EPM_Vea Porotetani_194003.pdf
- Texte
-
Te 40
0
te Matahiti
MATI 1940
-
Hihi 3
-
VEA POROTETAN
AITA'TU E NIÜ E TIA I TE
TAATA’TOA
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia
HOO I TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
Ta te
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
RA O
Iesd.
HOÊ: HOÊ
ao,
la feruri tatou i te tumu
I Korinetia 3,11.
TARA
TOATA
Directeur-Gérani.
Hepetoma mo‘a
i to te
—
i te tau
nei
hopea nei.
e poro
rahi o te anotau hopea
tumu politita te tumu i au ore ai
te mau nunaa ratou ratou iho. Te feii nei te tahi i te tahi, no te
mea ua rahi ta te tahi, e ua iti ta te tahi. Na te nounou atura e
faatupu i te manao haru, oia hoi te tama‘i. — Te manao nei te tahi
e : no te aifaitooreraa o te opereraa o te mau faufaa, i roto i te
fenua hoê e i Europa hoi, i tupu ai te mau manao iino, e te arepurepu, e te tama'i. - E rahi atu â te mau tumu. la feruri maite hia
râ te tumu matamua mau, oia hoi te tumu rahi aita’tu, no te
peapea rahi o te anotau hopea nei, e tumu morale la e e tumu no te
pae 0 te faaroo.
nei, te
Te
manao
nei paha tatou
nei te
no
te peapea
e : e
taata i te haapae i to ratou Metua; no reira
atura te peapea; te mau taeae o tei tiahi i to ratou Metua, eita ratou
e maoro i te aimârô ratou ratou iho, no te mau faufaa tei vaiihohia
mai e te Metua. Ahiri ratou i vavahi i taua faufaa ra mai te hau;
manao
mau
ai ta râ!
parau
o te moto, o te tupai, o te taparahi, o te tama'i.
E
i te utuafare hoê, i te nunaa hoê e i to te ao taatoa.
au
ia
E inaha ! te faahaamanao mai nei te
nei
e:
mau
uatamata te
tamarii
orure
Hejtetoma mo‘a e fatata mai
Tamaiti, te.Tuaana rahi, o lesu, i te faahoi i te
hau i to ratou Metua.
I te tau i tiai noa’i te Metua i te
hopea o te opuaraa a ta’na Ta¬
haru te taata ia’na, uâ patiti i to’na tino i nia i te
Satauro. — I mûri iho râ, no to ratou haamâ, e no to ratou tatarahapa i te ohipa riaria ta ratou - te feia faahua parautia - i rave,
ua tuu ratou i to ratou turi i te tumu no te satauro. E i to te Tamaiti, inaha !
ua
2
POROTFiTANi
VEA
maiti hoi faahouraa mai i te ora, ua hopoi atoa mai oia i te faaore
raa hara e te parau faatiamaraa a te Metua, ia ratou. Riro atura te
Ekalesia mai te utuafare api no te mau taata. Hoê â Metua {I
taeae ana'e (Salamo, 133. )
Mai ta lesu i rave i to’na tau, ia na reira atoa tatou, te mau orometua, e te mau diatono, e te mau taeae i teie tau. A poro tatou i
te parau no te ho'iraa i te tare Metua. Tei reira te hau, te aroha,
loane, 3. 1. )
; e e
te tauturu ;
aita ïa
Te
Mana
mau
e peapea
no
I
H
:
r;!."
:â,;
faahou.
te
te ao, e
mau
Mana
no
te pô.
E riro e, ua
hapehape rü Farani raüa o Peretane i te mau tau
mau hape no ô mai i to raua vareraa i te
aau O
mau opnaraa hamani ino no te tahi mau
nunaa; ua hapehape rii atoa paha no te mea ua paruparu rii raua
i te tinairaa 1 te hoê raau ino e vai ia raua (te inu, te pere, te
taiata etc.. ) Teie râ, aita a raua e hapa, i te pae o te Hau. Mai
te taraa'i rahi i mairi aenei (1914) e tae roa mai i teienei, aita
a raua e hara. Tei ia Purutia râ te mau hara atoa", e ua faatenii mairi
aenei, i te hoô
te taata, e i te
teni oia i taua
mau
hara na’na
ra.
