EPM_Vea Porotetani_194012.pdf
- Texte
-
Te 4Ô
AITA’TU
TITEMA 1940
té Matahiti
0
E NIü E TIA I TE
TAATA’TOA
HIA RA, OIA HOI TE
IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAÜ
Mesia RA O lESU.
—
I Korinetia 3,11.
HOO I TE MATAHITI HOE: HOE TAKA
Ch. VERNIBR,
E
aoraa
te
no
TOATA
Directeur-Gérant.
mahana Fanauraa
(25 no Titema)
Haere oioi alura raton, e ite atura ia Maria raua o Josepha e
tamaiti iti ra, i te mi-noa-raa i roto i le Phatene.
taua
Luka 2-16.
E
rahj
oroa
?
oaoa
roa,
o
Noela, i te feia faaroo. Te tumu
no
taua oaoa
to te Atua faatupuraa i te mau tohu no te Paufaa Tahito,
oia hoi te tohu no Imanuela. Riro mai nei te Logo ei taata. — Ua
fanau mai te ora o to te ao. — Ua riro ïa parau ei oaoaraa no to te
ra
0
ao, ia au i te reo o te melahi i te mau tiai mamoe. E amui tatou i
taua oaoaraa rahi, e mai te mau tia‘i mamoe, haere anae tatou i Be-
telehema
e
hi 'o i taua tamaiti
ra.
J, Te feia ta te Atua i maiti ei ite matamua roa no
ta’na horoa?
1. O te
mau
tiai
mamoe
ia.
Te maere nei te manao i te Atua i na reira’i. Ahiri oia i maiti i te
feia mana, te feia tao'a, te hui arii, te feia ture ; aita râ ! ua maiti
oia i te feia o te âru, te feia toroa haehaa roa, o tei mataitai i te Atua
i roto i te natura, e o tei ite la’na ma to ratou aau.
O te hoe ïa haapiiraa rahi mahanahana no tatou. Ua horoahia te
basileia i te feia rii, aau haehaa. Ua hunahia i te feia paari e te ite
ra, ua faaitehia mai râ i te mau tamarii. Te aeho paruparu, eita oia
e ofati, i te reira; eita e tinai i te vavai ama mohimohi.
II. O vai
mau
ta te
mau
tiai
mamoe
i ite i to raton
taeraa i Betelehema.
1. E tamaiti Iti
^
^
I
.
aruaru.
Ua maere ratou i te reira huru, no te raea te tiai atoa ra ratou i
,'te hoe faaora (Mesia) hanahana, oia hoi te hoe Arii mana. E inaha !
e aiu aruaru ; tei nia i te aihere te taotoraa; ua vehihia i te ahu.
VRA
O te
POROTETANI
no te Noela. E ere te Mesia i te hoe arii, mai
aita 6ia i fanau i roto i te hoe aorai unauna.
Ua fanau oia, mai t« hoe aiû veve, e te aroha rahi ; ua taoto i roto i
te vairaa maa a te puaa. — ïapao maerehia na te taata, e tapao hi-
haapiiraa piti la
ta tatou
e
ite
noa
nei ;
naarohia’ râ e te Atua. — Ua na roto i te hohoa o' te hoe tamaiti
to te Atua haamauraa i to’na basileia i te ao nei.
aru-
aru
2. E tamaiti
na
E tamaiti hoi
te Atua.
Maria ; e tamaiti na te taata, ia au i to’na pae
taata; e tamaiti râ na te Atua. E tamaiti moa e te hara ore. la au i
to’na tumu Atua, e faaore oia i te hara o te taata, e haavi oia i ta
pohe:
e
pane no
na
horoa oia i te'ora mure ore ; e faaî oia i tei hiaai. Oia te
te rai mai. O tei faaroo ia’na, e ora mure ore to’na.
E horaa, mai haere tatou i Betelêhema e hio, e
'
maiti
moa ; a
pûpû i to tatou
aau
ia’na ;
a poro
tahopu i taua ta¬
i to’na i‘oa i to te ao.
E faatia tatou, i teie maliana, i te pae
piti o to matou tereraa na te mau
Ra ite te taata taio-vea e, e piti pupii fenua e vai nei i
Matuita: te pupu fenua i Nia (o Fatu-lva, o Hiva-Oa e o Tahuata) e te pupu
fenua i llaro (o Nuku-Hiva, o Üa-Pou e o Ua-Huka). To tatou mau orometua, tei te mau fenua i Nia; aita to Raro. E tuuliia râ te lioe i Ua-Pou, i teie
nei, ei haapao î to Raro.
fénua Euu-Hiva.
—
vfî-
Ua faarue ihora matou i Puka-Puka
(Tuamotu) i te ahiahi mahana maa, i te
fanotia’tura i Faüi-lva, te fenua matamua no Matuita ta
matou e titaü ra. E 240 maile te atea.
Ua sapati matou i tua; ta ma¬
tou irava i feruri i Apok. 21-1 v. h. £ aore aéra e miti! I te poipoi moriire, i te 30 no Tetepa, ua piri matou i te fenua Fatu-lva, e ua tutau i
28
no
Tetepa
e
—
te
ooa
E
i Omo‘a.
ere
atura i te Tuamotu! E fenua mou'a teitei
teie,
e
te mato-tarere, e
pari o tei topa tia i roto i te moana ûri; e mau ooa hohonu rii
hoi, ei haapuraa na te mau pahi; e ere râ i te miti mania; aita e aâu; e
fati noa te miti i tahatai i nia i te one e aore ra i te ofai; e e ohipa rahi
â ta te poti ia haere na roto i te are, ia ore ia pohe te miti.
