EPM_Vea Porotetani_194001.pdf
- Texte
-
Te 40
O
AITA’TÜ
te Matahiti
E NIÜ E TIA I TE
—
Hihi 1.
—
TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAU
oiA HOi TE
HIA RA,
TENÜÂRE 1940
Mesia RA O lESü.
HO O I 'TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
—
I Korinetia 3, 11.
HOÊ: HOÊ TARA TOATA
Directeur-Gérant.
1940 lAORAHAI TE-MATAHITI API 1940
Te aroha’tu nei te Vea Porotetani i to’na mau
ratou
e
hoa herè e vai i
taenoa’tu ite mauvahi atea. la roaa noa mai â to
rii api ta te Vea
horoa’tu ia ratou i te mau ava‘e atoa no te matahiti api nei.
Tahiti
la
ma
ora
roo e
nei,
oaoa e
U
tei
orometua, te mau diakono, te mau Paroita, tei f aai faaroo. la riro te Ekalesia no lesu i teie matahiti
mau
ore
tpi faatiahia i nia i te mou‘a, e ote ore roa
ta’na pû. Ei poroiraa ora ta’na i to te ao !
faahaehaa oia i ta’na mau hapa, e ia imi oia i to’na puai varua
mai te oire
e raoe.
la
e
to raton mahanahana i te mau parau
maramarama
la taa te otoraa
i te Atua
o
ora ra.
tae noaHu i te mau tavahoê faite api no te paari
no nia mai, i teie matahiti ataata ràhi. la haamanao râ ratou i te reo
no te papai Maseli : No ‘u i arii ai te mau arii, e i faatupu ai te hui
arii ra i te parau tia. No‘u i noaa’i te hau i te hui-arii ra, te feia
mana’toa, e te mau haava atoa o te tenua nei. - (Mas. 8: 16-16)."
la ora te Hau Metua,e ta’na mau Nuu faahiahia o tei paruru ia
tatou i teie tau tamai nei. la upootia te parau-tia e te parau-mau, te
aroha e te hau i teie matahiti o te Fatu. la vî te ino, e ia ruuruuhia
0 Satani, te metua o te haavare, te taparahi taata mai te matamua
mai â. — (loa. 8-44).
la vai mai te aroha o te Atua i nia ia tatou e to te ao taatoa, mai
te omuaraa o te matahiti api nei e tae noa’tu i te hopea.
la
ora
na e
tefeia mana, mai te Tavana
Rahi
e
te feia mana. la roaa mai ia ratou te
2
VEA
POROTETANI
Ta teie niatahiîi
api
Na roto i te aroha faaiierehere
tatou i roto i
matahiti
api
titan nei ia. tatou
e
o
te Atua.
le toino faaheu
nei
te hoè nialahili
c
api; te iiialahiii iOiO. IùiIki ta leic
tilau nei ia tatou? Teie:
Te tilau nei ia tatou ia haamailai tatou i te At.ua.— (Ja rini
1.
tera matahiti
api e tera matahiti api ei faaaui'aa no te aia.li.i o
te Atua. la tamata non’tu te hoè taata i te feniri, oia hui i te
tai‘0 i to’na pu'e mahana, e riro oia i te huamaltai i le Atii.t.
Parau
mau
mata i te
hoi
te vai nei te feia
:
tapao
mau
o
te aroha
te feia tei mata‘u i te Atua
aroha
•
o te
te-taa
te Atua. Inuha 1 te mau
no
nei i Tahiti nei
Aita
te ati
aau
ponri tel pô atoa to raiju
Atua; teie râ — ia tatou
noa
nei
te
mau
tapao o te
maitai tino ta tatou
e
mailai
tama'i i
haapeapea rahi i to tatou
aita to tatou oire i paapaa i te auahi e i vai ano
noa, mai tei te fenua i Europa; ua tanu tatou i te huero i raro
i te repo e ua haamailai mai te Atua i tei tupu ra. Te faakorona
nei oia i te matahiti i to’na ra maitai, e te
topata' inaira le
maitai i to tatou mau haerea'toa ra. ( Sal. 65. Tl. )
Te tomo nei hoi tatou i teie matahiti api, mai te haamana'o
i to tatou mau fetii tei tiihia mal e te pohe i te mau tau i
mairi aenei.
