EPM_Vea Porotetani_194005.pdf
- Texte
-
Te 4Ô
0
AITA’TÜ
te Matahiti
—
E NIU E TIA I TE
HIA
ME 1940
Hihi 5.
—
T^TA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
9 Iesu. — I Korinetia 3, 11.
RA, OIA HOI TE Mesia RA
HOO I TE MATAHITI HOB: HOB TARA
Ch,
VERNIER,
TOATA
Directeur-Gérant.
Te tiare tei hau i te nehenehe
Ua tupu ïa aamu iti i Paratane, i te tahi aenei matahiti.
Te hi‘o noa ra te fatu no te hoê fare tei auahia i te hoê aua tiare
nehenehe roa, i te hoê tamaiti api ; te haere maira oia i te marehurehuraa ra, i roto i te aua tiare mai te taataahi e te ofati, e te hutihuti i te mau raau tiare e rave rahi.
Tapapa maite ihora taua taata
ra i taua tamaiti, e hou oia i itehia’i
inaha ! haru mai nei taua taata ra ia’na i te âî.
Taviriviri noa’i te tamaiti nei, mai te tamata i te haamatara ia’na,
mai roto atu i te rima tei tapea etaeta ia’na, aita ta’na e ravea.
e
taua tamaiti nei
—
—
E teie nei, e teie tamaiti, a pahono mai i ta'uuiraa: Eaha mau
aua tiare nei ?
Oia mau ! Te haere mai nei au e eiâ i
to oe tere i te
te tiare !. -
-
E eaha te tiare tei hau i te nehenehe, i to oe hi'oraa !
O teie rôti-remu tei haamata i te ûaâ !...
I reira to teie taata ofatiraa i te amaa tei reira taua rôti ra, e to’na
pûpûraa i te reira i taua tamaiti ra. Tatara ihora ia’na. Parau aéra
taua tamaiti nei ia’na ; Eaha râ ? Eita’nei oe e tuu ia‘u i te rima o
te haavâ ? — Eita roa ! Te horo'a nei au ia oe i te rôti i hau i te nehe¬
nehe, i te aua taatoa ; eiaha râ oe e hoi faahou mai e hamani ino i
ta‘u aua tiare.
—
.
—
Eita mau vau e na reira faahou, e tae noa’tu i to‘u poheraa.
O to tatou paha teie aamu. A hia aenei to tatou taataahiraa i te
mau horo'a e te mau haamaitairaa a te Atua. Ei
pahonoraa i taua
ino ra, pûpû mai nei te -Atua i te tiare .tei hau i te nehenehe e te
—
faufaa, i to’na
aua,
maori
ra:
ta’na Tamaiti fanautahi, o Iesu Mesia.
mai te haamaitai
I teie nei râ, ua farii anei tatou i taua tiare ra,
«*
i te Atua ?.
Eita anei tatou e taahi faahou i te aroha o te Atua ? Eiaha mau
tatou e farii faufaa ore noa i te aroha mau o te Atua {II Kor, 6, ï).
VEA
2
2.-0
Te hoê tau pus
POROTETANÎ
hoa îei tiihia mai e te pohe
AlUgrcl. — Ua inalau to Tahiti ma nei i teie
lae mai i Tahiti i le matahiti 19261927, mai le
i te niau paroita no Tahiti-Moorea, R.aiatea mâ,
e Nuu-Hiva roa.
— Mai te
matahiti '1891 to’na tavioiraa'tn i
to’na Fatu, i Aferita, e i Farani. — Ua mairi to Afcrita i to’na
io'a: 0 Mbeng, oîa hoi : “maitai roa!” — No to rahi o to’na
hereraa i te taata, i here atoa’i te taata ia’na. E laata itoito
atoa, e te amo rahi i to ohipa. — Ua mataitai le mau paroita
i to’na vitiviti e io’oa iloüo a [jir-hi ni oia i Tahiti nei. — Te
hoê ohipa rahi tumu ta'na i faanii o i hanmau atoa hoi: o Heremona ïa;
oia hoi te aua pipi api. — Ua tauturu puai roa na
rima atau no’na i taua ohipa rn : o Manarü raua o Teriieroo.—
Ua anaanatae rahi te mau paiaiila i tnua opuaraa, ia roaa te
hoê mafatu no te haapaoraa porutetani i Tahiti mâ nei.—
Tau ava'e to M” .'àlogrel poheraa i te ma‘i (upaa) i Paris.—
Na M. Couve, te faatere o te Taiete no Paris ( to’na hoa here
hoi) i faaitoito ia’na e tae noa’tu i te hopea.