Aita 0 Farani i haavî i te hoê mau nunaa tei hau te paruparu
i to’na; aita oia i tamata i te faatiti e i te eia. haapau ia ratou;
aita oia i haamou roa ia ratou. Aita oia i huri i roto i te hoê
niuniu taratara, ia
pohe i reira i te poia e i te hamani
rahi. Aita oia i tiahi i te taata (tane, vahiné,
tamarii) mai te uri te huru, i rapae i to’na fenua; aita oia i pupuhi, i te vahi taata e i te vahi taata ore, i te taata hara ore;
mau
aua
ino, te taata
e rave
aita oia i huri
noa
i ta ratou
rahi i te
ai
l
i te auri te tane e te vahiné tei
faaapu hau
Aita oia i faauta i te taata e rave
fenua ê, mai te hi‘o ore ia ratou i te mihiraa i to ratou
noa
fanauraa
e
faaapu.
te
mau
—
tanuraa
a
to ratou mau metua
oia i aufau i te moni i te hoê
mau
i te hoê
poiitita. Aita
—
Aita
hara, ia taparahi ratou
o Farani i faalia, i
nia i te mau arôa oire, i te hoê mau ofai haamana'oraa i taua
feia taparahi taata. Ei faatiaraa i ta’na ohipa ino, aita oia i iriti
i te hoê mau ture e nehenehe ai ia’na ia faahepo haavî i te taata,
e
Aita
i
le
ia
taparahi.
topita i te hoô noa a‘e pahi no te mau fenua
noa, e pohe atu ai te mau taata hara ore; aita oia i pupuhi
feia ravea ore i te paruru ia ratou iho. — E inaha! o te ohipa
ia haavare
hau
enemi i te pae
mau
taata
0
e
Farani i
tumu ïa ta Purutia e rave noa nei,
—•
l'a'
POROTETANI
VEA
Eaha? Eita te Atua
e
hi‘o i te reira?
3
Aita'nei oia i parau
ia
Mose i te
pù aihere ra; na hi‘o papu vau i te pohe o to‘u ra
Aiphiti, e ua faaroo vau i to ratou aue, e ua ite hoi
au i to ratou oLo?. (Exodo 3:7) — Aita’nei te Atua
i parau
la flezekia e: Ua faaroo vau i to pure, ua ite au i to oe
roimata. (Isaia 38 - 4) Eita te Atua no te Bibilia e parau i te ino
e: e mea maitai, e i te haavare e: e parau mau; eita oia e faatia
1 te liamani ino ia upootia. —
raau
taata i
Oia’toa
o
Farani
raua
o
Paratane: te tuu nei te fêta metua i
tiai itoi mûri, mai te ite papu ratou paatoa e: te
aro nei te mau Mana o te ao i te mau Mana no te pô i teie tau.
Ella e nehenehe i te raaramarama ia tapoihia e te pouri, e te
parauLia^ia tapoihia e te parautia ore. — Te huru ïa o teie Tata ratou
mau
ito nei
tamarii ia horo ratou i nia i te leni, e te
te feia metua,
ma‘i Rahi.
E a'oraa
Faraide Pokeraa
no
te
na
î f©i moîo la
A faaîtê mai
os
(22
no
Mati)
na? Lnka 22: 64
v.
h.
poheraa, e amui tatou i te Ekalesia taatoa no lesu
nei, no te faahanahanaraa i te hoê pureraa taaê, i te poheraa
no to
tatou Fatu.
E parau aro rahi te reira e te feruri ata : te Tamaiti mo‘a a te Atua, i Getemane, i te atiraa to’na Varua i te mauiui
pohe; te Tiai inamoe maitai i te tairiraahia e to te nânâ purararaa; te
Arii 0 te mau ati luda, te haruraahia, te haavaraahia, e te faautuaraahia ;
te arii-tahu‘a, i te hopoiraa i ta’na Satauro, e te patitiraahia i ropu i na
taata hara e piti
te Arenio o te Atua i te poheraa mai te hoê taata parau
ino.
