EPM_Vea Porotetani_194007.pdf
- Texte
-
Te 40
te Matahitj
O
AITA’TÜ
TIÜRAI 1940
-
E NIU E TIA I TE
TAATA’TOA
HIA RA, oiA HOI TE
Mesia
HOO I TB MATAHITI
Te haamanao nei te manao i
rai 1789, e ia Tiurai 1940.
Te Tiurai 1789...
tiurai
e
IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAÜ
RA O
lESU.
—
I Korinetia 3, 11.
HOÊ: HOÊ TARA TOATA
Directeur-Gérant.
Ch. VEMNIER,
TIURAI 1789
Hihi 7.
-
-
na
oaoa
TIÜRAÎ 1940
huru ava‘e
rahi faito
e
ore.
piti
;
oia hoi ia Tiu-
I te 14
no
taua tiu¬
rai ra, te roaaraa i te hui taata i Farani, te tiamaraa i te pae o te
tino. O te hoê ïa taoa faufaa rahi roa. Mai te mea ra e, ua parahi noa
— e tae roa mai i taua mahana ra — i roto i te
huru titiraa atoa. E ua riro te fare-auri, o “ La Bastille ”, ei
faaauraa no taua mau titiraa i Farani. Tei roto i taua fare tapearaa
te hoê mau taata e rave rahi tei tapeahia to ratou mau vaha, ia ore
te hui taata i Farâni
mau
faaite, i te vahi taata, i to ratou mau mana'o itoito, e te
orurehau, e hau ai te aau o te huiraatira - E inaha ! i te 14 no
Tiurai, te parariraa taua fare-auri ra, i te puai i te orurehau no Paris ;
i reira te mahitiraa o te feia tei tapeahia no to ratou mau mana'o itoito I taua mahana ra te roaa-raa i te taata farani, te ti'amaraa, te aifaratou ia
huru
itoraa
e
te autaeaeraa
-
No reira’toa to tatou reva farani tore-toru.
E mai reira, to teie tao‘a faufaa rahi (te tiama) parareraa i te mau
fenua Europa, e tae noa’tu i te hopea o teie nei ao - E tae roa mai
i teie nei, te faahanahana nei o Farani, e ta’na mau tamarii i te mau
•
aihuaraau i taua
oroa
rahi
ra.
Farani here i teie
Tiurai otorâ e te rumaruma. Ua ite noa tatou i te tumu : ua tuu faahouhia o Farani taatoa
i roto i te hoê fare auri api e te toetoe - O Farani here, tei riro ei
avei‘a i te mau fenua’toa o te ao nei, no to’na ti'amâ, e no to’na aau
aroha, inaha ! tei roto oia te tahi ati teimaha ; ua viivii to’na fenua,
e to’na oire pu, o Paris i te enemi. Te tamata nei taua enemi ra i
te haru i to’na ti'amaraa, e te faariro ia’na ei tîtî. No te î i te teoteo,
Te Tiurai WW.
- E ere atu
Tiurai.
—
ra
Te haamana'o nei te aau ia
ïa i te hoê
Tiurai
oaoa, e
te tamata nèi te tahi
i to tatou Aia
mau
taata ti
here, ia ino to’na
araa ore
i
roo
i te haavî
rapae, e
ia
ore
e
te faahaehaa
to’na tura i te
to te ao. Eiaha râ te mau enemi no Farani ia vare : eita to’na
ti'amae pohei te avae tei taahi ia’na. Eita tehuero o te tiamata’na
i ueue e ati noa a‘e i teie nei ab e mou ! E riro paha te enemi i te
îaaea huru maoro i Farani, mai te faariaria ia’na. Eita râ to’na aau
aro 0
i te'hamani ino. E upootia â te ti'ama i te
no te mau Hugeno ( oia hoi te mau
porotetani tei hamani inohia i Farani no tb ratou faaroo, i te tau no
te arii ra, no Louis XIV ) teie te parau tumu ta ratou e parau noa ra
e
riro; eita oia
mahana
e
e aueue
vai nei. I tè anotau
i ta ratou
enemi
mau
te rahi atoa ihoa ïa
o
:
rahi noa’i te mau hamara tei tupai i te auri,
te mau hamara 4e parari i nia i taua auri
Eita’toa te auri paari no te aau a Farani e parari i te mau
te enemi.
