EPM_Vea Porotetani_19340304.pdf
- Texte
-
s Te 34
0 te
MATI-EPERERA 1934
Matahiti
—
Hihi 3-4.
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAI'
HiA
RAr oiA HOi TE
Mesia RA O Iesu.
—
I Korinetia 3, 11.
HOO I TE MATAHITI HOE: HOE TAEA
A.
VERNIER, Directeur-Gérant.
Te êia haru i
Te Oro'a
Pasa
ra.
o
tatarahapa
mnhana haaraana’o
Le
raa
ïa i te
rê i
ia Iesu i nia i te
hana
pohe e te hara.
Faraide Mo‘a ïa, oia hoi te MaHaarnana'oraa i te pohe no Iesu i nia i te Tatauro i rotopu
i
taala êia haru.
noaa
te Oro'a Pasa, o te
Hou râ
na
ua ite tatou i te huru no te pohe o taua na taata
Ua pohe te tahi mai le viivii, area te tahi iho ra, ua
E inaha,
hara
ra.
pohe ïa mai te tatarahapa e ua noaa ia’na na roto, i te Temeio
tQ aroha o te A tua, te ora mure ore.
no
E
roa
ere
i te
anei le
ao
nei,
maere rahi, ia hi‘o tatou, e te taata hoê
tei tiaturi ia Iesu ei faaora no’na i roto i taua
o te hoê ïa taata êia haru.
mea
o
taime ati rahi ra,
E parau mau roa, ua purara te mau pîpî i roto i te taime i
ü ati ai to ratou Fatu, hoê noa iho i parahi mai i rotopu i te mau
vahiné mo'a o tei lia mai i te vahi atea i te Tatauro, ma te turori
>
faaroo.
to ratou
Area te taata hara, tei
'
Fatu mai te faaile i to’na tiaturi i te
E faataa tatou i teie nei 1
—
i te
te hoê mau vahi rii no roto mai i
la tatou e feruri nei.
te parau
1.
pihai roa iho oia
Tamaiti na te Atua.
Na te Tatauro
e
faataa i
te huru
no
te mana'o
o
te
taata nei.
y
'
Ua faaroo na taaia êia haru too-piti' atoa i le mau parau a
I(*su i nia i te Tatauro, e na te reira i faataa i to raua liuru mau:
ua
tatarahapa te tahi, area te tahi ra, ua pohe ïa ma te hara.
1
V K A
0 te huru ïa
taata ia a'ohia te Evanelia: te tiaturi nei
te
no
P Ü R O T K 1' A N J
te tahi pae,
area te tahi pae ra te ora‘i tia ra ïa i mûri.
faatupu nei ( eiaha râ i te niau taime atoa ) te aroha
O te Atua i- te
lataraliapa i roto i te aau o te taata i te taime hoê.
O te huru ïa no te taata êia haru, ta tatou e paraparau nei. I
to’na parahiraa i roto i te hara, ua mata ê oia i te .Atua o tei
imi ia’na, area ia ite oia i te apoo no te piti o te pohe, i te ha2.
Te
—
mamaraa
i
3.
ore
â i
taata
noaa
i te tahi Petero
i te faaroo. Te tahe
te haere
e
mai te hiti
no
te faaroo
to’na
te ite oioi roa raa,
ra
ra,
i te tahi loane e, e
no
taua taata hara ra.
ore
te toto
ra
ra
e a
ora
tiaturiraa i te Atua te
to’na
4.
i taua taata êia haru
noaa
i te Tatauro
e
anaanaraa
( Apok. XX, 14.
Ua
—
ia’na, i reira te
mua
i roto ia’na
tei
o
te
i nia
ora
i te itiraa, area to’na faaroo
haere
ra
ïa i te rahi
raa.
E tiaturiraa to te taata hara mai te peu e, ia
tatarahapa oia.
