EPM_Vea Porotetani_19401011.pdf
- Texte
-
Te 40
O
AITA’TÜ
te Matahiti
-
E NIü E TIA I TE
HIA RA, oiA HOi
ATOPÂ-NOVEMA 1940
TAATA’TOA
te'Mesia
HOO I 'TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
Te faaite nei te faatere
i
maoro
no
HOÊ:
—
HAAMAu'
I Korinetia 3,11.
HOB TARA
TOATA
Directeur-Gérant.
"
te Vea nei i to’na mau hoa
i te tumu
ai to tatou Vea, i teie avae,; no to’na tere evanelia i te Tua¬
i Nuu-Hiva. Hoê ava‘e to’na faaearaa i rapae (16noTetepa-
motu
e
Atopa). I teie nei râ mahana,
pa e no
lESU.
RAT)
16
no
Hihi
IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI
T© Vea
-
-
ua
amui-hoê-hia na hihi
no
Ato-
Noema.
T© Oromefua ra, o ^ehfarii a MaShî
Ua pohe roa to tatou hoa here, o Vehiarii a Maihi, orqmetua
i A-
fareaitu (Moorea). O te parau faahitimaüe rahi tei haruru i Papeete
i te Sapati, i te 15 no Tetepa i mairi aenei, i te hora 1 i te ahiahi.
E oia
mau:
na
te orometua
no
Haapiti,
mai i taua parau api ra, i te naôraa
i te fare orometua, i Afareaitu, i te
na
Tapao, i papai haapapu
mai e: ua pohe roa o Vehiarii,
aahiata i taua- Sapati ra, i te
hora 4,
'
Eaha hoi to’na ma‘i? Ua parau mai te
tahi pae e: ua piri to’na
i te- hota; aitâ te reo i roaa faahoumai. la manao noa râ te
manao :-ua puta ê na to tatou hoa i te hoê toetoe rahi, tei ore i haapao-maitaihia e ana ; ua apiti te hota taroau, e e riro e, e patia aoao
te hopea. - Area râ, ua hio matou i to’na huru i te mau mahana o
te-Apooraa Rahi : mai te mea e, te haamata ra to’na hota i reira (e
ma‘i turau i te reira tau i Tahiti), I to’na hoiraa’tu i Moorea, ua rave
itoito oia i ta’na mau ohipa : to te pae faaroo e to te pae tino (ta’na
mau faaapu) ; ua tae oia i Teavaro-Teaharoa e faatere i te pureraa
e te oroa euphari, -mai te hio ore i to’na hota rahi e to’na mai ara¬
poa. Hohoa rohirohi rahi e te manehenehe to’nà i te reira mau mahana. — E ia’na i haamata i te taotb i nia i to’na roi, aita ïa ta’na
e ravea ia tia faahou i nia. O te hopea ihoa ïa.
E nehenehe râ ia tatou ia parau e : ua pohe roa oia i nia i te ohipa.
arapoa
VKA
2
POROTETANi
E taata Moorea mau o Vehiarii a Maihi : ua fanau oia i Papetoai,
mai te au i te matahiti 1883. Ua ô oia i te aua orometua (i Tipaerui)
i te avae Tetepa, matahiti 1911, e ua mahiti oia i Tetepa 1914 (a haa-
mata’i te Tamai Rahi matamua). E mai reira mai â to’na raveraa
ta’na ohipa, i Afareaitu, o tei maiti ia’nâ ei orometua.
i
"
O vai tei ore i mâtau e o tei oré i here ia’na 1 E taata parau faahiahia rahi, e te ite mailai i te imi i te mau faaauraa e maru ai e e
puta’i te
aau ; e
taata parau maramarama
tairururaa ; e taata parau arearea atoa,
haumani i te tahi mau taime.
mau
O vai te taata,
o
e
'' *■''
te ite i te faaore i te
vai te paroita, o vai te fenua tei ore i màtau
ia’na ?
