EPM_Vea Porotetani_19340102.pdf
- extracted text
-
AITA’TU E NIU E TIA I te TAAÏA'TOA 1A MAAMAÜ maori RA OTEI HAAMAU
HIA RA. OiA HOt TE
HOÊ: HOB TARA
I
TE MATAHITI
A.
VERNIER, Directeur-Gérant.
HOO
4
Mesia RA O Iesü. — I Koriiietia 3, 11.
1934
laorana i te matahiti
laorana outou
te
mau
orometua,
api
te rnau hoa rave
ohipa amui
tae noa’tu ia outou te mau diatono, te mau avei'a
O te nana na roto i teie matahiti. laorana outou e te feia faaroo
tae noa’tü i te -feia taurearea e te mau tamarii. laorana outou
te feia mana o te ferma tiei. Te faaite nei o’Vea Porotetani i to’na
aroha tu mu ia outou atoa na. Ei ia outou atoa te Haü e te Aroha
Atua,
na
te
no
ô mai i te Atua e no ô mai ia lesu Mesia
e
e
tae noa’tu i
mai teie atu mahana
te hope’a !
Ua tae t.atou
na
roto i te aroha o te Atua i roto
i te matahiti
api 1934. Ua mahemo te matahiti 1933 i mûri, ua otarohia oia i
to’na vairaa e ua amui oia i te mau matahiti te ore e hoi faahou
mai.
fcaoto i te taoto hope‘a na roto i taua
i topa i mûri, are‘a râ ua- faatia te Atua ia tatou ia
tomo i roto i te matahiti api nei, e tia’i ia tatou ia haamaitai i
îo’na ra i‘oa. Na’na i faaora ia tatou i te pohe, na’na i faakorona
ia tatou i te hamani maitai e te aroha, na’na i faa î i to tatou vaha
E rave rahi to tatou tei
matahiti
i te maitai ia faaapi
faahou hia tatou mai te aeto ra. Sal. 103, 2-5.
E nafea tatou i roto i te matahiti api nei i te haamaitai i te
V.
Atua ? Teie :
te feia tei mau i te toro‘a faaroo. ia anaana maite
mua i te aro o te taàta ; ia itehia te
to tatou faaroo i te huero vai tâiata oiahoi te huero
1.- Tatou,
U,
â to tatou mai'amarama i
hoturaa
0
te
o
aroha, te paraii
mau e o te parau
tia. Eiaha to tatou paieti
23.,--
la faataa-maite râ tatou ia tatou
Fatu o lesu na roto i te matahiti api
i te me-a snoi noi e te piu’epin’e.
iho
no
lehova e
iiei.
to tatou
no
■
■
.
'
,
S ia hapa noa’tu te hoê no tatou, e horo â tatou i te pu no te
aroha e vai i te Mesia, na’na e faaore i ta tatou mau hara,
Te feia taurearea e, a
haamaitai atoa i te Atua na roto i te
matahiti api nei, iâ riro atoa outou i te aroha o te Atua o tei tono
mai i ta’na tamaiti ia maraa outou i nia. la noaa ia-outou te paari,
oiahoi te mata'u-i te Atua e te faarue i te mau ohipa o teienei ao
mai tei papai hia. Isaia 55, 6-7.
i te matahiti api nei ?
api i te û anoi orè
hia ra i te parau, ia'paari outou i te reira. Titau i te maramarama,
haere tuutuu ore i te mau haapiiraa Evaneria, taio i te Pipiria,
haapa'o i te parau, ta te Atua ïa oaoaraà ia outou. 3 loa. 4.
O te huru ïa o ta matou aroharaa ia outou atoa i te matahiti api
nei.
'
’V. P.