E nehenehe i te Atua ia horoi i le hara, na roto i to’na aroha
-
rahi. Auanei
te taata,
paha ïa
feia hara ana'e tatou
ia tae
parauhia mai ai
e
e,
aita matou i taparahi i
mau roa! tera râ, e
hoi matou i êia. E parau
e aore
i te miniti
tei
o
ia faautuahia. Eiaha râ tatou
au
e
tiai
hopea
roa, a tatarahapa’i, O vai hoi tei ite e,
e faaore mai anei te Fatu i ta tatou hara, mai ta’na i faaore i ta
te êia haru ra, a riro alu ai to latou
hopea, mai to te taata êia
haru
0
tei pohe, mai te hara.
Opcivi: Il Kot
Te hoê tere i te
Ua
i
na
oaoa
te faatere i te Veà
hepetoma
e
a
faaea’i
Yî, 2.
Fenua i Raro
Porotetani, i to’na tere i Raiatea
ma,
3 i mairi aenei.
I roto i te utuafare
taime
maii
.
raua
o
Charpier
ma
to
raua
puhapa
raa
i te
mau
i Uturoa.
Na roto i te tauturu a te poti o Charpier, inaha ua
nehenehe, ia raua
ia farerei i te mau paroika no Raiatea e no Tahaa hoi.
Ua farerei tino
e
te
mau
pupu
roa
rii hoi
i te
o
mau
taua
Orometua, tae noa’tu i te
mau
vahi
mau
ekalesia
moemoe ra.
Ua oaoa to tatou faatere Vea, i te mea ua nahanaha ia’na i te
faatere i na tapati e 3 i te tuhaa ohipa i Uturoa, oia’toa i Vaitoare,
i Opoa e i Avera hoi. Ua farii maitai roa hia oia i
rotopu i to te Atua
ra pupu taata i taua mau vahi ra.
VKA
'
■
I te
te
3
vahi atoa ta’na i
mau
mau
POBOTETANI
pupu, ua
putuputu raa,
noa’tu hoi i te
e
haere, te ite nei oia i te itoito rahi no
rahi tei tae mai i te tare pure, tae noa’tu i te mau
mea itoito roa ïa. No te tatara i te mau
tuaroi, tae
himene
arue i te Fatu ua hope roa te itoito ta’na
paroika nei.
Tae noa’tu hoi i te ohipa no te hamani i te mau tare
pureraa, te
mau fare amuiraa, ua itoito atoa taua mau
taata nei.
mau
i hi’o i rotopu i taua
mau
Ua faaea oia i Fare ( Huahine ) hoê hora te
nehenehe ia’na i’te farerei i te mau Orometua
oire
na
inaha,
ua
diatono i taua
ra.
I reira to
Papeete,
I reira
no
raua o Charpier haere raa’tu i nia i te
pahi
te reva’tu i Bora-Bora.
ua
ite atu
utuafare,
Aita’tura
o
Ville de
i te Fare Pure
raa ofai, o tei ore â i oti roa.
farerei ia Mehao tane e to’na
Maua diatono, i farii ia raua i Vaitape.
raua
Ua mataitai ihora ia Faanui,
ra
maoro e
e
na
ua
i tae i Maupiti, o ta raua i ite noa’tu i te atea e ra.
rahi te taime i aparau hia te maitai rahi o ta teie nei Vea
Porotetani e afai haere nei na te mau vahi atoa e raea hia
ia’na, e
inaha ua paraparau te Faatere Vea, i té mau hoa, ia tauturu mai à
E
raua
rave
i teie nei ohipa maitai.
E te
mau
hoa
tua, te
mau
diatono
nei
maua o
fenua i raro, Charpier ma, te mau Orome¬
ekalesia, te faatae atu
André Vernier ma, i to maua mauruuru ia outou atoa na.
A faaitoito.
A. V.
no
te
e
mau
te
mau mero atoa no te
A‘oraa i tei roto te taata i te Mesia.
fi Korin. V. 17.
1.
EAH\
TE
AURAA
O TE
PARAU
“TEI HOTO TE TAATA I
TE MESIA ”?
LE
au
ïa, mai te ofa‘i i roto i te paturaa.
rahi te ofafa'i i roto i te paturaa, no te ofafa'i tataitahi te fare
i oti ai. Oia atoa te Etaretia. E patu Varua ïa, e o te mau taata
faaroo
E
,
-
rave
tei faaauhia i te ofafa'i. O lesu Mesia te ofa'i tihi ( I Petero II, 4-8. )
2. E au ïa, mai te mero i roto i te tino nei (I Kpr. XII:
26, 27.)
