EPM_Vea Porotetani_19340304.pdf
- extracted text
-
MATI-EPERERA 1934 —
s Te 34 0 te Matahiti
Hihi 3-4.
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAI'
HiA
RAr oiA HOi TE Mesia RA O Iesu. —
I Korinetia 3, 11.
HOO I TE MATAHITI HOE: HOE TAEA
A.
VERNIER, Directeur-Gérant.
Te êia haru i
Te Oro'a
Pasa
ra.
o
tatarahapa
mnhana haaraana’o
Le
raa
ïa i te
rê i
ia Iesu i nia i te
pohe e te hara.
Faraide Mo‘a ïa, oia hoi te Mahana Haarnana'oraa i te pohe no Iesu i nia i te Tatauro i rotopu
noaa
te Oro'a Pasa, o te
Hou râ
i
taala êia haru.
na
ua ite tatou i te huru no te pohe o taua na taata
Ua pohe te tahi mai le viivii, area te tahi iho ra, ua
E inaha,
hara
ra.
pohe ïa mai te tatarahapa e ua noaa ia’na na roto, i te Temeio
tQ aroha o te A tua, te ora mure ore.
no
maere rahi, ia hi‘o tatou, e te taata hoê
tei tiaturi ia Iesu ei faaora no’na i roto i taua
taime ati rahi ra, o te hoê ïa taata êia haru.
E
ere
anei le
mea
roa
i te
ao nei,
o
E parau mau roa, ua purara te mau pîpî i roto i te taime i
ü ati ai to ratou Fatu, hoê noa iho i parahi mai i rotopu i te mau
tei lia mai i te vahi atea i te Tatauro, ma te turori
Area te taata hara, tei pihai roa iho oia i te
Fatu mai te faaile i to’na tiaturi i te Tamaiti na te Atua.
vahiné mo'a
>
'
o
faaroo.
to ratou
E faataa tatou i teie nei 1
1.
—
te hoê mau vahi rii no roto mai i
la tatou e feruri nei.
te parau
Na te Tatauro
e
faataa i
te huru
no
te mana'o
o
te
taata nei.
y
'
Ua faaroo na taaia êia haru too-piti' atoa i le mau parau a
I(*su i nia i te Tatauro, e na te reira i faataa i to raua liuru mau:
ua
tatarahapa te tahi, area te tahi ra, ua pohe ïa ma te hara.
1
V K A
0 te huru ïa
no
te
P Ü R O T K 1' A N J
taata ia a'ohia te Evanelia: te tiaturi nei
te tahi pae,
area te tahi pae ra te ora‘i tia ra ïa i mûri.
faatupu nei ( eiaha râ i te niau taime atoa ) te aroha
O te Atua i- te
lataraliapa i roto i te aau o te taata i te taime hoê.
O te huru ïa no te taata êia haru, ta tatou e paraparau nei. I
to’na parahiraa i roto i te hara, ua mata ê oia i te .Atua o tei
imi ia’na, area ia ite oia i te apoo no te piti o te pohe, i te ha2.
—
Te
mamaraa
i mua ia’na, i reira te anaanaraa mai te hiti no te faaroo
i roto ia’na
3.
ore
—
â i
taata
( Apok. XX, 14.
Ua noaa i taua taata êia haru
noaa
i te faaroo. Te tahe
i te Tatauro
e
i te tahi Petero e a
e
ra
ra
te ite oioi roa raa,
ra,
i te tahi loane e, e ora te
te toto
no
taua taata hara ra.
te haere ra to’na
i nia
i te itiraa, area to’na faaroo
haere ra ïa i te rahi raa.
ora
to’na
tiaturiraa i te Atua te
4.
E tiaturiraa to te taata hara mai te peu e, ia
-
tei
o
ore
tatarahapa oia.