Te mau tamarii e, nafea outou na roto
Teie : ia hiaai maite outou mai te tamarii fanau
,
E ara, e te mau hoa no te
Vea Porotetani. '
te taata hoa no Vea Porotetani o tei
e,ia aufau hia mai te moni no Vea Porotetani i te mau m'atahiti atoa, e tia’i. la ore ia na reira, nahea tatou ? Nahea tatou e '
aufau atu i te feia nenei parau ? Nahea e hapono hia’tu ai ia outou
na ? Tei ore i aufau, no teie nei matahiti Toru, haapeepee mai i te
aufau. la ore ia na reira hia;
Te ite nei matou e, ua rahi
moe
Eita e
nehenehe la nenei faahou i to tatou Vea iti.
ia outou pau roa i te raaû parau na
na Apooraa rarahi ? E ere Hoê tara e moni e pohe te taata i reira.
Faaitoito.
- ■
■ '
■
O te para\i teie no te faaitoito ia outou na, eiaha tatou ia vaiiho
ia tatou ia riro ei tamarii otare. Aufau tatou i teie nei.
Na te Peretiteni no te Apooraa Rahi.
E nahea hoi no te faaite atu
,
O MOREAU, Or.
faaapiraa i fe Toroa Dîakono e i fe Toroa Auvaha Paroika.
Na roto i te maitirSa
Diakono i Tenuare, e faaapî hia te Toroa
nb Tenuare 1929 ). '
Diak mo, ia hopa e p'xe m itahiti ( Maitirak
fe
K-
VËA
IX.
.
E pure ma te faaroo.
'
;?:
5
POFiOTËTANI
Hebera XI. 6.
.
Salamo CXIX. 49. Mataio XV. 28. Mareko XI. 24-
.
Ma te faaroo i to te
Atua mau ateribiiti.
Ma te faaroo i ta lesu ohipa i rave mai nei no tatou, oia i rave mai i ta tatou.
Ma te faaroo i ta te Varua Maitai tauturu raa ia
Ma te faaroo i ta te
tatou.
Atua i parau e, e faaroo mai oia i te pure.
i faaroo hia 'e te Atua i mutaaihora.
i faaroo hia.
E mea oaoa iia te Atua te faaroo i te pure a tona mau taata.
Ma te haamanao i te mau pure
Ma te haamauao i ta vetahi e pure
X.
E pure ma
te hiuaaro i te Atua e té aroha i te taata. Mataio V. 22. VI.
14, 15.
XI.
E pure ma te
faaitoito.
Roma XII. 12. E tamau uana maite â i te pure.
lakobo. V. 16. Te pure faauana a te taata parau tia e mea tia rahi hia mai
,
ïa.
XII.
E pure ma te faatia i to te Atua hiuaaro.
Mataio XXVI. 39. la tupii râ to oe hiuaaro,
eiaha to’u.
XIII.
E pure ma te tuutuu ore.
Genese XXXI t. 24, 30. Mataio
I. Kor. XII. 8.
XXVI 41. Luka Xi: 8. XVIII. I. 8.
Ephesia VI, 18.. ;
XIV.
a
'
Atua,
hiuaaro ia ,tupu taua.
E - pure ma te faahauahaua’tu i te
e ma te
I. Kor. X. 31. E teie uei te amu ra e te iuu ra hoi, e te mau mea’toa ta outou
e
rave
ra, e rave
ïa ma te haamaitai atu i te Atua.
Te aVa taero,
oia te enemi
Ua faaroo aenei matou e i roto i te ava'e Titema i mairiaenei,
rahi te mau taata tahiti o tei roohia i te ati i te inuraa
e
rave
i
te
alcool
o
tei faaauhia
ei faaura auahi, eiaha no te inu.
vahiné o tei roohia i taua
i te fare ma‘i i Papeete.
E parau api peapea léie: e tia roa ia tatou ia feruri maite i
I roto i taua pupu taata ra, hoê atoa
ra. — E toru o tei pohe roa i roto
ali
i nia i teie nei enemi.