Aue te oaoa i to matou hioraa ia Pakeekee, to tatou orometua here, te
te
mau
i nia i te pae. — Na’na matou i aratai na te e‘a o te
peho, na te hiti o te anapape mâ e te toetoe maitai o tei faarari i teie
peho faufaa rahi. Ua faahiahia rahi matou i te mau tumu anapi, e te meia,
e te fei, e te «ra, e te taro. Te vai heeuri noa ra na te pae purumu. Te
ura râ, te mea ruperupe rahi i Nuu-Hiva taatoa. E auhune uru iti rahi,
tiai
noa ra
ia matou,
'
VEA
POROTETANI
3
%
i teie mau apoo
rarahi tei ô-hia e te feia Nuu-Hiva (e mahi) ei vairaa no te mau maa o
te uru, tei peretau noa, i te tau uru. E mahi to te mau ^oire atoa, e to te
mau faa i Nuu-Hiva; o te puna-maa no te fenua, i te mau mahana atoa:
te
e
maa
maitai
i te tau o‘e
e
mau.
Aita’tura matou i maere i te hioraa
î te tau auhune,
iti, tei tia noa mai i ropu i te hoe aua
tanu-matie pahere maitaihia. — Te pâte noa ra te oe, a tomo
ai matou i roto. Tei reira ta matou pureraa maitai mau ; tei jeira to ma¬
tou aroharaa, e to matou faaitoitoraa i taua paroita iti ra, na roto i te i‘oa
o te Apooraa Rahi. Ua faaite atoa matou i taua paroita' iti ra, i te faaotiraa o te Apooraa Rahi, maori râ: e tuuhia to ratou orometua, o Pakeekee, ei faatere ia Ua-Pou e na fenua i Raro, i teie mau tau ; eiaha râ,
mai te mea te iriti-roa-hia nei! aita 'ia : na’na râ e tauturu i to tatou mau
amuiraa faaroo e vai i reira e o tei parahi otare.. . . — Na Tihoti Wishman, diatono, e faatere i- te amuiraa iti i Fatu-Iva, e na Teata, orometua i
Hiva-Oa, e farerei haere ia ratou. tJa farii te paroita ia matou, i te pae
tino, i te fare orometua. Aue te oaoa e!
I te pô montre, to matou ïa revaraa’tu i Atiwna (Hiva-Oa) mai te aratai
atoa ia Pakeekee i teie tere. — Poipoi a‘e (rr-ahana piti, 1 no Atopa) ua
Ua tae matou i te fare-pureraa
heuri rahi,
pahi i te ooa, i tai i Atuona. E tapaeraa fifi rahi ia hauti te miti,
miti hoi i taua poipoi ra. No reira to matou tomoraa, e to matou
rari-roa-raa, aita e vahi toe, i te miti. Te painu noa ra te mau tauhaa i
nia i te miti. — Ua tauturu mai râ te utuafare o Timo, tavana, i te aahu
tutaü te
e
e mea
mahanahana roa te tino e te aau i te huru o to ratou hereTeata, orometua.
! te hora avatea to matou haereraa i te fare pureraa; te tiai ra te paroita,
i te anairaa i rapae au no te fariiraa. Na Marae, diatono, te mau reo aro¬
haraa nehenehe roa, e ua tomo matou i te fare pureraa iti api roa e te
vitiviti rahi, a ta‘i noa ai te oe. ■— E pureraa mahanahana rahi e te faatupu oto ta matou, i to matou haamanauraa i te mau tavini o te Atua tei
faaapu i teie fenua, i te pae o te faaroo, e ua tanuhia te tahi pae i Atüona iho, i pihai iho i te fare
orometua (o Jeanne Verenie, te vahiné a
Paulo Verenie te tahi!) — E tamaaraa maitai mau ta te paroita i pupu
mai, e ia tae i te pô, e rururaa rahi tei faatupuhia : ua hope mai to Atuona,
to Taaoa e to Tahauku. Ua na mua râ matou i te hiopda i na taeae e piti
o tei hinaaro i te tomo i te aua i Heremona. I taua pô râ to te Peretiteni taio tataiaraa i te rata haati o te A. R., e lo’na faatereraa i te hoe
tuaroi faaararaa i te fenua i te iiio o te anotau nei, ei faatupuraa i te tatarahapa e te itoito i te ohipa o te faaroo. E anaanatae rahi to te mau
amuiraa i te feruriraa i te irava, e te fariiraa. — Te noho ra te Peretiteni
e to’na hoa i te farç o te Tavana, te hoe utuafare ati Iseraela mau, tei
ama te aau no te Fatu, mau noa’i oia i te mau taura no te Ture-fenua,
^
'
,
maro, e ua
raa
ia matou. Tei reira atoa o
i •
^
'
4
VEA
POROTETANI
Ua tae matou i Tahuata, i le oire iti i
Vaitahu, i te aahiata, mahana maha,
Atopa. — E au paha 1 te hora pae e te afa to matou tapaeraa, e
i te hora 6
tei^ roto te paroita taatoa i te tare pureraa iti maitai mau. Ua
farerei matou ia Tiaihau, orometua, ma te
poupou. Oia te matahiapo no
te tino-orometua o te A. R. Ua
paari rii, e ua feiaha rii te tino, te ama
3
no
noa
ra
râ te
laraepa i te
itoito
aau, e le
noa
ra
te vaha i te aoraa i te
I te hora 7, to matou taaeraa i tahatai', i nia i te one, mai te otooto hoi, no te poto e te mahanahana rahi o teie
farereiraa.