Aue ïa parau aro rahi e ! Te faaao noa nei te mau melahi i te
reira parau, mai te mamu; e oto râ te feia paieti...
Tamata rii â tatou i te hi‘o i te ati no lesu i taua mahana ra, mai te
feruri i te hoê reo-uiraa tahitohito a te mau faehau, ia au i ta tatou tuaroi.
la tae i te Faraide
e
vai i te ào
—
•—
TUMU I.
Te taata aroha rahi tei
—
motohia, ia au
i te uiraa tahitohito nei?
1.
a
—
O te taata mataro i te oto.— Te mataitai nei tatou i te Tamaiti
te Atua i roto
i to’na faahaehaaraahia. I o nei, ua
to’na motoraahia i roto i te Sunederi,
rahiraa
o
te mau
motohia;
e ua
riro
ei tapao iti hoê noa, no roto i le
tapao, e ite ai tatou i te tanoraa o te tohü a Isaia ei
O te taata mataro. i te oto.
Area râ
hoi, i to tatou hi'oraa i te Mesia i te faahaehaaraahia, ua au
hoho'a tei tiaihia e Iscraela ? O te huru Mesia anei
anei ïa hoho’a i te
il
4
VEA
tei tiaturihia
e
tatuahia i te
mana
POROTETANI
ratou ? Aita’nei ratou i tiai i te hoê arii
hanahana, o tei
Atua; e huaai no Davida o te ore e marôhia
to’na sepeta e te n],au basileia? E iiiaha, e hoho'a ê roa teie : e taatanoa!
no raro nei, no te fenua nei, e te haehaa, e te
paruparu, e taata mataro
i te oto e te nehenehe ore, e taata vahavahahia, e te mâtau i te mihi.—
Ua ite maitai te peropheta ra o Isaia i to’na huru, eiaha râ o Iseraela i te
anotau i fâ mai ai te Mesia... Inaha, te niotohia nei.
TUMU II.
te
o
To te Fatu
—
pahonoraa i te uiraa tahi-
tohito nei ?
1.
Aiéa to’na vaha i
parau! — Eaha oia i ore i parau ai? la tia
paha te reo a Isaia (§3. 7.)! Ua rave inohia oia, e ua faahaehaahia
maira; aita râ tana vaha i parau! E ua arataihia mai oia i te tapa—
rahiraa
ra.
Teie râ te tahi tumu i
i haere mai i te
nei
imi
mamu
i te hara
oîa:
ai
te
te aroha. Aore oia
no
tahoo; aore oia
i te faahapa i tei moto mai ia’na.
E, ahiri oia i imi ia’na, ua a‘o noa paha ïa ia’nà, ia tatarahapa. Te huru
ao
e
i hinaaro, i taua taime ra, i te
ïa
o
haava
o
taata,
e e
e
ta’na imiraa.—
Ahiri
e
taata
ia’na,
moto
Pilato
e no
Eita oia
lesu mai ia tatou, ua imi paha ïa oia i te faehau i
noa
faaite i to’na i‘oa i to te
e ua
Heroda.
—
mau
io‘a
roo
reira. E aroha râ oia
e na
iino
i
ao,
mai te io‘a
ana‘e
te taata
e
no
te ririhia
hara
luda,
e
tae noa’tu
e
e no
te taata.
i te
hopea (loane 13. 1.)
TUMU III.
1.
—
Na vai mau
—
Na te hara
a
to té
ao.
—
ra
hoi i moto i te Mesia ?
I onei hoi, e faehau tei moto ia’na
eiaha râ tatou ia pari ia’naana'e. E nunaa rahi tei moto ia’na; o Legeona.
Te mau pharisea aau hae tei moto ia’na ; o Kaiapha, te haava aau paru¬
te mau ati luda, o Pirato, o ta’na mau pipi tei moto ia’na ; o te mau
opu atoa, o te hara a to te ao tei moto ia’na, ia au i te Isaia 53. 5. : i paruparu
oia i ta tatou nei hara, i tain'hia oia i to tatou nei ino.