Teriüaualea Adama, oia hoi o Rowland vahiné. — Ua
Ua pohe oia i Papeete (Fautaua) i te pae raatamua no Eperera. —E ma'i poto roa.
E taata rahi roa tei haapao i taua
1.
-
O Mr. Elie
hoa here, tei
farerei maite
hunaraa no te raea, ua mâtau to Papeete
maitai rahi no taua vahiné ra (“ o marna Taua ”) e
oro‘a
i te hamani
to'na hoa
no
(o Tauraatua t. ). O vai te taata ati tei ore i tapapa 1 te mau
rii i taua tare ra. —
3.
O Tihoni Dégagé. — E ma‘i poto roa atoa. Ua mâtau to
Tahiti mâ, to Raiatea mâ e to Rurutu mâ i teie tamuta ohipa
paari, tei tanau i Rurutu e o tei haere mai i Tahiti nei, e imi
i te maitai o ta’na raau tamarii. E inaha 1 e mea oioi roa te mau
raau
-
papaa
i te horoa i te ohipa ia’na;
ohipa paturaa fare ofai, ia au
raveraa-Rurutu. Titau a'era te hoê mau paroita ia’na, e
hamani i ta ratou mau hiero. — Na’na i rave i te Hiero no
i te
Vaitape, e to Tiarei. — E mau fare nehenehe mau. — Eita te
roo no Tihoni Dégagé e pohe vave; pohe noâ oia, le parau noa
ra oia i te ohipa o to’na faaroo.
4.
O Tauapua v. a Teiri. — O te metua vahiné ïa no to
tatou hoa here, no Tapao tane, orometua i Haapiti. — E tuahine vahiné paari roa : ua parauhia e, e 90 to’na matahiti. —
Ua m'tau to Moorea taatoa ia'na, — Na Vahiarii orometua i
faatere i to’na hunaraa.
Te faaite nei te Yea Porotelani i to’na arolia tumu i te mau
■
Utuafare tei roohia i teie mau
ati.
■—
I.Korinetia
E a‘oraa
no
te
3
POROTETANI
VEA
Sapati-Penetekose (12
Me).
no
i2: 21. E teie nei, o te tino oiitou no
te Mesia, e
tnelo ana'e outoii e ati noa a‘e.
mahana ra
lerusalema. I roto i te reo
ta tatou irava te itehia nei te hoê mau faaauraa taaê no te
Ua riro te oro‘a Penetekose ei oro'a no
to te Ekalesia-metua no
parapole
Ekalesia
■
no
no
o
te Ekelesia. l taua
lesu haamauraahia i
tei riro ei hi'oraa rahi na tatou.
Tumu hoê: Na vahi e
te Ekalesia,
maha tei itehia i roto i te faaauraa
parapole
i te tino o te Mesia?
Ekalesia. — Te ravea e ora’i te hoê
ïa ia parahi mai i roto i taua tino taata ra. Ua taaê
ana'e te varua (te aho), ua pohe ïa te tino i reira. Oia’toa te Ekalesia, te
tino no te Mesia. la ore te Mesia ia parahi mai i roto ia’na, ekalesia pohe
te reira. la ô mai te Varua o te Atua, e te Varua o lesu i roto ia tatou,
1.
—
Ua itea i reira te ora o te
tino taata, o te varua
o
te
ora
ia
e
te hotu !
i ta’na ohipa, i loridana, ua pou mai te
Varua Maitai i nia ia’na; i reira ra te mana e te ora a te Atua i te oraa i
roto ia’na; i reira to’na aroraa ia satani i te medebara mai te manuia rahi.
