EPM_Vea Porotetani_194002.pdf
- extracted text
-
Te 40 O te Matahiti
-
Hihi 2.
FEPUARE 1940 -
AITA'TU E NIU E TIA I TE TAATA'TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA, oiA HOi TE Mesia RA O
MATAHITI
HOO I TE
Ch. VERNIER,
Te io‘a tai hau ê
Iesu. — I Korinetia 3, 11.
HOÊ: HOÊ TARA TOATA
Directeur-Gérant.
roa
i te mau io'a atoa.
ia au i ta Paulo i papai i roto i te Episetole i
Area râ hoi, e tiaraa rahi e te hanahana to
taua i‘oa ra i roto i te Faufaa Api.
O te i‘oa ïa ta Paulo i hinaaro i te hopoi i te mau Etene, i te
hui arii e i te mau tamarii hoi a Iseraela ra ( Ohipa. 9. 15. ) Aita’tu
hoi e i'oa i faaitehia mai i te taata i raro a‘e i teie nei ra‘i, e ®ra’i
tatou nei ( Ohipa 4. 12. )
E i‘oa mana, e i‘oa faaora ! O te i‘oa hoê roa o tei horoa mai i te
rê ia tatou, i roto i te pure; o ta ou tou i ani ma to‘u ra i‘oa, na‘u
ïa e rave. (loane. 14. 14.)
Tira’tu ai tumu e rave ai te mau tavini o te A tua i ta’na ohipa,
maori ra: te faaite i taua i‘oa ra, ma te mau mea atoa e vai i roto
i taua i‘oa ra. Te raataitai nei te mau melahi mo‘a, i nia i te rai, i
te mau ohipa huru rau e te maere ta teie i‘oa i faatupu i roto i teie
nei ao, e te haamaitai ra i te Atua,
Te mata'u nei te mau demoni i taua i'oa ra e te auraro nei.
E te hoa tai'o Vea e! Eaha teie i'oa ia oe? Te amui atoa nei anei
oe i te feia otei hinaaro ia hsrehia teie i'oa? E mata na oe i te faateitei i teie i'oa i roto i to oe aau, a poro atu ai ia'ne e ati noa a'e.
O te i‘oa la no Iesu,
te mau Philipi, II, 9.
Erala na M. CHAULES MEULE
^
d’AUBIGNÉ
Perelileni no te Amaa farani
.
no
te Amuiraa faaroo Evanelia
i teienei ao.
Atopa 1939.
E au
mau
taeae, e au mau tuahine,
hau no ô
la vai mai, i nia ia ouLou atoa na, te aroha e le
mai i te Atua to tatou metua, e no ô mai i to tatou Fatu,
Mesia,
ia Iesu
2
VEA
E
POROTETANi
rahi to matou i te taeraa mai o te mau
parau rii api
te mau Ekalesia Tahiti, ta to outou Peretiteni i
papai mai;
oia’toa te horo'a o tei tia ia outou ia horo'a na to tatou Amuiraa
oaoa
no
faaroo Evanelia, i te pae matamua o te matahiti
1939, ia haere
â i mua^ te Rasileia o te Atua, i Farani nei.
Te liaamauruuru tumu nei matou ia outou na. Üa riro ia
horo'a
ei
tapa'o api no te mau taura etaeta o tei taamu
mau moana
—
i te_ feia faaroo
no
to matou
fenua,
—
na
fenua motu i Oteania, rave rahi noa’tu te tautani
metera o tei faataaê ia ratou.
mau
nia i te
to outou
e no
o
te kilo-
Aita i tia ia outou i te
pùpû i te Atua i te hoê tusia hoo-oreoutou; teie rà, i to outou faataeraa i ta outou mau pure
i te Atua, i te pae matamua o te matahiti, ua hinaaro maite outou
hia
e
i te faaite la’na i to outou mana'o
haamaitairaa, no te maitai
rahi o te Evanelia o tei afaihia mal ia outou e te feia
Paratane
no
cheritetiano,
e
Farani mai.