E nehenehe i te Atua ia horoi i le hara, na roto i to’na aroha
rahi. Auanei paha ïa e parauhia mai ai e, aita matou i taparahi i
te taata, e aore hoi matou i êia. E parau mau roa! tera
feia hara ana'e tatou o tei au ia faautuahia. Eiaha râ tatou
ia tae
i te miniti
râ,
e
e
tiai
hopea roa, a tatarahapa’i, O vai hoi tei ite e,
faaore mai anei te Fatu i ta tatou hara, mai ta’na i faaore i ta
te êia haru ra, a riro alu ai to latou
hopea, mai to te taata êia
e
haru
0
tei pohe, mai te hara.
Opcivi: Il Kot
.
Yî, 2.
Te hoê tere i te maii Fenua i Raro
Ua oaoa te faatere i te Veà Porotetani, i to’na tere i Raiatea
ma,
i na hepetoma e 3 i mairi aenei.
I roto i te utuafare o Charpier ma to raua
puhapa raa i te mau
taime a faaea’i raua i Uturoa.
Na roto i te tauturu a te poti o Charpier, inaha ua
nehenehe, ia raua
ia farerei i te mau paroika no Raiatea e no Tahaa hoi.
Ua farerei tino roa i te mau Orometua, tae noa’tu i te mau ekalesia
e
te mau pupu rii hoi o taua mau vahi moemoe ra.
Ua oaoa to tatou faatere Vea, i te mea ua nahanaha ia’na i te
faatere i na tapati e 3 i te tuhaa ohipa i Uturoa, oia’toa i Vaitoare,
i Opoa e i Avera hoi. Ua farii maitai roa hia oia i
rotopu i to te Atua
ra
pupu taata i taua mau vahi ra.
VKA
'
■
I te
te
mau
POBOTETANI
3
vahi atoa ta’na i haere, te ite nei oia i te itoito rahi no
pupu, ua rahi tei tae mai i te tare pure, tae noa’tu i te mau
putuputu raa, e mea itoito roa ïa. No te tatara i te mau tuaroi, tae
mau
noa’tu hoi i te mau himene arue i te Fatu ua
hope roa te itoito ta’na
i hi’o i rotopu i taua mau paroika nei.
Tae noa’tu hoi i te ohipa no te hamani i te mau tare
pureraa, te
fare amuiraa, ua itoito atoa taua mau taata nei.
mau
Ua faaea oia i Fare ( Huahine ) hoê hora te maoro e
inaha, ua
nehenehe ia’na i’te farerei i te mau Orometua e na diatono i taua
oire ra.
I reira to raua o Charpier haere raa’tu i nia i te
pahi o Ville de
Papeete, no te reva’tu i Bora-Bora.
I reira ua ite atu raua i te Fare Pure raa ofai, o tei ore â i oti roa.
Ua mataitai ihora ia Faanui,
ua
farerei ia Mehao tane e to’na
utuafare, na Maua diatono, i farii ia raua i Vaitape.
ra
Aita’tura raua i tae i Maupiti, o ta raua i ite noa’tu i te atea e ra.
E rave rahi te taime i aparau hia te maitai rahi o ta teie nei Vea
Porotetani e afai haere nei na te mau vahi atoa e raea hia
ia’na, e
inaha ua paraparau te Faatere Vea, i té mau hoa, ia tauturu mai à
i teie nei ohipa maitai.
E te mau hoa no te mau fenua i raro, Charpier ma, te mau Orome¬
tua, te mau diatono e te mau mero atoa no te ekalesia, te faatae atu
nei maua o André Vernier ma, i to maua mauruuru ia outou atoa na.
A faaitoito.
A. V.
A‘oraa i tei roto te taata i te Mesia.
fi Korin. V. 17.
1.
EAH\
TE
AURAA
O TE
PARAU
“TEI HOTO TE TAATA I
TE MESIA ”?
LE au ïa, mai te ofa‘i i roto i te paturaa.
E
rave
rahi te ofafa'i i roto i te paturaa, no te ofafa'i tataitahi te fare
i oti ai. Oia atoa te Etaretia. E
patu Varua ïa,
e o
te
mau
taata faaroo
tei faaauhia i te ofafa'i. O lesu Mesia te ofa'i tihi ( I Petero II, 4-8. )
,
-
2. E au ïa, mai te mero i roto i te tino nei (I Kpr. XII:
26,
au ïa mai te amaa i roto i te tumu.