Fano tia’tura te pahi na te hiti o te fenua
Hiva-Oa, i le pae o te topa
parau.
te Râ. E paeau taata ore, e te oire
o
«pa e i te ooa i Puamaü. Ua lü
e
ua
tae noa’tu i te ooa i Hanai10 te maile, e pari anae, e te moua
ore e
teitei, papamaro. Te vahi maere râ no taüa mau pari e taua. mau moua
râ, te mau animala e vai oviri noa nei; te puaaniho oviri, e
taoa rahi ïa ; eita e hope ia tatau
; oia’toa te puaahorofenua oviri, e te ateni,
te niulu, te mau puaatoro
oviri, te vai noa ra i nia i te mau moua i
Anemenu, e ati noa a‘e.
ra, maori
Ua
tapae matou i Hanaiapa; no te taa-ore râ i te taata to matou ma¬
hana tapaeraa, e te hora hoi, ua,
purara haere te lahi pae i te faaapu, i
le faa, i te moua. Tau utuafare râ ta mâtou i
farerei; ua mataitai matou i
te
fare-pureraa iti tei tomo-api-hia,
roto i te hoe
noa
e te purupiti tei tarei lino-hoe-hia i
iho tumu autaraa. E 3 metera ia haaatihia. — Ua
faaoti
matou i te hoe pureraa
I te ahiahi
—
no
â, to matou taeraa i te ooa i Puamau,
O te parOita teie tei faaterehia i mua e aenei e te
Matahi, oia hoi o Tehaameamea tane. Te ora noa nei râ to’na
Vahi miti atoa,
orometua
hoa,
ra e
i ô Mataro mâ.
taua mahana nei
—
Matahi v.,.e ua riro oia ei
iti ra, e taua oire ra.
o
metua vahiné herehia
no.
taua
paroita
Hou matou i faatere ai i te
pureraa i te fare-pure iti tei faatiahia i ta¬
ua na mua i uta, i te peho, e hio i te mau tii
(tiki) no te anotau
etene, e toe mai ra. E mau tii rarahi, mai na tii no Raivavae e vai i
hatai,
te
aua
i Mamao
(Papeete). Te tahi, te vai noa ra i nia i to’na niu, e e piti
ïa i raro i te paepae (Marae) i roto i te aihere.
E ia ma¬
ra, ua raarua
—
tou i hoi i tai
no
te pureraa,
te feruri
noa
ra
te manao i
te reo
a Paulo
haamanao iho oufou, e etene outou i mutaa iho, i te- tino ra, e te taaê ra outou i te
Mesia i reira. / teienei râ,
ua faafatatahia ïa outou i te toto o te
Mesia... (Eph. 2: 11).
i to
Ephesia
E
e:
E tena na,
a
haamaitai matou i te Atüa — i to matou farereiraa i te
fare-pure¬
i te mea, i teie tau, ua hurihia te
patu faataaeraa; aita e etene,
aita e herenl e te Ati-luda ; aita e Barebaro e te
Sekute, aore e tavini
e te tiamâ •' o te Mesia anae râ i
roto i te feia’toa i faaroo ra
raa
ua
-
2-11),.
(Kolosa
Teie fenua
ote tuhaa
faahope
roa
Fatu i te
na
mahana etoru,
na
Teata, oromêtua; ua faaitoito matou ia’na ia rave
joaa mai â ia’na, e ia aratai oia i te
oia i to’ria toroa, ia
mau
teie nei
aua O
Hiva-Oa taatoa ta matou i farerei'i
no
ohipa ïa
mamoe
e
rave
rahi tef, taiva e
tfei horo ê
o
na
te
mau
E
ohipa rahi rà ta to tatou hoa here ia haere mai i
Hanaiapa (e 3 hora puaahorofenua) e i Puamau (e 8 hora). — E ere
râ i le mea maoro! Mai te,rai atea mai to lesu
tapaparaa i raro nei, i
ta’na
ao.
mau mamoe
ia
moe,
ora ratou.
( Te vai aîura )
);
Maapiiraa bibilia
Te buka
I. Te tiaraa
buka
faa
o
Tahito,
e
au
Salamo
mau
teie buka i roto i ie
tebibilia taatoa tei
no
te
no
rahihia
aau
e
o
te
te fêia
feia foaroo. Te hoê teie
faaroo, i te tau no te Fau-
î te Faufaa Api nei.
Na te màu Salamo. i tamahanahana i te
raela i te titiraa i
Babuioni^,
aau
no
te
mau
tamarii
e i mûri mai. Ua mâtau lesu i te mau Sa¬
lamo: i ,te mahanà i faatataurohia’i oia, ua faahiti oia i te hoê
(a hi‘o: mat. ,27-46; loa. 19: 28; Luka
mo
a'oraa
o
te
i te
.
te
e
mau
epiaétole
te
a
Salamo. O te buka-
mau
mau.
o
ua
riro taua buka
matamua,
-
Sala¬
oia’toa te
mau
noa
nei i te buka
te F. Tahito tei hau i te faahitihia i roto
i te anotau
ei tamahanahanaraa i te
ra
te
Ekalesia, i' te mau tau
hamani-ino-hia’i te feia faaroo.
te tahi, i te huru o to tatou auraa i teie buka.
.Reforomatio,
a
II. Eaha te tuma i herehia’l teie buka
e
e
o
E te ite nei tatou, te tahi e
ite nei te taata faaroo i roto i te
to’na i.ho
mau
to’ria atoa iho
mau
III. Tatuhaaraa
reo
90
-106;;
faaotiraa
a
aau;
:
no
te buka Salamo. Ua tatuhaahia
tuhâa
e
mûri
na
Salamo 150
o
te
pae : ;
1-41; Tuhaa U: 42-72; Tuhaa IIl': 73-89; Tuhaa
Tuhaa'V ; 107-150.’ '
^
no
taua mau tuhaa ra, e reo
huru: Ta haamaitaihia te Atua
mai d e
faaotiraa,
mea te
to’na iho mau hepoheporaa, to’na iho taiâ,
oaoaraa, e lo’na mau tiaturiraa aueue ore i te Atua o
na
Tuhaa I; Salamo
Te,
faaroo? No le
Salamo i to ratou iho hohoa
-
buka nei i roto i
Sali
mau
te hui
mana'o aau,
te ora.
te
23: 46)
Aposetolo, te faahiti
mau
F. Api.
E
IV:
Ise-
no
no a’tu,
no te mea, e
o
haamaitairaa ïa.'Mai teie
o îehova, mai tahito
Iseraela ra,
Amené, Amene. Aita to te
Jalamo
Salamo haamaitairaa taiia salamo taatoa.