Ua ite roa to Moorea taatoa ia’na : e mai te mea ra e, o te orome¬
tua rahi teie no Eimeo taatoa : ua ite oia i te mau utuafare i reira,
e ua herehia oia e te hui taata taatoa. E taeae here teie na Tapao,
orometua i Haapiti ; e ui-noa-hia to’na manao no te mau parau e no
ohipa no te faate Peretiteni i
Moorea, na’na e faanaho maitai. E ahia peapea i Moorea, ta to’na
reo maru, ta to’na mau manao paari e te vitiviti i faahau ! A-hia
ohipa rarahi, i maraa ia’na !
te
mau
ohipa
roo, e no
e
maitai ai te fenua
te huiraatira’toa). Te
o
mau
Moorea (te
Ua ite to Maiao ia’na! A fifi ai taua fenua
rarahi. ahia to’na tonoraahia
mai ai te hau i
reira;
e
e ua roaa
mau
tere haaatiraa
ra
a
i te hoê
Moreau, Peretiteni, ei
maitai i teie nei.
mau
ravea e
fifi
nôaa
Ua ite to Tahiti nei ia’na, i te mau matahiti, i te avae Atete, i te
Apooraa Rahi. Oia te hoê auvaha itoito no Moorea. Ua mauruuru
to te Apooraa i ta’na mau feruriraa manao e i ta’na mau parau faaitoitoraa. E ua ite to Raiatea ma, to Rurutu ma, ê to te Tuamotu
ia’na. Ua farerei oia i te mau paroita no te mau fenua i Raro i te
matahiti 1929 ; te hoê teie auvaha na te Apooraa Rahi i te tere taamu tei haerehia i te matahiti 1938, i Raivavae, Tuhuai, Rurutu,
Rimatara. — Ua poro oia i te Evanelia i Tikahau e i Makatea, ua
ite maitai to reira ia’na
e
ta’na
mau aoraa.
Ei tapao e, e orometua tumu teie, tei tiihia mai e te pohe. Aita
oia 4 aueue ; ua itoito noa râ i te poro i te Evanelia o te Mesia, na roto i na matahi e 26, i teie mau pae fenua. E pohe noâ oia, eita ta’na
mau
ohipa e
raoe.
Ua pohe oia i te aahiata o te Sapati, i te 15 no Tetepa. Tei reira
Tapao orometua, to’na hoa here rave ohipa amui, tei pihai iho ia’na
i te mau-fetii, i te faaitoitoraa e tae noa’tu i te aho hopea.
Na’na i faatere i te pureraa avatea. E i te ahiahi o taua sapati
ra, ua tae mai p Tetuanui, orometua no Papetoai, e te mau amuiraa
VEA
faaroo no na paroita’toa
tuaroi i faatere.
e
POROTETANI
3
maha. Na Tapao raua ïetuanui or., na
E i te monii-t?, i te 16 no Tetepa, i te hora 11 i te avatea te
tereraahia te oro‘a
Charpier, auvaha
piti O te auvaha ).
Na Teluanui
6:1)
raua o
no
or.
faa-
a‘e i te peretiteniraa no M. J.
te A. R., mai te tauturuhia e Tearo or., (te
hunaraa, i
raro
te pureraa revaraa; na
M. J. Charpier (Isaia
Tearo i te tare pnreraa. I reira atoa te taioraahia
te rata aroharaa ta te Peretiteni
te A. R. i
papai i te Paroita
ïupao or. raua te tavana,
O Mataitai e te mau auvaha no na Paroita, i parauparau i te
pae apoo i roto i te aua o te tare pureraa. Tei reira to Vehiarii
tanuraahia, i pihai iho mau ia Teheiura t., te tavini o te Atua
tei faatere maoro roa i te paroita i Afareaitu, e o ta Vehiarii i
mono.
Ua hope to Moorea i taua hunaraa ra, e te feia mana,
e te mau amuiraa himene; te oto ana'e ra ratou i te aito no
i Afareaitu
e
i te
amuraa
no
fetli.— E
na
—
lesu tei faaotihia te hororaa e te Atua.
faatere atoa na orometua i te
no Mataitai. E i te pô,
i mûri a‘e i te pureraa fetii tei ravehia i roto i te utuafare o
te tavana, ua tahoê te mau amuiraa’toa i te fare orometua, no
te mau tuaroi haamahanahanaraa i te mau fetii, tei faaterehia
I te ahiahi’o taua
hunaraa,
sapati
ra, ua
hoê mootua
no te
no
te tavana,
.
e na
orometua
I teie
e
nei râ,
maha.
te
faaite nei te V. P. i to’na aroha tumu i te
paroita no Afareaitu, e ia Vehiarii v., e i te mau tamarii no
Na Tapao or. e faatere i te paroita no Afareaitu
/Vehiarii t.
—
i teie tau otareraa.
Atua tei mairi i
O vai râ te tia mai, “
^ ta
a
ta
te aroraa?