ra.
ha¬
mara 0
O lesu tei parau mai i ta’na mau pipi e : eiha outou e mata'u i tei
taparahipuai i te tinonei; eita rà te varua e pohe ia ratou; e matau
râ outou ia’na i te tia ia’na ia rave pohe roa i ter tino e te varua’toa
i Gehena ( Mat. 10 28 ).
No reira a rohi, a faaitoito tatou i teie Tiurai oto e te teiaha. E
imi â te tiama i to’na e‘a, e te vai ra te mahana e tia faàhou mai
^
ai oiai nia i tè fenua. Haamana'o râ tatou i te vairaa
no te tiamatei roto ïa i te Fatu, ia lesu, o tei parau mai e : Na te Tamaiti outou e faatiamâ ra, ua tiama mau ïa outou (loa. 8-36 ).
raa mau ;
Te faaore nei te Varua
raa o
Te hoè
1.
o
lesu i te
mau
tîtîraa roto, oia
hoi te titi-
te hara.
—
Tamau
mau
Te hoo
no
no
faaotiraa
na
te
te mau Bibilia Tahiti.
Tomite Tamau
—
Ua faaoti te Tomite
te, A. R. A. e: e hoohia te Bibilia Rahi: e vau ahuru
e te bibilia nainal: e piti ahuru farane ( i tara ).
farane (16 tara)
E taua hbo ra, e hoo tauturu ïa na te Taiete neneiraa bibilia.
Ahiri i nia i te hoo
Eita rà tatou
te
e
mau:
18 ïa tara te B. R., e e 5 tara te
flfi i teie parau
papai Salamo
e: te oaoa
itea ia’na te tao‘a rahi
No- te hoê
nei
B.. N.
iti api, no te mea, te na ô nei
i ta oe Parau, mai le taata tei
au
ra.
tapati ohoaho e te haapaeraa maa.
a]. Ua faaoti te T. T. e: ia faarirohia te Sapati 30 no Tiunu i mairi aenei, ei Sapati ahoaho, e ei Sapati pureraa no Farani here.
Te tumu parau rahi no te pureraa avatea: o te faahaehaaraa ïa o
to tatou mau varua, te tatarahaparaa e te fariuraa i te Atüa. Ia
2.
—
bc]]..
faarirohia le
ati riaria
ahpaho rahi no te tau hopea nei,,
faatupuraa i te tâtarahapa ora.
Te tumu pa'rau no te pureraa ahiahi; te ora no to tatou Ai'a
here i roto i to'na pan aroha rahi. la faatupu mai a te Atua i
te itoito i roto i teie fenua tuiroo, o tei turama i teie hei ao taatoa i to’na paari, i to’na tiama, i to’na hiaai i te parau mau, e
et reo
na
mau
te Varna
i to'na aroha i te
anotau
haumaru,
o
mau
e
e
te
te Atua i le
ia
nunaa
rli.
la ite vave mai oia i te hoê
oia i to’na ati.
ora
Ei ohipa tapa'o no taua raahana rahi ahoaho, ua faaue te
mau paroita no Tahiti — Moorea
e: ia haapao ratou
haapaeraa maa, mai tei matauhia i Tahiti ma nei i
tahito ê, e i te mau fenua atoa tei mau i te haapa'oraa cheretitiano. Ua haamala taua haapaeraa maa i te hora hitu i te poipoi
T. T. i te
i te hoê
...
tae rioa’tu i te mairiraa
te mahana.
o
la au i te pororaa a te Tavana
rahi tauturu i te Ati no Farani), ua
Rahi, (no te, hoê aufauraa
faaitoito te T. T. i te mau
paroita porotetani ia tauturu puai ratou i taua ohipa maitai mau.