I le mahana Penetekose, eaha te mea i taui ai te hohoa no te mau aposetolo e i riro ai ratou ei aito vi ore? Te Varua o lesu, tei roto ia ratou.
I to lesu haamataraa i te rave
la taaê te Varua ora o le
tir ia’na. (loane 15: 5).
2.
Ua itea i reira te hura o te tupiiraa o te Ekalesia. — Nohea te
tino o te tamarii e tupu ai i te rahi e i te itoito? aita’tu e ravea; te amu
i te maa, i te inu i te pape, e te horomii i te reira, ia tupu te toto api
i roto ia’na. Mai te mea e aiu api, e û ia te maa, te û anoi ore o te
metua vahiné. Mai te mea e taata huru paari, te vai nei te mau maa tei
faaauhia e te Atua; eiaha râ te mau maa e taero ai te tino, e e maihia’i,
pohe roa’tu ai.
E na reira’toa te Ekalesia e tupu ai i te itoito. la amu te tino o te
Mesia i te maa e tia’i, ia au i te reo o Petero; la hiaai maite outou, mai
te tamarii fanaii api, i te û. anoi ore ra i te parau, ia paari outou i te
reira. Taua maa rat o te Parau ïa à te Atua (Sal. 119. 11), o te hinaaro
moâ o te Atua (4. 34), o te Pure, o te oro'a eiiphari,
Ei reira te ora api e pihaa’i i roto i te Ekalesia e e faaapi ai i to’na itoito.
O ta lesu ïa i parau atu i te vahiné Samaria, (loane 4. 13).
3.
Ua itea i reira te vai hoê maitairaa o te Ekalesia. — 1 roto i
te tino, aita e amahamaharaa, vai noa’îu ai te huru rau o te mau meloEi faaiteraa i te
Atua
ekalesia i te tau hopea neî e:
ia’na, aore roa e mea e
—
—
4
VEA
Hoê
a
imi
e
mana'o
e
POROTETANI
faatere i nia iho ia ratou atoa. Eita te tahi
no te tino taatoa. O ta Paulo i
i te maitai amui
ra
Korinetia (1 Kor. 12: 14 24). I roto i te tino net,
rima; eita te taria i te mata. Ahiri e mata ana'e
Ua haamauhia e te Atua te mau melo o te tino nei i
Aita e marôraa. Ua tuu oia i te hanahana i te
vahi
i te
te hoê
melo,
e feii i te tahi,
papai maite i to
eita te avae e màro
teihea te faarooràa?
to’na vahi i hinaaro.
tei ere; e
ia mauiui
mauiui te taatoa. Te reira’toa te huru o te Ekalesia
lesu-Mesia. Ua rau te huru o te melo:
aposetolo, peropheta haapii
e
diatono, taeae, tuahin’e; ei maitai ana'e no te tino
hoê no te Mesia tei ohipa i roto ia ratou atoa.
4.
raâ
vaha,
e
i tera tere,
a
te Mesia. O te Varna
—
e haere
eita te tino e
te
o
Ua itea i reira to te Ekalesia taviniraa i te Mesia.
faufaa rahi. la parau mai te Varua i roto ia tatou nei:
ohipa,
mau
evanelia,
■—
a
E
haapii-
rave
i teie
i tera parau, eiaha e hi‘o i tera ohipa.
ore i te na reira; e rave te
rima, e haere te avae, e e parau
faaroo te taria, e patoi i te ino etc..
a parau
.
.,
.
Te huru ïa
te Ekalesia i roto i to’na mau melo i te taviniraa i te
Mesia
nei. E tavini oia i to’na Fatu, te
upoo faaue o te tino, te raatira no te
tino taatoa; e haapa'o oia i ta te Varua i roto
ia’na. Te Ekalesia
o
paieti
ra, o te Ekalesia ïa tei itehia i roto ia’na te mau
tapa'o no te Mesia,
oia hoi te hinaaro i te Atua, te
maru, te faaoromai, te aroha.