Oia'toa i te pae o te Varua. Aita te Atua i haapoto i to’na rima; te mau ravea o te aroha o te Atua e ora’i te
mau
:
utuafare ;
—
taata’toa ra, te vai taatoa noa nei; te vai mana noa nei, mai te î.
E te tiaoro noa nei oia ia tatou 1 teie matahiti api, eiaha
tatou ia farii faufaaore i te aroha o te Atua.
2.
Te tilau nei ia tatou ia
la riro te ahoaho
tatou ia
rave
faaueraa
a
tatou
o
iloilo tatou i te
oliipa
o te Atua.
t,ç tau hopea nei ei ravea faaitoiloraa
i te
te Hau. No te
tira taatoa ia
rave
ohipa mai te itoito api. A hi‘o
na
ati tama'i i faaue ai oia i le hui
faaherehere
ia
i te
raa-
raton i te
ohipa, te ohipa faaapu
i te ohipa o te upoo i te mau piha toro'a. Aita
te ohipa i paruparu, ua tupu râ i te rahiraa. E te vai ra te ma¬
hana e ite ai tatou i te paari o teie faaaueraa, oia hoi i te ma¬
hana e hotu ai te mau maa i tanuhia, e e amu ai te mau taata
atoa i te maa, mai te mata'u ore i te o'e. Ei ravea ïa e ore ai
i te
rave
mataeinaa,
ore
e
te • hau metua e teiaha’i i te hopoia o ta’na mau aihuaraau.
Oia’toa tatou, te feia faaroo: e rave tatou i te ohipa api, ma te
itoito api, oi vai ae te ao. Eiaha e faatau, eiaha e otohe rhai te
parau e; te vai ra te mahana no te ohipa. 1 teie nei râ omuaraa
VEA
3
POROTETANI
i te ohipa i roto i te ovine a te Atua. Te vaira
ohiparaa [aahou. A Lavini i te Atua ; faarahi i
te pure; a imi i te Parau o te Atiia; a aroha i to taata tupu ; a
tapi i te aroha. Te rahi o te feia tei feii noa to raton aau,
manao i te nianao tahoo! A hio na i te hohoa o teie nei ao i teie
matahiti,
a rave
le raahana aila e
tei
toto manii, e tei hinaaro i te
te oto raiii e otohia nei e te
taala e rave rahi i teie tau: aita e aroha! Aita e oaoaraa! aita
e hauraa o te aau. — Na le aroha e te aroha ana^e e taui i te
te hoê pae tei opua noa i te
faariro i te taata ei Utî. No reira
tau:
hohoa
0
; ei aroha haavare ore
ei aroha ora. E to’na tumu, o
teie nei ao ino
tuniu, rohirohi ore;
râ ; ei aroha
te hinaaro ïa
i le Atua.
3.
Te lüau nei ia lalou
ia fanau [aahou tatou. O te parau
te ohipa titau atâ. E mea ohie a‘e i te
i te hoê oire etaeta i te haavi i to’na iho aau.
ïa
teie;
o
rahi
hoê aito ia rave
Te aau ofai
tei
parari i le ohipa moe o te Varua o le Atua, ua parauhia te reira:
Semeio Varua. Te fanau faahouraa o te taata paari ! te aau paari i te otpraa e te p.iruparuraa ! To tatou haapaeraa 1 to tatou
taata tahito mai te oura miti e faarue nei i to’na apu... Aue ta
ohipa rave atâ! Teie râ ta lesu i parau ia Nikodemo: ia ore te
taata ia fanau faahou, e ore oia e ô i te basileia o te Atua.
Tel to tatou na reiraraa, e riro ai teie matahiti api nei ei ma¬
tahiti hinaarohia e te Atua (Is. 61-2).
