EPM_Vea Porotetani_19401011.pdf
- extracted text
-
Te 40 O te Matahiti
-
ATOPÂ-NOVEMA 1940
-
Hihi
AITA’TÜ E NIü E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAu'
HIA RA, oiA HOi
te'Mesia RAT) lESU. — I Korinetia 3,11.
HOO I 'TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
-
HOÊ: HOB TARA TOATA
Directeur-Gérant.
T© Vea
"
Te faaite nei te faatere no te Vea nei i to’na mau hoa i te tumu
i maoro ai to tatou Vea, i teie avae,; no to’na tere evanelia i te Tua¬
motu e i Nuu-Hiva. Hoê ava‘e to’na faaearaa i rapae (16noTetepa-
16 no Atopa). I teie nei râ mahana, ua amui-hoê-hia na hihi no Atopa e no Noema.
T© Oromefua ra, o ^ehfarii a MaShî
Ua pohe roa to tatou hoa here, o Vehiarii a Maihi, orqmetua i Afareaitu (Moorea). O te parau faahitimaüe rahi tei haruru i Papeete
i te Sapati, i te 15 no Tetepa i mairi aenei, i te hora
1 i te ahiahi.
haapapu
mai i taua parau api ra, i te naôraa mai e: ua pohe roa o Vehiarii,
i te fare orometua, i Afareaitu, i te aahiata i taua- Sapati ra, i te
E oia mau:
na
te orometua no Haapiti, na Tapao, i papai
hora 4,
'
Eaha hoi to’na ma‘i? Ua parau mai te
tahi pae e: ua piri to’na
aitâ te reo i roaa faahoumai. la manao noa râ te
manao :-ua puta ê na to tatou hoa i te hoê toetoe rahi, tei ore i haapao-maitaihia e ana ; ua apiti te hota taroau, e e riro e, e patia aoao
te hopea. - Area râ, ua hio matou i to’na huru i te mau mahana o
te-Apooraa Rahi : mai te mea e, te haamata ra to’na hota i reira (e
ma‘i turau i te reira tau i Tahiti), I to’na hoiraa’tu i Moorea, ua rave
itoito oia i ta’na mau ohipa : to te pae faaroo e to te pae tino (ta’na
mau faaapu) ; ua tae oia i Teavaro-Teaharoa e faatere i te pureraa
e te oroa euphari, -mai te hio ore i to’na hota rahi e to’na mai ara¬
poa. Hohoa rohirohi rahi e te manehenehe to’nà i te reira mau mahana. — E ia’na i haamata i te taotb i nia i to’na roi, aita ïa ta’na
e ravea ia tia faahou i nia. O te hopea ihoa ïa.
E nehenehe râ ia tatou ia parau e : ua pohe roa oia i nia i te ohipa.
arapoa i te- hota;
VKA
2
POROTETANi
E taata Moorea mau o Vehiarii a Maihi : ua fanau oia i Papetoai,
mai te au i te matahiti 1883. Ua ô oia i te aua orometua (i Tipaerui)
i te avae Tetepa, matahiti 1911, e ua mahiti oia i Tetepa 1914 (a haa-
mata’i te Tamai Rahi matamua). E mai reira mai â to’na raveraa i
ta’na ohipa, i Afareaitu, o tei maiti ia’nâ ei orometua.
"
O vai tei ore i mâtau e o tei oré i here ia’na 1 E taata parau faahiahia rahi, e te ite mailai i te imi i te mau faaauraa e maru ai e e
puta’i te aau ; e taata parau maramarama
'' *■''
tairururaa ; e taata parau arearea atoa, e te ite i te faaore i te
haumani i te tahi mau taime.
mau
O vai te taata, o vai te paroita, o vai te fenua tei ore i màtau ia’na ?
