EPM_Vea Porotetani_194002.pdf
- Texte
-
Te 40
O
AITA'TU
te Matahiti
E NIU E
-
TIA I TE
HIA RA, oiA
FEPUARE 1940
Hihi 2.
-
TAATA'TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
Mesia RA O Iesu. — I Korinetia 3, 11.
HOi TE
MATAHITI
HOO I TE
Ch. VERNIER,
Te io‘a tai hau ê
HOÊ: HOÊ TARA TOATA
Directeur-Gérant.
i te
roa
mau
io'a atoa.
no Iesu, ia au i ta Paulo i papai i roto i te Episetole i
Philipi, II, 9. Area râ hoi, e tiaraa rahi e te hanahana to
taua i‘oa ra i roto i te Faufaa Api.
O te i‘oa ïa ta Paulo i hinaaro i te hopoi i te mau Etene, i te
hui arii e i te mau tamarii hoi a Iseraela ra ( Ohipa. 9. 15. ) Aita’tu
hoi e i'oa i faaitehia mai i te taata i raro a‘e i teie nei ra‘i, e ®ra’i
tatou nei ( Ohipa 4. 12. )
E i‘oa mana, e i‘oa faaora ! O te i‘oa hoê roa o tei horoa mai i te
rê ia tatou, i roto i te pure; o ta ou tou i ani ma to‘u ra i‘oa, na‘u
ïa e rave. (loane. 14. 14.)
Tira’tu ai tumu e rave ai te mau tavini o te A tua i ta’na ohipa,
maori ra: te faaite i taua i‘oa ra, ma te mau mea atoa e vai i roto
i taua i‘oa ra. Te raataitai nei te mau melahi mo‘a, i nia i te rai, i
te mau ohipa huru rau e te maere ta teie i‘oa i faatupu i roto i teie
O te i‘oa la
te mau
i te Atua,
demoni i taua i'oa ra e te auraro nei.
E te hoa tai'o Vea e! Eaha teie i'oa ia oe? Te amui atoa nei anei
oe i te feia otei hinaaro ia hsrehia teie i'oa? E mata na oe i te faateitei i teie i'oa i roto i to oe aau, a poro atu ai ia'ne e ati noa a'e.
nei ao, e
te haamaitai ra
Te mata'u nei te mau
Erala na M.
^
CHAULES MEULE
Perelileni
.
no
te Amuiraa
no
te Amaa
d’AUBIGNÉ
farani
faaroo Evanelia i
teienei ao.
Atopa 1939.
E
au
mau
taeae, e au mau
tuahine,
la vai mai, i nia ia ouLou atoa na, te
mai i te Atua to tatou metua, e no ô mai i
Mesia,
aroha e le hau no ô
to tatou Fatu, ia Iesu
2
VEA
E
POROTETANi
rahi to matou i te taeraa mai o te mau
parau rii api
te mau Ekalesia Tahiti, ta to outou Peretiteni i
papai mai;
oia’toa te horo'a o tei tia ia outou ia horo'a na to tatou Amuiraa
faaroo Evanelia, i te pae matamua o te matahiti
oaoa
no
1939, ia haere
â i mua^ te Rasileia o te Atua, i Farani nei.
Te liaamauruuru tumu nei matou ia outou na. Üa riro ia
horo'a
ei tapa'o api no te mau taura etaeta o tei taamu
na nia i te
mau moana — i te_ feia faaroo no to matou
fenua, e no to outou
mau fenua motu i Oteania, rave rahi noa’tu
te tautani o te kilo—
metera o tei faataaê ia ratou.