Ei reira tatou e oaoa’i — noa’tu te huru o te mau ati o te tupu
mai.
Tei ia’na te Atua ra, eita oia e aueue — E faatupu mau
â te mau mea’toa i te maitai i te feia tei hinaaro i te Atua ra.
e
—
la
ora o
Farani
i teie mau tau, i te here rahi i to tatou aia,
nei tatou, i roto i to tatou mau aau, i te ahoaho e
te tiaturiraa ora no to tatou fenua ; e te pûpû nei te Ekalesia ia’»à,
i te Atua — na roto i te pure — .
Te faaino nei tatou i te tama'i, te tumu no te mau huru peapea
-faite ore; te faahanahana nei râ tatou ia Farani, te metua no te mau
maitai e rave rahi.
E ere te feia faaroo ra i te feia tei tutonu noa to raton mata i
nia i te aia varua e vai i te ra‘i ra, e o tei moe ia ratou te hohoa no
te fenua i r iro nei. E pipi arme tatou no te Tamaiti o te taata, tei ore
roa i mata ê i te mau mea e au i to tatou pae taata, — Ua haapii noa
Te î nei to tatou aau,
ia Farani. Te amo
4
VEA
POROTETANI
to tatou bibilia ia tatou e : ia hinaaro
tatou i te Atua, e ia here tatou
i to tatou fenua ai‘a. A hio na i te nunaa
Iseraela, tei ore i mou, i
te mau hamani ino o te taata i tera tau
e i tera tau, e o tei tamau i
te here i to’na aia: E
lerusalema, ia moe oe ia‘u ra, ia moe atoa i tou
nei rima atau, to’na toroa. (Sal.
137-5). A haamanao i te mau peropheta tei nounou i te tiamâ o to ratou fenua, i raro ae i te
Sepeta
parautia no te Arii o te mau Arii. Haamana'o ia Paulo tei
na‘oi te
mana'o-
ora Jio
Iseraela,
ia lesu hoi, tei oto ia lerusalema-taiva.
E eaha ta tatou e here rahi nei, i roto ia Farani
? e ere ia i to’na
feiiua ana‘e, te fenua unauna e te hotu e te au rahi
ia parahi; o
to’na râ varua, tei riro ei tuhaa no to tatou iho
varua — mai te mea
tanuhia tatou
e, ua
e ua
tupu tatou
e
e
oia atoa i roto i to’na
oia’toa, i riro ai
e
tatou
e
hoê.
fenua, mai tahito mai â;
oia’toa ei tino hoê, e ei ora
Te here nei tatou ia Farani e to’na varua! Te
here nei ia’na iroto
i ta’na mau parau tuatapaparaa tahito
; te here nei ia’na i roto i to’na
huru e vai nei, e e vai a mûri atu.
Te here nei tatou ia’na i roto i to’na ati e to’nà
hanahàna ; i roto
i to’na mau paruparu e to’na puai, i roto i ta’na mau
imiraa e ta’na
mau faaitoitoraa, ia tamau noa oia i te
parau mau e te parau tia, te
tiama e te aroha.
la ora o Farani i teie matahiti o te Fatu 1940. la
upootia oia e to’na
tuahine nehenehe rahi o Paratane. la vai mai te
tauturu e te here
a te Atua i roto i to raua mau otia.
Haapiiraa Bibilja
Te Buka
/.
le tiaraa
a
Ruta
teie buka i roto i te bibilia Hebera.
Ua amuihia oia i reira i na meguilota, oia hoi i na otaro
e pae, o tei
taiohia i roto i te Sunago, i na oro'a hanahana e
pae, o te matahiti. Teie
taua mau otaro ra ; te Sire, Ruta, te oto o
leremia, te Koheleta e o Esetera.
Ua taiohia te Sire i te oro'a Pasa
; o Ruta i te oro'a o te
—
o
—
te oto
matahiti
o
leremia i te
auhune;
oro'a
haamana'oraa i
586; te Koheleta i te
oro'a
o
te
te
mau
pau
no
tiahapa,
lerusalema i te
e o Esetera i te
oro'a Purima.
