EPM_Vea Porotetani_194004.pdf
- Texte
-
Te 40
O
AITA’TÜ
te Matahiti
—
E NIU E TIA I TE
EPERERA 1940
TAATA'TOA
HIA RA, OIA HOI TE
—
HOÊ: HOÊ
Ch. VERNIER,
E 3 mahana
IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAU
Mesia RA O lESU.
HOO I TE MATAHITI
Hihi 4.
-
I Korinetia 3, 11.
TABA
TOATA
Directeur-Géra,nt.
opaniraa i te
mau
îare inuraa
ava.
O te parau api ïa ta te niuniu paraparau i faaite mai ia tatou i
matamua no Mati. E faaotiraa na Daladier e ta’na apooraa:
eita te mau tare hooraa ava e faatia faahouhia, ia hoo i ta ratou mau
ava taero i Farani, i te mau mahana piti, e i te mau mahana maha,
e i te mau mahana maa hoi. — A tahi ra ïa ohipa i Farani, mai mua
roa mai. — E parau mauruuru rahi ïa na te feia tei ite i te rahi o te
ino ta teie enemi e rave nei i nia i te mau farani. O Farani hoi te
fenua i te ao nei o tei hau i te inu i te ava; o Farani here ! —
Eaha te ravea e vî ai te enemi rapae, oia hoi o Purutia ? la na mua
te pae
tatou i te haavî i te enemi-roto, oia hoi te liona uüru o te ava, tei
imi i te taata e pau ia’na. — Teie râ : afea teie ture e faatia-atoa-hia
ai i Tahiti mâ nei ? Afea teie maa e târanihia’i ? Afea te mau fare
hooraa ava e hi'opoahia’i ? Te faaroohia nei e : te rahi nei te taata tahiti i teie tau (e te papaa atoa) tei ineine i te ani i te Hau ia haafifihia te hooraa o te mau maa taero, o tei taparahi i te nunaa tahiti
e o tei faaino i te mau haapaoraa maitatai, — la farerei noa’tu te
mau hoa no te vea i te reira aniraa, a tauturu atoa ratou. No Siona e
ore ai au e parahi noa’i! No lerusalema e ore ai au e mamu noa’i.
E
a'oraa
Ua parau atura i teie nei parabole, na'o atara : e fenua maa hotu to
taata tao'a rahi. Ua na ô ihora i te feruri i roto ia’na Uw:
te hoê
Eaha râ vau,
Tei te irava
aita hoi a‘u
e
vairaa
13, 14 te taviri
E taata rahi tei faaroo i te
e
e
ô ai tau
maa
ô atu ai tatou i roto i
mau
parau a
ta tatou
lesu; te mana'o
parapole.
noa ra
oia i
2
P 0 R0 T ETA N
V K A
I
rejra i ta’na mau faafaa i te pae tino. Ua mana'o e: e riro to’na tâeae i
te faaroo i te parau na lesu, e tuha i ta raua tao'a, eiaha e afai i te haavaraa. E ohipa ê ta lesu. No reira te parapole nei. E au ïa parau ei feruriraa i te
anotau atoa.
mau
TUMU I.
—
Te huru haapaoraa a
teie nei taata
tao‘a rahi ?
oia i teie nei ao, ei tuhaa na’na.
nei, tirara ta’na vahi i hinaaro. Aita oia i fei te pae apoo o te pohe: eaha vau a mûri atu? E moti to’na hinaaro
oraraa tino nei. Ua rahi tei na reira i teie nei â. O teie nei ao ana'e
1. Ua
Te
ruri
i te
farii
mau
papa
faufaa
no raro
ta ratou e hinaaro.
i
2. Aita oia
manao
e: o
te Ataa tei horoa mai
ia’na i taua mau
Mai te mea ra e, no roto i to’na iho vitiviti, e te
te paari. Aita oia i feruri e : no ô mai i te Atua, te
ûa i rari ai e i hotu ai te maa ; te mahana i tupu ai te mau raau ; te paari
i faatere maîtai ai oia i ta’na ohipa. — Mea rahi tei ore i pure i ta ratou
faufaa atoa
itoito
te
e
—
e
ia tamaa ratou.
pure,
Aita
3.
ra.
puai,
—
oia i tiaturi i te Atua no te tau a
mûri atu.