Aita i tia ia outou i te
pùpû i te Atua i te hoê tusia hoo-oreoutou; teie rà, i to outou faataeraa i ta outou mau pure
i te Atua, i te pae matamua o te matahiti, ua hinaaro maite outou
hia
e
i te faaite la’na i to outou mana'o
haamaitairaa, no te maitai
o te Evanelia o tei afaihia mal ia outou e
te feia
rahi
Paratane
no
cheritetiano,
e
Farani mai.
no
Aue râ hoi e, e au mau here e! Ua tomo faahou taua na fe¬
nei
i te hoperaa no na matahiti hau e
piti ahuru — i roto
i te hoê tama'i riaria rahi; e aore roa e taata i ite i te rahi
o
nua
te
—
tusia-taata ta tatou e faaoromai; oia’toa te mau tauiraa
hohonu ta teie mau peapea e
faatupu haere i roto i ta tatou mau
Ekalesia, e i roto hoi i ta tatou mau ohipa faatupuraa parau i
Farani nei, e i te mau fenua etene.
mau
E pure
outou ia matou “ ia
ore
ia
mure
faatia-papu-hia te
to matou
faaroo”, ia
parau tia e te hau j rotopu i te mau taata, e
ia riro teie ino rahi — aita e faito — ei
uputa no te hoê haamai¬
tairaa taaê ta te Atua e faatupu i nia i te mau nunaa o teienei ao.
E tia noa i te Atua ia faariro ite liora no te mau
pau tei hau
i te riaria, ei hora no te hoê mau ora taaê roa, ei faaora i
teie
nei ao hara, o tei orure 1 te hau o te Atua.
Te aroha atu nei matou ia outou, mai te here rahi no ô mai
i te Fatu, e te tiaturi nei matou ia
outou, ia tauturu outou i to
• iitou mau orometua misionari, e ta matou mau
Tomite i roto
farerei maite.
i te
vero
rahi
e
Apooraa
-
haere mai nei, e o ta matou
e
Na Müi CHARLES MEULE
Peretiteni
no
te Amaa Farani
(Hepetoma Pure);
raa
Parau
no
e e
Paris.
no
d’AUBIGNÉ
te Amuiraa faaroo evanelia
Peretiteni atoa hoi
no
te Totaiete
Faatupu¬
VEA
parau faaite
POROTETANI
na fe mau orometua e
3
mau
paroita.
I roto i to’na putuputuraa hopea, ua faaoti te Tomite Tamau no te
e: e tuuhia te toro'a haâpa'o faufaa no te Apooraa
Rahi i to tatou hoa ia M. Jean Charpier, orometua e tia i Papeete
{fare haapiiraa tamaroa a te Taiete).
No reira, te anihia nei te mau orometua, e te mau paroita - e ohipa
ta ratou e te haapa'o faufaa a te Apooraa rahi - ia haere tia ratou, e
aore ra ia papai tia ratou ia’na. Ei te 16 no fepuare nei e haamata’i.
Apooraa Rahi
E
aoraa no
te tau tamai
Aita à hoi i tae i te maniiraa toto, to outou taputoraa i te ino. Hebera XII-4.
E parau tamai ta
tatou ia parau i te
te
te
tatou i teie mahana. Eaha hoi e ore ai? Eita e tia ia
tahi parau ê atu i teie tau tamai. Te puai noa nei to
taata mana'oraa i taua ati ra; te faaroo noa nei tatou i to’na hohoa i
niuniu paraparau, i te mau Vea; to tatou mau tamarii, tei te faehau hoi.
No reira
e
taata faaroo
e
feruri tatou i te parau o te tama'i, oia hoi te tama'i ta te
tama'i nei, e ta to tatou irava e parau nei e: aitâ hoi outou
i tae i te maniiraa
toto, to outou taputora^ i te ino. E tama'i Varua ïa. E
na tama'i e piti, te tama'i i te pae tino nei, e
tamata râ tatou i te faaau i
te tama'i Varua.
I. Te hoê vahi
ai raua,
tauarxa tamai e piti nei ?
piti. — I te haamataraa o teie ta¬
mai e haere nei, ua horo te mau taata api Farani i nia i te leni ; aita e
otoheraâ. Ua reva ratou mai te faarue i te mau fetii e ta ratou mau ohipa
1. E
mea
e au
maiiiiti rahi
raua
imiraa rii faufaa. Uà
na
te feia metua
mau
e
vahi ati. Aita râ
to te
te fata
reira to Tahiti nei. E
no
A parau
e
ua
mauiui rii hoi te
tamarii i te hioraa ia ratou i te
anae :
ohipa tumu. Te
vai te toto
e
aau
o
tapaparaa i te
e ravea.