I te iritiraahia te bibilia
Hebera i roto i te reo Heleni, i
Aiphiti, hou
lesu-Mesia, i reira to le feia iriti parau tauiraa i te tiaraa o teie buka iti : oomo
hia’tura i ropu i te mau Tavana e ia
Samuela, no te mea, no te reira
mau tau te parau tei faahitihia i roto i te buka
a Ruta.
VEA
IL
tau
le
Eaha te tau i
—
to Davida
O
POROTETANI
papaihia’i teié buka? Te mana'ohia nei e: 1 te
faateitei-raa-hia i
nia i te terono
te faahanahana nei teie buka i te
mea
5
Iseraela taatoa, no
no
Davida. Te
papai i teie aamu iti, e faaite i te pâpâraa tupuna
Davida : Boaza, - Ruta, - Obeda, - lese, - Davida.
utuafare tupuna no
hinaaro rà te taata tei
te Arii
no
ra
no
III. Na vai teie buka i
papai. Te mana'o nei te mau ati luda e, na Sao Samuela, na te hoê peropheta tei mâtau maitai ia Betelehema e ia Davida, e i te mau parau no to’na utuafare metua.
E O teie mau te tumu i papahia’i teie buka : e faahanahana i te Atua
no Iseraela e i te utuafare o Davida. Te faatupu nei tê Atua — nâ roto
i teie aamu faahiahia rahi —i ta’na mau fafauraa parau tahito ia Aberahama:
muela. Mai te
Ei ia’na
mea
maitai ai te
e
etene ati-moabi
ere
mau opu
atoa o te ao nei. Te horo nei teie vahiné
(o Ruta) i
roto mai ia’na
no
e
e
Iseraela;
raro a‘e i te pererau no te Atua no
fanau ai te Mesia, te huaai o Davida.
IV. Te huru o te parau tei tuatapapahia na roto i teie buka. — Ua
tuatapapahia i reira te parau no te hoê vahiné etene — note fenua maobi tei faaipoipohia e te hoê taata no Betelehema, e o tei riro ei tupuna no
Davida e no te Mesia hoi. E toru tau tuhaa parau i reira :
Tuhaa I.
ati tei
To Naomi revaraa’tu i te fenua
tupu ia’na i reira
tumu i Betelehema.
—
To’na hoiraa mai,
Betelehema,
e
no
lese,
Ruta,-i to’na oire
mau
aua
kerete
Boaza
no
faaipoiporaa ia Ruta,
e
fanau maira
o
Obeda, te
aoraa
Ruta 1. 16.
no
SALAMO 145-18.
atu
mau
te tupuna no Davida (III.)
e
Ira va tumu;
E
raua o
Te
—
to Boaza hamani maitai ia’na. ( II. )
Tuhaa III. To Boaza
metua
Moabi
(I.)
Tuhaa II. To Ruta ohi-haaereraa i roto i te
i
etene i
te
Hepetoma Pureraa,
fatata maira lehova i te feia e tiaoro
feia aloa i tiaoro atu ia’na, ma le haavare ore ra.
îaaineineraa i te hepetoma pureraa e fatata mai nei (7-12 Tenuare)
—
Te
ia’na, i te
Ei
feruri tatou i te tumu parau o te pure; oia hoi te huru o te pure ta te
Atua e ore e au nei, e te huru o te pure ta te Atua e au nei.
e
I. Te hoe faaararaa ta teie irava
tou i te omuaraa o te
i.
—
e
faaara aei ia ta¬
Hepetoma Pureraa nei?
0 to lehova ïa taa-c-raa i te
feia’loa
e
tiaoro atu ia’na,
ma
te haavare ra.