E no to te Ekalesia taviniraa i te
upoo, ia lesu, tei paruru ia’na, eita
oia e pohe i te liona uuru, e roaa râ ia’na te
mau
noa’tu i te
tapea tamau maiteraa
hopea.
e
tae
Ch. Vernier
—
E parau
faaararaa
la tia i te Fatu, te opua nei te Peretiteni e to’na
hoâ (o Verenie
mâ) i te reva’tu i Farani, na nia i te pahi farani i mua nei. E
riro
e, ei ïiunu nei. E ere teie i ta’na mau parau aroharaa i te mau
Eka¬
lesia, e i to’na mau hoa e rave rahi. E parau faaararaa râ. Te ani
nei oia i te feia’toa tei mana'o i te papai mai
ia’na, no te faaafaro
maitai raa i te hoê mau ohipa na ratou e vai ia’na
ra, ia na reira mai
ratou i teie nei.
Te mau ohipa fenua ( tiaraa fare pureraa, fare
putuputuraa,
mau faufaa rii moni tei tuuhia i to’na
rima no tera
etc...)
ohipa e tera
ohipa, te mau ohipa no te Vea Porotetani, te mau parau haamaramaramaraa mana'o, e te vai atura,
papai haapeepee mai ia’na, ia pahono
te
hia’tu
na mua
roto i te
a'e i to’na
revaraa.
Eiaha hoê
parau
ia vai iho hia i
pouri; ia maramarama râ.
Teie râ, ia reva noa’tu oia, e papai noa ia i te
Peretiteni-mono no
te Apooraa Rahi {M. Rey-Lescure) no te mau
ohipa o te A. R. e e
papai ia M. Jean Charpier, no te mau ohipa moni o te A. R., e no
te Vea Porotetani.
I.—
VEA
POROTETANI
5
Haapiiraa Bibilia
Na buka
Ezera
no
e no
Nehemia.
Eaha te tumu i amui ai tatou i teie tau
piiraa bibilia?
buka, i teie haa¬
No te mea, i roto i te bibilia ati luda (Faufaa
Tahito) ua amuiraua i reira. Na te bibilia reo Heleni î
faataa la raua, ei buka
hia
taaê;
ua na
te
e no
mau
reira'toa te bibilia
Arii
e no
te
reo
heleni i
Paraleipomeno, ia
na
au
buka
no
Samuela,
i ta tatou Ihi'o aenei.
Eita’toa tatou e maere i amui boê hia ai taua na buka
ra,
i te matamua roa, no te mea boê à anotau ta raua e
tuatapa nei;
oia bol te parau no te mau ati luda i
lerusalema, mai te parau
Faatiamaraa na Kuro i te matahiti 538 e tae roa mai i te
piti
no to Nehemia faaearaa i lerusalema i te matabiti 432.
Teie râ, i roto i te buka
e
i roto i te buka
H.
raa
Te
—
te
o
o
Ezera,
no
Nehemia,
o
o Ezera ihoa te taata rahi,
Nehemia ihoa te taata rahi.
tuatapapa maite nei anei taua
na
buka
ra
i te taatoa-
parau no te mau ati luda tei tupu i roto i taua
matahiti maoro?
Aore roa ïa. Te faatia noa hia nei râ
area
mau
—
te mau
ohipa tumu tei tupu i lerusalema,
faatia faahouhia’i
i faatiahia.
I. Te taeraa o te pupu taata matamua ati luda
(tei arataihia
e lerubabela) i lerusalema, e to raton
patu faahouraa i te Hlero
(Ezera I — VI)
te haamoriraa i te oire mo‘a
ra.
2. Te taeraa i lerusalema
a
E maha tau parau tumu
te pupu
taata ati luda tei aratai¬
Ezera; e te mau faaauraa etaeta tei-faataahia e Ezera, ei
patoiraa i te mau faaipoiporaa tei ore i au i te Ture a Mose.
(Ezera, VII - X).
hia
no
8
3. Te faaearaa
matamua
faatia faahouraa i te
no
Nehemia i
lerusalema,
e
to’na
patu no te oire (Neh. I. — XII).