E eiaha i te reira
tamai ïa
atoa
manii nei ?
e mea
auraa o
o
te Aia Metua. E
oioi te maniiraa
teie tamai,
to te aito tei
e
o
toto, no te mea o ta te
te taparahi noa ïa. E o to
pûpù i to’na
manii atoa te toto
ai tatou i te tamai
o
ora
ei tusia i nia i
te enemi.
te faaroo, e
haamanii i te toto
tamai mauiui atoa, ia
o te taata tupu; eita
oia e imi i te ino e te pohe no vetahi ê; e imi râ oia i te mau ravea e
vî ai te ino; teie râ, i taua taputoraa i te ino, e tae roa ïa i te toto manii.
au
i ta tatou irava. Eita hoi oia
O vai râ ta teie tamai
e
varua o
e
tamai nei? O te hara ïa
roto ia tatou : te nounou, te teoteo, te
(ta tatou iho hara, i
aroha ore) e te ino e vai i roto i
4
teie nei
(te
ao
mau
VEA
POROTETANI
idolo, te
mau peu
iino, te
mau
ohipa tiaore, te haa-
te taero, te pere, te taiata.. .).
vare,
E tamai mauiui
E tahe te toto,
te
mau
ia
i te
au
te" aito
reira, ia itoito
reo o
Paulo
;
no
lesu i te haapao.
Tek io‘u foto
tahe, teie
a
au a
ê. No reira, e mea mauiui rahi mau â, taua na tamai e piti nei.
reva.
Te hoè
II.
tau
vahi
e
taa
e
ai taua
na
tamai
e
piti nei?
1.
To
No te
feinia, no te teoteo o te aau, te hoê
Aiphiti, ia Babulonia i tahito ê.
1 teie tau, te hinaaro nei o Purutia ia vî roa Europa ia’na, e ia mitimiti
te mau basileîa e vai i reira, i to’na avae. — Te tumu râ no te tamai
varua? ia rê te varua o lesu, i roto i te aau; ia rê te aroha i roto i te
Ekalesia e i roto i teie nei ao; ia rê te parautia e te hau e ati noa a‘e teie
nei
raiia
fenua
mau
e
tumu.
—
nounou
tama‘i ai. A hio ia Asiira, ia
ao.
2.
Ta
mauhaa. Te tiaturi nei te tamai i te pae tino,
i te mau pepuaahorofenua (Sal. 20-7), te ‘o'e e te mahae e te paruru,
te mau pupuhi-ribene, te mau pupuhi fenua, te mau pahi-reva, te pahihopu, te manua, te pereoo-tura-auri, te mau bfai-haaparari e te mau mareoo
e
raua
te
mau
ta« faataero. etc.
Te haavare atoa, te
Area te tamai
e
te
3.
o
te
aroha,
c]
e
te
tahi mauhaa.
faaroo, te tiaturi nei i te
parau mau
(II Kor. 13. 8)
te faaororaai, e te i‘oa o lehova.
hopea. Te hopea ta te tamai i te pae tino e faahotu nei ;
feii, te faaino, te manao tahoo.
Te
Atua
To
o
raua
hopea râ
e
no
te tamai o te faaroo: a] o te manào haamaitai ïa i te
(l Kor. 15.57); b] o te manao oaoa (Phil. 4-4);
i ta’na tauturu
te manao haehaa. Te tuu nei i te hanahana ia lehova anae (Sal.
o te aroha i to te ao (Ephesia 2-14); e] o te haru i te ora
mure-ore, te Korona parautia. — OPANI: 11 Timoteo 2.4.
C. V.
o
115-1); ci]
Te
i
pokraa
no
te Orometua ra, no Tetiei a Mare
Tei roto te Apooraa Rahi, e te tino orometua, e te Paroita Metua
no te poheraa o Tehei a Mare, oia hoi Natoofa
Papeete, i te oto,
tane, orometua-tauturu i Papeete. E raa‘i mafatu te raa‘i i pohe ai.