150 ereo
-
k'-
POROTETANI
VEA
6
f'-V;..
2.Tau
teie buka. E buka himene teie. Noa’tu te poto
salamo, noa’tu te. rahi o te feia tei papai i taua mau
Salanio ra, e noa’tu hbi te mau anotaU taaê i papaihia’i ratou, teie te tumu
rahi ratou i haaputuhia’i ei buka hoê roa, maori rà : no te himene, i te
haamoriraa i te Alua, i te hiero i lerusalema. Ua himene atoa râ te
IV.
e
te
mau
Te hum
roa
maa o
te mau
no
ati-luda i te
mau
Salamo i to ratou utuafare.
nei te
Salamo OTARE (34), aore roaa
ratou e upoo parau, — 3. te mâu Salamo tei faahiti i te i‘oa o te taata,
na'na te Salamo i papai — 4. te mau Salamo tei faaite-poto-hia i roto i .te
upoo parau, te tumu i papaihia’i.— 5. te mau Salamo tei faaitehia, i roto
i te' upoo parau, te huru o te pehe e au ia pehepehehia — 6. te mau
Salamo tei faaite i te huru o te raveraa : « no te mahana Sapati, ei maV. Te hum
mau
o
te
Salamo P. A. PA
naoraa,
ei haapii
$alamo. Ua
mau
»
(e S)
—
2. te
to ratou huru; 1. Te vai
rau
mau
etc...
VL Te tau i oti ai te buka Salamo. Aita
Ua manaohia râ e, e toru tau
teie buka i pti i te tau hoê.
i oti ai:
i te amaharaa o te baseleia no Solomona,
Salamo, no Davida ana‘e i tehaaputuhia e i te himenehia i te Hiero.
1. Tau matamua: i mûri a’e
ua
oti te
mau
: i reira te faaôraahia te hoê mau’Salamo na te hoê mau
(Asapha, Kora, Hemana, Etana etc.)
Tau toru : i reira te faaôraahia te hoê tau Salamo e rave rahi te
(ei haapüraa, ei tauturu i te haamoriraa) mai te taaore e: o vai to
piti
Ati Levi
3.
huru
ratou mau fatu,
VU, Te hoê mau Salamo tumu roa. Eita e nehenehe ia faataa maitai
no te mea, ua rahi roa ratou. Ua mâtau maitai râ te feia
i te reira,
paieti i te Salamo 1, 2, 8, 14, 19, 20, 23,
27, 32, 33, 42, 43, 46, 51, 84,
Ahiri! A taio na
119, 121, 127, 133, 139
90, 91, 103, 107, 118,
râ!.... A tamau aau atoa,
famar® ili
îuaîipapDi'aa parau
(îo’na faef^hîRtsrââhSa ei arii ; fo’na
I te 7
II. E
no
Tilema
o
te malahiti
poheraa paieti to’na.
—
1821,
ua
pciieraa).
M
polie roa o Pômare
Ua haapaohia Pômare vahiné ei
tamaiti api roa o Pômare 111. Aita
i taeahia i te piti o te matahiti. la tae i te mat..1822, i te ava'e ra ia Titema, ua faaipoipo
to'na tuana, o Aimata, v., te hoê fetii note arii noBora-Bora, ia
#
Tapoa. Tei Huahine taua oro'a ra i te faatnpuraahia, e na Miti ■■ jyi
Papu raua o®Elisi i faaipoipo ia raua. E oti aéra, hoi maiji
,14 '
nei 0 Aimata mâ e ua parahi i Tahiti.
'
faatére i te hau, no te mea e
VEA
POROTETANl
Eperera 1824, ua faatiahfa Pômare III ei arii i Pao te raau tavana c le mau taata atoa
taala i haapntuputuhia mai i reira.
1 roto i taua oroa faatahiuurna arii ra, ua tuuhia te Bibilia e te
buka vairaa tare feriua i mua i te aro o te tamaiti arii. E ua
rave M.
Noti i te hoê korona, ta’na i mu i nia iho i te upoo
0. Poraare na ô atura e: « E Pômare, te.faakorona nei au ia oe
ei Arii no Tahiti e Moorea e te mau fenua i au mai. la horoa
mai lehova ia oe i te raaitai atoa e te ariiraa maoro e te faatereraa i to oe hau ma te parautia e te mata'u i te Atua. »
Ua pii te reo o te mau taata atoa i reira: Maeva te Arii!
I te 21
no
paoa (Ame) i mua i.te aro
no Tahiti e Moorea. E 2000
ua hMaputuputuhia maira te
rahi ei baamaitairaa’tu i tfe Atua.
I te reira tau, ua faatiahia te hoê baapiiraa rahi no te mau
tâmarii papaa. e na te mau laraarii o te fenua o tei hau ê i te
ite. E ua îariihia hoi i roto i taua haapiiraa ra te mau taata
api tei hinaaro i te toro'a orometua haapii tamarii.— Tei reira
Pômare Ili le haapiiraahia.
la tae râ i le pae hopea no te matahiti 18*26, ua tupu te mai,
rahi ia Pômare IH, e ma‘i pohe ïa.— E tamarii maitai o Pômare
ni ra, e tamaiti matutu parau e te haapii ohie, e te panai nehenche i te rata, e ua ite mau oia i te parau papaa. O Otomoni
to’na hoa here, e e faatitiaua raua i ta raua haapiiraa.