O oe, e tau hoa
tai'o vea, o tâua, o tatou, tei moto ia’na. — Te moto nei to tatou taiva
ia’na, to tatou faatau, to tatou faaino i te sapati, to tatou aau paruparu. —
la riro te oro‘a faraide-poheraa e te Tiafaahouraa ei faatupu i to tatou
tatarahapa i ta tatou hara, e ei faaoaoa i te aau, i te Fatu tei horoa mai i
paru, o
—
te
ora na
tatou.
—
Haapiiraa Bibilia
Te buka
no
te
mau
Arii
I. Eaha teie buka i mairihia’i: Te buka
No te
te mau
mea
Arii
te
no
o
te mau Arii?
tuatapapahia nei, i roto i teie buka, te parau o
Iseraela, mai ia Solomona e tae noa’tu I te Arii
VEA
5
POROTETANI
luda, ia lehoiakina. — Te omuaraa o te buka; o te Hau ïa
Solomona tae noa’tu i te Amaharaa. E i mûri iho, te tuatapapa nei te buka i te parau no na basileia amaha epiti: te basileia
no
no
Iselaela
no
e
('10 opu) tae noa’tu i te
te basileia
no
pauraa no
Samaria (mat ■ 722);
luda, tae noa’tu i te pauraa no lerusalema, i
te tau
no te arii ra no Sedekia (mat. 588) — Te arii hopea tei
tuatapapahia ta’na parau, o lehoiakina ïa, arii no luda, o tei
faautabia i Babulonia, e o tei parahi hau noa i te utuafare:arii
no Evile-Merodaka, arii no Babulonia.
IL Na vai teie buka i
papal? Te mana'ohia nei
e, na
te
hoê
peropheta. O vai râ ïa peropheta? E ere roa ïa i te mea ohie
ia haapapu — Tei taa noa râ i te mana'o, teie ïa; te ora ra teie
peropheta i te anotau titiraa, no te mea te faaea nei te tuatapaparaa parau ai te 37 o te inatahiti o te titiraa o lehoiakina, i Babu¬
lonia
».
Te parau noa ra te mau
peropheta i papai, no te. au rahi
pene 52 no te buka a leremia;
mau
ati luda tahito e, na leremia
te pene 24 no te II arii, e te
e te vai atoa ra te tahi atu â
o
tumu.
III. Eaha te huru o teie buka. Te opuaraa no te taata tei
papai i teie buka, e ere ïa i te tuatapapa maite roa i te mau
huru ohipa tei ravehia e tera arii, e tera arii no Iseraela. No te
roaraa e te papuraa o te parau amui, te faahoro noa nei oia i
te mana‘o o te taata tai’o i te hoê mau buka tuatapaparaa e vai
ra
i te reira tau,
a
na
ô noa’i oia
e:
E te toea
o
te parau o..e
te parau amui i ravehia e ana, inaha, ua papaihia i roto i te buka
no te mau mahana no te mau arii no Iseraela» (e aore ra no tuda).—
Eaha ibora te opuaraa mau o te taata tei papai i teie buka? o
te
tuatapapa ïa i te huru no te haapaoraa no tera arii e no tera
arii, i te aro e te Atua; to’na atiraa e to’na ati oreraa ia lehova.
la haapoto oia i te huru o te oraraa o. te hoê arii, teie ta’na
reo iti : ua rave
oia i le ino i te aro o lehova, e aore ra ; ua
rave
oia i
te
maitai i
te aro o
lehova.
Te faatia nei oia i
te
ohipa ta te hoê arii i rave, e itehia’i to’na paieti e to’na
haapao i te Ture, e aore ra to’na taiva e to’na patoi i te hinaaro
mau
mo‘a 0 te Atua. Te laatia nei oia i te mau huero avaava ta te
amahamaha i faatupu i roto i na basileia e piti, e to te Atua
faautu'araa ia raua, i te faarueraa ia raua i te rima no Asura e
no Babulonia.
Te faatia’toa nei oia i te huru
nunaa
o
to
te
Atua
aroharaa i teie
matahiapo, i te faatupuraa i te hoê
rahi mai ia Elia
e
ia Elisaia
e
mau peropheta itoito
ia Isaia...— Te faatia maite nei
oia i te Hau hanahana rahi no Solomona, te arii-peropheta o tei
tomo i te Hiero i lerusalema ei hanahanaraa no te Atua e ei
ora no to’na pupu taata.