E au mau hoa e te feia maohi e, o outou te hoê nunaa faahiahia
to tatou mau mana'o
i te ao nei, e mau taata rarahi
outou, te puai, te maramarama, te
6
^■L^A
ilc i te
orero
aau,
ara,
a
PURüT1':TAN1
parau. te raaii vahiné tino maitatai e te
te rahi
nei
la
te
te
maru o
faainoraa ia outoii.
ava
Te raana 'o nei an e e riro
paha, i roto i na matahiti e 50 i inna
nei, ua mou roa teie nunaa rahi laata tahiti.
Ua pan luau a
outou i teie nei ejieini, oia te ava taero.
E faatupu mai hoi teie
nei ava taero i te rnau oliiiia iino aloa,
—
—
1 roto i le i‘oa
la'inarii
inaii
o
lo onton
i te vaiho atu i le hoè
te
n
Evanelia
o
ta
ia ratou ia faaore i
ei
rnau
0
te ava
inau
to outoii mau
e
mau
tinp inailai, i le i'oa o ta oiiton
niootua,
haamanao
a
ma‘i iino
no
e e
riro
raton ; i roto i
oniou
le i
oa
Paulo i papal atu i to Tes.
te inn i le mau
hiero ma mau
no
to
tatou
V-6 i te aniraa’tu
mea taero, ia riro mau tatou
Atua, a aro atu i te enemi
ra
taero.
hinaaro noa’tu outou i Le faaore i la outou inu
ava, a haere
mai a farerei ia matou, te mau
orometua, e nehenehe
la
noa
ia •
tatou ia faaau
i te parau no na ava'e e 3, e aore ra e
6, e aore
ra hoi hoê matahiti e i iniia'lu
à, no le haapaeraa i taua maa
nei. E ore roa outou e Latai'aliapa e hoê iti noa a‘e.
Te hoê uîu‘a hanahana
Te
oaoa
oaoaraa
no
Ua
Te
nei
matou i te faaiteraa’tu
outou,
e no te
mau
hoê parau api, o te riro ei
te
faafetiahia o MOHEAU Urne i te Fetia Hanahana.
ripene uteute e vai i nia i to’na pereue,
,4 tnhi :
no
te
no
Farani
e
e
tapa'o ïa :
ohipa ïa ta’na i rave papu maitai, e toru ahuru-ma-hitu
matahiti, e le rahi-roa-raa ra
rahi
i
Ekalesia atoa i Oteania nei :
no
i Tahiti nei
ïa,
o
tei iteahia e: e
mea
faufaa
te taata Tahiti atoa hoi.
4 piti: e lapa‘0 atoa e: Üa riro ta tatou mau
Ekalesia Porotetani no
teie pae fenua, e hi'oraa maitai no te faatereraa o te
Hau Repupirita Farani ;
e te hanahana hoi i tuuhia i nia i te
Peretiteni, te haere nei ïa i te Ekalesia taatoa.
Mai to outou i‘oa, mai te i‘oa o te Taiete Metua
nei te Vea Porotetani i to’na mauruuru ia Moreau tane
no
Paris, te faatae atu
e
ia Moreau vahiné.
Haarnauraa Oromefua
Ua oti aenei
te
Paroita ra
o
Heimata ma, orometua, i te haamauhia ei
orometua
Vaitoare (Tahaa), i te 10 no Tiiema
o
no
1933; e Sabati oro'a
VEA
3
POROTETANI
Na roto i te maitiraa Auvaha
Paroika, i te Aiiooraa Paroika i
Fepuare, e faaapî hia te Toroa Auvaha
matahiti ( lV!aitiraa no fepuare 1930 ).
Paroika ia hope e maha
Faaite i te peretiteni no te Apooraa Tuhaa.
Te piti 0 te tere o Ch. Verenie
(A hi‘0 i le Vea i ma.iri ncnei, o mûri iho leie.)