I te ava'e Eperera 1939, ua ô oia i te fare mal no te hoê ma‘i-puu
hohonu i roto i te opu, e ua ora maitai. E inaha, i te pae matamua
no Titema, ua taui faahou to’na huru : e mata rearea, e te oru; e ua
oru atoa hoi naavae. Ua hi‘o haerehia e te hoê mau tahua, e uâ tohu
ratou e:
e
upa'a,
e e
oraaha tihota. Teie râ,
no
te tupuraa ote reira
VEA
5
POROTETANI
te tino i te paruparu, no reira o
i te 8 no Tenuare 1940 nei. I reira
ma‘i mafatu peapea rahi, e te rave atâ
ma‘i i te rahi, e te haere atoa’ra
Natoofa i faaôhia’i i te fare-ma‘i
to te Taote tohu oioiraa e : e
tei
fare-ma‘i, i te
orometua i Orovini. E monire peapea faahou; i te mahana piti râ, e api rahi roa tei
i
vare maitai te fetii e te mau taata tei farerei i
hoa i reira; e hoho‘a afaro roa to Natoofa iahi'o noa; maitai
foa
hiro'a; parauparau noa i te taata, mai te ataata e te faaitoito
i
utuafare. E rauma'i poto roa râ. Inaha'! i te pô iho, te
faahouraa to’na ma‘i mafatu, mai te ûana rahi ; rave noa’i
taata i ta ratou mau raveraa, aita i'roaa mai; e ua faaruê
Natoofa i taua pô ra, i te hora toru. - I te ahiahi o taua mahanà
M. Charpier te pureraà fetii, e ua tuu o Tearo, Rafea,
i te hoê tuaroi amui.
poipoi mahana maha, 25 no Tenuare, to’na ïa hunaraahia i
Uana mua râ te pureraa rahi i Paofai. Na Verenie, Peretiteni
A. R. i faatere, mai te tauturuhia e H. Bremond raua o Tefaaora.
apoo, na Taataparea na Teunu e na Teuira or. te reira tuHoê ahuru ma maha orometua tei tapapa i taua hunaraa o to
hoa
ohipa amui. — Ei faaotiraa i te mau ohipa, ua putuputu te paroita i te fare amuiraa a te Rurutu, i te pô iho, e na oro¬
Tamatahia’tura hoi te mau l'âvea paari, e
i te paruparu rahi o Natoofa i
e mata-pouri noa hia oia. Iritihia aéra oiai rapae i te
pô no te tapati 21 no Tenuare, e ua afaihia i te fare
ia faaora.
itehia. Aita râ e ravea
roaa
e apî mau
te pae hopea:
te raau, e ua
to tatou
te
hoi to te
haaraata
te mau
toru ra, na
Tehavaru or.
I te
Pâura.
no
te
I te pae
haa.
ratou
rave
metua e vau,
Ua fanau
i faatere.
Tehei a Mare i
faaipoipo oia
Bora-Bora i te matahiti 1893; ua
i to’na hoa i te matahiti 1912. — Ua ô oia i te auamatahiti 1926, e ua
orometua i te
1929, i roto i te
e
i mûri
fare pure
iho o Vairao —
faatoro'ahia oia i te matahiti
i Hitiaa. o ta’na ïa Paroita matamua;
Toahotu — Haere atura i Papenùo, e
Paofai
hnehaa, e te
velahi ê; taata tauturu
hoê orometua reo navetavini haapa'o maitai,
i Lo’na toro'a mo‘a. —
i te utuafare
eiaha e
maitai, e e fano aloa tatou i tera
orometua
Papeete, i te tautururaa i te
no
Te huru no teie tavini o te Atua: e taata oau
maru; e taata hau e te hamani maitai ia
e
e Te faaue ohie. — E ere paha oia i te
nave ia a‘o, ua î râ te aau i te aroha. E e
tei pohe i nia i te ohipa, ma te nounou
Te aroha atu nei te Vea ia Natoofa vahiné, e
tamarii, mai te paran la raton e: eiaha e haaparnparu;
mai reira i
aueue; ua
Natoofa i te vahi
tac
mai pae. —
,
6
VEA
POROTETANI
Haapiiraa Bibilia
Te Buka
J.