Ua amui te
einaa,
e ua
tira
na
e
mau
ororaetua tahiti i te mau tavana i te mau mata-
aufau to tatou
nia
i
mau
te tiaraa faaroo.
Ei oho matamua rà
no
taata
na
nia i te tiaraa huiraa-
te Faaroo Porotetani i Oteania
nei,
ua
hapoiio te T. T. hoê ahuru tausani farane i te Hau (e 2000 tara).
3.
Ua faaotiatoa te T. T. e: e vai iho hia te rururaa orometuatei opuahia i Papeete-Heremona, i te pae matamuano Tiurai.
No te rahi o te mau fifi i teie tau, i vai iho hia’i. —
—
E a'oraa
te anotau ahoaho nei.
no
Aita hoi matou i ite i te ravea ia rave...
rà to matou mata
—
tei ia oe
U Paraleipomeno 20: 12 v. h.
Eaha’tu â te parau rahi i teie anotau hopea nei? maori râ te ati ràhi
teimaha nO to tatou Hau metua. Te tau noa nei to tatou mau mata i nia
ia
Fàrani, tei taahihia to’na mau oire e te enemi, mai te î to ratou aaïf i
reira, na roto i te hepohepo rahi o to tatou mau aau,,e tamata
te teoteo. No
te arii no luda, no lehosaphata i te mahana
tei ti'aoro ia lehova, mai te pii ia’na e;
i ite i te ravea ia rave, tei ia oe râ to matou mata.
tatou i te' feruri i le parau no
i
haatihia’i oia
aita hoi matou,
E
e
te enemi, e o
piti vahi ta tatou e hi‘o : teie te vahi matamua ;
hepohepo rahi no luda, i ore ai ratou i ite ai i te
rave ?,
1.
Te hoê mau enemi taehae rahi tei haere mai e aro i te ai'a, ia
lerusalema. E toru enemi tei opua i te tama'i ia luda i te reira-tau; te
I.
Te
ravea
—
ia
V.--
VËA
4
tamarii
mau
phasa
e: e
POROTEÎANl
Maobi, to Amona‘e to Edoma. Faaite-hia’tura ia lehosa-
no
feia rahi
teie
roa
haerë maira
e
e
tii ia oe, mai te tahi pae
mai; e inaha! teie raton, ua tae roa i Ene.Gedi - mata'u ihora lehosaphata, no te mea, aita ta’na mau nuu i ravai no taua aroraa ra ; te ite ra
oia e : aita ta’na e mana ; e te peapea ra oia ia lerusalema e i te
hiero, o
moana
te pau
i te hamani ino
o na
enemi.
Teie râ te vahi maitàija to’na maita'u i faatupu: ua imi te arii ia lehova.
No roto i te vahi hohonu to’na ti'aororaa ia lehova (Sal.
130). Ua poro
oia i te hoê haapaeraa maa e ati noa a‘e luda e ua hope mai to luda i
lerusalema, i roto i te aua o te hiero. I reira to te arii ti'araa i roto i te
amuiraa, e to’na ti'aororaa ia lehova, na roto i te hoê pure faahiahia rahi
(ir. 5-13) A hi‘o na i te omuaraa o teie pure:
E
roa
o
anei oe,
ere
leia’toa
e
o
te
taafa
ao
e
i te Atua i nia i te rai,
nei?
ere
anei
e
tei ia
tei to rima te
oe
te parau i te mau basi-
mana
e
te
puai,
e aore
ti‘a ia
teie pure ; E ere
i horoa mai
E
na
patoi atu ia oe?. — A hi'o atoa na i te pae ropu
anei o oe, i puehu ai te taata o teie nei fenua ta oe
te mau huaai
o
to hoa
ra o
Aberahama? la ti'aoro matou
ia oe, i to matou mau
E teie te pae
matou nei e
pohe, ua faaora mai oe i reira, e ua tauturu mai.
hopea o teie pure; Eita’nei oe e faahapa ia ratou? Aita hoi o
puai ia rave atu i teie nei feia rahi e tii mai e rave ia matou
nei. Aita hoi matou i ite i te
E
homa, eita’nei
ia rave,
ravea
ia tatou teie
tei ia
oe ra to
matou mata.