Chaux de-Fonds i taua apooraa feia maitatai maii. Hoê hora taatoa to‘u faatereraa i te parau no to oiitou
faaroo, e to’na hoturaa; to oiitoii hereraa i te Parau a te Atua,
e to outou oaoaraa i te reira, mai te taata tei ifea ia’na te tao'a
Ua tae aliira vau i La
rahi
ra ;
h' mau ohipa tuaroiraa, e to outou araraa 1
te pô, i taua
ohipa ra, etc. etc .... AiLa’toa vau i huna i te mau paeau huru
poiiri 0 te haatna hoi : te rahi o te faaroo-vaha; te aau o to hoê
t('i ore i tauihia, faahiahia noa'i te paraît o te vaha ; te paieti
rapae, e to’na hotu ore, no te, mea aita te Ture o te Atua i- niuhia i nia i te pàpà o te aau! !
F to'Li rnau hoa here e! e to Tahiti e! Te hl‘o tia nei te hui
faaroo no Faratii-FJelevetia nei i le itoito o td outou faaroo, e te
mahanahana nei to ratou aau! Ua haamauruuru puai ratou i ta
outou auvaha, no te pape to'eto'e no te fenua roa mai! Te parau
hua nei râ vau ia outou : e ara i to tatou faaroo, ei faaroo-ohipa
e maitai ai ! la itehia ta te Yarua, oia hoi te mau ohipa o te parau
tia, 0 te parau mau e o te aroha mau. Ei haerea hoê e te maru, e
te itoito, e te araahamaha ore. Ei reira e tia roa’i to tatou oaoa !
lia hoi mai au i Toulon nei, mai te oaoa e te itoito api, i te
pae
haamana'oraa ia outou atoa na.
faahou nei au no te hoê mau tere e rave rahi
la
tei hinaaro
i te faaroo haere i le parau no te Evanelia i.Tahiti mâ. E riro
taua mau tere evanelia ei taura api i te taamuraa ia tatou atoa,
Te faaineine
te Taiete i ani mai
i nia i te tumu
ia'u. E rave rahi te mau Paroita
hoê.
la maitai outou atoa
i te Atua ei ta’na
Taraaiti here.
To outou hoa i le atea
ê:
Gli. Verenie.
VEA
4
POROTETANl
A oraa no te pure
nei la pure
Te huru e te mana'o e au ia tatou
Salamo XI. 13, 14.
I
la irai i te i te iueitie o te aau e tia’i. Salamo V. 13. Mataio XVI. I.
la haapae hia te mau manno no teie nei ao.
la oti te parau na te Atua i te imi hia, a pure
E haainanao i te mau
te
ai.
maitui iiü te Varna, e titau maite ia tauturu hia e
Varua Maitui.
II.
ia hapa te manao.
raa i tona rahi raa, tona huru
E pure ma te haapao e tia’i, ia ore ïa
la piri te manao i te Atua, i te haamanao
mo’a e te maitai.
haapao hoi i to tatou iho huru i te pure raa i te huru hara e te ore.
haapao hoi iana, ia lesu te ArüE haapao hoi ia tauturu hia mai e te Varua Maitai.
E
E
III.
E pure ma te hiopoa ia tatou iho.
O te riro e to tatou manao.
O te tarava
O
te
e
e te haapao maitai 1. Petero IV. 7.
hinaaro.
enemi.-
atu to tatou
faahema hia
e
te
IV.
E pure ma te
haavare ore.
E
i te Atua to tatou huru.
ore
e
moe
V.
E pure ma te hinaaro ore i te hara.
1. ïimoteo II. 8. I. loane III. 21.
Ma te faufau i te
mau
Maseli XV. 8. Isaia I. 15. loane IX. 31
hara'toa.
Ma te hinaaro rahi ia faaora hia i te mana o te
Ma te hinaaro rahi hoi ia
roaa mau
te huru o te
hara.
Atua.
VI.
E pure ma te aau maramarama e te
la itea to te Atua huru. la itea to tatou
ite.
iho huru. I Korinetia. XIV. 14, 15,
VIL
VI.
E pure ma te matau. Isaia
2.