4. Te piti o to Nehemia faaearaa i lerusalema, e to’na faaoreraa, mai te etaeta rahi, i te hoê mau peu apî e te pi‘o tei ravehia
e te tahi pae, i te oire mo‘a ra. (Neh. XIII)
Mai ia Ezera Pene I e tae noa’tu ia Nehemia Pene XII, 106 ma¬
tahiti tei pau i reira: E inaha e maha noa iho parau rarahi.tumu
i faatiahia i reira. E au ia parau e, te pouri nei tatou i te mau
ohipa tei tupu na roto i na matahiti 95. —
III.
râ
—
teie,
Eaha te
no
mau
faufaa no teie tau buka? — E buka faufaa rahi
te mea, te farerei nei tatou 1 reira i te huru no te
POROTETANI
VEA
6
oraraa
teie
e
luda, i mûri a‘e i te titiraa. — E tau api
haamata nei no taua nunaa iti ra; e tau îaatupuraa i te
te nunaa ati
o
te pae varua. / te pae lino, te faatia nei ratou, i raro
lerubabela e no na peropheta e piti (o Hagai
raua o Zekaria) i te Hiero piti; i raro a‘ei te faatereraa no Nehernia, o te mau patu parari no lerusalema, tei faatia faahouhia.
Teie râ, e ohipa rahi atoa tei ravehia i te pae Varua: E hiero
varua mau tei patuhia-e taua mau peropheta taaêra, oia hoi e
Ezera raua o Neheraia. Te taui nei raua i te raau peu iino, te
mau haerea pio o te taata; te faaetaeta nei i te mau haapa'oraa
maitatai, ia au i te Ture no Mose e ia au i te faufaa i fafauhia
e te Atua, ia Iseraela, mai tahito mai. Ua riro roa raua i te itoito i te tare o lehova, e i te unauna varua no te oire moa, oia
hoi te amuiraa no te Iseraela a te Atua.
tino
pae
e i
a'e i te faatereraa no
IV.
e na
Na vai teie tau huka i
—
Neheraia ihoa i
Te vai
rà te toru
ra
papai?
—
E riro e, na Ezera ihoa,
mau parau turau no ta raua huka.
te taata (e papai parau anei?) o tei haa-
papai i te
o
putu haere i ta raua tau huka, e te tahi atu â mau parau tuatapapa no te tau no te mau arii no Peresia, e ua taati maitai i
te reira, ei huka hoê.
V, — Te hoê mau parau tumu no teie tau huka. — E parau
nehenehe te parau no te Pene IX no Ezera; te itehia nei to’na
paieti rahi i reira. Oia’toa: Nehemia I
te oto haavare ore no
ra
Nehemia
e
-
II, 8. Ua faatiahia i rei¬
to’na hinaaro rahi i te amo
ohipa paturaa aua parari no lerusalema; oia’toa to Nehemia
tere-pô e mataitai i te mau aua parari (II, 12 - 15), e to te Ture
tai'oraahia mai te hanahana rahi (Pene VIII) e te reo taaê roa
0 te irava 10; Eiaha e oto, o te oaoa râ no 6 ia lehova ra, to outou ïa maitai (oia hoi; to outou puai). E pene faahiahia rahi
atoa te pene IX: te pure fairaa hara no te nunaa taatoa e te pure
faataaraa i taua nunaa ra, mai te faaapi i ta ratou tapû.
i te
£ tere evaneüa i Ua-pou
(Maïulfa)
(E rafa na Pakeehee, oromefua.)
....Ua
faarue
no
raa
i
Atuona
i te ahiahi sapati i
te 10 no
tae mai i Hakahetau i te avatea Monire i te
Mati. Ua mauruuru roa to te Paroita taatoa i te farerei
Mati 1940,
11
maua
mai ia
No te
e ua
maua
mau
e ua
fariihia
maua
mai te maitai.
ohipa i ravehia i Hakahetau nei;
POROTETANl
VEA
7
Ua
hsapa'ohia te haapiiraa taata paari i te mau pô mahana
i te raau hebetoma,toa; 2. üa haapa‘o-atoa-hia te
haapiiraa tamarii i te mau mahana atoa, i te poipoi ana‘e ra.
3. I te mahana sapati, i te 17 no mati, ua faaitoitohia te Paroita
1.
