parau oaoa
te paturaa o te Hiero apî, i Papenoo, i
pâari no Teriieroo Tavana, e no Teihoarii, orom.
e! A rohi, e losua e! Inaha, na mata e hitu o lehova.
aroha,
oia hoi: te tere nehenehe
raro
amo
i te faatereraa
A rohi! E Zerubabela
raa
ua
no
F U KO T ET A INI
Vh;A
‘i
tei nia ïai te
mau
pain no Ebene-Ezera. (Zek. 3. 9.) Tera’toa o
Helmata,
fTahaa). Lia ore atura te vai otareraa >
no taua paroita metua tuiroo rahi, o tei faaamuhia e Tirini i mutaa ê, e
v
O tei ueue faahouhia, i mûri a‘e, e Pere, e Pitoma, e e Tehapai atoa lioi
a
Tei Bora-Bora atoa teparau maitai: tetere hau nei te harnaniraa no “Siloama”
ti
te hiero no Vaitape. Tei te reo ta Mehao i papai mai ia‘u i te ava‘e i
n
mairi a'enei: « E mea maitai roa o Tihoni e to’na mau rima, e ta’na ohipa!
S
Ahiri e mea rava‘i maitai te moni, etomo mau teie fare i te ava'e Me 1934.
E
Area râ, e otiraa fare teie, i ta Tihoni e hamani nei ». E tapa‘o ana‘e, teie
o
mau ohipa maitatai e, aita te Varua o te Atua e faaea nei i te ohipa i to
n
liaamauhia ei orometua i Vaitoare
ua
tatou
mau fenua, na roto i te paruparu e te rave'a ore e to’na pupu taata!
reira, e hoa ino ma, e te mau paroita; Eiaha e aueue, a haere i mua,
ma taua na maa puai iti na outou, e na te Atua te vahi rahi e rave. E
teie nei, e taniata vau i te faatiatia ia outou i te huru o to matou faaearaa
i Farani nei, i teie matahiti apî.
r
No
g
faaroo outou i te parau oto no te pohe raa o te metua
t
E riro e, ua
tane
no
Verenie vahiné, te oromeiua ra, o Frédéric Christol, i Paris i
Titema. Ua mâtau te mau paroita farani ia’na, e ua here roa. E
a
oia
mau
te
na
Atua,
e
te afaro
e
p
g
r
te 14
taata
te paieti rahi. E 83 o na matahiti, a
^
hana’.iana rahi. I te fatataraa o te taime
hopea, ua tutonu oia i to’na mata i nia i ta’na mau tamarii e i to’na hoa
here, ma te afa'i i to’na atau i nia, i te faaiteraa i te e‘a o te ra‘i. Mai te
mea ra e, te parau
ra oia ia matou (aita râ e reo): « Ua vetea te ra‘i,
te ite nei au ia lesu o tei tii mai ia‘u! Ei te ra‘i tatou e farerei faahou ai!
Eiaha e oto mai ia‘u! » E oroa hunaraa taata roa, i Paris. Ua ahuru e ua
p
râ tei a'o i te parau. Tei reira
’
reva’i i
te ao. Area
ahuru te
hoi
o
Eita
mau
e
e revaraa
orometua tei tae mai, e toru
M. Couve
vau
râ,
raua
faatia
o
i te
Allegret,
mau
ati
na
no
faatere
to
no
^
^
te Taiete Metua.
tatou Hau Metua, i teie mau tau
hopea nei, e te poheraa aroha mau no te Arii no
Beletita, te Arii-faehau
*
ia outou i ta‘u mau tere farereiraa i tel
^
mau paroita farani,
i te pae i apatoa, ma te vauvau i to ratou aro, i te
mau ohipa evanelia e tupu nei i Tahiti.