I tapoi te mau Seraphi i to ratou mata i to ratou
faafatata raa’tu i te Atua,
Habakuka I. 13. Hebera XII. 28, 29.
VIII.
E pure ma te aau haehaa. Genese XVIII.
9, lu. I. Kor. XV. 9.
27. Salamo VIII. 4. XXXII.
V
V E A
PORüTET ANl
7
I mau. — Na Cliarpier Perete, i haamau. — Ua tae pauroa mai te mau
I
Haiatea, Tahaa: na Heimata te a‘oraa avatea i mûri a‘e i te
Papeiizoraa; ua rnauruuru roa to te paroita i te faarooraa
^ i" laiia a'oraa faahiahia e te reo maru maitai.
%.
Ua lia mai te auvaha o te paroita o Taoa. diatono, ua farii rnauruuru.
Ua î te tare pure i te taata no te mau vahi atoa mai, e to te
paroita
iho na te mau orornetua i faatere i te tuaroi pô: e here rahi nei to te
paroita i ia’na orornetua; e te orornetua i ta’na paroita.
O te huru ïa.
orornetua
no
A haamauraa
e
le
1
Vaitoarè, (Tahaa).
E homa e, ua
oti anei te hoê tare orornetua apî roa i reira. E raveraa
|)apaa ana‘e, e taime poto roa to ratou îaaineine raa i te moni, pue’tura.
^ 10 mahana i te hamaniraa, ua oti roa i te peni e na opani; o Tuoro
a Pani te Tamuta rahi
e taata vitiviti
mau: e
i te 10 no Titema 1933, i
tomohia’i; na te Perete o Charpier e to’na hoa, e te mau orornetua no
liRaiatea e Tahaa e te orornetua apî o Heimata e to’na hoa.
’!)■ Ei tapa‘o rahi teie no to’na auraroraa i te Apooraa Rahi, e i ta’na oro-
^metua apî, e Fare tano mau no te orornetua, e tura te orornetua i reira.
;
E homa e; to te
‘♦e
huru
no
paroita i te Tuhaa IV, a ha.mani
ta taua mau orornetua e vai noa i roto i te
la orana,
i te Fare mai teie
mau
Fare tura ore.
Tnnui Orornetua.
g
Te mau Parau rii api
f
A
'fj
Ua tupu te tahi ati rahi i Farani i rra inahana i mairi aenei, o tei tuu i
te hftva i rotopu i te hoê ra mau utuafare.
Ua
tahi
U
e
piti tau pereoo auahi. Ua tapea te tahi, e inaha ua tere mai te
mûri mai
o tei u atu i nia te
pereoo matamua ra.
Te parau nei te taata faahoro e aore roa oia i ite i te mau
tapao
i oi'e ai oia i tapea’i i to’na pereoo.
ua
pereoo ra.
faaite,
Ua hau atu i te 200 taata o tei pohe e e- rave rahi noa’ tu o tei pepe.
Ua tapae te taata ra o Alain Gerhault, i Nuuhiva i teie na mahana i mairi
aenei. O te piti raa teie o to’na tere mai Farani mai e tae mai io tatou nei.
E tae roa mai paha oia i Tahiti nei.
I* E hitu tau per o o tei Juahua roa e mau Députésto nia iho i tau na
Ua reva aenei to tatou tau jioa i te faaroo o Commandant Hourcade e to’na
ra
lia
hoa, ua nia i te pahi vea o tei haere i Marite. Te hoi nei
faaea raua i rotopu ia tatou no na matahiti e 2.
Ua faaroo hia’enei e te horoa mai nei
milioni toata na Tahiti.
Ua pohe aeneiUo tatou hoa here rahi
to
o
Hau Metua i
na
raua
i te ai‘a,
tauturu ra 15
Mme Delfieu. o ta Tahiti î matau
H maite i te mau matahiti maoro a puhapa’i oia io tatou nei.