Ua ite roa to Moorea taatoa ia’na : e mai te mea ra e, o te orome¬
ua ite oia i te mau utuafare i reira,
herehia oia e te hui taata taatoa. E taeae here teie na Tapao,
tua rahi teie no Eimeo taatoa :
e ua
orometua i Haapiti ; e ui-noa-hia
to’na manao no te mau parau e no
te mau ohipa e maitai ai te fenua o Moorea (te mau ohipa no te faaTe mau tere haaatiraa a te Peretiteni i
Moorea, na’na e faanaho maitai. E ahia peapea i Moorea, ta to’na
reo maru, ta to’na mau manao paari e te vitiviti i faahau ! A-hia
ohipa rarahi, i maraa ia’na !
roo, e no te huiraatira’toa).
Ua ite to Maiao ia’na! A fifi ai taua fenua ra i te hoê mau fifi
rarahi. ahia to’na tonoraahia e Moreau, Peretiteni, ei ravea e nôaa
mai ai te hau i reira; e ua roaa maitai i teie nei.
Ua ite to Tahiti nei ia’na, i te mau matahiti, i te avae Atete, i te
Apooraa Rahi. Oia te hoê auvaha itoito no Moorea. Ua mauruuru
to te Apooraa i ta’na mau feruriraa manao e i ta’na mau parau faaitoitoraa. E ua ite to Raiatea ma, to Rurutu ma, ê to te Tuamotu
ia’na. Ua farerei oia i te mau paroita no te mau fenua i Raro i te
matahiti 1929 ; te hoê teie auvaha na te Apooraa Rahi i te tere taamu tei haerehia i te matahiti 1938, i Raivavae, Tuhuai, Rurutu,
Rimatara. — Ua poro oia i te Evanelia i Tikahau e i Makatea, ua
ite maitai to reira ia’na e ta’na mau aoraa.
Ei tapao e, e orometua tumu teie, tei tiihia mai e te pohe. Aita
oia 4 aueue ; ua itoito noa râ i te poro i te Evanelia o te Mesia, na roto i na matahi e 26, i teie mau pae fenua. E pohe noâ oia, eita ta’na
mau
ohipa e raoe.
Ua pohe oia i te aahiata o te Sapati, i te 15 no Tetepa. Tei reira
Tapao orometua, to’na hoa here rave ohipa amui, tei pihai iho ia’na
i te mau-fetii, i te faaitoitoraa e tae noa’tu i te aho hopea.
Na’na i faatere i te pureraa avatea. E i te ahiahi o taua sapati
ra, ua tae mai p Tetuanui, orometua no Papetoai, e te mau amuiraa
VEA
POROTETANI
3
faaroo no na paroita’toa e maha. Na Tapao raua ïetuanui or., na
tuaroi i faatere.
E i te monii-t?, i te 16 no Tetepa, i te hora 11 i te avatea te faatereraahia te oro‘a hunaraa, i raro a‘e i te peretiteniraa no M. J.
Charpier, auvaha no te A. R., mai te tauturuhia e Tearo or., (te
piti O te auvaha ).
Na Teluanui or. te pureraa revaraa; na M.
J. Charpier (Isaia
6:1) raua o Tearo i te tare pnreraa. I reira atoa te taioraahia
te rata aroharaa ta te Peretiteni no te A. R. i papai i te Paroita
i Afareaitu e i te amuraa fetli.— E na ïupao or. raua te tavana,
O Mataitai e te mau auvaha no na Paroita, i parauparau i te
pae apoo i roto i te aua o te tare pureraa. Tei reira to Vehiarii
tanuraahia, i pihai iho mau ia Teheiura t., te tavini o te Atua
tei faatere maoro roa i te paroita i Afareaitu, e o ta Vehiarii i
mono.
Ua hope to Moorea i taua hunaraa ra, e te feia mana,
e te mau amuiraa himene; te oto ana'e ra ratou i te aito no
—
lesu tei faaotihia te hororaa e te Atua.