Aoraa
te taata
(Mareko 2-20)
taime i te mea e tia’i i te mau Ekai te mahana matamua lîo te hepetoma
ei sapati na ratou, e te hape o te feia tei faaruê i te reira, e hoi
atu ai i tei haapa'ohia e te ati luda. — Eita hoi te taata e tiahia i te mau ohipa o te ture, i hape ai te tahi pae tei tiaturi i
te mahana hitu, e itehia mai ai ratou i mua i te aro o te Atua. —
I teie nei râ mahana e tamata tatou i te feruri i te faufaa no te
Eita tatou e feruri i teie
lesia keresitiano ia haapa'o
Sapati, no tatou.
-a.ir:,7‘7rwB
VEA
4
Te faufaa o te
1.
POROTETANI
sapati no tatou ?.
—
faatiahia^te mahana faaearaa ei maitai no te taata, eiaha ei
E piti huru faufaa: 1. Te faufaa o te Sapati
i te pae o to tatou nei mau tino. E iti a ïa faufaa i te mau mai¬
tai i roaa mai no roto i te reira : a] Va roaa ia tatou i reira, te
ravea e Uiaru ai to tatou mau tino. — A hi'o na i te faaapu, i
te tarauta, i te orometua liaapii tamarii, te fupai auri e te mau
toro'a atoa. E rohirolïi^te tino; e teiaha ïa. Te feia e ô i te arahu
i roto i te fenua : o te sapati te ravea e maru ai; e mâhâ’i te
rohirohi.— b] ua noaa mai ia tatou te itoito o,pi no na mahana i
mua e ono.
la huti pinepine ron i te pape no roto i te hoê
apoo, e huru pau ïa; ia faataime râ, e î faahou ïa. E au te ito¬
ito o te tino e o te mana'o i taua pape ra. c] ua rau te huru o
te mau faufaa e roaa i reira: eita e pinepine té polie i te ma‘i,;
e maoro ïa te,oraraa o te tino, e rahi atu te ohipa e oti i na
mahana e ono; e ohipa vitiviti a‘e te oti.
Ua
tumu no to’na ati.
—
Il II
Sapati i te pae o to tatou mau varua. — E
hoè ia o na ture hoê ahuru. E faufaa vai
tamau ïa, e mirioni noa’tu te tau. a] o te ravea ïa e au ai to
tatou haapa'oraa i ta to tatou metua i te ao ra; ia pee i to'na ea;
ia haapa‘0 mai ia’na te huru; ia iteahia e: e tamarii tatou na’
na.
b] 0 te ravea ia ia amui mau atu tatou ia’na, e 'i to ta¬
tou mau taeae. — i te haamana'oraa ia’na, e ta’na mau ohipa,
e ta’na mau ateriputi, to’na aroha, ta’na opuaraa ia tatou a mûri
atu. la tahopu ia’na, ia faateitei.e ia haamaitai. la faatupu i te
aroha taeae.
c] O te ravea ta ia liaapiihia tatou e ta tatou mau
tamarii i ta’na mau ture e i to’na ra aroha. — Nohea mai te
rahiraa o te ino e no te liaapa'o ore, e te inu ava e te taiata, e
te pere, etc? No te mea aita taua feia ra i liaapiihia i te mau
ture a te Atiia; aita i fana'o i to’na aroha. d] — O te ravea ïa ia
faaineine tatou iio te Sapati mure ore i te ao. la riro te sapati
ei taime haaputuraa i te maramarama ora, i te hinaaro rahi i te
Atua, te paieti, te faaroo, te tia'i. —
II. Te mau ohipa tia e te mau ohipa tia ore i te Sapati.
Te mau ohipatia: A taa’tu ai te mau ohipa baamoriraa i roto
i te mau hiero o te Atua, e mea tia te mau ohipa hamani mai¬
tai atoa, i te pae o te tino, i te pae o te varua: fa.aamu i tei poia,
faaahu i tei vai tahaa noa; tamalianaliana i tei toetoe. Ua na
reira lesu e ta’na mau pipi. Faaora i te mau faufaa tei fatata i te
paui te vàa e te pain painu, te fare ura, te puaa i mairi i te apoo. Te
2.
Te
faufaa
o te
faufaa iti rahi ïa. O te
—
—
?>■!(
■f
5
POROTETANI
VEA
ohipa îi‘a ore i te Sapati: a] Te mau chipa tavini atoa, oia
mau chipa e noaa'i te faofaa tino, e haapuiuhia’i te faufaa
mau
hoi te
no
te
onu’aa
tino nei.