I
1 te pae hopea no Atopa, ua tauturu vau i te hoê tauru'a rahi faatupuraa;
parau tei tupu i Orléans (oire rahi). E rave rahi te mau orometua Taiete
'
tei titau atoa hia i reira, no te haamataitairaa e no te faatiatiaraa i te mau
peu e rave rahi, na te mau fenua etene mai; e ua a'o atoa hoi matou i
te parau. E hia amu rahi to te taata i te mau parau no Tahiti; Eita e fiU|
'.
i Le hiopoa ite mau ohipa rii vitiviti a te mau tamarii tahiti: te mau pûpû,
te hei-pûpû, te mau poreho, te to‘a, te pârau, te opaa, te pareu, te mau ' p
ahu more, te taa ma‘o etc. Oia’toa te Bibilia tahiti; te mau buka papai na\
L,)
te tamarii o ta tatou mau Flaapiiraa Vienot i Papeete. Ua ahuru paha tej^
^
tauasini o te taata tei tae mai i taua taupiti taa ê roa.
tuiroo
o
Albert I. E parau
râ
vau
POROTETANI
VEA
ireran >
ê,
3
na
te feia
na
Sabati
thipa!
1934.
teie
i to
taata !
e
paari; te tahi atu â,
e
E
na
Heremona, te aua
le
te H
iti,
aau
e
hoa
lai tC;
ra‘i,
ai!
e
ua
paruparu
E
o te
reira
tau
U
te
o
te mau Paroita. 'E rahi atoa to ratou oaoa,
hohoa rarahi
o
tei turamahia i
mua
ia mataitai
i to ratou aro, ia puta
mata’toa hoi.
vau
e
huna nei ia ratou i te
mau
vahi rii faatupu-oto no le
hoê
paroita, e no te tahi pae: oia hoi, te paieti-rapae, te faaroo vaha noa,
te aratai-parau, te paruparu e te huru taoto o te hoê mau taeae e no te
hoê mau tuahine. Oia’toa te amàhamaharaa o te hoê mau paroita o tei haa-
a
(U
aufauraa
nei ao. E mauruuru roa ratou i le
pipi api tei faatiahia i nia iti a‘e ia Papeete,
mau
taime
i
mau
Aita râ
taata
itoito
roto i te
ratou i te
uetua
paroita Tahiti, i te tautururaa i te mau
tupu ai te Evanelia i Tahiti ma e i teie
parau no
learaa
na
hau te 800, e aore ra te
ratou i te itoito o te mau
mua,
/e.
putuputuraa taa ê ta‘u i faatere i reira. Te tahi pute mau tamarii ana'e ïa; te tahi na te uî apî ïa; te tahi,
te 8 o te mau
tuputuraa,
te paroita taa’toa. Te hoê mau pureraa
tausani taata
e te anaanatae rahi.
E anaanatae mau ratou, ia faaroo ratou i te itoito o to outou faaroo, te
ohipa o te mau tuahine perelina o tei tamahanahana i te mau utuafare ati,
ma te tamata i te urne i
te aau o te feia taiva ia lesu: e faahiahia rahi
va‘e i
,
mau
aore ra
)ama’’ ■'
ta‘u
o
farereiraa ïa i te hoê
vetahi
e
hoi.
.
ohipa, i Novema-Titema, e i Tenuare-Fepuare, o te
rnau paroita e rave rahi: Ua iti te 40. I roto i te
Ekalesia, ua faaea roa vau e toru mahana; e iti te 6, te 7, e
Te rahi râ
•naîa,
5
aehau
a
i tel
),
i te
puraa
i to ratou hororaa i mua, etc.
homa,
e to
te mau paroita e ! Eiaha e
ora te Evanelia ;
e
faaroo. E tao’a
haainâtau i te reira huru hupehupe
mea ora
te Parau a te Mua, e te
puai rahi i te huriraa i te mau patu a Satani i raro. Eiaha e vare i ta’na
mau ravea, e pohe ai te lamepa.
Eiaha e tuu i ta te Diapolo vahi iti noa a‘e ia ô mai. la pohe râ te
ino i te maitai, e tia'i.
Ore noa’tu râ te mau vahi rii peapea e te haamâ ta‘u i faaite i te feia
faaroo nei, ua rahi to ratou oaoa.