no
Aue râ hoi e, e au mau here e! Ua tomo faahou taua
nei
i te hoperaa no na matahiti hau e
nua
na
fe¬
piti ahuru — i roto
—
i te hoê tama'i riaria
rahi; e aore roa e taata i ite i te rahi o
tusia-taata ta tatou e faaoromai; oia’toa te mau tauiraa
hohonu ta teie mau peapea e
faatupu haere i roto i ta tatou mau
te
mau
Ekalesia, e i roto hoi i ta tatou mau ohipa
Farani nei, e i te mau fenua etene.
faatupuraa parau i
E pure
outou ia matou “ ia ore ia mure to matou faaroo”, ia
faatia-papu-hia te parau tia e te hau j rotopu i te mau taata, e
ia riro teie ino rahi — aita
e faito
ei uputa no te hoê haamai¬
tairaa taaê ta te Atua e faatupu i nia i te mau nunaa o teienei ao.
—
E tia noa i te Atua ia faariro ite liora no te mau
pau tei hau
i te riaria, ei hora no te hoê mau ora taaê roa, ei faaora i
teie
nei
ao
hara,
o tei orure 1 te hau
o
te Atua.
Te aroha atu nei matou ia outou, mai te here rahi no ô mai
i te Fatu, e te tiaturi nei matou ia
outou, ia tauturu outou i to
• iitou mau orometua misionari, e ta matou mau
Tomite i roto
farerei maite.
i te
vero
rahi
e
Apooraa
-
haere mai nei, e o ta matou
e
Na Müi CHARLES MEULE
Peretiteni
no
te Amaa Farani
no
d’AUBIGNÉ
te Amuiraa faaroo evanelia
(Hepetoma Pure); e e Peretiteni atoa hoi no te Totaiete Faatupu¬
raa
Parau
no
Paris.
VEA
POROTETANI
parau faaite na fe mau orometua e
3
mau paroita.
I roto i to’na putuputuraa hopea, ua faaoti te Tomite Tamau no te
Apooraa Rahi e: e tuuhia te toro'a haâpa'o faufaa no te Apooraa
Rahi i to tatou hoa ia M. Jean Charpier, orometua e tia i Papeete
{fare haapiiraa tamaroa a te Taiete).
No reira, te anihia nei te mau orometua, e te mau paroita - e ohipa
ta ratou e te haapa'o faufaa a te Apooraa rahi - ia haere tia ratou, e
aore ra ia papai tia ratou ia’na. Ei te 16 no fepuare nei e haamata’i.
E
aoraa no
te tau tamai
Aita à hoi i tae i te maniiraa toto, to outou taputoraa i te ino. Hebera XII-4.
E parau tamai ta tatou i teie mahana. Eaha hoi e ore ai? Eita e tia ia
tatou ia parau i te tahi parau ê atu i teie tau tamai. Te puai noa nei to
te taata mana'oraa i taua ati ra; te faaroo noa nei tatou i to’na hohoa i
te niuniu paraparau, i te mau Vea; to tatou mau tamarii, tei te faehau hoi.
No reira
e
taata faaroo
e
feruri tatou i te parau o te tama'i, oia hoi te tama'i ta te
tama'i nei, e ta to tatou irava e parau nei e: aitâ hoi outou
i tae i te maniiraa
toto, to outou taputora^ i te ino. E tama'i Varua ïa. E
na tama'i e piti, te tama'i i te pae tino nei, e
tamata râ tatou i te faaau i
te tama'i Varua.
I. Te hoê vahi e au ai raua, tauarxa tamai e piti nei ?
1. E mea maiiiiti rahi
atoa
I te haamataraa o teie ta¬
Farani i nia i te leni ; aita e
otoheraâ. Ua reva ratou mai te faarue i te mau fetii e ta ratou mau ohipa
mai
e
raua
e
piti.
—
haere nei, ua horo te mau taata api
imiraa rii faufaa. Uà
na
te feia metua
mau
e
vahi ati. Aita râ
to te
reira to Tahiti nei. E
ua
mauiui rii hoi te
tamarii i te hioraa ia ratou i te
aau
o
tapaparaa i te
e ravea.