■
_
b/. Te mau ohipaTpa o te niait li noa ia rave i te mahaiia
e hoo maa, vavahi i te vahie, tietie
i te pape, faanehe-
maa:
nehe i te
mau
i te
ahu, etc...
sapati.
Aniraa
Ei vavai
Te ani nei
taata
no
no
—
E
ao to te
taata e te fenua tei haamo'a
Faaararaa
»
Faaiîeraa
~
Orofara.
•
taote tei faatere i Orofara e: eita
na
anei
e
tia i te tahi mau
aroha ta hapono mai i te vavai (Kappok) et hamaiii maru-ro‘i
oo'
»
*
*
E te hi'o nei tatou i to tatou mau
pae fenua Tahiti, i teie tau maramarama rahi o te
Evanelia, no te Ture no ô mai i te mau fenua
papaa.
E inaha ! Teie ta tatou e hi'o nei
: te horo noa nei â te tahi
pae ho Ise-
f
VEA
raela
te
POROTETANI
api, nota tatou mau paroita (e tamarii fânau porotetani ) e tapapa i
peu a te hi'ohi'o, e te mau ohipa riaria a te feia tuu pifao. E ua
ia ratou e ! aifa e hi‘o ia lakoba, aita e pifao ia Iseraela.
mau
moe
E
haamâ
mea
tahua
te riaria hoi
e
-
ta ratou
ra e
mau
O
Teie
; e
tahi,
te
mau
e
ihora, ia taviriviri te
te pô e tohu nei?
e; o té mau tupuna teie
nei, e e haapohe! O te
tahua
o
haapeapea i te mau huaai e ora
polie teie e tahoo nei i nia i te
nei, ( Aue ïa faatereraa riaria e !
varua
ora
É eaha
hi‘ohi‘o
e
te feia i
o
te
ravea
taua mau
peu a
e ua âoaoa
mau
ma‘i tupapau teie. E diabolo! mai te mea
haere mai nei
e
fiva-upoo
faaî..., eaha ta teie
e ua
mau
tohu, ia tapapahia ratou.
la roohia te tahi taata i te
tino
ia faaroohia te
-
huaai fetii
mau
ora’i te feia tei roohia i taua ati rà? Teie ta te
e
to tatou anotau
rahi
mau
haapii nei: e tunu i te
tapiri-veavea noa î te vahi mamae, e aore ra, te hoê ofai veavea
i te apu rima. E na teie veavea rahi e tutui i te varua ino, i to’na vairaa,
e pohe atu ai! Ua faaroo atoa tatou i te
parau no te hoê tahua hi'ohi'o tei taahi puai roa i te opu e i te ouma o te feia ma‘i, ia tere mai te varua
ino na te vaha... e ia tae i reira, e pupuhihia te avaava i roto i te vaha,
ia manunu e ia pohe roa taua diabolo ra. Aue ia faatereraa i te riaria e !.
rori
e
E
no
raaramarama
e
a
taata taio
parau,
eiaha
e
ata mai! no teie
Tahiti-maramarama-rahi ! No teie
roa
nei, i te hoê
roa
nei ïa
mau
mau ohipa, i
paroita matahiapo
roa.
E
rahi tei haere
e nunaa
e
to te utuafare i te mata'u faito
hi‘o,
ore
e
mataitai
i tena
noa e e
mau
na
tauturu! E
peu no
ua
roohia
te pô mai !
%
'-K-
Oia
mau
!
e
â te tahi pae
E
mea
1.
o
e
haamâ
roa
hoi ia faaroohia
to
no
mai ia tatou paatoa te
e
A pure
ati?
a
2.
pure
E
—
oia,
ere
a
tii i te orometua,
e
o
te Varua faatamarii râ tei
E
e
tau metua (Rom. 8: 15).
E anotau
varua
na’na
hoi i te Varua tavini tei
ouiou;
Aba,
te tiaturi
noa
nei
te mea;
pupuhia mai, tei ia‘u ana‘e)
ia lésa, i to’na mana! Ua roohia
ua
e :
Evanelia hanahana
: tei ia lesu ana'e te mana e ora’i
tatou mau ma‘i varua. (Te mana o te
roaa
haapii mai
ma‘i tino
mea
i te reira.
haama,
Ua
—
tei
e
maramarama
ino i roto i te
teie:
e
noaa
ere
ana'e
e pure
noaa
(
ia outou ia
ia outou,
te mai
aoaoa
taata, e aore ra no te hoê tahoo
no
lesu-Mesia
tatou mau
s
VEA
ma‘î! Tei roto i te
Tei te
mau
te tiaturi... te
mau
taote,
e
P,0R0TETAN1
naaa, e te toto, e te ivi. e te roro, e te puô, te ma‘i.
tei te Taote nui te maramarama; tei te pure u'ana, e
ravea.