I te ahiahi’o taua sapati ra, ua
faatere atoa na orometua i te
hoê mootua no te tavana, no Mataitai. E i te pô,
i mûri a‘e i te pureraa fetii tei ravehia i roto i te utuafare o
te tavana, ua tahoê te mau amuiraa’toa i te fare orometua, no
te mau tuaroi haamahanahanaraa i te mau fetii, tei faaterehia
hunaraa,
no te
.
e na
orometua e maha.
I teie
nei râ,
te
faaite nei te V. P. i to’na aroha tumu i te
paroita no Afareaitu, e ia Vehiarii v., e i te mau tamarii no
Na Tapao or. e faatere i te paroita no Afareaitu
/Vehiarii t.
—
i teie tau otareraa.
Atua tei mairi i
O vai râ te tia mai, “
^ ta
a
ta
te aroraa?
Aoraa
te taata
(Mareko 2-20)
Eita tatou e feruri i teie taime i te mea e tia’i i te mau Ekalesia keresitiano ia haapa'o i te mahana matamua lîo te hepetoma
sapati na ratou, e te hape o te feia tei faaruê i te reira, e hoi
i tei haapa'ohia e te ati luda. — Eita hoi te taata e tiahia i te mau ohipa o te ture, i hape ai te tahi pae tei tiaturi i
te mahana hitu, e itehia mai ai ratou i mua i te aro o te Atua. —
I teie nei râ mahana e tamata tatou i te feruri i te faufaa no te
ei
atu ai
Sapati, no tatou.
-a.ir:,7‘7rwB
VEA
4
POROTETANI
Te faufaa o te sapati no
1.
tatou ?. —
faatiahia^te mahana faaearaa ei maitai no te taata, eiaha ei
E piti huru faufaa: 1. Te faufaa o te Sapati
i te pae o to tatou nei mau tino. E iti a ïa faufaa i te mau mai¬
tai i roaa mai no roto i te reira : a] Va roaa ia tatou i reira, te
ravea e Uiaru ai to tatou mau tino. — A hi'o na i te faaapu, i
te tarauta, i te orometua liaapii tamarii, te fupai auri e te mau
toro'a atoa. E rohirolïi^te tino; e teiaha ïa. Te feia e ô i te arahu
i roto i te fenua : o te sapati te ravea e maru ai; e mâhâ’i te
rohirohi.— b] ua noaa mai ia tatou te itoito o,pi no na mahana i
mua e ono.
la huti pinepine ron i te pape no roto i te hoê
apoo, e huru pau ïa; ia faataime râ, e î faahou ïa. E au te ito¬
ito o te tino e o te mana'o i taua pape ra. c] ua rau te huru o
te mau faufaa e roaa i reira: eita e pinepine té polie i te ma‘i,;
e maoro ïa te,oraraa o te tino, e rahi atu te ohipa e oti i na
mahana e ono; e ohipa vitiviti a‘e te oti.
Ua
tumu no to’na ati.
—
Il II
faufaa o te Sapati i te pae o to tatou mau varua. — E
ia o na ture hoê ahuru. E faufaa vai
tamau ïa, e mirioni noa’tu te tau. a] o te ravea ïa e au ai to
tatou haapa'oraa i ta to tatou metua i te ao ra; ia pee i to'na ea;
ia haapa‘0 mai ia’na te huru; ia iteahia e: e tamarii tatou na’
na.
b] 0 te ravea ia ia amui mau atu tatou ia’na, e 'i to ta¬
tou mau taeae. — i te haamana'oraa ia’na, e ta’na mau ohipa,
e ta’na mau ateriputi, to’na aroha, ta’na opuaraa ia tatou a mûri
atu. la tahopu ia’na, ia faateitei.e ia haamaitai. la faatupu i te
2.
Te
faufaa iti rahi ïa. O te hoè
—
aroha taeae.