E eiaha i te reira
oioi te maniiraa
toto, no te mea o ta te
ohipa tumu. Te auraa o teie tamai, o te taparahi noa ïa. E o to
vai te toto e manii nei ? o to te aito tei pûpù i to’na ora ei tusia i nia i
anae :
e mea
tamai ïa
te fata
no
A parau
au
te Aia Metua. E
e
manii atoa te toto
o
te enemi.
ai tatou i te tamai varua o te faaroo,
i ta tatou irava. Eita hoi oia
e
e tamai mauiui atoa, ia
haamanii i te toto o te taata tupu; eita
oia e imi i te ino e te pohe no vetahi ê; e imi râ oia i te mau ravea e
vî ai te ino; teie râ, i taua taputoraa i te ino, e tae roa ïa i te toto manii.
O vai râ ta teie tamai
e
tamai nei? O te hara ïa
roto ia tatou : te nounou, te teoteo, te aroha
(ta tatou iho hara, i
ore) e te ino e vai i roto i
4
VEA
POROTETANI
teie nei
ao
vare, te
taero, te pere, te taiata.. .).
(te mau idolo, te mau peu iino, te mau ohipa tiaore, te haa-
E tamai mauiui
E tahe te toto,
mau
te
reira, ia itoito te" aito
no
lesu i te haapao.
ia au i te reo o Paulo ; Tek io‘u foto a tahe, teie au a
ê. No reira, e mea mauiui rahi mau â, taua na tamai e piti nei.
reva.
Te hoè
II.
tau
vahi
e
taa
e
ai taua
na
tamai
e
piti nei?
1.
To
No te
feinia, no te teoteo o te aau, te hoê
Aiphiti, ia Babulonia i tahito ê.
1 teie tau, te hinaaro nei o Purutia ia vî roa Europa ia’na, e ia mitimiti
te mau basileîa e vai i reira, i to’na avae. — Te tumu râ no te tamai
varua? ia rê te varua o lesu, i roto i te aau; ia rê te aroha i roto i te
Ekalesia e i roto i teie nei ao; ia rê te parautia e te hau e ati noa a‘e teie
nei
raiia
tumu.
—
nounou
fenua e tama‘i ai. A hio ia Asiira, ia
mau
ao.
2.
Ta
mauhaa. Te tiaturi nei te tamai i te pae tino,
i te mau pepuaahorofenua (Sal. 20-7), te ‘o'e e te mahae e te paruru,
te mau pupuhi-ribene, te mau pupuhi fenua, te mau pahi-reva, te pahihopu, te manua, te pereoo-tura-auri, te mau bfai-haaparari e te mau mareoo
e
te
raua
mau
ta« faataero. etc.
Te haavare atoa, te
tahi mauhaa.
Area te tamai o te faaroo, te tiaturi
e
o
te
aroha,
3.
To
te feii,
Te
Atua
e
raua
nei i te parau mau (II Kor. 13. 8)
te faaororaai, e te i‘oa o lehova.
hopea. Te hopea ta te tamai i te pae tino e faahotu nei ;
te faaino, te manao tahoo.
hopea râ no te tamai o te faaroo: a] o te manào haamaitai ïa i te
i ta’na tauturu (l Kor. 15.57); b] o te manao oaoa (Phil. 4-4);
e
c] o te
manao
haehaa. Te tuu nei i te hanahana ia lehova anae (Sal.
115-1); ci] o te aroha i to te ao (Ephesia 2-14); e] o te haru i te ora
mure-ore, te Korona parautia. — OPANI: 11 Timoteo 2.4.
C. V.
Te pokraa no te
Orometua ra, no Tetiei a Mare
Tei roto te Apooraa Rahi, e te tino orometua, e te Paroita Metua
Papeete, i te oto, no te poheraa o Tehei a Mare, oia hoi Natoofa
tane, orometua-tauturu i Papeete. E raa‘i mafatu te raa‘i i pohe ai.