I 10 E 80 to’na matahiti i te ora raa i te ao nei. Ua tae mai oia i Tahiti nei,
.
noa iho to’na matahiti. Hoê noa iho to’na ho‘i raa i te fenua ai‘a.
Ua riro teie nei ruhia vahiné e hio raa na to’ua ra mau hoa, no nia i to’na
maitai e. te aau here mau i te taaln maohi e i te taata’toa hoi. E cousine mau
i
F Ô R ü T ! ■: TAN
\' E A
l'iiii 110 te oronietna ra o Atger tane, o
favani 1 tae mai i Tahiti neî.
te hoê o te mau orometna matamua
»
♦
*
E taata rahi tei tainiru mai i l'o’to i te Fare Pure ra o Sünama i te j)ô
inatahiti : Ua faaoti hia te pnreraa fetii e ua rave hia te oroa bapetito raa iio
lia tamarii e 40- E rave rahi te inau orero piirau o tei faatei-e haere i ta
ratou ra mavi tuliati i taua arui ra e iiiaha ua tae i te vehe raa o te tau,
faatupu ihora te taatoa raa o te taata, mai te tiai i pâte raa hoê ahuru
piti o te hora. Ua pure atura te Peresideiii no te Apooraa Rahi i te pure
faaoraa i roto i te matahiti api. I reira ua tupu te mau aroha raa te tahi i
na
ma
te
tahi
no
teie farerei raa
oaoa.
E vai a teie nei arui i roto i te manao i te nehenehe o te ohipa a te Fatu,
te nehenehe o te avae o tei turama noa i niai te iriatai e i nia hoi i te fenua,
Te vai nei te
kalena
mau
na
te feia
i hinaaro; hoê raera te hoo.
i to’na mauruuru rahi ia Mataitai tane i
Bethel oia hoi na moni ra .44 tara 33.
Ua faatupu lûa’enei i roto i te Fare Pnreraa Papaa, i Bethel, te oro’a no
Te faaito atu nei o Vea l’orotatani
t.a’na horoa no te haapiiraa tapati i
te
Noë-la.
E
ra e
rave
ua
mau tamarii o tei tairuru mai i taua arui ra, mai te peu
hia te 600 tamarii papaa e tamarii tahiti.
rahi te
raea
Ua tae atoa mai
na
tamarii e toru a to tatou Tavana l'ahi.
Ua tuha hia te mau puohu rii taihaa e te mau puohu rii monamoria e
inahae mauruuru rahi tei iteahia i nia i te mau mata o te mau tamarii i tae mai
i taua pô ra.
*■
*
I te mahana
roto i
-i'
piti, i te 9 no Tenuare nei i pohe ai o AIU HINOI, i Arue. i
fe utuafare metua.,
O te hoê teie mero no te Fetii Hui Arii no Tahiti, e inaha te moe nei oia i
rotopu i to'na ra jmpu taata.
Taa‘e noa’tu ai te here o te taata maohi i te Hau Metua, te faatae atu nei
matou i to matou aroha ia ratou, i roto i to ratou ra ati i tehi‘oraa i te hoê mero
here hia i mo‘e ê ia ratou.
Ua hunahia oia i te mahana toru, 10 no Tenuare, ua tae te Tavana Rahi e
te mau faatere hau no tatou i taua hunaiaa ra, e e rave rahi te taata i haere e
faatae atu i to ratou aroha hopea i taua tamaiti Arii nei.
0\oni tauturu i ïe Vâa
llikilea : Emana, or., 4 toata ; Faatu v., 1 toata.
HakaheUm {Ua Pou) : Kekela, 1 tara. Mohonui,
Penapena, 1, ^^ra.
Uluroa:
A. D. 3 tara. — Papeete:
tara. André Vernier, 2 tara. Veuve Labourre, 1 tara.
tara.
la amuihla:
15 lara.
1 tara. Teikikaotai, 1
^
3 lara. Tevaitoa, 1
Maufuuru.
Fait partie de Vea Porotetani 1934