—
Aita i tiaturi
nei; aita’toà i tiaturi no te tau a mûri atu. To ratou iho
maitai, atira ïa i reira. — Aeho paruparu te reira. Te parau ra te maamaa i roto i to’na aau e: aita e Atua (Sal. 14; I) —
te
no
oraraa
faariro i te hinaaro o te Atua ei tare na’na, e te haaei hopea no’na. — Te taata paieti ra, e na reira mau
oia ; ta’na ture ra, o te hinaaro ïa o te Atua, e to’na hopea ra, o te haamaitai ia’na
Ua na reira lesu : ta’na maa, o te haapao ïa i te hinaaro
o to’na metua
Te hopea o te taata, a haamanihia’i oia ra, o te haamaitai4. Aita oia i
maitai ia lehova,
—
—
ia lehova.
—
5. Aita oia
parau
i
mau
ra
mau
ohipà i
Ua mirioni tei ore
rave.
TUMU II.
e
Te meaiparauhla’i taua
taata ra et
—
maitai i roto i te mau mea mau ore. — Ua
fare i nia i te one — E riro ïa mau
E mau farii amaha : aita e pape i roto ra —
Ua titan oia i to’na
oia i te taata tei faatia i to’na
mea
2.
e
—
maamaa?
1.
au
faaite ai oia i ta’na
te tavini parautia ore ra. Te vai
faaite paatoa te taata i ta ratou
i haamana'o i te reira.
i haamana'o e: te vai ra te tau e
mua i te aro o te Atua. — Mai
ïa anotau ; te mahana hopea. E
i te huhu e te
—
pê
—
taoa rahi ta oe, ua pue
rahi
—
irava 15;
i te vairaa no te mau matahiti a mûri nei e rave
Ua tiaturi oia i nia L te
Taa
ore
ia vahi.
—
hoë oraraa maoro roa.
—
3.
te
e
3
POROTETANI
VEA
Aita oia i aroha i to’na varm Ho le ao a mûri alu.
—
mea ra
aita to’na
e,
e varua.
Mai
No raro nei ana'e te tnaa ta’na i haaputu,
hoi. Mai te taata taero ava, e toto’a oia i to’na tino e to’na varua.
te pape
TUMU III.
Te hoê mau vahi tei haapiihîa mai
—
i roto i teie nei parapole.
1.
Te mau iaata’toa,
—
ana‘e raton.
maamaa
—
o
:
ra.
—
hinaaro o te tino nei, aita
irava 15 ; Rahi noa iho hoi ta te taata nei
i le
la haamauruuru noa
to reira e oaoaraa mau.
te huru, e feia
ra
te huru ïa o te taata i haaputu i
rahi to’na tao'a i te Atua
te taoa na’na iho e aita i
2.
mai taua taata taoa
irava 21
—
—
mau
to’na ora. —^
paieti ore, o te hoê ia hara o te ore e hoona i te mau
ohipa rii hamani maitai noa. — E pupu ia’na iho i te Fatu, e au ai —
tao'a, e ere hoi tei taua taoa na’na ra,
3.
Te
—
O te toto
4.
te
—
varua
te Mesia te râvea
o
ere
o
teie nei
—
ao.
Ua rahi te feia veve tei na reira.
pohe oioi
o
taua taata maamaa ra.