I te ava'e Eperera 1939, ua ô oia i te fare mal no te hoê ma‘i-puu
hohonu i roto i te opu, e ua ora maitai. E inaha, i te pae matamua
no Titema, ua taui faahou to’na huru : e mata rearea, e te oru; e ua
oru atoa hoi naavae. Ua hi‘o haerehia e te hoê mau tahua, e uâ tohu
ratou e: e upa'a, e e oraaha tihota. Teie râ, no te tupuraa ote reira
i
POROTETANI
VEA
5
tino i te paruparu, no reira o
8 no Tenuare 1940 nei. I reira
ma‘i mafatu peapea rahi, e te rave atâ
ia faaora. Tamatahia’tura hoi te mau l'âvea paari, e e apî mau tei
ma‘i i te rahi, e te haere atoa’ra te
Natoofa i faaôhia’i i te fare-ma‘i te
to te Taote tohu oioiraa e : e
i
itehia. Aita râ e ravea i te paruparu
rahi o Natoofa i te pae hopea:
i te fare-ma‘i, i te
afaihia i te fare orometua i Oropiti râ, e api rahi roa tei
i te raau, e ua vare maitai te fetii e te mau taata tei farerei i
to tatou hoa i reira; e hoho‘a afaro roa to Natoofa iahi'o noa; maitai
foa te hiro'a; parauparau noa i te taata, mai te ataata e te faaitoito
hoi i to te utuafare. E rauma'i poto roa râ. Inaha'! i te pô iho, te
haaraata faahouraa to’na ma‘i mafatu, mai te ûana rahi ; rave noa’i
te
taata i ta ratou mau raveraa, aita i'roaa mai; e ua faaruê
Natoofa i taua pô ra, i te hora toru. - I te ahiahi o taua mahanà
toru
na M. Charpier te pureraà fetii, e ua tuu o Tearo, Rafea,
mata-pouri noa hia oia. Iritihia aéra oiai rapae
pô no te tapati 21 no Tenuare, e ua
vini. E monire peapea faahou; i te mahana
e
roaa
mau
ra,
amui.
I te poipoi mahana maha, 25 no Tenuare, to’na ïa hunaraahia i
Pâura. Uana mua râ te pureraa rahi i Paofai. Na Verenie, Peretiteni
Tehavaru or. i te hoê tuaroi
tauturuhia e H. Bremond raua o Tefaaora.
na Teunu e na Teuira or. te reira tuhaa. Hoê ahuru ma maha orometua tei tapapa i taua hunaraa o to
ratou hoa rave ohipa amui. — Ei faaotiraa i te mau ohipa, ua putuputu te paroita i te fare amuiraa a te Rurutu, i te pô iho, e na oro¬
no te
A. R. i faatere, mai te
I te pae apoo, na Taataparea
metua e vau, i faatere.
1893; ua
faaipoipo oia i to’na hoa i te matahiti 1912. — Ua ô oia i te auaorometua i te matahiti 1926, e ua faatoro'ahia oia i te matahiti
1929, i roto i te fare pure i Hitiaa. o ta’na ïa Paroita matamua;
i mûri iho o Vairao — Toahotu — Haere atura i Papenùo, e
mai reira i Papeete, i te tautururaa i te orometua no Paofai
huru
teie tavini o te Atua: e taata oau hnehaa, e te
taata hau e te hamani maitai ia velahi ê; e taata tauturu
Te faaue ohie.
E ere paha oia i te hoê orometua reo naveia a‘o, ua î râ te aau i te aroha. E e tavini haapa'o maitai,
tei pohe i nia i te ohipa, ma te nounou i Lo’na toro'a mo‘a. —
aroha atu nei te Vea ia Natoofa vahiné, e i te utuafare
tamarii, mai te paran la raton e: eiaha e haaparnparu; eiaha e
tac Natoofa i te vahi maitai, e e fano aloa tatou i tera
Ua fanau
Tehei
Te
no
a
e
maru; e
—
e
nave
Te
aueue; ua
mai pae. —
,
Mare i Bora-Bora i te matahiti
6
VEA
POROTETANI
Haapiiraa Bibilia
Te Buka
J.