3. E
au
ïa mai te
amaa
i roto i te tumu.
( loane XV. 1-8.)
^ 4. E au ïa mai te taata hara i roto i te oire haapuraa (Numéro XXXV)
iiHeb. VI. 18.)
5.
Tei roto te taata i te Mesia
ra
mai te
piiitaa oré,
e
amuri noa’tu.
12..UV2Ia.aUa
PÜROTETANl
VEA
4
11. EAHA TEl
TUPU 1 ROTO 1 TE
TAATA TEI ROTO
OlA I
ÎMESIA?
ore
te mau mea
tahito.
ore
oia, ua au i lo’na mau
ore
to'na
mau
hoa tahito.
hinaaro tahito.
3. Ua ore to’na mau
titauraa tahito.
tahito.
atoa ei mea apî.
4. Ua ore lo’na tiaturiraa
riro te mau mea
apî to’na.
hinaaro apî.
1. E Varua
2. E
3. E haerea apî.
4. E faaroo apî.
5. E tiaturiraa apî e te ora
apî.
{ OPANl. Kolosa IR.
E a‘o atui to
)
tamaiti oi vai a‘e tefariuraa.
%
Maseli 19< 18.
i Tahiti nei, o tei ore i haamana'o
i teie nei faaueraa o tepaari.
Ua mana‘o te tahi mau metua e, aita’tu la ratou ohipa, i ta
ratou mau lamarii, maori râ e, ia faarmu i te maa ia ratou e
ia faaahu i to ratou tino i te ahu; eita râ ratou e peapea noa’e, ^
i te ino a te haapa'oraa o to ratou mau huaai.
|(
la faaaraarahia te vetahi mau metua, i te mau peu tia ore o;'.jS| |
ta ratou mau tamarii, e na ô mai ratou e, eita vau e taupupuhua^ ‘|(
i te reira; e mea taiâ hoi ia papai atu ia ratou i te raau; ia paaiii
(
to ratou tino ra ei reira e titiaifaro noa’i to ratou haerea.
Ua rahi te mau utua-fare
'’J
hape roa te raana'o no taua mau Metua ra. la maoro hoij
ua etaeta ia te aau i roto i te ino; e ore roa e tupiij.',|i
noa i te marûraa. Vai iho noa’tura te reira mau metua i ta ratoal |i
mau tamarii ia rave noa i te hara, e pohe atu ai to ratou mau varua
la oro'te tamaiti iti ia faautuahia no te hoê hapa ta'na i
Ua
te taime ra,
ra'veijâ
no|?|
ino roa; e
hapa ra, mai te mata'u ore.
la na ô noa iho le metua i ta’na tamaiti : c eiaha oe e na reira,
e riro taua tamaiti
ra i te màtau noa i te reira huru a‘o raa^'||
eita oia e haapa'o,- e riro oia mai na tamarii a Eli ra o tei oif ;|
i haapa'o noa'e i te reo o to raua metua.
e
mana‘0 oia e, e ere
paha ta’na ohipa i te mea
reira, e rave faahou oia i taua
||
P 0 K O I' E T A W
V E A
^ î
if;
Eilfl le reo o le vaUa anae e
■ÿte tamaiti, ia haainau i roto ia’na
Aia’na i le taa ê raa o te maitai i
I
navai ia faaaraara i le aau o
i te ite i te mea lia, e ia
haapii
te ino.
;
la ore ia faautuahia-te tamaiti, e ore e
':i te Atua, oia hoi te matamehai o te paari;
raupa
ia’na le mata‘u
eita to’na aau e marû;
Àe tupu râ ia i le elaeta.
utu'a i te haapa'o'ore a te tamarii,
ohipa tiàmani ino ei ta ralou mau parau haavare.
te haamana'o i taua mau nlu'a ra. Mai te mea
No reira, eiaha ia taa ê te
5e i
ta ratou mau
iE riro raton i
'je, ia faautuahia te hoê tamaiti mai te
parau-tia, e ite oia iho i
Ue maitai o taua ulua ra.