Te
ratou
na
reira nei oia i te feia
mau
ohipa
e mauruuru
paieti haavare tei tiaturi i te rahi
ai te Atua ia ratou. O te paieti ïa
no
te
o ta
mau
6
pharisea, ta lesu i
VEA
POROTETANI
parau e :
te hciamori nei leie feia ia‘u i to ralou
'ulu, tei te atea ê râ to ralou aau ia‘u nei! Oia’toa te feia e tiaoro
atu nei
te vai
ia’na,
ra
ma
faaino; te
i te pure
te aau haavare,’te taae nei oia ia ratou.
anei te
Eaha râ lioi?
pure haavare? Te vai ra te pure leoteo, te pure
haamaitai ia’na iho, mai ta te pharisea. No reira e ara tatou
haavare.
mau
mau
pure
E pure
haavare te pure peu noa : aita to te aau e hiaairaa; aita eiaarooraahaavare -te pure tei rahi te mau parau rii faujaa ore; na
lesu iho i opani i te reira huru pure; e pure haavare te pure tei faaino i te
taata tupu, eiaha oia ia manuia; te pure tei ani i lo’na iho mailai, eiaha
i to te taata tupu; e pure haavare te pure tel lamala noa i te hi‘o i te
huru O te Atua: e faatia anei oia, eitaanei?. Te au nei i taua mau pure
ra te parau a lakobo (4/3) Te ani rahoiouiou, e aore a outou i noua,
no te mea
te hape ra ta outou aniraa. — E ara tatou i te reira.
E pure
II. O to vai te
i.
—
0 to le
mau
tiaororaa ta te Atua e faatia nei?
feia ïa
e
tiaoro alu ia’na
ma te parau
mau! Te
parau nei te Bibilia taatoa e: te faatia nei te Atua i te mau pure tumu no
roto mai i te aau i te maniiraa i to’na pae avae; te mau pure o te feia tei,
tialuri ma to ratou aau atoa, i te Atua. — No reira, te au ra lehova i te
hara, ma te oto (A hi‘o
i te Luka pene
XVil.) — Te au ra lehova i te pure o te feia aau haehaa ; tei tamau
noa i ta ratou pure. Te au ra lehova i te pure iloito - (a hi‘o na i te
mau pure - aroraa na Aberahama, na Mose, na lakoba, na lesu i Getemane..)
Te au ra te Atua i te pure o te feia tei pure tamau; aita e vî-raa to te
manao; aita e fatiraa to te tiaturiraa. Te tiaoro nei ratou i te rui e i te ao.
mau
ra
pure o
te
feia hara tei fai i ta ratou
mau
Davida i roto i te Sal. 51 ; a hi‘o i te taata telona i'roto
E homa, e ara tatou i teie
huru
pure.
Opani. E ore anei le Atua e faatia i to’na taata mailihia o
e i te aol (Luka iS : 7-8.).
tei
tiaoro atu ia’na i te rui
Tomoraa fare amuiraa api
i Pirae
roa tei tupu i Pirae i te mahana maha, i te 29 no
hora 3 i te ahiahi : o te oro‘a tomoraa ïa i te fare putuputuraa api no te amuiraa Beniamina, no te paroita — Ua tae atu na
Peretiteni o M.M. C. Vernier raua o Charpier e faatere i taua oro‘a ra, mai
te tauturuhia e na orometua ra, o Teuira (no Punaauia) raua o H. Bremond (no Mahina), tae noa’tu i te hoê mau auuaha diatono. E 2 himene
i himenehia i rapae ; na Rafea orometua i faatiatia i te mau parau no to
teie fare hamaniraahia. Na te Peretiteni no te Apooraa Rahi i taviri i te
opani — la tae i roto, ua faaite te orometua i te i‘oa o te feia tei pûpû i
te hoê mau tauhaa no taua fare ra, e te huru o taua mau tao'â ra. Na Te¬
uira i haamau i te Bibilia i nia i te airaamaa. — Te aoraa râ na M. Char-
E
oroa
iti nehenehe
Titema 1939, i te
3
S
Z.,*’
Ii
12..——
VEA
POROTETANl
7
pier ïa. Ua imi oia i roto i le parau a te Atua i te hoe mau taata aito tei
mai, mai roto mai i te opu no Beniamina, e o tei riro ei faailoitoraa i
teie amuiraa Beniamina i teie tau, oia hoi : E haava : o Ehuda ; e Arii : o
Sauta ; e oire pû faatereraa Hau : o lerusalema ; e peropheta, e e Aposetolo (Paulo). — Ua tia atoa te Peretiteni, o Verenie, ie faaite i te mauruuru rahi no te Apooraa Tuhaa i teie tare âpi; e ua haamauruuru maîtai
oia, na roto i te i‘oa o te paroita e no te Apooraa Tuhaa, i te hoe mero
no taua amuiraa ra, o Terii Gadiot, tei faatupu mai te itoito rahi i te hoe
mau ohipa maitatai rahi i roto i te paroita no Pirae i teie mau tau ; e
no te anaanatae o te paroita i taua mau ohipa ra, ua ravehia mai te itoito.