lehosaphata? Tei roto
atoâ tatou i te hepohepo : ua amui na enemi e aro i to tatou aia, e ua
tomo
roa
e au
mai i uta rôa i te
fenua,
e
reo pure a
te haavivi nei ia Farani
Me to’na haamataraa i te patu, mai te
faatura
-
mai te 9
fenua rii hau. E
inaha, ua tere ratou, mai te vai pu‘e, na nia i te paéau rahi' no to tatou
fenua. Aue te mau parau oto ta tatou e. faaroo noa nei, o tei faataia i te
aau. Te au nei to tatou metua here, i teie ivi vahiné ta leremia e
papai nei
e î E hi‘o mai e te feia e haere ra, e haamana'o i te huru o te oto e au
ito'u nei oto, i tei faatupuhia mai iau nei. (oto o leremia 1-12).
no
ore
i te
mau
I?
II. Ta luda
maa
ravea
iti hoê roa, na roto
i taua hepo¬
hepo rahi no’na ra?.
I. To ratou mata, tei ia lehova 'ia., O ta ratou ia i rave: ua tamau ratou
paatoa i to Tatou mata ia lehova: te
mau
tamarii rii, te
mau
vahiné, te
feia api. Na roto i to ratou paruparu, ua tamau ratou i te tiaturi i te rima
mana e te aroha o te Atua. Ta ratou ïa haapûraa rahi : te aroha e te mana
te Atua. E ua tano roa ratou, no te mea, na te Varna o te Atua i faaitoito mai ia ratou, mai te parau e: Eiaha outou e mata'u; eiaha e hitimaue
i teie nei feia rahi ; e ere i ta outou teie nei aroraa na te Atua râ - E hi'o
o
i te
ora
ta te Atua
e
horoa mai
na
outou.
/
VÈA
5
PÔROtETAÏ^l
No tatou atoa ïa parau mahanahana. Eita hoi tatou e parau e : aita ta
e ravea faahou ia rave. Te tiaturi nei to Farani e to Paratane e:
aitâ ta ratou mau ravea i pau - Eita teie tama‘i e ore vave. Aita te moanâ
Farani
rahi i riro i te enemi. Atira noa’tu râ te
te
mau ravea taata, e tamau ra tatou,
hui-faaroo, i to tatou mata i nia ia lehpva, i teie tau ahoaho rahi.
O te
fâaroo, i te Faufaa
Tahito, i roto i to ratou mau ati hepohepo. Ua na reira Mose, losua, Samuela,
Davida, Elia. Ua na reira te arii o Hezechia i te mahana i haatihia’i lerusalema e te nuu no Senakeriba. E na lehova i aro i ta ratou mau tama'i;
na’na te ora i faatupu mai.
tumu ïa tei tiaturihia
ravea
te
e
mau
aito
o
te
Ei reira’toa tatou, i teie mau tau teiaha rahi no te aau. Tamau i to tatou
lehova, oia hoi i nia i to’na puai
to’na aroha, Tiaturi tatou
no te parautia
e no te ti'amâ. Teie ra I ei aau faaroo mau to tatou; ei aau tatarahapa i
to tatou mau ino; ei aautavini ia’na, mai te haavare ore. Teie hoi te mea
e vî ai teie nei ao, o to outou faaroo.
mata i nia ia
e:
tei ia’na te
ravea
e
rahi mana'o-ore-hia. E ani ia’na te rê
Opani: Sal. 30-7. Te tiaturi nei te tahi pae i te mau pereoo ra, e te
haamana'o râ matou i te io‘a o to
tahi pae i te mau puaahorofenua ; e
matou Atua ra, o lehova.
C. V.
Hoê
Te liaere
ra
noa
te hoê orometua
iho tamaiti
paari roa i to’na fare-pureraa.
i te hoê diatono mata rumaruma
taûe noa ia’na e: E te orometua e,
maitai i roto i ta oe mau a'oraa e i roto atoa
Farerei-nera oia, i te ea tia,
no ta’na paroita, o tei parau
e ere
to
oe
i te
aau
ohipa, no te mea, na roto i te matahiti taatoa i oti
nei, hoê noa iho melo iti tei roaa i te ekalesia, e inaha, e
tamaiti api.