E riro
ta
le meltia
ohipa i le a'o papu
raa’tn i ta’na mau
iitamarii, mai ta te faaapu i te utaruraa i la’na aua fenua. E ine'ine atura ïa to ratou aau ia farii i te huero ora a te Evanelia e
5te mau pif aroha o te Varua Maitai.
i Te tamaiti o tei mataro i te faatia ma te oaoa i te mau parau
aa. imailatai a to ratou mau metua e faatia ohie atoa ratou f te mau
Ifaaueraa
a
to ratou
Metua i le ao ra.
Mai te mea e, ia faaherehere tatou i te raau papai i ta tatou mau
tamarii, e ia tupu to ratou etaeta i roto i te ino, e rahi roa’lu
:«ta te Atua iho papairaa ia ratou, ia faafariu hia mai ralou i le
Iparau-tia; e aore ra, e ino noaTu â ratou e tae noa’tu i to ralou
$
na‘o
i ta
ou
ei
loa’ei
v'poheraa.
Teie te lahi ino e tupu ia ore ia faaulua mau hia te tamarii i
:|ta ratou mau ohipa lia ore; E raana'o ratou e, no le mea, aita
,H to ratou mau metua i faautua ia ratou, rave noa’i ratou i te ino,
5!eita’toa le Atua e riri ia ratou, e eita oia e faaulua ia ratou ia
ffofati ratou i ta’na mau ture. Ua hanere e ua taualini paha te
tamarii e te taurearea tei na leira i te mana'o i roto i teienei
mau
fenua. E rave noa ratou i te raau ohipa iino atoa mai te
: raata'u ore f te faahapa a te Atua ra. E tera te lumu, aore ratou
i a‘o hua hia e to ratou mau metua mai to ratou haihairaa mai
â; aita ralou i haapiifiia na rolo i te raau papai ia inaue ê atu i
te rii'i e fatata mai nei. E ore ralou e tiaturi i te mau tiaororaa
aroha o le Evanelia; e ore ratou e faaroo i te mau parau faahapa
a te Atua i nia iho i le mau laata rave mârô i le hara.
Mai te auri te paari to ratou aau i reira. E mea puta atâ rahi
ïa i te ‘o‘e 0 te Varna; E raverahi hoi o taua feia ra o te pohe
mai te tatarahapa ore e le haapuraa ore.- Ahiri râ lo ratou mau
metua i faatiliaifaro i lo ratou haerea i lo ralou aplraa ra, e
5|
6
V E A
ê
tnea
roa
ïa to ratou
P Ü R O T
T A N 1
hopea. Eaha râ te teiaha
o te utua o taua
metuara?
ma U
Eila
tia ia tatou ia
e
haapae ê atu i ta te Atua
ô mai ai oia i roto i te Maseli
faaueraa,
mau
a
na
0
«O tei vaiiho noa i te papai ra, aore ïa i aroha i ta’na
tamaiti;
tei aroha râ ia’na, e a‘o ïa ia’na i reira ra »
(Mas. 13. 24).
« Na te
papai e na te a‘o e
e:
haapaari atu;
o te
tamaiti râ, ia
faarue noahia ra, e riro te metua vahiné i te haamâ.
»(29. 15.
U
E a‘o atu oe i to tamaiti, e mauruuru oe ia’na i
)
reira; oia
â
ïa,
e oaoa
to
aau
A faaitoito râ
vahiné. Ei
ia’na i reira.
tatou,
e
te
haapa'oraa hapa
»
( 29. '17. )
metua tane,
mau
te
e
metua
mau
ore ta tatou i mua i te aro
ta
tatou
maitai ai. Eiaha roa tatou ia
paruparu noa’ê i te
faatitiaifaroraa i to ratou mau pi'o; eiaha’toa tatou ia mata'u i
ta ratou aue. Mai te mea e, ia na reira tatou i te
rave, no te
here i ta tatou mau tamarii e no te hinaaro i to tatou
tamarii
mau
oaoa
«
o
e
rahi ia tatou i
O ta te taata
Atua,
raro
e ueue
e
nei, oia’toa i nia i te ra'i!
ra, o
ta’na â ïa
e
ooti.