No reira te hoê Ekalesia rahi, te Ekalesia i Orthez i putuputu ai e i
tai‘0 ai i mua i lo‘u aro i te hoê parau aroharaa nehenehe roa no oe,
ie te Ekalesia Tahiti, o ta‘u i iriti ei reo Tahiti, e o ta‘u e hapono alu nei
ia
Faiete
oe.
Teie taua parau ra:
i maii
A hi‘o i te
itou i
e
pûpû,
E nahea tatou i teie parau
maii:'
aai
api matamua.
fiu
■te
mauruuru e
poroi taa ê roa? Teie, e faarii tatou i te reira ma
râ, e faaapi tatou i to tatou mau haerea ;
te haamaitai. Teie
mau! Eiaha e faahereliere i
ino, e te haral Haapao i te parau mau, e te parau lia, e te Hau. Ei aau
naj i'Ifei faaroo ora e te haavare-ore! Ei aau aroha
iha te!
■i
pte
Maui
fs
mau
hia
e
te varua,
maitai.
6
V E A
Ei reira to tatou
ai ia
outou te
poroi
P 0 R 0 T ET A N I
maramarama
e
te hoê paroita farani ia
na
anaana’i
loane i papai
ta
reo
e e
ia Gaio,
hotuai; ei reira’toa
e
o
e
tanc
tei riro atoa ei parau,
oe —
E tau here e, te hinaaro nei au ia maitai oe i te mau mea’toa
ra, e ia
to tino mai to varua e ora na. E oaoa rahi to‘u i te
haerea mai o te '
«
ora
laeae ra, o
mau
tei faaite mai i te
parau mau ia oe na,
haapao i te parau mau na. Aita’tu o‘u oaoa
haapao ra tau mau tamarii i te parau mau. »
mai ta
oe
â hoi
e
rahi maori râ ia ite au, e te
laorana tatou i te Atua.
Na to outou hoa
Tomoraa fare pure
Ua
tupu te hoê
einaa
Ua
ra
o
na
Verenie.
( i Faaaha )
rahi tomoraa fare pure i Faaaha ite Mata-
oroa
Vaitoare.
hia teie
rave
tamula
here,
paari rahi
ohipam to Faaaha mai
te itoito rahi; na te
Tuoro i hamani i teie nei fare o‘na tei
ra na
harnani atoa i te fare orometna
tei tomohia a‘e nei
i te ava'e
Noema 193.S.
E
ua
oia i teie
rave
fatata roa, no
Faaaha;
no
na
fare
I te 3
area
ta’na
e
Ekaiesia,
e te
feia taurearea.
.no
ra.
Ua tae mai le Perete
tua
te pure
haamataraa
haamauraa i te Bibilia
vahiné
rahi te
to’na
haapii tamarii
manihini,
mau
mauruuru
te tauturu i
E ia
pô.
e
ra
e
e
na
ua
i taua
Ei mûri a‘e i teie
no
na
e
Eperera 1934 i tomohia’i taua fare pure raa o Ziana.
ohipa tura rahi e to hanahana tei faatupuhia i taua maha-
E
na
roto i
te fare pureraa
na te Diakono ra, na Tinomana i fatere i taua
ohipà
mai le tauturuhia
ra
ohipa mai te itoito rahi i
2 nei, le fare Orometna
e
o
Jean Charpier. Na Heimata
le tai'oraa atoa. Na Jean
te a'oraa atoa.
orome-
Charpier te
Ua tae atoa te orometna
te Taiete metua o
Debrie. E mea
hanore e tiahapa. Ua faaite te Perete i
ohipa ra.
Ohipa,
mau
te fare pure no
faatupuhia te hoê aufauraa
Vailape, Bora-Bora.
ua
tuaroiraa ïa. Na Tauhere D.
no Patio e o Tuaana D.
Tinomoe taea no Vaitoare e le Orometna no
Vaitoare, te tuaroi faaotihia i te hora 12 i te pô.
no
Vaitoare
e
o
Heimala, oromelua.