Ua tahe te pape mata o taua ruau ra, a faaroo ai oia i teie
reo faahaparaa, e ua parau atura oia : ua peapea roa mau vau i
te reira! Teie râ, ua ite te Atua e: ua tamata vau i te haapao maitai i to‘u toroa, mai te aau maitai. — No te manuia râ,
i ta
iho
oe mau
oia ana'e ia tei ite.
—
Pahono aéra te diatono e; parau mau, teie rà ua oti i te papaihia e: e ite outou ia ratou i ta ratou e faahotu mai. Hoê noa
iho melo api, e inaha hoi, e tamaiti api... eaha? e tapa'o anei
te reira no te hoê taviniraa itoito e te haapa'o maitai? — Eiaha
rà oe e inoino i taû e parau atu nei ia oe, e toù orometua e!
aita roa’tu vau i opua i te faaino ia oe; no té 1 rà o te aau, i
parau
ai to‘u vaha.
—
e: e parau mau, teie râ, te na ô
te- Atua e: E faaeromairaa roa to te aroha-,
Pahono atura te orometua
atoa nei te Parau
a
e mana'o ino ia vetahi ê; e tia i te
mea-toa! E inaha, e tiaturiraa rahi ta‘u f ma ia
Robert, te tamaitita oè'e parau nei. Haamana‘o oe e; eita te mau
huero e ueuehia nei, e faahotu vave mai i te huero api; e tiai
e
te hamani
aroha i te
te
maitai; eita
mau
la hotu mai râ te huero, e mau huero faufaa rahi ia.
paiuma te orometua nei i nia i ta'na
purupiti, e ua a‘o i ta’na a'oraa mai te peapea o te aau. E i te
faaotiraa o te pureraa ra, aita ola i haere vave i rapae. Üa tiai
noa oia i roto i te tare pureraa, ia purara roa te Ekalesia i rapae.
üa hinaaro oia i te parahi oia ana'e, i roto i te tare, no te
haamaniiraa i to’na oto aau i te pae avae o të Fatu. — E te na
reira ra oia (mai ia Elia, tei rave maoro i to’na toro‘a, mai te
manuia ore, i te aniraa i te Atua ia atirahia oia) e inaha, e taata
teie e haafatata mai nei i pihai iho ia’na, mai te faatiaia te rima
faaapu.
I laua
—
mahana ra, ua
i to’na ahu.
—
Aue!
0
.
oe
teie,
e
Robert? Ëaha ta
oe e
hinaaro nei ia‘u?'
E uiraa iti! Eaha to oe mana'o iaû nei: mai te mea, e rave
itoito vau i te ohipa ia noaa mai taû moni no te haere i te haapiiraa, e roaa anei ia'u te toro'a orometua?
—
—
Aue, e Robert e! Eaha? te mana'o mau nei oe i te ttiro'a
orometua?
—
E! ei orometua
,toho i ô te mau etene !
.
Faaea ihora te orometua nei i te parau: ua î to’na mata i te
roimata. E i mûri iti a'e, ua parau oia ia Robert: ua riro ta ne
mau parau mai te hoê raau haumaru i toû aau. E tapa'o ïa no
•te haapa'o maitai o te Mana-Hope. la haamaitai mai te Atua ia
oe, e tau tamaiti! Eita e ore, e riro mau oe ei tavini no’na. —
Taua tamaiti ra, o Robert Moffat ïa, tei riro ei mitionari tuiroo
rahi i Aferita. E ohipa rahi faahiahia ta’na i rave i reira; ua
riro te hoê tuhaa rahi no Aferita i te Ekalesia no lesu, ia’na;
ua iriti oia i te Parau a te Atua i roto i te hoê mau reo aferita
e rave rahi. — Ua faatura te mau arii nb Paratane ia!na.