A hi‘o atoa i te tiaraa rahi ta'na e
.VEA
6
POROTETANI
horo'a nei i te arii paieti, ia losia e
oia’toa te arii paieti, o Hezechia.
to te buka ture
itearaahia;
lY, Tatuhaaraa.
TTJHAA I.
Solomona.
—
I Arii I-XI;
0 Iseraela i rare a‘e i te Hau no
-
te Hau
Iseraela, i mûri a_‘e i to Solomona poheraa, e te parau no na
opu 10 tei riro ei 'Hau Iseraela i raro ,a‘e ia leroboama, e te
parau no na opu e 2, tei taati ia Rehoboama ei Hau luda.
TUHAA 111.
11 Arii XVlll-XXV. Te mau parau hopea no te
Hau luda ana'e, mai te rnatahiti 721 e tae roa mai i te pauraa o
TUHAA 11.
—
1 Arii XU -11 Arii XVll. Te amaharaa o
O
—
taua Hau
ra
i to Babulonia.
Te fenua aito
Ua faaroo to te
ao
nei i te
roo no
o
Finelane
teie fenua iti aito, no
Finelane (Fin¬
lande). E toru milioni taata e te afa i taua fenua ra. Ua faahepo Rutia
rahi ia’na e horoa faarue ia’na i te hoê mau oire faufaa rahi (Petsamo)
e te hoê mau ooa, e te hoê mau motu rarahi, e te hoê mau otue, ei haamauraa na Rutia i ta’na mau pupuhi fenua, e ta’na mau manua e ta’na
mau pahi reva. Note hi'oraa o Finelane iti e; o to’na pohe, ia na reirahia, i pahono ai oia ia Rutia - mai te maru - etaeta e: eita e nehenehe. No
reira to Rutia tamairaa i taua mamoe iti ra. Aita râ teie mamoe iti i haaparuparu, e mai te ava'e noema i mairi a'enei, to’na riroraa ei hi'oraa rahi
maere na te ao atoa, no to’na itoito vi-ore, no to’na otohe ore-raa,
no
to’na paturaa i te fenua rahi Rutia i rapae i to’nâ otia.
if- E riro teie fenua iti i te paruparu maite, no te iti o to’na nuu, e o
ta’na mau mauhaa. Teie ra, e tae roa mai i teie nei, te tiamâ nei te paeau
rahi o to’na fenua.
mai te tauturu te hoê mau basileia ia’na.
Ua maere to te ao i te etaeta o taua fenua iti
hau noa.
Teie râ te tahi mau tumu o to’na etaeta : tei ia’na te taata titio itoito. I
roto i te tatauraa rahi no te mau arearearaa faaitoitoraa tino tei tupu i te matahiti i mairi a’enei, i Europa, ia itehia te mau taata o teie nei ao o tei hau
no te horo, no te moto, no te faahee i nia i te hiona e le pape paari,
no te ou‘a, no te taora rima i te ofai-auri, etc.., tei te mau aito no Fine¬
lane te mau rê matamua. Mai te rnatahiti 1912 e tae roa mai i te matahiti 1939, e 39 tapao hanahana piru tei roaa ia ratou.
Eaha te tumu moe rahi no teie mau rê, i ta ratou? Teie ïa : Efeia haapae i te mau maa taero, te mau taata finelane.
Te peretiteni no te Repupilita Finelane, o Kallio, e aito ïa no te Taiete
Haapae. Mai ia Norue e ia Suede o tei faaore maite i te mau maa taero
i ô raua ra, oia’toa o Finelane.
.,
Vea
POROTETANI
n
Eaha te pili o te tumu no te etaeta o taua fenua iti hau? O te faaroo
ïa. E Porotetani ana'eratou; te parau a te Alua, to ratou ture. I te matahiti 1548 te iritiraahia te bib'lia tno'a i te reo finelane. Te maa o te aito,
i te pae faaroo, o te Evanelia
te hoê tama‘i o te faaroo, te
ïa;
teie tama'i ta ratou
e
e
tamaM nei, mai
huru.