1
—
Te huru
o
a
Samuela
teie buka i roto 1 te
Bibilia tahito?
roto i te
bibilia tahito, e mea amuihoê-hia
na buka e
piti nei, I. Sa¬
muela, 11. Samuela. Na vai i faataa e
piti buka? iia te bibilia reo
(tei iritihia i Aiphiti e na talma ati luda e hitu
Teie râ, no to te
te parau no
mau
Heleni,
ahuru, hou lesu-Mesia).
tahua nei hiôraa e : te faatia ra
te buka a Samuela i
Samuela, e no Saula e no Davida, no reira to
ratou amui-
buka o te mau Arii. E uâ
faataa ratou
hoê-raa i te buka a Samuela nei i
te
maha tuhaa i reira: I
Arii, II Arii (o te buka a Samuela
ïa)
IV Arii ( o te buka o te inau
Arii ïa). — I te anotau no
e
le faataa
II.
faahou-raa-hia I, II Samuela, e te
—
Na vaii papai i teie
Aita taua vahi
te
ra
i taa.
te faatia nei te
pae
mea
i te hoê
mau
Samuela,
—
Eita hoi
I, Il Arii.
III Arii,
Lutero (Reformatio)
— •
buka, e te tau ipapaihia’i?
e
tano ia
parau e; na Samuela, no
hopea no te buka hoê, e te piti hoi o te buka
ohipa e rave rahi o tei tupu i mûri iho i te
poheraa o
Ua mairihia rà teie buka i
te i‘oa ô Samuela no te
mea, o
te parau o teie
peropheta tei tuatapapahia i te pae matamua o
teie
e oia iho te taata
buka,
rahi i te reira tau.
Te mana'ohia
nei, na Samuela i papai i te tahi
paeau, na Gata te tahi
paeau e na Natana te tahi
paeau, mai tei papaihia i roto i te I
Paralei—
XXIX, 29. 30.,
pomeno
III.
—
Tatuhaaraa o te Buka a Samuela'
/. Samuela. E
piti tuhaa tumu.
1. Te mau
parau no
2. Te mau parau no
—
Samuela, te tavana hopea no Iseraela
(I — VII).
Saula, te arii matamua no Iseraela
(VIII — XXXI).
IL Samuela. E 2 atoa
tuhaa tumu.
1. Te mau parau no
Davida, mai te poheraa o Saula e tae noa’tu i
to’na faariro-raa-hia ei arii i
nia ia Iseraela taatoa.
(I — V, 5 ).
2. Te mau parau no
Davida, mai to’na faa-arii-raa-hia i nia ia Iseraela
taatoa, e tae noa’tu i to’na ruhiruhi-raa-hia
(V, 6 —■ XXIV).
IV.
raa
e
'
—
Te huru
no.
teie tau buka
no
Samuela nei?
Mai te mea ra e, te faatia nei
te buka hoê a Samuela
i
te
i te
faatupu
i te Hait a te Ataa ^hau
to Samuela tamatavarua) i roto i te iiunaa maitihia
Atua\ e te faatia nei te piti o te buka i te
tupuraa no te Hau Politita
roto i te nunaa tei
maitihia e te Atua.
VEAPOROTETANI
7
I roto i te I Samuela, o Samiiela iho â te aito rahi — Te ite nei tatou
o to te Hau Varua à te Atua
tupuraa e to’na mairiraa. -
i reira i te huru
Ua hinaaro te Atua ia mana oia i nia ia Iseraela, na roto i to’na mau tavini,
mau peropheta. O Samuela to ratou
upoo, e ua amui hoê oia ia ratou
te
ei pupu peropheta — Te faatupu nei oia i te
ia Iseraela, e te vî nei te Philiseti ia Iseraela.
hoê tauiraa Varua i roto
Te haamata nei te mau peropheta i te farerei maite i te mau
opu no
Iseraela, e faaitoito ia ratou ia hi‘o tia ratou i mua, i te mau fafauraa parau
a te Atua, mai te faatura ia'na: « o tel
faatiira mai iaii ra, o tait ia e faatura, area tei vahavaha mai iaà ra, e vahavahahia ïa ratou iho. (I Sam,
2. 30.). la haapotohia te mau a'oraa a Samuela ia Iseraela i te rei'ra tau.
e au ïa i roto i teie reo e: Inaha! e maitai rahi tei te
haapa'o i te tusia,
e maitai rahi tei te
faaroo i tei te toâhua mamoe oui ra. (I Sam. 1§.