( loane XV.
3. E
27.)
1-8.)
^ 4. E au ïa mai te taata hara i roto i te oire haapuraa (Numéro XXXV)
iiHeb. VI. 18.)
5.
Tei roto te taata i te Mesia
ra
mai te piiitaa
oré, e amuri noa’tu.
12..UV2Ia.aUa
VEA
4
11. EAHA TEl
PÜROTETANl
TUPU 1 ROTO 1 TE
TAATA TEI ROTO OlA
I
ÎMESIA?
ore
te mau mea
ore
tahito.
oia, ua au i lo’na mau hoa tahito.
tahito.
3. Ua ore to’na mau titauraa tahito.
4. Ua ore lo’na tiaturiraa tahito.
riro te mau mea atoa ei mea apî.
1. E Varua apî to’na.
ore
to'na mau hinaaro
2. E hinaaro apî.
3. E haerea apî.
4. E faaroo apî.
5. E tiaturiraa apî e te ora apî.
{ OPANl. Kolosa IR. )
E a‘o atui to tamaiti oi vai
a‘e tefariuraa. %
Maseli 19< 18.
i Tahiti nei, o tei ore i haamana'o
i teie nei faaueraa o tepaari.
Ua mana‘o te tahi mau metua e, aita’tu la ratou ohipa, i ta
ratou mau lamarii, maori râ e, ia faarmu i te maa ia ratou e
ia faaahu i to ratou tino i te ahu; eita râ ratou e peapea noa’e, ^
i te ino a te haapa'oraa o to ratou mau huaai.
|(
la faaaraarahia te vetahi mau metua, i te mau peu tia ore o;'.jS| |
ta ratou mau tamarii, e na ô mai ratou e, eita vau e taupupuhua^ ‘|(
i te reira; e mea taiâ hoi ia papai atu ia ratou i te raau; ia paaiii
(
to ratou tino ra ei reira e titiaifaro noa’i to ratou haerea.
Ua rahi te mau utua-fare
'’J
hape roa te raana'o no taua mau Metua ra. la maoro hoij
ua etaeta ia te aau i roto i te ino; e ore roa e tupiij.',|i
noa i te marûraa. Vai iho noa’tura te reira mau metua i ta ratoal |i
mau tamarii ia rave noa i te hara, e pohe atu ai to ratou mau varua
la oro'te tamaiti iti ia faautuahia no te hoê hapa ta'na i
Ua
te taime ra,
ra'veijâ
no|?|
ino roa; e
hapa ra, mai te mata'u ore.
la na ô noa iho le metua i ta’na tamaiti : c eiaha oe e na reira,
e riro taua tamaiti
ra i te màtau noa i te reira huru a‘o raa^'||
eita oia e haapa'o,- e riro oia mai na tamarii a Eli ra o tei oif ;|
i haapa'o noa'e i te reo o to raua metua.
e
mana‘0 oia e, e ere
paha ta’na ohipa i te mea
reira, e rave faahou oia i taua
||
P 0 K O I' E T A W I
V E A
^ î
if;
Eilfl le reo o le vaUa anae e navai ia
■ÿte tamaiti, ia haainau i roto ia’na i te ite i
Aia’na i le taa ê raa o te maitai i te ino.
faaaraara i le aau o
te mea lia, e ia haapii
;
la ore ia faautuahia-te tamaiti, e ore e raupa ia’na le
':i te Atua, oia hoi te matamehai o te paari; eita to’na aau e
mata‘u
marû;
Àe tupu râ ia i le elaeta.
utu'a i te haapa'o'ore a te tamarii,
5e i ta ratou mau ohipa tiàmani ino ei ta ralou mau parau haavare.
iE riro raton i te haamana'o i taua mau nlu'a ra. Mai te mea
'je, ia faautuahia te hoê tamaiti mai te parau-tia, e ite oia iho i
No reira, eiaha ia taa ê te
Ue maitai o taua ulua ra.