—
i
loru
roto
roto i te hoê a'oraa tumu
na
tei riro ei faaanaanataeraa i to
o
maa fenna iti ei vaufaatia i nia i tana fenua ra.
raton inana'o ia faaineine raton i te hoê
van
te tare orometua ta raton
no
e
4. Ua
pûpû mai te hoê hoa i te hoê maa fenua iti, na roto i te
aroha, i te haamaharaa i to raton hiaai varua i te hoê orometua
apî na raton ei mono i to raton orometua mau o tei vai faaturanoa-hia. 5. I te sapati i mûri iho, i te 24, ua haere atura vau
i roto i te amuiraa no Hakamaii; e mea itoito mau tana amuira i te faatiaraa i te hoê tare pureraa na raton; no to ratou
hi'oraa i te atearaa o to ratou fenua no te haere mai i Hakaraa
hetau,
e
te fifi hoi no te mau vahiné e te mau tamarii i na reira
ai ratou. E
oti
tana fare
i opuahia e ratou; e te vai
faatupu atoa vau i te haapii¬
raa taata paari e ta te mau tamarii, e te haapiiraa himene i roto
i taua amuiraa ra; e ua farii mariai ratou, mai te mauruuru
rahi. 7. E i te sapati i mûri iho (31 no mati), ua haere atu vau
i roto i te hoê amuiraa iti fatata, no Haakuti, e ua rave-atoa-hia
te haapiiraa i reira, ta te taata paari e ta te mau tamarii. E mea
mauruuru rahi na ratou taua ohipa ra...
ra
ua
mau
ra
te mahana e tomohia’i. 6. E ua
PÿlR^U RI! API
1.
—
Sapaii-Peneiekose: 12 no Me.
—
Ua pau te mau Bihilia 7'arahi Tahiti e te huka
niaril i teie mau mahana. Faaoromai rii;iia poroihia te
2.
—
atoa te
buka himene,
pa, no
ô mai i Farani.
e
himene a te mau taafata api bibilia; oia
nenei faahouliia ia tae mai te parau, oia hoi te pe-
mau buka aoraa (hoê tara) e te aratai bibilia, e te Zugo
bibilia nainai hoi, e te buka himene a te feia paari, etc...
5.
To te Paroita Papenoo fariiraa i te hoê pupu iti faeliau no te fenua
nei. üa tupu ïa fariiraa a te Paroita Papenoo i te- tapati matamua, i te 7
no Eperera — Ua farii oia i te hoê pupu faehau no te fenua nei, e ta ratou
Te toe nei te
auro, e te
—■
mau
himene
no
te haamaitairaa
Hou te tomoraa i roto i te
i to tatou Atua.
fare-pure,
ua
himene ratou i te hoê himene i
rapae no te farereiraa i te Paroita e te Hui Raatira. I mûri a‘e i te reira, ua
aroha o Teriieroo Tavana ma te io‘a o te Hui Raatira e te paroita i taua
mau
0
tamarii faehau
te orometua, no
I te otiraa
o
ra.
te pureraa
i te fare-Paroita.
E piti himene ta ratou i roto i te fare-pure.
Te irava
Tavana, Peue VII: 20 v. h. -—
nei, ua fariihia teie pupu faehau i te pae tino i roto
te faaitoitoraa :
Te
mau
VEA
8
POROTETANI
Ua liaapao atoa ratou i te pure aiiiahi ; lioê ta
maitai mai te Atua i to tatou mau tamarii faeliau
ratou himene i reira. la haae
Papaihia
4.
mau
upoo
faatere.
H. B.
Te pau
—
nei hoê miliare oia lioi hoê tausani milioni farane ia Farani,
no te mau ohipa tama‘i !
Te tamaH rahi.
E parau api to te ava'e Eperera i mairi a'enei ;
rahi, maori râ to Purutia haru tau‘e noa-raa i na ferma no Danemark
*
te mahand
e
parau
e
no
5.
to ratou
e
—
Norue,
hoê,
—
e
to te tama'i tamau-noa-raa i Noi'ue, i teie tau.