«
*
I te ava'e atete
hau
reraa
no
1939,
«
e apooraa
rahi tei tupu i Helsinki, te oire faate-
Finelane. E 70Ü auvaha
no
ô mai i te
nei ao,
tei putuputu i te valii hoê, no te imi i te
ma‘i rahi o te Ina ava, i teie nei ao. Ua tuu te
te
îeruriraa
mau
mau
mau
fenua’toa
o
teie
otohe ai
auvaha mana i to
ravea
e
i te vahi hoê ei haamaramaramaraa i te
ratou
mau
ata
pohe nei i teie nei ati. No roto i te 700 auvaha, e 300
fenua iti Finelane i tono i taua apooraa ra. Teie te mau tumu parau
e te
ta te
manao
mau
ta-
mau nunaa e
rarahi tei ferurihia i reira:
1.
Te hau
2.
Te
ava
taeae, eifa
3. Te
..
e
i te
vau e
te
aro
ava.
o
maitai ia inu
haapiiraa
(Ei
—
mua
te Hau i teie aroraa,
te Tare morale.
e
( Mai te
ia faainu i te
e
maitai ai).
te tiai i to‘u
pohe ai to'u taeae ).
mea, o vau
mau maa e
te ava. ( E au i te mau orometua haapii ia
haapii i te tamarii ïa ara ratou i te mau maa taero ).
4. Te sport .. e te ava. —■ ( E enemi te sport ( oia hoi te mau arearearaa faaitoitoraa i te tino ) no te ava.
Te mau aito rarahi no te tu‘e-popo, no te horo na raro, no te faahoro
i te pereoo taataahi, no te moto etc.., e feia haapae ava!
5. E
mau
ara
..
e
i te inuinu rit noa!. E ati rahi atoa to reira!.
*
*
«
O te huru ïa
te ao,
-
e
o te parau api ta teie fenua iti Finelane
i to Tahiti nei hoi - i teie tau.
e
haapii nei i to
RW APi
1.
üa oli te Apooraa no te Tuliaa Hoê e te Piti. — Ua putuputu ïa i
Papeete, mai te maitai. Ua tae mai te mau orometua e te mau auvaha, e ua
tupu i reira te parau o te Salamo 133. 1. —
2.
Tauturu nuii i te fare pure no Anatonu ( Raivavae ) e te fare oroinetua
no Atuona (Hiva-oa). üa fatata roa taua Hiëro rahi ofai i te oti; te imi nei
râ te orometua ra o Turanatua ( tei Tahiti nei oia i teie tau ) i te ravea e oti
ai.
Oia’toa te fare orometua i Atuona (Hiva-Oa) eita e maraa i na amui
—
—
—
raa
vai i Hiva-Oa iho. No
e
i taua
na
reira,
e manao
tauturu ta te tahi
e
ta te tahi
fare ra, e mea mauruuru roa ïa.
No horoa iho nei te Paroita Papara e 500 farane ia Teata, oi’. i Hiva-Oa.
Hapono i te moni ia M. Charpier, haapao faufaa o te Apooraa Rahi - Papete.
3.
Haamanao i na oroa e fatata mai nei : Faraide-Poheraa, 22 no mati
nei; Sapati-Tiafaahouraa: 24 no mati.
4.
Te veto rahi no te pae matamua no Fepuare. — Ua farerel Tahiti
e te mau tuhaa rapae i taua vero matai e te mitti e te ûa. Te
papai mai nei
—
—
8
VEA
POROTETANI
o Taaroa diakono, no Rurutu e : aitâ e pape mai te reira te
Rurutu, mai mua mai - ua parari te hbê mau eaturu, e te hoê
mau
patu e rave rahi e te hoê mau tare; ua tomo te pape i roto i te mau
fare. I Auti, ua î roa te oire i te pape.
5.
Te Jioe nia‘% aiaata rahi. I Papeete i te piae hopea no Fepuare te haamataraa mai. E ma‘i pihae e te M - E ere ia mai i te ma‘i api ; teie râ, i te
kopea no fepuare, to’na ia u'anaraa, i nia i te mau aiu e te mau tamarii api.