E mea poupou na te raau orometua’toa ta’na haapiiraa. ta
Pômare IIÈ ra, e ua raana'o ratou e: Eaha râ, ua naupa te hoê
Arii ihi rahi no Tahiti nei. E mana‘0 ê râ to te taata, e ma-
Maeva te Arii!
—
E i mûri a'e
taata atoa i roto i te'fare purcraa
na'o ê hoi to te Atua
Te
te
ra o Pômare lU; ia tae i te
Paumotu i te tô nei, i te meleni,
haapii
raau
rahi.
ra.
hoê tau, ua faauta
mai
i te painapo, e meâ iti
<
üà taaherehere raaite ihora Pômare
lU i taua maa
fa,
e aore
horoa na vetahi ê. O ta’na ïa i amu hua; e tupu ihora to’na
ma‘i. E ma‘i ohîhî; e toto ana'e ïa. Ua tonohia’tura te vea i
na metua i Tahiti e i te tuiraa pô te taeraa mai o Paraupaari,
e
M
e i
roto roa i te haapiiraa, te oto ra o Teremoemoe raua o
Ariipaea. Ei. taua rui iho à, i te aaoaraa o te moa, ua utahia
mai ïa tamaiti i Tahiti nei. No te toetoe râ, e te maa ore, rahi
roa’tura to’na ma'i, Ua rave atura o Piritahi vahiné i te pia,
aore râ Pômare i amu. Ua pohihia te ahimaa, e puaa te inai, i
Papaoa; aore atoa Pômare i amu. Hoe-hia’tura i Haapape, i te
lare o Wilitoni, aore râ i amu i te maa i reira.
Rahi roa’tura te oto o te hui tupuna, o te hui metua, o te
orometua, e o Tahiti atoa nei, e o .Moorea’toa hoi. Ua tamata
hia te raau raau maitatai atoa ra. Aore rà i au. Ua rahi roa
I
2.-
te ma‘i. I roto i te
uru haari i Haapape rà, i nia i te rima no
Otomoni ra to’na maleraa'tu i te 11 no Tenuare 1827. Utahîa
atura i Papaoa, e ua tuuhia i te aua o Pômare 11 ra.
Ua monohia oia i tejoroa Arii e to’na tuahine o Aimata, e
ua haamairihia to’na io‘a: o Pômare PV.^—
16 ona matahiti
i reira.
—
1. Te TamaH rahi.
teie inau ava'e toetoe
u'ana rahi roa.
Paratane.
i tera pô, i te
e
Ua manàoliia e, eita palia te tama‘i e uana rahi i
vero e haamata ra; i te fenua papaa; e înaiial ua
te
Aita to te nuu o te mau pahi reva é faaearaa i tera pô e
tupairaà i te hoô mau oire e rave rahi ne Purutia e no Farani,
Belegika, Holane. üa tauturu puai atoa oia ia Heleni, o tei tomo i roto i
te tama‘i rahi, i teie nei. ïe parau nei te Purutia e: pau rahi atoa to te
mau pahi
paratane faauta tauhaa i te mau pahi hopu e i te mau pahi reva
purutia. Aita o Paratane e huna nei i te rahiraa tane pahi ta’na e pau nei.
Oia’toa te hoê oire paratane, o Coventry, tgi tupaihia e na pahi reva' purutia
e 200; ua 300 taata i
pohe roa. Aita ra te aau no te Paratane e paruparù.
nei, no te rahi - te enemi, i rahi roa’i té itoito e te hanahana.
3. Marite.
O Rooswelt, te Peretiteni tahito, tei maiti faahouhia. E 4
—
—
milioni ta’na
mau reo
i hau
^—
Ua faaite oia
e: e
tauturu etaeta
roa
oia ia
Paratane,' i teie tama‘i.
4. Parani.
Eita e taa maitai te huru o te ohipa ta Petani i faaaü iho
Hitler, i Paris. Ua parauhia; e faaauraa hoo taoa, eiaha o Farani
ia ino. Teie râ ua tupu te mana‘o e: e faaauraa haapeapea ia Paratane,. mai
te tuu i te hôê pae no to tatou mau aihuaraau e vai i Afirita, i roto i te rima
no te Purutia-Italia, e no Paniora atoa
paha. E ua peapea paha o Weygand
nei,
—
raua o
i te reira. Na te mahana râ
5. Italia.
—;
faaite i
te'parau mau.
E piti parau i: teie ava'e: 1.- Ua imi o Italia i te hoê tumu
e
ia Heleni, e ua aro ia’na. Aitâ rà te Heleni i pau ia Italia; o Italia
ia Heleni, é tae roa mai i teie nei. U^ taüsani e ua tausani te.
faehaïf italia tei roaa mai i te Heleni. 2.- Ua tüpai puai roa te, hoê nuu pahi
reva paratane i te hoê
pae no te nuu moana no Italia, tei tutau i te oôa i
Tarente-, te parau nei te paratane e; e iti te 7 o te mau manua italia \ei ino
peapea
râ tei pau
i taua
-,
'
aroraa ra.
'
,
6.. Rusia.
—
,
Ua tae te hoê faatere-hau-rahi' rutia ( o
Molotow) e to’na pae
moo ana'e tei ferurihia e o tei
e: .ua taparu Purutia ia Eutia,
i Purutia, e farerei ia Hitler. E mau parau
faaotihia i taua apooraa ra. Ua mana'ohia ra
eiaha oia ia haafifi ia Purutia-Italia, i te mahana.’e tama‘i ai raua ia Heleni
e ia Turetia; e ia tauturu atoa oia i te mauhàa tama'i na Purutia.