22). — O te parau rahi ia ta Hosea peropheta, e ta te mau peropheta
no
mûri iho, e ta lesu
hoi
e poro
atoa i to ratou tau.
E hi‘o hoi te taata i te huru l rapaeau a'e, area o
i te aau. (I Sam. 16. 7).
lehova, e hi'o ïa
Aita râ teie pororaa faahiahia rahi i haapa'o maitehia e
Iseraela; e te faatia
nei te pae hopea no te I. Samuela i te inoraa o te Hau a te Atua
(hau-
Varua) i roto ia Iseraela, na roto i to te mau taata ani-marô-raa i te hoê
arii, mai te
mau nunaa atoa te huru. E hunaraa peapea rahi te reira na
Iseraela i te Atua, i na ô ai te Atua ia Samuela e: E ere hoi o oe ta ratou
i faaruê; ua faaruê râ ratou ia'u eiaha vau ei arii i nia iho ia ratou.
(I
Sam. 8. 7 ).
no
I reira to Samuela toparaa i mûri; e ere atura oia ie aito faatere mau
Iseraela, o Saula râ, o ta’na e a‘o haere â, i te mahana e au ai.
I roto i te piti o te buka no
Samuela, te^haamau etaeta nei Davida i
â oia i te haapiiraa a te mau peropheta i to’na atu
mau mahana; e na te mau
peropheta e tohu ia’na i te tohu o te Mesia o
te na roto mai i to’na utuafare (Il Sam. 7;
23). — o Davida atura ïa te
tumu no te utuafare o lesu, e no te feia’toa tei tiai i te ora o Iseraela.
Teie râ, e arii atoa o Davida, e arii aau paruparu e te rave
hara, mai
te mau arii no te reira mau pae fenua, e parau ai Natana ia’na e: o oe â
taua taata ra (II Sam. 12. 7).
I te hopea o to’na oraraa, ua hinaaro Davida e faatia i te hoê aora'i na
lehova, mai ia’na i faatia i te hoê aora'i (tare areti) no’na iho. Te patoi
nei râ lehova i taua hiero ra (I! Sam.
7); te faaite nei râ lehova ia Davida
e, e faatupu oia ia Davida i te hoê fare varua, i te hoê huaai mure ore,
o te riro ei tumu no te ora o to te ao
(II Sam. 23).
to’na hau arii, E pee
—
RII API
1.
Âpooraa Tuhaa. — E putiiputu te Apooraa no te Tuhaa I i Papeete
(Paofai) i te mahana piti, i te 20 no Fepuare i te hora 8 e te afa i te poipoi,
e to te Tuhaa II, i te 22
( mahana 4 ) hora 8 e te afa i te poipoi, Te tiaturihia
VÈA
8
POROTETANJ
ia faaite mai
i faatere.
2. Aiifait mai i ta outou Vea. — üa mauruuru te faatere o te Vea nei, i te
ralii
te
hoa
tei hapono mai i ta ratou moui Vea i te avaô i mairi
aenei, mai te taupupu ore, e mai te tauturii hoi, te talii pae. Te aniiiia nei
te
hoa, tei ore â i aufau, ia faaoioi mai ratou i ta ratou taleni iti. Hapouo
nei, ua oti te maitiraa diatono; te aniliia nei te mau orometua
raton i to ratou peretiteni i te liuru o te mau oliipa maitiraa ta raton
mau
0
o
mau
tia mai i te faatere, e aore ra, a
horo'a atu i te orometua, e na’na e faatae
maite mai. — Mauruuru.