E riro
ta
le meltia
ohipa i le a'o papu raa’tn
i ta’na mau
iitamarii, mai ta te faaapu i te utaruraa i la’na aua fenua. E ine'ine atura ïa to ratou aau ia farii i te huero ora a te Evanelia e
5te mau pif aroha o te Varua Maitai.
i Te tamaiti o tei mataro i te faatia ma te oaoa i te mau parau
aa. imailatai a to ratou mau metua e faatia ohie atoa ratou f te mau
Ifaaueraa
a
to ratou
Metua i le ao ra.
Mai te mea e, ia faaherehere tatou i te raau papai i ta tatou mau
tamarii, e ia tupu to ratou etaeta i roto i te ino, e rahi roa’lu
:«ta te Atua iho papairaa ia ratou, ia faafariu hia mai ralou i le
Iparau-tia; e aore ra, e ino noaTu â ratou e tae noa’tu i to ralou
$
na‘o
i ta
ou
ei
loa’ei
v'poheraa.
Teie te lahi ino e tupu ia ore ia faaulua mau hia te tamarii i
:|ta ratou mau ohipa lia ore; E raana'o ratou e, no le mea, aita
,H to ratou mau metua i faautua ia ratou, rave noa’i ratou i te ino,
5!eita’toa le Atua e riri ia ratou, e eita oia e faaulua ia ratou ia
ffofati ratou i ta’na mau ture. Ua hanere e ua taualini paha te
tamarii e te taurearea tei na leira i te mana'o i roto i teienei
mau
fenua. E rave noa ratou i te raau ohipa iino atoa mai te
: raata'u ore f te faahapa a te Atua ra. E tera te lumu, aore ratou
i a‘o hua hia e to ratou mau metua mai to ratou haihairaa mai
â; aita ralou i haapiifiia na rolo i te raau papai ia inaue ê atu i
te rii'i e fatata mai nei. E ore ralou e tiaturi i te mau tiaororaa
aroha o le Evanelia; e ore ratou e faaroo i te mau parau faahapa
a te Atua i nia iho i le mau laata rave mârô i le hara.
Mai te auri te paari to ratou aau i reira. E mea puta atâ rahi
ïa i te ‘o‘e 0 te Varna; E raverahi hoi o taua feia ra o te pohe
mai te tatarahapa ore e le haapuraa ore.- Ahiri râ lo ratou mau
metua i faatiliaifaro i lo ratou haerea i lo ralou aplraa ra, e
5|
6
V E A
tnea
ê roa ïa to ratou
ma U
metuara?
P Ü R O T
T A N 1
hopea. Eaha râ te teiaha o te utua o taua
Eila e tia ia tatou ia
haapae ê atu i ta te Atua
ô mai ai oia i roto i te Maseli
mau
faaueraa,
a
na
0
«O tei vaiiho noa i te papai ra, aore ïa i aroha i ta’na
tamaiti;
tei aroha râ ia’na, e a‘o ïa ia’na i reira ra »
(Mas. 13. 24).
« Na te
papai e na te a‘o e
e:
haapaari atu; o te tamaiti râ, ia
faarue noahia ra, e riro te metua vahiné i te haamâ.
»(29. 15. )
U
E a‘o atu oe i to tamaiti, e mauruuru oe ia’na i
reira; oia
â
ïa,
e oaoa
to
aau
A faaitoito râ
vahiné. Ei
ia’na i reira. »
tatou,
e
te
mau
( 29. '17. )
metua tane,
te
e
metua
mau
haapa'oraa hapa ore ta tatou i mua i te aro o ta
tatou
maitai ai. Eiaha roa tatou ia
paruparu noa’ê i te
faatitiaifaroraa i to ratou mau pi'o; eiaha’toa tatou ia mata'u i
ta ratou aue. Mai te mea e, ia na reira tatou i te
rave, no te
here i ta tatou mau tamarii e no te hinaaro i to tatou
mau
tamarii
oaoa
rahi ia tatou i raro nei, oia’toa i nia i te ra'i!