Eita e roaa 12 hora, ua poke roa. Pau noa te ako, uri roa te utu e te mata,
kepokepo raki to te fetii i te tapaparaa i te mau ravea rii - Mai te mea e
taote to reira, e tii ia; aita ra, e ara: aïaha roa e faaamu vave i.tei rookia e
taua ati ra, noa’tu e û. Ei'pape tunu, tatikota rii; ei tî omou tuava, pape raiti.
6.
Te aueueraa fenua i Turetia - Asia. Üa itekia’tura te rakiraa o te taata
tei poke roa i taua aueueraa raki riaria: e 35.000.
7.
Te tania‘i rahi. la au i te mau ava‘e i mairi a'enei, aitâ te Purutia
na
oi'ometua
e
raki i itehia i
—
—
—
e
tairi raki i te leni farani. Mau
aroraa
rii
noa.
ïa, Aita te mau paki kopu e te mau
paki reva purutia i tuutuu ; e mai te mea ra e, te kuru raki faakou ra te mau
paki kopu ta Purutia e tuu nei ei faainoraa i te mau paki paratane e to te
mau Hau faaea noa. Paki raki tei topa i raro i te moana, i Fepuare - na te
paki kopu ïa okipa, e na te mau paki reva tei faatano i ta ratou mau ofai kaaparari i nia i te mau paki faauta tauhaa, na te kau-amui - E mea ino raki.
ïe pakono nei râ te mau manua e te mau paki reva paratane: aita e mahana
tuua, te ino nei te koê mau Paki kopu e te hoê mau paki reva na te Purutia.
üa iti te milioni tane paki tei topa a'enei i raro i te tai.
E rave raki atoa te mau paki purutia - faauta tauhaa - tei riro ia tatou e
aore ra, tei totoa ia ratou iko, i te taime i roohia’i ratou e te mau paki o te
Hau-amui. E peapea raki râ tei tupu no te hoê paki purutia, o AUmark te
io‘a. O te paki ïa tei tauturu i te manua raki purutia ra o Qraff Von Spee,
i kaamoukia i Marite apatoa i na ava‘e i mairi a‘enei. E pupuki to nia iko
i taua paki ra - e ua poke ia’na e 7 paki paratane. Tei nia iko i taua paki
ra e 300 matelo paratane, mai te mau auri te kuru. Inaka ua rookia taua paki
e te hoê manua paratane, i te taime i tapuni ai oia i te hoê ooa no Norwe.
No te kape raki o Norwe i te faatapuniraa i taua paki purutia, ua tapapa roa
te hoê manua paratane ia’na, i taua ooa ra, e ua rave mai i na taata para¬
tane e 300 i nia iko i taua paki ra. Riri rahi to Purutia ia Paratane ; te faahapa nei râ Paratane e o Marïte atoa ia Norwe, oia i faatapuni i te hoê paki
tama'i purutia, i to’na iko fenua.
Te taina'i i Finelane, te haere uana noa ra ia. Te patu puai nei te Rutia
ia’na; ua otoke rii o Finelane, aita ra te leni tumu i parari. Na te koê tenerara farani taua leni i kamani. Te titau nei râ o Finelane i te tauturu ia FaraniParatane e ia Suede. Te haere nei te tauturu ; te rû nei ra Rutia ( e o Puru¬
tia hoi) i te haamou i taua fenua iti ra, ia nekenehe ia raua ia tuu i to raua
mau nuu i te vaki ê
Teikea vaki e ? I te otia i Tui’etia; mai te mea ra e,
e vero o te tupu i reira, araua‘e rii.
üa peapea rii atoa o Farani raua o Tapone i te ava‘e fepuare - E rave
raki to te mau paki reva tapone pupukiraa i te mau pereoo auaki no Farani,
i te tukaa fenua i paraukia o Yunnan. (I uta roa i te aikuaraau o InitiTinito). Aita roa te Tapone i tàtarakapa - üa poke koi te taata, e ua parari
I nia
ra
i te moana, te u'ana noa ra
-
te koê
mau
ea-turu.
Impbimekie Elib F.
JUVENTIN
Rue
du
Commandant Destremau.
Fait partie de Vea Porotetani 1940