No te iteraa i te
mau
tamarii
itea-raa-hia
o
—
E homa ! tera ta tatou tao'a mau, tei nia i te rai
:
tatou i te
O lesu te fata.
ana'e i roto i te aau o te feia tao'a rahi te
E
OPANI
—
—
A mata'u
—
e no
te
faaipoiporaa
feia metua i taua vahi ra....e
i haapao.
la fanau te hoê taraa, e aita na metua i faaipoipo, ia ite iho â na
metua i taua tama ra e tia’i. E haere tino roa te metua tane e te
metua vahiné atoa e rave i taua ohipa ra i ô te raatira tivila. Aita
Ahia aenei to te Vea faaararaa i te
inaha ! te rahi
noa
ne;
tei
ore
moni to taua ohipa ra.
Te tamarii tei itehia, ua taa noa e : e
te mau faufaa a te feia metua.
e
la tae
ra
i te mahana
toata ta ratou tuhaa i roto i
faaipoipo roa’i na metua nei, ei
e
efaatiama roa’i i na tamarii tei fanau na mua a‘e
Tamarii tiama atura. Tei ia ratou te tuhaa rahi.
Te tamarii tei moê i te
ta ratou
e
faatiamahia i te mahana faaipoiporaa,
te taata. Tae
metua,
e
roa
: ua
mai i te 21
faaohie roa te Ture i te faaipoiporaa
te matahiti, ei parau faatiaraa a na
o
tia’i.
la tae râ te 21
o
aita e parau faatiaraa faahou a na
faaipoipo i ta raua parau fanauraa, tira
te matahiti,
metua. E horoa noa na feia
atu ai !
aita
uputa faahou no te reira.
Ua faaroo atoa tatou e
0
reira raua
i te faaipoiporaa.
VEA
4
POROTETANI
noahia to ratou
te Tavana Rahi. Na na ite e piti e haapapu i te reira,
e aore râ te hoê mao parau tapao, mai te mea te vai ra. Te feia tei
fanau i te tau tivila. aore râ to ratou fanauraa i tapaohia i te puta
tivila, na te hoê haavaraa e faaoti faahou i ta ratou parau fanau¬
.
Te feia tei fanau i te anotau tivila ore, e faatiâ
faaipoiporaa
e
Huru faito 100 farane te pau.
raa.
Te puaa
maohi tei tauihia to na mafatu
(aamu tinito)
I te tahi raahana, te ori haere ra te emepera
tinito
na
to’na
oire iti, e inaha, riaria a‘e ra oia i te hi'oraa i te hoê mau puaa
maohi i te taviriraa i roto i te vari paruparu, e te pape repo. Ua
parau
e
Eaha teie? Eita roa vau
ohipa hairiiri. la taui-roa-hia te liaapa'oi teie oire, e tia'i !» I te faaroo-raa te feia
atura oia i to'na mau faaterehau:
«
faaoroma'i i te reira
raa
a
te
mau
manahune
no
puaa
taua oire iti, i
te reira huru mana'o o to ratou
maohi e faaroo
haapiiraa e e taui ai i ta ratou mau peu hairiiri?!
No te hi‘oraa te emepera e, huru â o te huru o te mau puaa i
te oire, e ta ratou mau peu, na 6 atura oia i to taua oire iti ra :
e feia pouri roa outou ! aita outou i ite i te haapii i te mau peu
maitatai i te mau puaa ; na‘u outou e haapii. —
Faaue maira oia i te tahi puaa iti fanaua, tei ore à i tamata
i te vari paruparu e te pape repo — la afaihia mai i to’na aorai.
emepera, ata
ai i te reira
a'e ra ratou: Eaha hoi te mau puaa
iti: e û punu ta’na maa. I
poipoi e i te mau ahiahi, e paherehia to’na mau huruhuru rii. I te pô, e faataotohia oia i roto i te roi mâ : e tirita
sarona te ahu roi e te noanoa rahi — Ei haapii ia’na i te mau
peu rii faahiahia, ua taamuhia te hoê mau ribene rii i to’na tau
Ua faaherehere maitaihia teie puaa
te mau
taria
e
i to’na aero.
arii e faaori haere
iti menemene maitai, na te mau e'a no te aua o te
aorai; e mau e'a mâ, e te pape ore."— Aue teie puaa iti, i te
peu maitai e !