I te orometua ruau râ, ua pohe ena ïa; te parau noa hia nei
râ to’na faaroo. — E te parau atoahia nei te parau o te diatono
’lei rû i te faahapa i tb’na orometua, e o tei ore i ite i te aroha.
Haapiiraa Bibilia
Te buka
—
Te huru
o
ra o
Esetera.
teie buka i roto i te bibilia ati luda. Tei
roto ïa oia i te Tuhaa Hagiogerapha.
—
O te hOê ïa
no na
otaro
e pae
VEA
tei tai'ohia i te
uruhia
faatia
mau
mau
ail
oro'a. O te otaro râ teie tei hau
luda, i mutaa
e, no
i te
mauru-
te parau oaoa ta'na e
ra.
Ilora
te
e
7
P OROTETAN I
Eaha te parau tumu ta teie buka e faatia nei. O te
rahi ïa no te mau ati luda i te hoê anotau i faataa-
—
maere
hia’i ratou
no
i te
te
reo
a
ia ratou
e:
mau:
te
polie. —^/Mai te mea
peroplieta ra, a Isaia e;
te
o
Ua teoteo
mau
o
e,
te faatia nei teie buka
e parau
tainarii haaniaitaihia raton
Hamana
—
te faaterehau fahi
atoa te feia e itè
e
lehova.
no
te arii
Oia
—
ra
no
Ahasueru, — i te polie no Moredekai, e no te mau ati luda; e
inaha, no te itoito o Esetera, te vahiné ati luda no te arii, ua
taui tia te arii i to'na riri i nia ia Hamana; e oia tel rihia i nia
i te raau — Hiro atura .Esetera ei potii aito no te mau ati luda
i mutaa ê; e ati Iseraela vahiné mau, tei liere i to’na nunaa e o
tei mata'u i to’na Atua, i te fenua ê, e i te valii telteita’na eparahi ra.
Ua
haapa‘0 oia i te reo hohoiiu
ô ia’na e: Eiaha
i te mea tei roto
lena,
Ua
oaoa
oe e
mana‘o
e:
o
o
to’na nietua faaamu, tei na
oe le ora
i te ati luda atoa ra,
i te
fare o te. Arii — la mamu noa hoi oe i
etupu mai te ora o te ati luda na te taiii vahi ê mai.. .(4:13.14)
teoteo te ati luda i teie buka; no reira i tai'ohia’i i te oro'a
0
III.
te
Purima, i te
E
—
oe
mau
matahiti atoa.
—
puta paieti anei te buka no Esetera ? E rave rahi
te taata maitatai tei parau e: e buha paieti ore teie; aita roa’tu
te io'a 0 te Atua i roto i taua buka ra, e Inaha 137 to te io'a
Peresia faahitiraahia. E
taparaliiraa taata
rahi hoi i teie buka. No reira Lutero i mana'o ai
e:
e
au teie buka i
roto i te tuliaa Apoterifa’(buka “hunahia” te auraa). Eiaha râ tatou e na reira. Ua faaau te Varua
no
te-arii
no
e parau
te hoê parau
maitai
e
ia tuuhia teie buka i roto i te nanairaa
faa Tahito, o te reira ïa
buka
o te
Fau-
!
Eiaha râ tatou ia mana'o e: no te mea aita te io‘'a o te Atua
i roto i taua buka ra, e tapa'o ïa e, aita’toa te varua o te. Atua
i reira. Teie te mana'o: Tei roto te Atua î teie aamu taatoa. Oia
,
te aito rahi
tei tiaturihia
e
Morodekai. (E tuput e ora na te tahi
vahi ê mai. Il
faateiteiraahia. Te
: To Hamana faa¬
teiteiraahia; e ta’na mau opuaraa iino, e haamou te ati-Iuda (111V) - Tuhaa III: To Moretekai faahanahanaraahia, e to Hamana
mairiraa i raro (Vl-VIi) - Tuhaa IV: Te parau mana no te arii,
i te faaoraraa i te ati-luda. Te oro'a Purima (VIIMX).
jy,
—
Tatuhaaraa: Tuhaal: To Esetera
faaora nei Morodekai i te arii.