Mai teie te huru o to teie ohipa tupuraa : i te pae matamua no Eperera,
ua faaoti te apooraa Rahi faatere tamah no te Hau amui e : eita ratou e faatia faahou ia Norue ia vaiih'o noa i te mau pahi purutia faauta repo-auri ia
tapapa huna noa ia Purutia na te mau moana Norue piri-fenua. Eita e au
i te ture, ia tauturu te mau feuua hau noa, mai te reira te huru i te tahi fenua tamai. No reira, ua tutau o Peretane i te mau poito haaparari e rave rahi
i roto i te miti e piri i te fenua Norue, ei ravea e haere ai te mau pahi
na tuâ, e e pohe ai i te mau manua paratane.
Aita mau Norue ,i mauruuru i teie ohipa a te paratane, e ua patoi; teie râ,
hou te hau amui i pahono ai i te hoe pahonoraa maru ia Norue, inaha! haru
mai nei Purutia i te fenua Danemark taatoa, e te mau oire tumu no Norue.
Ua faaineine ena oia no taua ohij)a haruraa fenua, ei ravea e ohie ai to’na
tamairaa ia Paratane. — E pahi rahi faehau ta purutia i tono i Norue, mai
purutia
te
paruruhia
Aita
e
atura o
to’na
mau manua, e te mau nuu-reva atoa.
Paratane-Farani i haamarirau. I le faarooraa
raua
i te reira
api roa, ua faaoioi raua i ta raua manua e rave rahi i te mau area moana
e
piri ia Purutia-Danemark, ei paruru i te mau ooa e te mau oire no Norue.
E aroraa rarahi tei tupu i te moana, e i roto i te mau ooa no Norue i rotopu i te Nuu-Moana no Farani-Paratane e no Purutia. E 5 torpilleurs ta
Paratane i tomo ; e 30 râ pahi ta Purutia i topa i raro i te moana ; ua ahuru
te mau torpilleurs, e 3 manua tumu e te pahi-hopu; e te mau pahi faauta
faehau (e te mauhaa tamai) e rave rahi.
Ua hitimaue teie nei ao, a faaroo ai i teie parau api iti rahi ; ua riaria te
mau hau rii faaea noa i te iteraa e:
e piti tau basileia tei pau api faahou
parau
ia Purutia ; e te liai nei ratou — mai te ara — i te mahana e tamata atoa
ai Purutia i te haru ia ratou. Ua ite maitai râ ratou i te mau peu riaria a
Purutia i teie nei; e te tiaturi nei ratou ia Farani-Paratane ei tauturu i a ra¬
tou, i te mahana e ati ai !
Aita râ te tamai i faaea i nia i te moana e i nia i te fenua Norue — Ua
0 Paratane-Farani i te poito haaparari i roto i te mau moana e piri ia
Danemark e ia Purutia, ia ore te mau pahi purutia i haere i rapae e faa¬
uta i te faehau i Norue — E te vai noa nei te mau manua, i te reira mau
tutau
fenua, e te. haapeapea-rahi-hia nei e te mau pahi-reva purutia. Aita râ
ino; e te aro puai nei te mau pahi-reva no Paratane-Farani ia ratou. —
Teie râ, te faauta nei te mau pahi-reva purutia i te faehau purutia e rave
rahi i Norue, no te haruraa i te mau oire e te mau mahora tauraa pahi-reva.
I teie nei râ, ua faauta atoa o Paratane e o Farani i te nuu faehau i No¬
rue, e ua amui ratou i te nuu Norue iho, e tamai ia Purutia.
E mau aroraa veavea rahi teie e haere noa nei, paü rahi te taâta, e te pahireva; te ano nei te mau oire unauna no Norue; e ati iti rahi to taua fenua
iti hau noa ra. Ua pau roa te oire pû o Oslo, ua horo te arii i te vahi ê. Ua
area
e
te oire tumu
auri i Purutia.
roaa
o
Narvick ia Paratane-Farani
Impkimekib Elie F. JTJVENTIN
Eue
du
e
te ea rahi
e
tae ai te repo-
Commandant Desteemau.
Fait partie de Vea Porotetani 1940