Parau atu ra te emepera.- E teie nei a tâmata tatou i te faaori
haere i teie puaa iti na te purumu rahi o te oire, ia ite mata
roa to‘u mau matahune, e ia haapiihia ratou i te huru o ta‘u
raveraa i te puaa, Ua na reira-hia. E taura ill tirita ninamu to’na
taura taamuraa. Ua hope te taata i na pae e piti no te purumu.
E i te
mau
i taua puaa
mahana’toa, na te hoê tavini o te
POROTETANI
VEA
e
te
mataitai i te puaa ili faaliiahia rahi a te emepera. — Tae aéra
anifnala iti net i te hoê vahi, ite atu ra oia-— na te purumu —
i te hoê
te
5
mau
aua
tare tei reira te hoê
maiaa
e
ta ratou
mau
maohi e rave rahi —
i te hopuraa e te taoto
mau
puaa
fanaua
—
te pape repo rahi. — I reira to
iti nehenehe turairaa i te arii, e to’na tapaparaa i teie haapaoraa puaa, mai te taoto e te faana'o i roto i taua vari ino roa ra.
Te hi‘o noa ra te emepera i teie ohipa mai te oto, e ua hoi
oia i to’na aorai mai te parau ore — Te ata râ o te mau manahune, i te ati o to ratou emepera, eita ia e ti'a iâ parau I
Teie râ, ua haere mai te hoè tahu'a peu maere e farerei i te
emepera mai te parau alu ia’na e: A tuu mai na i te puaa iti
nei, hoê ahuru ma pae mahana, i to‘u nei rima, hi‘o atu ai oe
raa
i roto i te varl paruparii e
teie puaa
i to’na huru i mûri a'e.
Ua
na
reira-hia;
e
inaha ! i te hoperaa o na mahana i faau-
hia ra, ua faaori haere faahouhia te puaa iti nei na te purumu
rahi ropu o te oire, i mua i te arii e te mau taata’toa — I te
taeraa te puaa nei i te vahi tei reira te mau puaa i te taoto noa
atu oia i hi‘o noa atu la ratou ; ua
te tura rahi, e te mau ribene hoi
ati noa a‘8 to’na tino. Ua faahiahia roa te emepera i te aravihi
te tahua. E i te ulraahia ta’na ravea moê rahi, teie ta’na t
raa
i roto i te
haere
e
0
noa
vari, aita
roa
oia t to’na e‘a,'
ma
pahono mai: Ta‘u ravea? e ravea mau; e ravea mauiui râ —
Teie ïa : ma taTr tipi oeoe e te oi rahi, ua tapu e ua iriti au i
i te mafatu o te puaa iti nei, e ua oomo oioi roa vau i te hoê
mafatu mamoe, ei mono 1 te mafatu puaa ta‘u i iriti; e ua au
maite au, mai te haavitiviti, i te mau uaua toto ; hoê ahuru ma
pae mahana, ua ora roa.
Tera ta‘u ravea ! e te emepera : E ravea mau. —
E ere anei, e auraa to teie aamu? Ehla taata io tatou nei, hoê
à huru aau ! E titau noa te ino i taua aau ra, e e riro noa te
aau i te ino, rahi noa ai te mau ravea taata no te haapiiraa i
te haapae i te ino; noa’tu te mau raveraa no te paari taata e
no te mau faanavenaveraa taata — e hoi â i te vari hairiiri —
Eaha’tura te ravea mau? Teie : e taui roa i te aau: e iriti i te
aau 0 fai e te aau hara e te aau vari, e e mono ia’na i te aau api e
te mâ e te maru. — O lesu taua tahua aravihi tei taui i te aau,
i na ô ai Paulo e: Tei roto ana'e te taata i te Mesia ra ia lesu,
ua riro ïa ei taata api; ua ore te mau mea tahito. O ta Isâia i
papai atoa i te pene I. irava 18. —
VEA
6
POROTETANI
Haapiiraa Bibilia
Te buka
no
te mau
Paraleipomeno
“ Paraleipomeno” ?