Imva
faaararaa: E tena na, a haamana'o ibo outou, é Etene oiitoû i
iho, i te tino ra, e te taaê ra outou i te Mesia i reira. I teie nei
râ, faafatataiiia mai Va i te toto o te Mesia. Oia to tatou hau... e ua tuu mai
muf.aa
i te parau
maitai
atoa nei
ô atu ai i te Varua
e
No to te
^
ra o
te hau ia outou i to te atea ê
hoê, i te metua
ra.
ra.
No’na hoi tatou
Ephetia II. 11, 13, 17, 18.
Ai30o''raa Rahi liinaaro
i te liaapapu i te huni o te tupuraa o te
feiiiia Nuu-Hiva (oia hoi i Matiiita) ua faaineine
te Peretiteui uo te Apooraa Rahi (oia hoi o. Vereuie) no taua tere ra. Aita’tôa
oia i tiai i te matahiti api, e i te tahi tau ê atu, o te fifi teie
opuaraa, i teie
anotau iiio e te^papu ore ta tatou e noho nei.
faaroo
porotetani i te
No reira, ua
tepÆ,
-
na
mau
îàarae oia,
nia i te pahi api
e
na
to’na hoa i Pfxpeete i te mouire i te 16
M. Ch. Brown, oia hoi
o
I teie nei
tere ra,
mahana, e tamata tatou i te farerei i te pae malamua
oia hoi to matou tapae haereraa i te mau fenua Tuamotu.
I to matou
revaraa’tu,
no
Te-
Benicia.
no
taua
24 matou taata i nia i taua pahi ra, 13 taata no te
e 11 feia ratere.
Te fenua matamua ta matou i titan, o NIATJ ïa; ua tae matou i reira i te
jrô, i te mahana piti, 17 no Tetepa. Tei te poipoi roa râ no te mahana toru,
to matou taeraa i uta. Aita to rcira Eenua e ava; e na nia noa
,te poti i te
aau te haere; e mea ohie i te miti
pohe; e mea ataata rahi râ i te miti rahi.
pahi iho (to raatira
e
e
to’na pae)
I to maton taeraa i uta,
E faahiti matou i te i‘oa
.
'
ua
no
farii maitai-roa-hia matou
e
te taata
Katupu vahiné (e vahiné momoiii
ihotumu,
to’na pae
fetii) tae noa’tii i te mau. taata Tanito. O te Tanito tei rahi i Niau, e ua ite
roa ratou i te here i te mau taata
tiipu, iioa’tu te luitu o ta ralou faaroo,
0 te tapae i to ratou fenua iti. O ta matou ïa i ite mata roa e i omiri i to
matou riîna.
üa titauhia matou i to
l’atou
fare-pureraa nehenehe
e
roa
(ofai
e
'
pua; -fare taupee i roto). I
Marae a Teihoarii, e to Raurii
te
reh-a to Hiti
H'iti, to Matua a Tahua, to
a Aririma, te feia faatere no te Tanito, haainaitaira ia matou ua roto i te io‘a no le,su. Ua pahono matou mai te aroha
atoa ia ratou i te;io‘a o te. hui-faaroo i Tahiti, e mai te faaitoilo ia ratou i
teie anotau ino. I reira atoa t'o ratou pûpûraa mai i le mau-tajui'o no te
aroha. E ua faatai ratou i.fa ratou upaupa t’aaroo e ta rtitou ntau Ihineiie. Oia’toa
i te fare hau tei hamani apihia i tahatâi, ua putuputu faahou te hui
ruatira,
e ua himene mai raton i ta ratou mau
himeiie paripariraa o te fenua, o mai
te
faaite
faahou mai
ratou, 'te otooto
hoê e to taura o
ra
to
te
i to'mau tapao o te
aau,
no
to matou
a
aroha.
hi'oraa
—
e;
I to matou taaêraa ia
ua
iaamultia
aroha-evanelia, i roto ia Ig.su, te, Fatu hoê
\
roa.
matou ei
,
Fait partie de Vea Porotetani 1940