VE A
POROTETANI
7
_
tanc
:
Tuatapaparaa
parau,
O
te ’
hoi
e
e
te
,
tahito
To fe Evanslîa faeraa l Mafuifa. ( E rata
ia
e
,
parau
na
Similoni. )
(A hi‘o i te Vea i mairi a'enei).
Tiunu.
4 no
Ua faatere atura matou,
rui hoê,
tipae
îaaôhia te taata
e 74 i roto i te Etaretia, e ua
apoo matou i te mau parau no te
mau orornetua tahito, e no le mau orometua
api ta matou i ula
i reira (o Patii te i‘oa). — Ua faaorehia te haapiiraa a te mau
orometua tahito i Raivavae, ia hoi mai ralou i Tahiti; aila râ i
ô i nia i to matou pahi, no te rahiraa o to raton tao‘a i oro ai. —
Ua haaparahihia o Patii ei Orojnetuu no to Raivavae atoa ra.
Te vai maiiai nei tei reira femia i te haapaoraa i te Parau a te
rnntûu i
^ala-
—
llaivame,
e t>a
Tapati matou i reira,
e e
ua
e ua
Atua.
'17 no
a
te
îpaa
lipa
ma.
ha-
aie-
te
tua
aea
i
na
no
matou
bapeti-
e
ihaoro iti a‘e, ua
raa
D.
Ikipa. E piti o
le taata i hinaaro i te oro'a
maite’au i le feia no te oro'a bapetizo 140, e ua bapetiau. it ua
haapii vau i te feia no te oro'a i te Euphari
TIO, e ua faatupnhia le Ekalesia i Rapa : I iO taeae i faaetaretia
hia i Rapa. E fenua itoito rahi Rapa i te haapiiraa, e f te mau
b'aapa'oraa i te Parau a te Atua. E ua faaoreiiia îe toro'a ot‘0metua o ,te lahi pnean i reira: toNenera, to Mahana, e to Pano
hoi. Toopiti atura orometua i Rapa : o Hotu raua o Hape. E maha
Dire i muiaa ihora, e teienei e 2 ïa oire, tei Mootuai e tei Ahiirei.
‘|Ja puhe a'enei o Ncme vahiné, e ua taolo faahon o Nene i te
liûê vahiné no Piapa, e ua polie hoi o Nene i le ma‘i; ua huru
paruparu hoi oia. No ta ralou mau vahiné i ore i hoi mai taua
mau orometua tahito ra, na nia mai i to matou
pahi.
Ua apoo matou i te haapa'oraa o to Han i nia i te fenna. Aita
a
ratou haavaraa. la hape te taata, ua Laamu noa i te taiira, e
paraii
zohia
irea
,e
Ua tere atura matou i
zoraa; c ie feia i hinaaro i te oro'a amuraa majore e Le inuraa
i te uaiii i, e te mau orometua hou maton i tae afu ai. Ua
para-
va‘e
'
--
3apati i reira. Ua faataahia
tei
1
Tiunu.
.
ore
atoa
ta
ta tara
noa
te vahiné
Aila te tane i ravei
le
hia,
rave
maa
ua
ore
noaraa
atura râ taua peu ra, e
i te
maa
i mutaa ihora. E
e
rave
oia’na'e
ra.
rahi te parau
rii ta matou i faaau i
Hapa e reva mai ai.
Ua faatere atura matou i Manareva: 13 mahana i tae ai i reira.
Aiia rà mataii i ô i reira, no te matai rahi i ore ai, e no to
matou
ile-ore-raa I te tapaeraa mau. E 4 o matou mahana i te
VEA
8
tamata noa raa, e
aita
roa
POROTETANJ
Tê
i ô, i te mata‘i rahi, oi parari to matou
pahi i reira.