E reo heleni ïa : “Te mau parau tei mairi”, te auraa. Na te
mau tahua tei iriti i te Faufaa Tahito i te reo heleni, hou lesuMesia, i mairi i teie--,io‘a i teie buka. Mai te mea ra e, e rave
rahi te mau parau i rolo i tèie buka, aore i faatiahia i roto i
I.
Te auraa ao teie reo;
Arii, e no Ezera-Nehemia.
1 roto râ i te Faufaa Tahito reo hebera, teie te io'a o taua
buka nei : Tibcra Eaiarima oia hoi: Tualapaparaa parau no te
te buka O te mau
mau
mahana.
buka?
Ei faaite maramarama i te mau ati-luda tei hoi mai na te titiraa mai, i na parau rahi tumu : 1. Tei te nunaa ati-luda ana'e
te mau maitai no te tamaiti matahiapo o te Atua; 2. I roto i te
nunaa i maitihia e te Atua, o te opu o luda te pû no te mau
tuatapaparaa parau; 3. Te opu arii o Davida, te opu mau ia e
tia i te vairaa; 4. Te haapaoraa taatoa no Iseraela, mai te Exodo
mai, tei te rima ïa no te mau tahua, oia hoi te pupu a Arona,
Mai te mea ra e, ua hinaaro te taata tei papai i teie buka i
te faatia maramarama i te mau ati-luda tei hoi mai, mai te titiraa mai, i te hanahana tahito no Iseraela ; ia riro taua hanahana
matamua ra ei hi'oraa rahi e ei faaitoitoraa i te mau ati luda, i te
tau api ta ratou e haamata ra.
I te reira tau api, ua patu faahouhia te hiero piti e te mau aua
parari no lerusalema; no reira, ei ravea no te haamau etaetaraa
i teie nunaa i nia i te haapaoraa Ture e te mau faaueraa no te
buka Ture a Mose, te vauvauhia nei te hanahana tahito no te
haapaoraa no Iseraela; ia ite noâ te nunaa ati-luda e: oia te
II. Eaha te tumv.
nunaa
maitihia
e
i papaihia’i teie
te Atua.
papai buka nei i te faahaamanaoraa ia
ratou i to ratou paparaa tupuna, mai ia Aberahama, e pihai atu
â ; ia Sema, ia Noa, ia Seta e ia Adamu hoi ( I Par. 5:1)1 roto
No reira te itoito o te
faatia maitai oia i te parauraa i
parauhia'i te utuafare o Davida; e to te afata faufaa bopoiraahia
i lerusalema, e to te hiero faatiaraahia. Üa faatia maite oia i te
tabula no te mau tahu'a pupu tusia, no te ati-Levi, e te feia
i taua tuatapaparaa parau, ua
himene.
VEA
POROTETANI
7
III, Na vai teie buka i papai? e te tau i papaihia’i?
Aita i taa maitai e o vai te taata lei papai i teie buka ; e atlLevi râ hoi, e aore ra e tahua, no te anotau i mûri a‘e ia Ezera.
I roto i te I Par. 3; 19-24, te faaitehia nei te mau huaai no Zerubabela e tae noa’tu i te ono o te ni. No reira
buka mai te au i te matahi 37S hou lesu.
ua
papaihia teie
II. Tatuhaaraa.
Tuhaa I: Te mau pâpâraa o te mau u'i, mai ia Adarau e tae
roa mai i to te mau ati-Iuda hoi-raa mai, mai te titiraa mai, e
mûri mai à. Tei
arii ) e no Levi ( opu tahua )
34).
Tuhaa II: Te parau no Davida. Mai te poheraa o Saula e tae
roa mai i te poheraa o Davida. (I Parai. IX: 35—XXIX).