7.
Tapone. — Mai te raea ra e, e opuaraa huîia ta Taponé, e haru ia Indoe ia Singapoor (oire pare paratane) ,e i te mau aihuaraau Holane e vai
Chiné,
i te Hitia o te Râ no te moana Initiai Ua faahoi te Tavana Rahi Atimarara
Indo-Chine i to’na toro‘a no to’na iteraa i,te mau opuaraa a te Tapone,
mana‘0
no
ia
noa.
8. Ua pohe roa to tatou hoa here, o Heimau a Pani, i Uturoa, Raiatea, ua
aenei oia i te toroa tavana, e te toroa diatono. E mea maoro roa to’na
taviniraa i to’na iho fenua, e i te Atua, na roto i te aau haehaa, te itoito, te
mau
maru
e
te ' maramarama.
PipaiMEBiE Elie F. JÜVENÏIN
'
,
Eue
du
.
..
'..A,'
Commandant Dbstremau,
Tere
atura matou i Fakarcuva. Hora 10 i
te pô, to mato,u taeraa i te ava
taua feuua ra; e taime
opape maii e te puai valii i te haeveraa i rapae.
Fetoitoi rahi te miti. Ua
j)arau ra to Fakarava e, e Mtu opape to taua ava
ra.
la poipoi a‘e, ua farerei maitai
matou i te oire, e te fare
liaapiiraa,
e te taata lioi. ïe
hiaai noa ra ratou i te mau
parau api no Tahiti e no te
Tama'i rahi, no te mea, mai te ava'e
Tiunu to ratou vai moemoe noa raa,
mai te''pahi orel
O
—
Ua ite râ hoi ratou
aita te puha i hoo faahonhia; aita’tura ïa e
raveraa
puhâ i te fenua, e ua parah'i to te feniia i roto i te veve rahi. Aita ta te
taata e moni, ei hoo i.te
faraoa ota, e ,te tihota, e te ahu, e te
pu‘a:, ua faaoroma'i noa, mai te amu i te
i‘a, e te opaa, e ua tunu i te uto; tira’tu ai maa
i te Tuamotu i teie tau.—
Area hoi, te vai maitai noa nei
ratou, ia hi‘o
noa i to ratou mau
tino; aita e ma'i; te pioria noa nei. Üa farerei matdu i
e:
,
tahi niau taata
porotetani no Tahiti
te tao‘a faarue i
rotopu i te mau faaroo
te
e
no
ê,
Raro;
e ua
vai
ua
“tahe”
te
râ ratou mai
noa
vetahi,
no to ratou
/purararaa, mai te tiai ore. üa faaitoito râ hoi matou ia
ratou, ia-mau papu
i to ratou
faaroo,, eiaha e aueue.
Mai
Fakarava,
atu ai matou.
■
tere atura matou i
Ua faaroo
noa
matou
tamata matou. E
parau mau roa:
e
te
haapuu,
e
e
llaroia,
e;
e
hopuraa pârau,
pau
rea, e te
hau,
te
e ua
e e orometua
ra
i te tîtô
parauhia
i
te tau
üîi: tae
noa ra te mau
e; e
oire taata
pô i tae
Raroia;
e
te
e
e ua
tamure,
vai nei. 1 te
aro.a, te mau e‘a
roa
i
hopuraa. 1 teie nei râ,
reira;
ua
e
fare
riro taua
i te matahiti 1903 e i te matahiti 1906 i te
fare, e te taata. Tau fare teie e toe nei, aita
Aita roa’tu e
porotetani i farereihia e matou i reira.
paihu te
atoa.
O,^c;;fenua,
e avad
te hiaai
ua
taâta.ofe,
Te maha
Aita
e
ei rnedebara: Ua
pau
rahi miti;
amu
fenua, i te oire iti
oire iti rahi ïa; te vai
e
pureraa’toa ta tatou,
ra
Ua
ava atoa.
te haamea.
titiaifaro tei ienihia
oire
fenua
fiu te taata i te
I te aoraa, to matou haèreraa i
nia i te
tau
e
roto i‘a rahi te roto i
o
mau
TaJemne ïa:
matou i
uta,
e ua
e mea
fatata
roa
farii maitaihia
e
ratou i'te
ia
Raroia, (lë maile).
(pope ana'e),
te taata
mau
parau api no Tahiti e no te Tama‘i Rahi. Aita
haflere.''i'ïeira. üa farerei maitai matou i te
Tavana, ia Ford taue;
tei mâtauhia f'Taii'tî
e'te,taata e rave rahi. Ua ati ia’na te mau fenua
patifita.
Te parahi mpemôeïnoa ra to
TaJaime, a tae atu ai matou; aita’tu e
ratou i
maori
ra:
te
maa,
te i‘a. Hoê taata porotetani i reira; no Punaauia
ïa; e tamfitî,, na, Otaha a Airima, diatono. Ua farerei maitai matou
e ua faaitoito> ia’na,.k.e ,ua horoa i te hoê maa rii varua.
O
opaa, te uto
e
Nùpiika te pâe o te fenua ta matou i titan, e ua tae i
no
Tetepà. Aita matou i haére i uta i taua mahana
i te 22
matou r te 'pureraa
i nia i te pahi. I te poipoi monire
reîra i te sabati
ra, ua
faatero râ
roa to matou
hoeraa.
i te
tupu te oaoa rahi i te
i te hoê vahiue porotetani, o
fenua,
taata,
e
e ua
pati, tel polie i Tahiti i te mat. 1939 e
farereiraa matou i reira i te mau
Ecl. Etillagé, e taraaliine na Arana matou hoi to’na hunaraa i faa-
tere.