?>■!(
—
c] O te ravea ta ia liaapiihia tatou e ta tatou mau
Nohea mai te
e te taiata, e
te pere, etc? No te mea aita taua feia ra i liaapiihia i te mau
ture a te Atiia; aita i fana'o i to’na aroha. d] — O te ravea ïa ia
faaineine tatou iio te Sapati mure ore i te ao. la riro te sapati
tamarii i ta’na mau ture e
i to’na ra aroha.
—
rahiraa o te ino e no te liaapa'o ore, e te inu ava
i te maramarama ora, i te hinaaro rahi i te
faaroo, te tia'i. —
II. Te mau ohipa tia e te mau ohipa tia ore i te Sapati.
Te mau ohipatia: A taa’tu ai te mau ohipa baamoriraa i roto
i te mau hiero o te Atua, e mea tia te mau ohipa hamani mai¬
tai atoa, i te pae o te tino, i te pae o te varua: fa.aamu i tei poia,
faaahu i tei vai tahaa noa; tamalianaliana i tei toetoe. Ua na
reira lesu e ta’na mau pipi. Faaora i te mau faufaa tei fatata i te
paui te vàa e te pain painu, te fare ura, te puaa i mairi i te apoo. Te
ei taime haaputuraa
Atua, te paieti, te
■f
5
POROTETANI
VEA
ohipa îi‘a ore i te Sapati: a] Te mau chipa tavini atoa, oia
te faofaa tino, e haapuiuhia’i te faufaa
mau
hoi te mau chipa e noaa'i
no
te
onu’aa
tino nei.
■
_
b/. Te mau ohipaTpa o te niait li noa ia rave i te mahaiia
e hoo maa, vavahi i te vahie, tietie
i te pape, faanehe-
maa:
nehe i te
mau
i te
ahu, etc... — E ao to te taata e te fenua tei haamo'a
sapati.
Aniraa
Ei vavai
Te ani nei
taata
no
aau
na
no
Faaararaa ~ Faaiîeraa
»
Orofara.
•
taote tei faatere i Orofara e: eita
anei e tia i te tahi mau
aroha ta hapono mai i te vavai (Kappok) et hamaiii maru-ro‘i
oo<ii tei tae api mai i Orofara. Ua mairi te ahuru
to tatou mau hoa
tei faautahia
mai, na te mau fenua Nuu-Hiva. Hapono mai i te mau oro-
ratou e îaatae atu i na taote no Orofara; noa’tu te va¬
i faataahia te huero, aita e peapea; i Papeete e faataahia’i. Te
metua papaa e 'na
vai tei
ore
ïa.
hinaaro nei te Hau ia hanere te kilo, tei reira
O te anotau vavai teie; faataa
aore
faatae atu i te Taote rahi no te fare-rnai i Papeete, mai te
ra,
i nia i te puohu: no
2.
i te tuhaa na to Orofara. Hapono mai, e
—■
faataa
Orofara.
Na tapao no
te oroa eiiphari.
paroita no te mau tuhaa rapae (Rurulu mâ
Te faaitehia nei i te mau
e
atu) o tei ani mai i te uaina no te oroa euphari e : ua pau te
Tahiti; eita e roaa i te mau fare-toa. Nahea’tura? Teie ïa; a rave
te tahi
uaina i
haari (e aore ra, ta tihota i te pape). E aita e faraoa hopue ra,
haapaoraa. E e uaina rii â ta outou e toe
nei, faaravai, mai te ta pape e te ta tihota.
i te pape
a
rave
i te uru, ia au i te ture
api no te Taiele .no Paris.