MI.
-
Tuhaa IJ
VEA
POROTETANl
P^Ri^U RII API
— Ua riro te ava'e no Tiunu ei ava‘e teiaha
hepohepo no tatou. No te ralii o te ati, ua ani Farani i ta’na mau
enemi, ia faatupuliia te Hau. — O ta tatou ïa i faarooroo noa i na matana
1.
rahi
TE TAMAT RAHI.
—
e
te
i mairi a'enei.
hopea no te Vea (Tiunu) te parau ra tatou i reira eBelegijra Laavareraa ia tatou, i mairi ai to tatou pae ( Paratane-Farani ) i roto i te hoê ati rahi : ua haaatihia te hoê nuu rahi Farani :
Paratane i te enemi, mai te mea e, ua ati i te upeà. Aita râ ; ora mai nei, na
te oire-tahatai na Dunkerque. E 325.000 faehau i ora mai, na roto i te itoito faito ore no to tatou mau aitô, e na roto i te aravihi o te nuu moana e
te nuu reva o te hau amui. - Te mau mauhaa taina'i râ, ua faaruehia i Belegika.
Na roto i te hihi
no
to te
arii
no
I te taeraa a‘e te nuu purutia i te mau oire-ava, i Dieppe, Calais, Dunkerque
( ei haapeapea ia Paratane ) fariu tia mai nei ratou i te pae i Paris e i te
anapape rahi, i Seine. Ua tiaturi to tatou aito rahi o Weygand e: eita te enemi
e tae i ta’na mau tapa'o. Teie râ, i reira te ite-raa-hia e : ua rahi roa te mau
faehau purutia e uaiti ta tatou; ua iti ta tatou mau tura-auri, ua rahi roa*
ta ratou. E teie atoa te toru o te ati: te ôraa o Italia i te tama'i, i te pae i
Purutia, i te 11 no Tiunu. I reira atoa to Farani papuraa e: eita e roaa ia’na
te rê
E ua tae mai te Purutia i Paris, mai te tama'i ore; e ua haere â ratou
i mua, i te pae i Apatoa, e i te pae i te hitia o te râ e ua amui te nuu
italia i te nuu purutia, e titapou atura na te peho ra o Saône e o Rhône.
Aita’tura ta Farani e ravea, maori ra, te ani i te hau. Ua tonohia te hoê
mau auvaha farani e farerei i te mau upoo faatere no te nuu no Purutia e
no Italia, e ua faaite mai ratou i to tatou mau auvaha i ta ratou mau faataaraa
-
liil!
parau etaeta rahi, e hau ai te peapea.
Ua faaroohia e: ua taupupu roa o Farani i te farii, e i te hopea râ, ua
farii. Na te mahana râ e faaite mai ia tatou i te huru o te mau faaauraa no
te hauraa.
( 24 no Tiunu ) ua faarooroo-atoa-hia e : te patoi etaeta nei
aihuaraau farani i te hau; hinaaro â ratou e tama'i ia Purutia-Italia,
a‘e i te faateréraa no Paratane, o tei tamau etaeta i to’na hinaaro i te
I teie mahana
te mau
M
i
raro
tama‘i.
'>ifeS:!;il
la tae teie Vea i roto
■
■
'
i, te huru
mau no
Ua paruparu
teie
i te rima
to’na
o
mau
hoa,
ua papu
'
atura ia ratou
mau parau.
to tatou metua
here,
o
Farani i teie tau ; ia ti‘a i te Atua, e
nia i te fenua, e e anaana faahou mai to’na marama-
ti‘a faahou mai oia i
rama.
Moni tauluru i le Ve‘a.
Papeete: Taumihau: 2 frs.; Rere
Mer-win; 8 frs.; M™' J. Rey; 13 frs.
Mauruuru
la amuihia: 23 farane.
Imprimerie Elie F.
»
JUVENTIN
—
Rue du Commandant Destremau.
Fait partie de Vea Porotetani 1940