E farereiraa
oaoa
rahi
ta matou
i taua utuafare
ra,
tei riro mai te hoê
toêtoê maitai, i to matou tere. üa faaea rii matou i reira, e ua faaoti
faaitoito i to tatorr tuahiue. E utuafare mâ roa, e te mau
peu maitatai, e ua riro ei hi'oraa maitai i te aro o to te fenua. Hoê â to te
taata hiaairaa i te mau parau api no Tahiti e no te Tama‘i Rahi, e to te
mau fenua ta matou i farerei aenei. Noa’tu te tau
moni ore e te ravai ore
pû
pape
i te hoê pureraa
0
te
te navai maitai
maa,
ratou
e
amu
nei to Napuka i te maa-opaa e te uto e te
i‘a ta
nei.
i te mahana 2, i te 23 no Tetepa, e ua maoro
piti mahana e te afa. No te mea: e puha rahi tei roaa mai i
te pahi; e te ohipa rahi ia faauta .i taua puhâ ra i nia i te pahi, na nia i te
aâu. Ua riro râ taua faaearaa maoro ei ravea e mataitai maitai ai matou i
taua fenua ra. E fenua taata roroa, e te ivi rii ; feia vitiviti hoi e te hiaai i
te parau api. E ua parau atoa matou i te parau- o te faaroo, ore noa’tu to
tatou mau taata i reira. Ua farii maitaihia- matoù i te utuafare no Eatall mâ ;
Ua tae matou i Fangatau
rii'i reira:
e
hôpe.te mau peu i te pae tino, e te ravai, i
I reira’toa to matou faarooraa i te mau parau
ua
e
afata-radio tei ô Estall mâ; mai
parau
reira.
api no te tama'i, no te mea
Papeete mai, aitâ matou i ite faahou i te
api.
Fano tia’tura matou i
Fakahma, te hoê fenua hum rahi e te taata hoi.
ana‘i maitaihia te mau fare taupee, e te
E oire iti nehenehe to reira, e te
mau purumu. Ua oaoa roa matou,
i to matou farereiraa i te hoê taeae e te
mâ te
mai i reira:
o
Punua mâ. E
na raua
i to matou haereraa na te e'a tia,
hoê tuahlne no Paea, o tef tae api
i faaite mai ia mat9u.,e: tei reira’toa te
i tuu i to ratou turi i te aro o te rhati--faahemaraa
o te fenua; e o tei mau papu noa i te faaroo porotetani. .'Uj@‘;;'ft®*’'Putuputuhia
ratou paatoa i te vahi hoê (fare no Aria t. ) e tei reira ; i^tÿnatou farerei
maitairaa na roto i te hoê pureraa (e himene atoa ta matoü.r^;';4.üe te mahauahana e ! E ua faaoti matou: ia tumu roa te hoê purefâ^.'a^ïftt^irtî te ii^au
P.i reira.
sapati; o te ravea ïa e itoito ai e e ama maitai ai te auahiNa te Patu e tauturu e e faatupu i teie huero iti i tauulri;
ia moe ia tatou to tatou mau hoa faaroo hoê o tei tamata -T
te maramarama ora o te Evanelia, i te mau fenua Tuamotu.
“üw.otu
Mai reira, haere ihora matou i Puka-Puka, te fenua hopea.’bi
tei opuahia. Ua parauhia e: aita roa’tu e taata e te haari i
30
matahiti i mairi a'enei ; e ua ani to Fakahina i te Hau, ia tuhaihfalifeÿâ^-eBua
ra ia ratou, e na ratou e tanu i teie fenua taatoa i te haari. lüa.’iikfreîïaitia.
No reira, e mea faahiahia rahi te mau haari i reira, e te hotü,
hoê
mau
porotetani tei
ore
,
■
11
E fenua ruperupe
râ i
reira,
tino
no
o
to
te
mau
atoa no te raan maa rii, te iita e te matie. Te maitai ralii
hoiiu, tei pue noa i roto i te mau aiia. Ohie rii te oraraa
Puka-Puka,
e ua
faaamu raton i te
puaa e rave
rahi.
E utuafare
porotetani ta matou i ite i reira, no Bora-Bora; o Teiiiotua a
E pureraa ta matou i to, raua utuafare, e ua inalianahana te
farereiraa. la riro atoa raua ei niiti no te fenua i reira, ei mori ara-
Toitaata mâ.
i te
aau
tai. E tainata
—
raua.
1 reira te otiraa to matou tere
na
te .Tuamotu.
Fano atura i te
mau pae
..fenua î Matuita.
{Te vai atura )
.
P^R^U RII API
TE T AM AT RAHI.— Mai te ava‘e
mahaiia,
ta tatou
e rave
e
rahi
tamata
roa
i te
te mau parau
haapoto.
1. Tahiti nei.— I te pae
mâ
.
matamua no Tetepa, ua hurihia te Hau, i Tahiti
fenua Tahiti i piri faahou i te Hau tei faaVichy, i raro ae i te Peretiteniraa no Pétain, te aito rahi
Verdun; ua piri Tahiti i te faatereraa no te général de Gaulle, e
nei; aita to tatou
tere ia
Farani i
tuiroo
no
ia
Tetepa mai e tae roa anei i teie
api tei tnpu i roto i teie nei ao, o
no
mau pae
Paratane, mai te tama'i faahou.ia Purutia-Italia.