1
Te huru
—
roto i te
o
Teie râ, no to te
te parau no
teie buka i roto 1 te
Bibilia tahito?
bibilia tahito,
muela, 11. Samuela. Na
(tei iritihia i Aiphiti e
hoê-raa i te buka
a
e mea
amuihoê-hia
vai i faataa
tahua nei hiôraa
e no
Saula
Samuela nei i
e
Davida,
no
te buka
Heleni,
ahuru, hou lesu-Mesia).
te faatia
e :
te
o
II.
—
Na vaii papai i teie
Aita taua vahi
te
ra
i taa.
Eita hoi
te faatia nei te
pae
mea
i te hoê
ohipa
mau
Samuela,
hopea
e rave rahi
e
faataa ratou
uâ
a
— •
e te tau
tano ia
tei
Samuela i
Arii. E
mau
parau
e;
no te buka
o
a
Samuela ïa) III Arii,
no Lutero
(Reformatio)
te I, Il Arii.
buka,
e
te buka
ratou amui-
maha tuhaa i reira: I
Arii, II Arii (o te buka
IV Arii ( o te buka o te inau
Arii ïa). — I te anotau
faahou-raa-hia I, II Samuela,
ra
no reira to
e
le faataa
piti nei, I. Sa¬
e
te bibilia reo
iia
hitu
e
buka
na
piti buka?
e
talma ati luda
na
mau
Samuela,
Samuela
a
ipapaihia’i?
na Samuela, no
hoê, e te piti hoi o te buka
tupu i mûri iho i te poheraa o
Ua mairihia rà teie buka i
te i‘oa ô Samuela no te
mea, o
peropheta tei tuatapapahia i te pae matamua o
teie
e oia iho te taata
buka,
rahi i te reira tau.
Te mana'ohia
nei, na Samuela i papai i te tahi
paeau, na Gata te tahi
paeau e na Natana te tahi
paeau, mai tei papaihia i roto i te I
Paralei—
te parau o teie
—
XXIX, 29. 30.,
pomeno
III.
—
Tatuhaaraa
o
te Buka
/. Samuela. E
piti tuhaa tumu.
1. Te mau
parau no
2. Te
mau
parau no
Samuela, te
Saula, te arii
tavana
a
Samuela'
hopea
matamua
no
IL Samuela. E 2 atoa
tuhaa tumu.
1. Te mau parau no
no
—
Iseraela (I
Iseraela
(VIII
—
—
VII).
XXXI).
Davida, mai te poheraa o Saula e tae noa’tu i
to’na faariro-raa-hia ei arii i
nia ia Iseraela taatoa.
(I — V, 5 ).
2. Te mau parau no
Davida, mai to’na faa-arii-raa-hia i nia ia Iseraela
taatoa, e tae noa’tu i to’na ruhiruhi-raa-hia
(V, 6
IV.
—
Mai te
Te huru
mea ra
no.
teie tau buka
—■
no
XXIV).
Samuela nei?
faatia nei te buka hoê a Samuela i
to Samuela tamataraa i te
faatupu i te Hait a te Ataa ^hau varua) i roto i
te iiunaa maitihia
e te
Atua\ e te faatia nei te piti o te buka i te
tupuraa no te Hau Politita
'
roto i te nunaa tei
maitihia e te Atua.
e, te
VEAPOROTETANI
I roto i te I
Samuela,
i reira i te huru
Samiiela iho â te aito rahi
o
7
—
Te ite nei tatou
to te Hau Varua à te Atua
o
tupuraa e to’na mairiraa. Ua hinaaro te Atua ia mana oia i nia ia Iseraela, na roto i to’na mau tavini,
te mau peropheta. O Samuela to ratou
upoo, e ua amui hoê oia ia ratou
ei pupu peropheta — Te faatupu nei oia i te hoê tauiraa Varua i roto
ia Iseraela, e te vî nei te Philiseti ia Iseraela.