roaa
E tuaroi tei ravehia i te
e
e
pô iho.
F^Rjî^Ci RII API
Te matahiti
api nei. Hauniana‘o
366 mahana to te matahiti. Te
29 maiiana to te ava‘e fepuare..
e, e
mau
oi'o‘a rarahi; Ti‘afaahouraa; 24
no
mati; Revaraa i nia i te rai: 2 no me; Penetekose: 12 no me; Tiurai: 14
ïa no Tiurai; to te mau Hau-amui rê-raa: 11 no noema; Noela: 25 no Titema.
Ua
parauhia e ; e piti tau haapoiriraa mahana i teie matahiti : i te 7 no
Eperera. E itehia ïa i te moana Patifita nei; i te 1 no Atopa: e’iterii noa
hia ïa i onei.
E
mau
Kalena 1940. Te kalena
tahiti,
reo
na
te Vea Porotetani. Ua
mau hoa o te A'ea ; tao'a horoa noa. Te feia râ tei hînaaro
i te hoo: 1 toata. Te vai atoa nei te liialéna rahi pa.paa, no te Taiete no Paris.
E 3 ïa raera. E hohoa l’ahi i ropu: to lesu amoraa i ta’na tataiiro e to Si-
operehia ïa i te
Kurene tautururaa ia’na. A ani
niona
3.
haapeepeemai, aita i rahi
roa.
Te Kalena taiotaa irava parau no ie
Bibüia 1940. Ua tae atoa mai
5 pene. A ani mai, i teie omuaraa matahiti, ei aratai i te mau taioraa parau
i te pureraa fetii. — E ohipa faufaa rahi teie — Ua putuputu te aj)0oraa
faatere i te “Amuiraa o te feia iato Parau” i Lonedona. E oroa' rahi lubili
ta ratou i faatupu i te 15 no Eperera, na roto i te hoê pureraa hanahana: e
-
—
7.000 taata faaroo tei amui i
rahi ta’na i
Parau.
e
4.
raa
te
—
oaoa
tei
roaa
i te pae
hopea
ara
te
mau
Louis de
—
e
faaapiraa diakono,
ohipa
tei taio amui,i te Parau a te Atua
e
te faaineineraa i te mau apoo¬
ia hope roa teie ohipa
orometua i taua vahi ra, e
Tenuare.
p>oheroa te Paruru no te mau fenua aihuaraau farani i Oteanîa, o
Chappedelaine, i te 9 no 'l'itema, i roto i te hoê fare mai. E taafa
Te Tamai Rahi.
here
—■
e na
roto i taua
mau
oia i te fenua nei
e ua
imi i to’na maitai
Aitâ i ‘uana i nia i te
reni otia i Farani. Aita hoi te
i
te
no
teie, no te mea ua
mai te itoito rahi.
reira,
no
Ua
■—
nounou
7.
tei haamaitai i te Atua
i te feia tei taio maite,
O Tenuare te ava‘e
Tuhaa. la
5.