«
e
O ta te taata
e ueue
ra, o ta’na â ïa e ooti. »
Atua, e
(Gai. 6. 7.)
( Te Anuanua. )
Tuatapaparaa parau tahito
To fc Evaneiia faeraa i Mafuifa. ( E rata na Simitoni. )
(A h.i‘0 i te Vea i mairi a‘enei).
la tae i te matahiti
1825, ua tonohia’tu o Miti Turutu ei aratai, e too
Evaneiia i Matuita. Ua tipae ratou i Tahuata, o tei
parahihia
e M. Turutu i mutaa ihora ( i te matahiii
1797 J e ua ite faahou mai te
mau taata paari ia’na ra. Aita râ oia i
parahi roa i reira, e ua vai iho i
roto i taua fenua ra, i na haapii evaneiia too-maha i
arataihia e ana ra. E
ua riro te Arii ra, o losele ei
paruru ia ratou i te mau ino atoa ra, no te
mau ohipa riaria râ, e té mau
peu taiata rahi i matarohia e to taua fenua
ra, aita ratou i parahi maoro i Tahuata, e ua hoi mai
ratou too-maha
maha haapii
i
Tahiti nei.
I te matahiti
1828, ua tamata faahou te mau mitionari no Tahiti i te
faatupu haere i te Evaneiia i roto i te mau fenua i Matuita ra, e ua tono
faahouhia te tahi mau haapii Evaneiia i reira.
E ia tae i te matahiti 1831
-
lonohia’tu M.- Simitoni
hi‘o haere i te
haapa'oraa a to Tubuai, e
Raivavae, e to Rapa e to Maareva, e tae noa’tu i
Matuita, e i te Tuamotu
ra. Too-ono haapii Evaneiia tei aratâi atoa hia
e ana ei
faatupu haere i te
Parau a te .4tua i te mau vahi orometua ore.
ua
e
to’
VEÀ
'
Teie te huru
o
7
POROTETANI
hopea o taua tere ra. Na Miti Simitoni iho i papal
te
mai, i to’na ho'iraa mai i Tahiti, ei haamaramarama i te mana'o, e ei faaitoitoraa hoi i te aau o te mau Etaretia no Tahiti, e Moorea, ia tupu tp
ratou
aroha, e ia tauturu faahouhia te mau fenua e vai noa i roto i te
pouri, e te maru pohe o te Eteneraa ra.
To Simitoni mâ tere i Matuita,
e i te mau fenua e rave rahi.
24 no Me 1831
toru
no
Ua faaineine matou i Papeete: too-hitu orometua; tooTiarei\ too-piti no te Etaretia i Paofai\ hoê no te
te Ekalesia i
Papara, e te tahi hoi no te Etaretia i Papetoai, ( Moorea. ) E
pureraa ta matou i Paofai, ei faataaraa i te mau orometua i utahia; o Patii,
o Hape, o Tiavairau, o Fana, o
Faatea, e o Tauvini hoi. Na Piritati i
tai‘o mai i te himene, e ua ui i te mau orometua i te ti'araa o to ratou
Etaretia i
hinaaroraa i te toro'^a
Wiritini i pure
haapii haere i te Parau a te Atua i te Etene ra. Na
i te pure faataaraa. Na Noti i a‘o i
te parau faaitoito ia
ratou, e na‘u i pure i le pure faahopea, a ueue ai matou i to ratou rima atau
ei tapa'o no te
aroharaa, e no te riro raa o te toro‘a orometua ia ratou.
25 no Me. Ua haere ana‘e matou i nia i te pahi e ua faatere atura
matou, e rui
ono, ua
i te faaitoitoraa i te
tipae maiou i Tubuai: hoê o matou Tapati i reira
reira, i te faatiatiaraa i te haapaoraa mau i reira. Ua
faatupu hia te Ekalesia i reira; e 32 taeae i faaetaretiahia i Tubuai, e ua
i le parau no te haapaoraa o te fenua, e ua maitai roa
haapooraa, ua au atura ratou ia Hitimahana, i te orometua hoê
paraparau matou
ta ratou
i'rotopu ia ratou.