Te haamata nei te
Iseraela,
te
a
mau peropheta i te farerei maite i te mau
opu no
faaitoito ia ratou ia hi‘o tia ratou i mua, i te mau fafauraa parau
Atua, mai te faatura ia'na:
tura,
2.
e
area
30.). la
e au
22).
no
ïa i roto i teie
—
mûri
tel faatiira mai
iaii
ra, o
tait ia
e
faa-
vahavahahia ïa ratou iho. (I Sam,
haapotohia te mau a'oraa a Samuela ia Iseraela i te rei'ra tau.
maitai rahi tei te
e
« o
tei vahavaha mai iaà
O te
iho,
parau
e
ra, e
reo e: Inaha! e maitai rahi tei te
haapa'o i te tusia,
faaroo i tei te toâhua mamoe oui ra. (I Sam. 1§.
rahi ia ta Hosea peropheta, e ta te mau peropheta
ta lesu hoi
e poro
atoa i to ratou tau.
E hi‘o hoi te taata i te huru l rapaeau a'e, area o
i te aau. (I Sam. 16. 7).
lehova,
e
hi'o ïa
Aita râ teie pororaa faahiahia rahi i haapa'o maitehia e
Iseraela; e te
nei te pae hopea no te I. Samuela i te inoraa o te Hau a te Atua
Varua) i roto ia Iseraela,
faatia
(hau-
na roto i to te mau taata ani-marô-raa i te hoê
atoa te huru. E hunaraa peapea rahi te reira na
Iseraela i te Atua, i na ô ai te Atua ia Samuela e: E ere hoi o oe ta ratou
i faaruê; ua faaruê râ ratou ia'u eiaha vau ei arii i nia iho ia ratou.
(I
Sam. 8. 7 ).
arii, mai te
mau
nunaa
I reira to Samuela toparaa i
Iseraela,
no
o
I roto i te
Saula râ,
piti
o
ta’na
mûri;
e
e ere
atura oia ie aito faatere
a‘o haere â, i te mahana
e au
mau
ai.
te buka
no Samuela, te^haamau etaeta nei Davida i
â oia i te haapiiraa a te mau peropheta i to’na atu
mau mahana; e na te mau
peropheta e tohu ia’na i te tohu o te Mesia o
te na roto mai i to’na utuafare (Il Sam. 7;
23). — o Davida atura ïa te
tumu no te utuafare o lesu, e no te feia’toa tei tiai i te ora o Iseraela.
Teie râ, e arii atoa o Davida, e arii aau paruparu e te rave
hara, mai
te mau arii no te reira mau pae fenua, e parau ai Natana ia’na e: o oe â
taua taata ra (II Sam. 12. 7).
I te hopea o to’na oraraa, ua hinaaro Davida e faatia i te hoê aora'i na
lehova, mai ia’na i faatia i te hoê aora'i (tare areti) no’na iho. Te patoi
nei râ lehova i taua hiero ra (I! Sam.
7); te faaite nei râ lehova ia Davida
e, e faatupu oia ia Davida i te hoê fare varua, i te hoê huaai mure ore,
o te riro ei tumu no te ora o to te ao
(II Sam. 23).
o
to’na hau arii, E pee
—
RII API
1.
Âpooraa Tuhaa.
—
E putiiputu te Apooraa no te Tuhaa I i Papeete
(Paofai) i te mahana piti, i te 20 no Fepuare i te hora 8 e te afa i te poipoi,
e to te Tuhaa II, i te 22
( mahana 4 ) hora 8 e te afa i te poipoi, Te tiaturihia
VÈA
8
POROTETANJ
faaite mai
faatere.
nei, i te
aniiiia nei
oti te maitiraa diatono; te aniliia nei te mau orometua ia
peretiteni i te liuru o te mau oliipa maitiraa ta raton i
2. Aiifait mai i ta outou Vea. — üa mauruuru te faatere o te Vea
ralii 0 te mau hoa o tei hapono mai i ta ratou moui Vea i te avaô i mairi
aenei, mai te taupupu ore, e mai te tauturii hoi, te talii pae. Te
te mau hoa, tei ore â i aufau, ia faaoioi mai ratou i ta ratou taleni iti. Hapouo
tia mai i te faatere, e aore ra, a horo'a atu i te orometua, e na’na e faatae
nei,
ua
i to ratou
raton
maite mai.