Vairuna, tei tapae i Papeete i te 20 no
Atopa, i te hoê mau parau rii api no Farani, e no te Taiete Metua no
Paris. la au i taua mau parau ra. te ile nei tatou e: te faatere tahito no
te Taiete o M. Couve, tei Paris â o.ia, e te faatere noa nei. I te 11 no Tiunu,
i to’na iteraa e, ua fatata te mau Purutia i te tae i Paris, ua faarue oia ia
Paris, e ua tamata oia i te tapapa ia Farani Apatoa, na raro noa, no le
mea aita e auto e e pereoo-auahi faahou. Ua itî te 60 kiiometera tei mairi
ia’na, roohia’tura oia e te Purutia. Hoi atura oia i Paris. Te faatere api no
te Taiete, o M. Schloesiug, o tei titauhia i te nuu mai te haarnalaraa mai
0 te Tamal.(Raatira tapao-3) ua
mau' i te auri i Purutia; te mnu buka
vairaa parau, e te mau buka faufaa no te Taiete, ua faahoro-ê-hia ua ïa i
3.
—
Te mâu parau
Ua afai mai te pahi-tauhaa o
'1
6
Pb R 0 T ET A N ]
V E A
Farani Apatoa,- i te vahi
papu. Ua papai mai te Faatere, o M. Couve i
ie tahi rata i Tahiti, mai te faaitoito ia
tatou, ia faaoromai e ia faaroo ta¬
tou; eita iehova e faarue ia tatou.
To tatou
i
mua
e
hoa, o Rene Bost, tei faatere i te Haapiiraa tamaroa i
aenei,
Papeete,
engage volontaire oia i Bordeaux, Farani; ua haere râ
oia i te tahi valii ê i mûri a‘e. Ü
Mademoiselle Lucie Lafon,
faatere i
te Flaapiiraa Taiete i Uturoa i te
rnatahiti 1925-1930, ua tiihia mai ïa e
te
ua
pohe.
Aore
foa
tiio ia lakoba.
e
Aita roa e pifao ia Iseraela.
(Num. 23-23).
.
Na vai teie paraii ? Eaha te tau i
parauhia’i ?
Ua ite tatou
e;
na
te hoê
hio, oia hoi
Balaama, f parau teie parau ;
na
hana i titau onoonohia’i oia e te mau
ia tohu e ia faaino oia ia Iseraela
te hoê
na
e ua parau
vea
peropheta haavare,
oia i te reira
no
i te hoê ma-
Balaka, te arii no Moabi,
(tei tae mai i te vahi atea i Moabi).
E tahua hi‘ohi‘o teie, tei matau i te rave i
te mau
ohipa o te pouri, e i
taata, i ta’na anotau, i te fenua g,te Kaladaio, e
inaha,
i to’na faaueraahia e te arii etene
no Maobi, e tuhi ia
Iseraela, aita i tia
ia’na.'E teie ta’na reo maere : Aore roa e hi‘o
ia lakoba; aita roa e
pifao
te faariaria i te aau
ia Iseraela.
Eaha oia i na reira’i?
no
to’na ite
e:
tei.iô
Iseraela, to ratou Atua
(23-24). O te Atua
tei aratai mai ia ratou mai
Aiphiti mai, mai te puai reema (puaatoro
oviri)
to’na ra (ir. 22). E ua ite atoa o Balaama
e: tei io
Iseraela’toa,
te mea
vea na
o
Iehova, e te umere ra ratou ia’na ei arii no ratou
ite
e
e
Iehova, oia hoi te mau peropheta, o tei faaite mafamarama ia ratou
ohipa a Iehova, e ta’na ture. (Amosa 3-11; Deut. 18:
No reira, eita o Balaama
ta’na mau ohipa pifao, i
no
te
11-18).
hara, mai te rave i ta’na mau peu hi'ohi'o
rotopu ia Iseraela. Te nunaa teie o te Faufaa,
e
Ture;’ o Iehova to’na aratai e to’na
hi'ohi’o - ia tamata
iho. No reira oia i
noa
a'e
metua.
E riro ïa
Balaama i te rave i te reira
-
ei
mau
peu
pohe no’na
haapae ai.
>'
»
*
*
E te hi'o nei tatou i to tatou mau
pae fenua Tahiti, i teie tau
rama rahi o te
Evanelia, no te Ture no ô mai i
te
mau
marama-
fenua papaa.