2/ no Tiurai. Faatere atura matou i Fatu-lva:
14 rnahana i
tae ata ai matou i Fatu-lva, (Magadalena te i‘oa papaa). Tipae
matou i reira, e ua haere mai te Arii o taua fenua ra i nia i to
matou pahi, e ua ani mai i te orometua e haapii
raton te
ia
i
Te hui raatira'toa i te parauraa mai ia‘u, e ua
faatia’tura vau; ua mana'o vau: na te Atua i marû mai ai, e e
hinaaro mai ai ratou i te orometua. Ua parahi noa ratou mai te
hau, e aita â i tupu te tamai a 2 a'enei matahiti. Ua apoo matou,
e taa atura te parau, ua pure au, e ua pûpû i e toopiti orometua:
O Faatea raua Tauvini ('no Paofai rauaj e ua haaparahi au ia
raua e te tahi taata matinita, e tauturu ia raua, i to ratou parahiraa i Fatu-lva. I te mahana i ite ai matou i taua fenua ra, e
aueueraa fenua tei itea ia ratou, e ua hia haere noa te taata ;
poipoi a‘era, ua tipae matou.
( Te vai atura.)
B, A, BA.
d
—
AF
T
pcirau rii ^pi
hoa haapii tamarii o Mlle BEGUIN, i te 25 no Epei mairi aeiiei na nia i te pahi ra o VILLE DE VERDUN.
Te hoi nei oia i to’na ra aia i Helevetia no te faafaaea rii i mûri ae i na
matoliiti e 7 i to’na haapii raa i te tamarii i Papeete nei. Te aroha’tu nei
matou ia’na.
2. Ua papai mai o TARO (Ch VERNIER), e ua titauhiamai oia e haere
1. Ua reva’enei to tatou
rera
i GENEVA, te oire pu i HELEVETIA, no te aparau i te nia i te mau tuhaa
ohipa i TAHITI ma nei e ua tae atoa oia i ITALIA no taua tere ra e inaha
ua oaoa i te farerei raâ i te hoê hoa here oia hoi o Mlle SEELTA, to tatou
tamahine haapii tamarii.
3. Ua faatupuhia te hoêarearea haamanaoraa i te taata farani v&oJAGQARD,
no te hanere raa o te matahiti. Na taua taata nei i itea hia te machine no
te hamani i te ahu nira. Mai ta te taata maohi i te mau anotau tahito, ua na
reira noa’toa to te mau fenua popaa i te hamani raa i te ahu, maori ra, mai
te hamani raa tapa e aua’a teie nei taata, inaha ua nehenehe ta te taata i te
hamani i te ahu i te hoêravea oioi roa, e no reira ra hoi, ua topa roa te hoo o te
ahu i raro i taua ravea ra. I te matamua ra te hoo hia ra te mau ahu maitatai
e 700 e aore ra e 800 toata i te metera hoê.
4. Ua faaroo aenei tatou e i mûri ae i te mau peapea rarahi i tupu i Farani
i te avae Febuare i mairi aenei, ua titau hia te taata ra o DOUMEROUE,
Peretiteni tahito no Farani, ia hoi mai e rave i te faatere raa hau i roto.i
to’na rima. Noa’tu ai to’na ruhiruhi a, e ua nehenehe noa hoi ia’na ia patoi
i taua ani raa ua faatia oia i teie ani raa, no to’na here i to’na aia. Teie te
hoê ohipa i tupu i to’na tae raa e farerei i te Peresideni api ia 714*'. LEBRUN
teie ta Mr. LEBRUN i parau atu ia’na: Mauruuru, mauruuru roa ia oe, te
faaera nei oe ia Farani.’ E inaha, ua ite roa te hoê mau mata i te roi mata,
i te hee raa i nia i te mat’a o to tatou Peresideni o Tlfr. LEBRUN.
E Porotetani teie nei taata o Mr. DOUMEROE.
n\oni faufuru
fe Vea
Tapeete: Teonuitopâ V. 1 lara.
IMPRIMERIE EUE. F.
JUVENTIN.
—
RUE DU
C* DESTREMAU
Mauruuru.
PAPEETE, TAHITI,
o
i
ra
Ir
a
Ti
e
A
i
i;
ir
r.(
rà
te
ri
te
te
Fait partie de Vea Porotetani 1934