»
(Gai. 6. 7.)
( Te Anuanua. )
Tuatapaparaa
parau
To fc Evaneiia faeraa i Mafuifa. ( E
tahito
rata na
(A h.i‘0 i te Vea i mairi a‘enei).
Simitoni. )
la tae i te matahiti
1825, ua tonohia’tu o Miti Turutu ei aratai, e too
haapii Evaneiia i Matuita. Ua tipae ratou i Tahuata, o tei
parahihia
e M. Turutu i mutaa ihora ( i te matahiii
1797 J e ua ite faahou mai te
mau taata paari ia’na ra. Aita râ oia i
parahi roa i reira, e ua vai iho i
roto i taua fenua ra, i na haapii evaneiia too-maha i
arataihia e ana ra. E
ua riro te Arii ra, o losele ei
paruru ia ratou i te mau ino atoa ra, no te
mau ohipa riaria râ, e té mau
peu taiata rahi i matarohia e to taua fenua
ra, aita ratou i parahi maoro i Tahuata, e ua hoi mai
ratou too-maha
maha
i
Tahiti nei.
I te matahiti
1828, ua tamata faahou te mau mitionari no Tahiti i te
faatupu haere i te Evaneiia i roto i te mau fenua i Matuita ra, e ua tono
faahouhia te tahi mau haapii Evaneiia i reira.
E ia tae i te matahiti 1831
-
ua
lonohia’tu M.- Simitoni
Raivavae,
ra.
a
hi‘o haere i te
haapa'oraa a to Tubuai, e to’
Rapa e to Maareva, e tae noa’tu i Matuita, e i te Tuamotu
haapii Evaneiia tei aratâi atoa hia e ana ei
faatupu haere i te
e to
Too-ono
Parau
e
te .4tua i te
mau
vahi orometua
ore.
VEÀ
Teie te huru
'
o
te
hopea
7
POROTETANI
o
taua tere ra. Na Miti Simitoni iho i papal
mai, i to’na ho'iraa mai i Tahiti, ei haamaramarama i te mana'o, e ei faaitoitoraa hoi i te aau o te mau Etaretia no Tahiti, e Moorea, ia tupu tp
aroha,
ratou
pouri,
e
ia tauturu faahouhia te mau fenua e vai noa i roto i te
te maru pohe o te Eteneraa ra.
e
To Simitoni mâ tere i Matuita,
e i te mau fenua e rave rahi.
24 no Me 1831
toru
te tahi hoi no te Etaretia i Papetoai, ( Moorea. ) E
ta matou i Paofai, ei faataaraa i te mau orometua i utahia; o Patii,
Etaretia i
pureraa
o
Ua faaineine matou i Papeete: too-hitu orometua; tooTiarei\ too-piti no te Etaretia i Paofai\ hoê no te
te Ekalesia i
no
Hape,
Papara,
o
tai‘o mai
e
Tiavairau,
o
Fana,
i te himene, e
hinaaroraa i te toro'^a
Wiritini i pure
ua
Faatea,
o
ui i te
mau
e
o
Tauvini hoi. Na Piritati i
orometua i
haapii haere i te Parau
a
te ti'araa o to ratou
te Atua i te Etene ra. Na
i te pure faataaraa. Na Noti i a‘o i
te parau faaitoito ia
ratou, e na‘u i pure i le pure faahopea, a ueue ai matou i to ratou rima atau
ei tapa'o no te
aroharaa,
e no
te riro raa o te toro‘a orometua ia ratou.
25 no Me. Ua haere ana‘e matou i nia i te pahi e ua faatere atura
matou,
e
rui
ono, ua
i te faaitoitoraa i te
tipae maiou i Tubuai: hoê o matou Tapati i reira
reira, i te faatiatiaraa i te haapaoraa mau i reira. Ua
faatupu hia te Ekalesia i reira;
e
32 taeae i faaetaretiahia i Tubuai, e ua
i le parau no te haapaoraa o te fenua, e ua maitai roa
haapooraa, ua au atura ratou ia Hitimahana, i te orometua hoê
paraparau matou
ta ratou
i'rotopu ia ratou.