E inaha ! Teie ta tatou e hi'o nei
: te horo noa nei â te tahi
pae ho Ise-
f
VEA
POROTETANI
raela api, nota tatou mau paroita (e tamarii fânau porotetani ) e tapapa i
te mau peu a te hi'ohi'o, e te mau ohipa riaria a te feia tuu pifao. E ua
ia ratou
moe
e !
E mea haamâ
tahua
aifa
-
ta ratou
ra e
e
hi‘o ia lakoba, aita e
te riaria hoi
e
mau
pifao ia Iseraela.
ia faaroohia te
-
mau
peu a
taua mau
tohu, ia tapapahia ratou.
la roohia te tahi taata i te
fiva-upoo e ua âoaoa ihora, ia taviriviri te
o te pô e tohu nei?
Teie ; e ma‘i tupapau teie. E diabolo! mai te mea e; o té mau tupuna teie
e haere mai nei e haapeapea i te mau huaai e ora
nei, e e haapohe! O te
mau varua o te feia i polie teie e tahoo nei i nia i te mau huaai fetii
e ora nei, ( Aue ïa faatereraa riaria e !
tino O te
tahi, e ua faaî..., eaha ta teie mau tahua
É eaha te ravea
hi‘ohi‘o
ora’i te feia tei roohia i taua ati rà? Teie ta te mau
e
to tatou anotau
rahi
haapii nei: e tunu i te
tapiri-veavea noa î te vahi mamae, e aore ra, te hoê ofai veavea
i te apu rima. E na teie veavea rahi e tutui i te varua ino, i to’na vairaa,
e pohe atu ai! Ua faaroo atoa tatou i te
parau no te hoê tahua hi'ohi'o tei taahi puai roa i te opu e i te ouma o te feia ma‘i, ia tere mai te varua
ino na te vaha... e ia tae i reira, e pupuhihia te avaava i roto i te vaha,
ia manunu e ia pohe roa taua diabolo ra. Aue ia faatereraa i te riaria e !.
rori e
E
no
raaramarama
e
a
taata taio
parau,
eiaha e ata mai! no teie roa nei ïa mau ohipa, i
roa nei, i te hoê mau paroita
matahiapo
Tahiti-maramarama-rahi ! No teie
roa.
E
e nunaa
rahi tei haere e hi‘o, e mataitai noa e e tauturu! E ua roohia
to te utuafare i te mata'u faito
i tena
ore
mau
na
peu no
te pô mai !
%
'-K-
Oia
mau !
e
â te tahi pae
E
mea
e
mea
haamâ
roa
hoi ia faaroohia
e :
te tiaturi
noa
nei
i te reira.
haama, no te mea;
1. — Ua roaa mai ia tatou paatoa
te Evanelia hanahana no lesu-Mesia
tatou mau
haapii mai e : tei ia lesu ana'e te mana e ora’i
ma‘i tino e to tatou mau ma‘i varua. (Te mana o te
ua pupuhia mai, tei ia‘u ana‘e)
A pure ia lésa, i to’na mana! Ua roohia ana'e
ati? a pure oia, a tii i te orometua, e na’na e pure (
o
tei
2.
—
E ere hoi i te Varua tavini tei
ouiou; o te Varua faatamarii râ tei
E
noaa
noaa
ia outou ia
ia outou,
Aba, e tau metua (Rom. 8: 15).
E anotau
varua
maramarama
ino i roto i te
teie:
e
ere
te mai
aoaoa
taata, e aore ra no te hoê tahoo
s
VEA
P,0R0TETAN1
ma‘î! Tei roto i te mau naaa, e te toto, e te ivi. e te roro, e te
puô, te ma‘i.
Tei te mau
te tiaturi... te
taote, e tei te Taote nui te maramarama; tei te pure u'ana, e
ravea.