Rahi
no
Tahiti
taata
i Tahiti mâ nei
(M. de Gery) i to’na tpro'a;
no
hinaaro
to’na
ore
e
—
mea
Ua faahoi te Tavana
faahepohia
te hui
Purutia,
e
i te tama'i faahou ia
i te pae
i Paratane. I reira te taeraa mai o tê hbê manuâ paratane i Papeete
(H. M. S. Achilles). e te hoê auvaha mana no Niu-Tirani.
E e tavana rahi api tei faataahia no Tahiti. Te faaineine nei te hoê mm
faehau tahiti,.
2. I
e:
e
hoi:
i te
rii i
“engagés volontaires”,
Parckane. Aita’tura
no
te reva.
Paratane i pau
ia Purutia. üa tohu râ hoi Hitler
Tetepa; e inaha, aita roa’tu. Area râ
aita e mahana tuua, te tae nei te mau nuu pahi reva purutia e tamata
tupai i te oire rahi ra ia Lonedona e i te mau ava pahi, e te mau oire
uta i te fenua; e e pau rahi fare, e e.pau rahi ta.uhaa tei tupu i Pa¬
pau
ratane,
o
Paratane hou te hopea
no
aita râ te reira i faaaueue,
e
hoê iti
rahi roa’tura râ to’na hinaaro i te tama‘i
e
ae,
i to Paratane mana'o:
tae noa’tu i to
rê. Ua tahoo râ Paratane i te mau tere peapea a
hopea, ia
te Purutia:
ua
.roaa
ua
te
tautani te
pahi reva purutia tei pau ia’na mai ia Tetepa mai; ua topitahia te mau
purutia e rave rahi ; oia’toa te mau ava pahi, i Farani, ua ino roa i te
mau tupairaa a Paratane.
mau
oire
3. Italia.—- Te aro noa nei
Ttalia
raua o
i nia i te
moana
rahi mediteraneani. Ua
tane i te
otia
Aiphiti Lubia,
no
o
Paratane, i Aferita apatoerau,
roaa
e
ia Italia te hoê oire iti Para¬
Sidi-El-Barrani;
e ere
râ i te parau fifi,;
Ua û
raro
i te
4. I
hoê
atoa te
i te miti utente
nuu
i te
e
Pàratane i
raoana
inoana
hoô
te
mediteraneani,
e ua
inau
pahi tama'i Italia,
topa e 4 torpilleurs italia i
moaua.
Te hinaaro rahi no Italia, teie ïa; e haru ia Aipliiti, e-i
Suez; e mai reira, e liaru atoa hoi i te fenua Kanaana, e te
miti uteute, e te faarue ia Paratane i rapae roa i te moana mediteraneani;
no reira, e faaehau rahi roa ta’na i
haaputu i te otia fenua i Aiphiti e te
tia'i nei i te mahana au no te haereraa i mua, mai te mea e ravea, ua ara râ
te
AipliiH.
—
vahi motu i
Paratane.
•
■
,
5. I Eumania.
.
O te parau api atoa ïâ
Rumania;.ua faahoi te arii i to’na
rutia ia
toroa.
: ua
haru Pu-
üa.haru te enemi i te
apoo mori arahu, e te faaetaeta ne'i i te
miti ereere, o Constanza. Te manao hia nei
mau
te
teie tau ava‘e
no
—^
pahi'reva
haavi ai i te miti ereere; e na
tamadraa ia Tiu’etia,..e te mau
e
tapaparaa e te
0. I Marîte.
—
la hi‘o
noa,
hoê oire Eumania, i te hiti no
e: e na taua oire ra, ta’na mau
reira’toa paha te nuii purutia i te
vahi piri tei parauhia, te Bosphore.
te faineine inaite nei taua fenua rahi
ra no
te
tainad. Eita
pahà oia e faatia ia Tapone ia haru noa (mai ta’na e rave maite
nei) i te'fenua rahi aihuaraau farani, ia Indo-Chine, e i te mau fenua êê i
te reira pae. Ua horoa tarahu o Paratane i te hoê mau vaehaa fenua paratane
ia Marite, ei vairaa no ta’na mau pahi reva i Marite apatoerau e te ropu.
üa titau atoa o Marite i to’na mau tamarii e au i te tama‘i, ia papaihia to
ratou mau io‘a; e inaha, ua iti te 16 milkini tei papaihia (mai te 21 e tae
noa’tu i te 35 o te matahiti). Mauhaa rahi tama'i ta Marite e hapono.noa nei
ia
Paratane, ei tautiiru ia’na.
7. Te
aihuaraau
farani. — Te parahi hei te tahi pae i roto i te peahinaaro nei ratou i te pee i te ea tei haerehia e Taratoni, Niu-Hebridi, Tahiti, Aferita-ropu, o tei aUiui ia Peretane, e tam'ad â ia
pea;
mau
mai te
mea e, te
Purutia. Teie râ, aita ratou i manuia e tae roa mai i teie nei.
Mopî fayfuria I fe He'a.
Papeete: Te hoê hoa io'a
Pîrae:
Aluana
:
ore:
8 frs.
—
Bernière; 11,30. — Nupuka:
Tevao v.. 4 frs. Puoani v. 4 frs.
la amuihia: 37 francs.
E ANIRAA?
'
O vai te hoa
Terii Muehu d“. 1,50
Ecl. Etillagé: 8 frs,
Mauruuru.
te
Ve'a
tel
hapono mal e 20
Rey Lescure, mai te papai i ni-a i te vihi rata e:
bons soins de MUOmai; pour les anné^ Î939-1940)), Aitai taa i te faatere e, o vai te fatu o taua rata, e no taua
o
farane ia M”
« aux
roaTu
montra. Faaüe mai.—
Ijipriiîekie Eue F. JUVENTIN
Küe
du
Commandant Desteemaît.
Fait partie de Vea Porotetani 1940