Te
(Te mi atura.)
mau
Parau rii
api
poheaenei teArii Beletita, o Albert 1er, i te tahi pohe riaria
iteahia to’na tino i raro i te hoê faa e 200 metera i te hohonu.
E hoa here teie no Farani, e taata itoito faito ore e te aau maitai.
Ua tae tino roa to tatou Peretiteni rahi o Albert Lebrun, mai te
apee hia’tu e te mau mana toroa o te Hau Farani, i te huna raa o
1. Ua
roa, ua
taua hoa here nei.
Ua faatoroa hia o Léopold, te
nia i te io’a o Léopold III.
api.
ua
faatorona hia oia i
Doumergue tane, to tatou Peretiteni no
Repupirita tahito, i faatia faahou oia i te hoê faatere raa Hau
2. Ua titau faahou hia
te Hau
tamaiti arii,
o
8
POROTETANl
VEA
Ua faarue rii o Doamergue tane i te mau ohipa politita no na
e 3 i mairi aenei, e inaha ua faaitoito faahou no te imi i
matahiti
te
maitai faahou aite Hau. Ua farii
mau ravea e
oia i teie
mauruuru
nei tiaraa.
3. E
Rapa
e
rave
rahi
te
mau
Raivavae mai,
e
ua
o tei afa'ihia mai, mai
hia ratou i Orofara ei reira ratou
taata ma‘ima‘i
faatae
roa
hia’i.
rapaau
E haamanao atu tatou ia ratou i roto i to ratou
4.
Ua
pohe aenei te metua tane
o
ra
ati.
Mme Ch. Vernier (o Mr. Fred.
Christel.
E orometua tahito teie i te pae
i mairi
i te
aenei, i te 14
o
Tare
o
Vea Porotetani i to’na aroha i taua utuafare
ra.
5.
ua
i Aferita. Ua pohe oia i te matahiti
ua naea hia ia’na na matahiti e 84
ua tia i te Fatu ia farerei atu na tamarii nei
i te., mau taime hopea no taua metua here hia ra.
ma
Te faatae atoa nei
ati
Titema,
nei. E inaha
ora raa
oia hoi
no
Ua pau
fatata
aenei te
roa
mau
Bibilia rarahi,
faaoromai
a
ra
i te tia’i
i te tae faahou mai.
aenei te hoê hoa no tatou, o Paniora tane, diatono no
Tipaerui, i te rui 5 no Mati i mairi aenei.
E pohe raa nehenehe roa to teie nei taeae. O ta’na parau pinepine
6. Ua pohe
te pupu
rahi ia matou i te
Te itea
mau
noa
mau
hia
taime hopea
o
teie ia
:
AITA E MATA’U.
te maramarama o te faaroo i roto ia’na i te
taime atoa.
la rahi noa’tu^a
mau
ra
ekalesia
e
teie nei hohoa
e
teie nei huru i rotopu i ta tatou
tia’i.
Te faaite nei matou i to matou aroha ia Paniora vahiné é i te utua¬
( Numera XXHI -10.
loane XIV - 27 )
i te Atua i te 14 no Titema 1933.
Ua haere oia i reira raua to’na hoa, le orometua ra o Fareura,
no Moorea, fatata e 40 matahiti i leie nei. Ua pohe roa o Fareura t.
e mea huru maoro i teie nei. E ua parahi
noa o Fareura V. e
fare ati hoi.
7. Ua ho’i atu o Fareura V.
tae roa
mai i teie
I teie nei, ua
haere
ia’na
ma
ra.
mau
mahana nei.
poroi hia mai te tavini vahiné na te Fatu. E ua
te hau.
Ua oti to’na hororaa. Na Le Fatu
e
farii mai
Te aroha’tu nei matou i te mau fetii e te Paroika.
|ï\oni faufuru i fe V@a
Mnknlen: H. Guilloux, 3 tara.
la amuihia: 6 tara
IMPRIMERIE EUE. F.
JUVENTIN.
—
Papeete: M‘" Ch. Brown, 3 tara,
Mauruuru.
RUE OU
C‘ DESTREMAU
-
PAPEETE, TAHITI.
Fait partie de Vea Porotetani 1934