Tuhaa III: Te parau no Solomona (11 Parai. I-IX). Pluru au
te mau parau, i teie tuhaa, t tei faatiahia i roto i te mau Arii.
te tuhaa rahi.
na
opu no
(I Parai. I
luda (
—
IX
opu
:
Tuhaa IV: Te mau arii no luda. Mai te amaharaa no te basileia no Salamona e tae roa mai i te parau îaati'amaraa a Kuro
(1: Parai. X-XXXVI ). Aita roa’tu te parau no te basileia no na
opu 10 (Iseraela) i faatiahia. Ua haapotohia teie buka i roto i
te Parai. I XVI: 14-16.
Rli APi
1.
—
Ua avari ie maH hî i Tahiti nei.
peapea. Te faatia Eaahouliia
,i to ratou mau tere.
2.
nei te
mau
—
Ua huru varavara’tura taaa ma‘i
palii
e
te mau horo-palete ia haere
E
hi‘opoaraa haapiiraa hïbilia. — Ohipa maitai roa ta to tatou lioa
Toofa i faatupu i Tiarei, i Mahaena e tae noa’tu i Hitiaa, Ua
faaue oia i te mau diakono ia haapii ratou i ta‘ratou mau amuiraa i te mau
parau tumu no te faaroo, ia au i te Faufaa Tahito e te Faufaa Api. Inakaua haere te Peretiteni no te tukaa I e mataitai i taua
haapiiraa e e hi‘opoa i
—■
orometua
o
to Mahaena i te sabati 17
nui te
no
Mati. Na Toofa te
mau
parau, e na
Petero Tetua-
tamarii, te pupu taurearea e te feia
paari. Ua mauruuru roa te Peretiteni i te hoho'a ora o teie ohipa, e te anaanatae e te taata, e te rahi o te mau vahi tei roaa mai. — E opereraa rê ( na
Narii, diakono te mau rê i tauturu). Ua faaitoito te Peretiteni i taua paroita
ra, eiaha ïa ite ia vai noa i roto i te upoo ; ia niuhia râ i roto i te aau, e ia
itehia to’na maitai i nia i te mau ohipa ( te mea iti e te mea rahi ). la riro
teie ohipa ei hi'oraa na te mau diakono e na te mau orometua. E ma'ua rahi
to te taata i te Parau â te Atua; e hiaai rahi râ hoi to te tahi pae: na outou
e
haapiiraa’: Ua hi'opoahia te
pupu
faaamu ia ratou.
3.
—-
Te taniaH Raki.
Ua pau atura o
i te fenua iti nainai(4
—
Eaha te huru
o
te tama'i i te ava‘e mati ? Teie ïa
:
Finelane iti i te nuu no Rutia rahi. Eaha hoi e tia’i
milioni taata) ia haap'au i te fenua iti rahi (150 milioni taata ). No reira, ua pau .atura taua fenua iti aito.
a
—
VEA
8
Na roto râ i
toetoe
nà
ava‘e
e
POROTETANI
malia, to’na
aroraa
mai te liona te liuru. E anotau
pape e te hiona rahi. Ea faahialiia to te ao i te mau
14.000 to ratou mau faehau i polie roa; e 200.000 râ
taoto nei i te taoto hopea i roto i te hiona.
e te paari te
taua fenua iti:
hoi,
aito no
faehau rutia teie
e
no to ratou pau ; to te mau hau tautiiru oreraa ia ratou
i te tauturu taata. Ua rahi te mauhaa tama‘i i haponohia ia ratou ; aita râ e
faehau. Ua hinaaro o Farani-Paratane i te tono i te hoô nuu; aita i tia ia
Suede-Norwe ia tapae taua nuu tauturu i to raua fenua, e na reira te
Finelane. Aita’tura ïa e ravea. —
Te tahi atoa tumu
haere i
Te tâtai nei Finelane d ta’na mau vahi parari, i teie nei. E parmi
mahere te hoê tuhaa fenua'faufaa rahi ia Eutia. Te vai tiamâ nei râ o
rahi. üa
Finelani.