—
Mauruuru.
3. Te TamaH
ua
mana‘o roa
farani;
rahi.-— Aita â te nuu purutia i tairi puai i te leni
hia, i te avaè i mairi aenei e: eita e ore te Purutia i te
tomo
Holane raua o Beletita; e inaha, aita’toa. üa parau
râ te faatorehau rahi no paratane e: te fatata mai nei te Vero. — Afea râ?
Te mataara nei te mau nuu i nia i te otia, e i mûri roa, e ua ineine.
Aita r;i te tama'i i faaea i nia i te reva e i nia i te moana. E aroraa to te
mau mahana atoa i nia i te reva, i Farani, e i Peretane, e i tua roa i te
miti i Apatoerau. E tau toetoe rahi râ, e te rumaruma rahi te reva.
Te topa atoa nei te tahi mau pahi i raro i te moana note mau poitohaapaTirri tei ueue haerehia e te mau pahi reva purutia i nia i te moana, mai te haapa‘o
ore roa i te mau ture tei faaau maifaihia, i teanotauhau, no te reira mau huru
mauhaa tama‘i. Aita o Purutia e hi‘o nei i te huru o te mau pahi: noa’tu e pahi
Holane, e pahi Suede, Norue, hoê â huru e, ua taraa'i; mai te mea ra e: ua
riri Purutia i taua mau Hau rii faaea non,, o ratou aore i piri i to'na pae.
Riro atura taua mau haapeapearaa ei faariariaraa ia ratou, ia jîohe to ratou
mana‘0 patoi ia Purutia. Aita râ teie mau Plau nainai e mataù nei. Ua haajuitu Holane e 600.000 faehau i te otia purutia; oia’toa Peretita. üa ite noa
raua e: tei teihea pae te parau-tia, e te tiamâraa e te aroha mau.
Ua faaite iho nei te Hau Farani e: mai te 3 no Tetepa tae roa mai i te
ma
puai i na fenua rii o
te
Titema, oia hoi na roto i na aV'Uê matamua e mahà, ua polie ia Farani
pahi hopu Purutia; e 400 pahi purutia tei auahia i roto i te mau ava
no te mau fenua faaea hau noa: ua mau ratou i reira, mai te mata‘u i te
haere i rapae; 622.000 tane t^uhaa huru rau tei roaa mai ia Farani, no roto
i te mau pahi purutia tei haruhia eana, e aore ra no roto i te hoê mau
ê,
tei opua i te tauturu ia Purutia. Aita roa’tu ta Farani hoê manua
Purutia; teie râ hoê ahuru ma hoê pahi farani, faauta tauhaa (oia hoi e 55.771
tane) tei polie ia Purutia.
E mea amui hoe maitai o Farani raua o Peretane i ta raua mau ravea.
Hoê â huru i teie nei, e fenua hoê, aita e otia faataaêraa. Ua amui hoê raua
i te molli e te inaa, te mau tauhaa, e te mau mauhaa taniai. E parau rahi
31
10
no
pahi
pahi
i ino ia
roa
no
te reira e te peajiea rahi na Purutia
Farani-Paratane; eita raua e tuutuu,
mau
faatereraa
ia feruri. E mea itoito roa te manao
maori râ: ia vî roa te enemi, e ta’na
hamani ino.
f^^on! faufisrii î ï©
Papeete: Mata Philips 8
f.; Tita Wolher v. S f. ;
4
Riharau v. 8 f. ;
A.
Teura Aunoa v. 14.
Tupi Seno 4 f, ; Aetna v. 4f. ; Teihotu mâ 5 f.;
Arué: Hany Deane 2 f.; Paraita Tehanai 14 f. —
f.
Tevaitoa: M™® Bernardeau :14 f.
D. 14 f. ;
Uturoa:
E. D.
—
la amuihia: 99 faraue.
Imprimerie Eeie F.
JÜVENTIN
MAURÜÜRU
Rue eu Commandant
Destremau.
Fait partie de Vea Porotetani 1940