3. Te TamaH
ua
mana‘o roa
ma
te
farani;
rahi.-— Aita â te nuu purutia i tairi puai i te leni
hia, i te avaè i mairi aenei e: eita e ore te Purutia i te tomo
puai i na fenua rii o Holane raua o Beletita; e inaha, aita’toa. üa parau
fatata mai nei te Vero. — Afea râ?
e i mûri roa, e ua ineine.
Aita r;i te tama'i i faaea i nia i te reva e i nia i te moana. E aroraa to te
mau mahana atoa i nia i te reva, i Farani, e i Peretane, e i tua roa i te
miti i Apatoerau. E tau toetoe rahi râ, e te rumaruma rahi te reva.
Te topa atoa nei te tahi mau pahi i raro i te moana note mau poitohaapaTirri tei ueue haerehia e te mau pahi reva purutia i nia i te moana, mai te haapa‘o
ore roa i te mau ture tei faaau maifaihia, i teanotauhau, no te reira mau huru
mauhaa tama‘i. Aita o Purutia e hi‘o nei i te huru o te mau pahi: noa’tu e pahi
Holane, e pahi Suede, Norue, hoê â huru e, ua taraa'i; mai te mea ra e: ua
riri Purutia i taua mau Hau rii faaea non,, o ratou aore i piri i to'na pae.
Riro atura taua mau haapeapearaa ei faariariaraa ia ratou, ia jîohe to ratou
mana‘0 patoi ia Purutia. Aita râ teie mau Plau nainai e mataù nei. Ua haajuitu Holane e 600.000 faehau i te otia purutia; oia’toa Peretita. üa ite noa
raua e: tei teihea pae te parau-tia, e te tiamâraa e te aroha mau.
Ua faaite iho nei te Hau Farani e: mai te 3 no Tetepa tae roa mai i te
31 no Titema, oia hoi na roto i na aV'Uê matamua e mahà, ua polie ia Farani
10 pahi hopu Purutia; e 400 pahi purutia tei auahia i roto i te mau ava pahi
râ te faatorehau rahi no paratane e: te
Te mataara nei te mau nuu i nia i te otia,
te mau
no
ratou i reira, mai te mata‘u i te
t^uhaa huru rau tei roaa mai ia Farani, no roto
haruhia eana, e aore ra no roto i te hoê mau pahi ê,
fenua faaea hau noa: ua mau
haere i rapae; 622.000 tane
i te mau pahi purutia tei
tei opua i te tauturu ia
Purutia. Aita roa’tu ta Farani hoê manua i ino ia
(oia hoi e 55.771
Purutia; teie râ hoê ahuru ma hoê pahi farani, faauta tauhaa
tane) tei polie ia Purutia.
E mea amui hoe maitai o Farani raua o Peretane i ta raua mau ravea.
Hoê â huru i teie nei, e fenua hoê, aita e otia faataaêraa. Ua amui hoê raua
i te molli e te inaa, te mau tauhaa, e te mau mauhaa taniai. E parau rahi
roa
no
E mea itoito roa te manao
te reira e te peajiea rahi na Purutia ia feruri.
Farani-Paratane; eita raua e tuutuu, maori râ:
mau
ia vî roa te enemi, e ta’na
faatereraa hamani ino.
f^^on! faufisrii î ï©
8 f.
Papeete: Mata Philips 8 f.; Tita Wolher v. S f. ; Riharau v.
;
D. 14 f. ; Tupi Seno 4 f, ; Aetna v. 4f. ; Teihotu mâ 5 f.; Teura Aunoa v.
Arué: Hany Deane 2 f.; Paraita Tehanai 14 f. — Uturoa:
4 f.
—
Tevaitoa: M™® Bernardeau :14 f.
la amuihia: 99 faraue.
Imprimerie Eeie F. JÜVENTIN
A.
14.
E. D.
MAURÜÜRU
Rue eu Commandant Destremau.
Fait partie de Vea Porotetani 1940