Imva faaararaa:
E tena na, a haamana'o ibo outou, é Etene oiitoû i
iho, i te tino ra, e te taaê ra outou i te Mesia i reira. I teie nei
râ, faafatataiiia mai Va i te toto o te Mesia. Oia to tatou hau... e ua tuu mai
muf.aa
i te parau
atoa nei
maitai ra o te hau ia outou i to te atea ê ra. No’na hoi tatou
ô atu ai i te Varua hoê, i te metua ra. Ephetia II. 11, 13, 17, 18.
e
Ai30o''raa Rahi liinaaro i te liaapapu i te huni o te tupuraa o te
No to te
^
faaroo porotetani
i te mau feiiiia Nuu-Hiva (oia hoi i Matiiita) ua faaineine
hoi o. Vereuie) no taua tere ra. Aita’tôa
oia i tiai i te matahiti api, e i te tahi tau ê atu, o te fifi teie
opuaraa, i teie
anotau iiio e te^papu ore ta tatou e noho nei.
te Peretiteui uo te Apooraa Rahi (oia
No reira, ua îàarae oia, e to’na hoa i Pfxpeete i te mouire i te 16 no TetepÆ, na nia i te pahi api na M. Ch. Brown, oia hoi o Benicia.
I teie nei mahana, e tamata tatou i te farerei i te pae malamua no taua
tere ra, oia hoi to matou
tapae haereraa i te mau fenua Tuamotu.
-
I to matou revaraa’tu, e 24 matou taata i nia i taua
pahi ra, 13 taata no te
pahi iho (to raatira e to’na pae) e 11 feia ratere.
Te fenua matamua ta matou i titan, o NIATJ ïa; ua tae matou i reira i te
jrô, i te mahana piti, 17 no Tetepa. Tei te poipoi roa râ no te mahana toru,
to matou taeraa i uta. Aita to rcira Eenua e ava; e na nia noa
,te poti i te
aau te haere; e mea ohie i te miti
pohe; e mea ataata rahi râ i te miti rahi.
I to maton taeraa i uta,
E faahiti matou i te i‘oa
ua farii
maitai-roa-hia matou e te taata ihotumu,
Katupu vahiné (e vahiné momoiii e to’na pae
no
fetii) tae noa’tii i te mau. taata Tanito. O te Tanito tei rahi i Niau, e ua ite
.
roa
'
0
te
here i te mau taata tiipu, iioa’tu te luitu o ta ralou faaroo,
tapae i to ratou fenua iti. O ta matou ïa i ite mata roa e i omiri i to
ratou i te
matou riîna.
üa titauhia matou i to
l’atou
fare-pureraa nehenehe roa (ofai e
'
pua; -fare taupee i roto). I reh-a to Hiti a H'iti, to Matua a Tahua, to
Marae a Teihoarii, e to Raurii a Aririma, te feia faatere no te Tanito, haate
inaitaira ia
atoa
matou
ua
ia ratou i te;io‘a
teie anotau ino.
roto i te
o
io‘a no le,su. Ua
te. hui-faaroo i Tahiti, e
I reira atoa t'o
pahono matou mai te aroha
mai te faaitoilo ia ratou i
ratou
pûpûraa mai i le mau-tajui'o no te
aroha. E ua faatai ratou i.fa ratou upaupa t’aaroo e ta rtitou ntau Ihineiie. Oia’toa
i te fare hau tei hamani apihia i tahatâi, ua putuputu faahou te hui
ruatira,
e ua himene mai raton i ta ratou mau
himeiie paripariraa o te fenua, o mai
te faaite faahou mai i to'mau
tapao o te aroha. — I to matou taaêraa ia
ratou, 'te otooto ra
hoê e to taura o to
te
aau,
no
to matou
hi'oraa e; ua iaamultia matou ei
aroha-evanelia, i roto ia Ig.su, te, Fatu hoê roa.
\
,
Fait partie de Vea Porotetani 1940