Te
(Te mi atura.)
mau
Parau rii api
1. Ua poheaenei teArii Beletita, o Albert 1er, i te tahi pohe riaria
roa, ua iteahia to’na tino i raro i te hoê faa e 200 metera i te hohonu.
E hoa here teie no Farani, e taata itoito faito ore e te aau maitai.
Ua tae tino roa to tatou Peretiteni rahi o Albert Lebrun, mai te
apee hia’tu e te mau mana toroa o te
Hau Farani, i te huna raa o
taua hoa here nei.
Ua faatoroa hia o Léopold, te tamaiti
nia i te io’a o Léopold III.
arii, ua faatorona hia oia i
2. Ua titau faahou hia o Doumergue tane,
to tatou Peretiteni no
te Hau Repupirita tahito, i faatia faahou oia i te hoê faatere raa Hau
api.
8
POROTETANl
VEA
Ua faarue rii o Doamergue tane i te mau ohipa politita no na
e 3 i mairi aenei, e inaha ua faaitoito faahou no te imi i
matahiti
te mau ravea e maitai faahou aite Hau. Ua farii mauruuru oia i teie
nei tiaraa.
3. E rave rahi te mau taata ma‘ima‘i o tei afa'ihia mai, mai
Rapa e Raivavae mai, ua faatae roa hia ratou i Orofara ei reira ratou
e rapaau hia’i.
E haamanao atu tatou ia ratou i roto i to ratou ra ati.
4.
Ua pohe aenei te metua tane o Mme Ch.
Vernier (o Mr. Fred.
Christel.
E orometua tahito teie i te pae i Aferita. Ua pohe oia i te matahiti
i mairi aenei,
i te 14 no Titema, ua naea hia ia’na na matahiti e 84
i te ora raa nei. E inaha ua tia i te Fatu ia farerei atu na tamarii nei
oia hoi o Tare ma i te., mau taime
hopea no taua metua here hia ra.
Te faatae atoa nei o Vea Porotetani i to’na aroha i taua utuafare
ati ra.
5.
ua
Ua pau aenei te mau
Bibilia rarahi, a faaoromai ra i te tia’i
fatata roa i te tae faahou mai.
6. Ua pohe aenei te hoê hoa no tatou, o Paniora tane, diatono no
te pupu Tipaerui,
i te rui 5 no Mati i mairi aenei.
E pohe raa nehenehe roa to teie nei taeae. O ta’na parau pinepine
rahi ia matou i te mau taime hopea o teie ia : AITA E MATA’U.
Te itea noa hia ra te maramarama
mau
la rahi noa’tu^a teie
mau
o te
faaroo i roto ia’na i te
taime atoa.
nei hohoa e teie nei huru i rotopu i ta tatou
ekalesia e tia’i.
Te faaite nei matou i to matou aroha ia Paniora vahiné é i te utua¬
( Numera XXHI -10.
loane XIV - 27 )
i te Atua i te 14 no Titema 1933.
Ua haere oia i reira raua to’na hoa, le orometua ra o Fareura,
no Moorea, fatata e 40 matahiti i leie nei. Ua pohe roa o Fareura t.
e mea huru maoro i teie nei. E ua parahi
noa o Fareura V. e
fare ati hoi.
7. Ua ho’i atu o Fareura V.
tae roa
mai i teie mau mahana nei.
I teie nei, ua
haere
ia’na
ma
ra.
poroi hia mai te tavini vahiné na te Fatu. E ua
te hau.
Ua oti to’na hororaa. Na Le Fatu
e
farii mai
Te aroha’tu nei matou i te mau fetii e te Paroika.
|ï\oni faufuru i fe V@a
Mnknlen: H. Guilloux, 3 tara.
la amuihia: 6 tara
IMPRIMERIE EUE. F. JUVENTIN. —
Papeete: M‘" Ch. Brown, 3 tara,
Mauruuru.
RUE OU C‘ DESTREMAU - PAPEETE, TAHITI.
Fait partie de Vea Porotetani 1934