b
Te hinaaro noa nei Purutia e tahoo ia Paratane: No reira teie mau
pahi paratane ( e to te mau hau faaea noa ) e parari noa nei i te topita a te
pahi hopu purutia, e te mau poito haapainu. Eita râ Paratane e pau vave i
te reira huru pau, no te mea, ua parauhia : e 2 milioni tane pahi te oti ia’na
i te hamani i te matahiti hoê; e inaha e 500.000 tane pahi ta'ua i topa i raro
—
i te
c
no
moana
i te
ono
aYa‘e.
—
E tamai etaeta rahi râ.
Ua tae faahou te hoê nuu pahi reva purutia e topita i te nuu moana
Paratane i Scapa-Flow: 14 pahi reva tei tae roa i reira; rave rahi te mau
—
haaparari ta ratou i tuu ; hoê pahi paratane i û rii noa ; aita râ e ino.
pahono râ Paratane: ua tono oia i te hoê pô taatoa i ta’ha mau pupu
pahi reva e topita i te hoê oire purutia tei reira te mau manua, e te mau
pahi hopu e te mau poito hamaniraahia. Ua parauhia, e pau rahi roa tei tupu;
ua tahuna râ o Purutia. Ua hoi mai te mau pahi reva i to ratou mahora, mai
ofai
Ua
te
ino
ore
d
E haamata anei te hoê paturaa rahi Purutia i Farani i teie aua'e?
O tei manaohia ïa e te taata e rave rahi. Teie râ e tama‘i huru ê rahi teie
e haere nei. Aita’nei e manao ê ta Hitler? ua parauhia e: e tamata Marite i
—
te
faatupu i te Hau i rotopu i te mau basileia e taina‘i nei. Parau papu ore ia.
o Mussolini (Italia) raua o Hitler (Purutia) na roto i na hora
2 e tiahapa, no te feruriraa i te hoê mau parau hohonu — mai te mea e,
Ua farerei râ
e
hinaaro ra Purutia
amui ia raua, e tama‘i
te
e
taparu ia Italia, e
faaore i to’na inoino ia Rutia, e e
i te Hau amui.
Na te mahaua ïa e faaite i te huru mau. Area râ hoi, eita roa e tia ia Paratane-Farani ia faahoi i te o‘e i roto i te vehi mai te mea aita te aau teoteo, e
te nounou fenua, e te àrapoa mahâ ore no Purutia i vî. Ua ô raua i roto i
te tama‘i nei, no te parururaa i te mau hau rii tei haapeapeahia e Purutia; no
te
faaupootiaraa i te Parau-tia, e te Tiama e te Parau mau.
E pure tatou i te Atua, mai te tuutuu ore, ia upootia te reira
e
Ua faaea rii Daladier i te faatere i te Apooraa Rahi no
terehau farani. O Paul Reynaud atura te taata rahi.
—
mau faufaa.
te mau faa-
^onl faufuru i fe Ve‘a.
Papeete: Marama v. (V); 10; Ecole Vienot: 4f4; Mau'a v.; 2: Tara v.
Colombel: 14: Teotahi : 2; Mme Oh. B.: 20; Mlle J. G.: 8; AriiouraMâ: 8;
Arue ; Viritahi: 4; Vairao: te Tavana; 8; Faaone: Naura diakono: 5; Mar
katea: Mme Buchin: 7-25; Séno: 4; Tymta; Teuhi Rootama: 8; Pouloru.:
Teuiarai diakono: 4:
Orofara; 6; Hitu: 2.
la amuihia: 122 farane 25 tenitema
Impkimerjüb Elie F. JUVENTIN
MAüRUURU
Eue du Commandant Debïeemau,
Fait partie de Vea Porotetani 1940