e o
noa
—
marama
rahi
ati
reira,
a'e'i teie nei ao, narotoi te Amuiraa o le feia taio
Ua riro ïa Amuiraa ei ravea i mahiti mai ai te uputa o te maraora i roto i to mau utuafare e te mau fenua e rave rahi. E maitai
rave e
mau
aroraa
fenua, oia hoi i nia i te
e i te pô, i
-mai ia tatou te hoê mau titî,
rii i faaea, i te ao
mau aroraa ra, ua roaa
VEA
8
POROTETANl
i'
rahi, e te ûa e te hiona, i ore ai Purutia i tamafca’i i
nei râ te mau niuniu liopea e : ua putuputu rahi te mau
E riro e, no te toetoe
te
patu. Te parau
Piirutia i imiri mai i te otia
Holane,
Peretita
Luxembourg,
(oia hoi na Hau rii faaea noa, fatata ia Farani) e ua ineine i te tomo i roto^
no te baapeapearaa ia Parataue-Faraiii. — O te paturaa rahi aiiei e tobu-noa.
nuu
hia nei
no
Purutia? Na te mahana
e
no
e no
faaite.
e
Teie râ, tei nia i te moana te u'anarna, e te u‘ana noa nei.
■—
Ua faahope
pahi reva purutia i to ratou puai taboo i nia ia Paratane. Ua hinaaro
haapeapêa i te’-mau pahi faauta tauliaa e te maa, eiaha ia tae faabou i reira; a pohe ai Paratane i te poia e te ravea ore no te tamai — No reira
te mau pahi reva purutia i ueue ai i te mau poito haaparari e rave rahi
roa, i nia i te e‘a o te mau pahi - e mau poito auri-o-vahiné, o tei tapapa
i te mau pahi. — No te hitimauê e te ara ore o Paratane e te mau fenua
hau noa i teie ravea api, huru rahi to ratou mau pahi tei parari roa. •— I
teie nei râ, e varavara rii faahou no te mea, te tapapa nei te mau pahi reva
paratane i te mau pahi reva enemi i to ratou mau fenua, e pupuhi ia ratou.
Itoito rahi mau e te taiâ ore i te pohe te mau pahi reva paratane. E te manuia
te
mau
râtou
e
hoi.
A taa’i te
reira,
e
rê rahi ta Paratane i nia i te
moana.
Te hoê
manua
Oraf Von Spee, (lO.OOO tane) tei ora mai i rapae, e o tei hamani
ino i te mau pahi paratane i te pae i Afirita apatoa; inaha ua roohia oia e
na manua paratane e 3, i te pae i te fenua Uruguay (Marite apatoa). E aroraa veavea roa tei tupu i na hora e toru, mai te tano te mau ofai i nia i te
ra
pahi, e i nia i tera pahi. I te hopea ihora, faatere’tura te pahi purutia i
te oire ava pahi ra ia Montevideo, e ua tutau i reira: ua rahi te puta e te ino.
E 35 taata i pohe roa e ua tanuhia. — Tau mahana i mûri a‘e, ua haere
faahou teie pahi i rapae ; hou râ i tae ai i tua rea, ua haapari oia ia’na iho,
eiaha oia ia parari i te mau pupuhi no’na manua e pae na Paratane-Farani o
tei tiai noa ia’na e tarnah. E 900 matalo purutia i tapeahia i uta e te feuua
Uruguay — Ua totoâ râ te Tomana ia’na iho; no te haamâ paha.
Te tama‘i itoito nei te fenua iti o Finlande ia Rutia-Rahi. Ohipa rahi ta
Rutia i teie fenua iti aito ; e pohe rahi to ratou. Te faahiahia nei to te ao i
te aau taiâ ore no te mau nuu Finlande. E fenua porotetani roa o Finlande;
e 3 milioni noa iho. Ua parauhia e 30 faehau rutia ta te faehau finlande hoê
etamad nei. No reira, eita paha teie fenua iti e ora — ia maoro noa’tu teie
purutia,
tama'i
i:.
o
—
i te
mau ravea no
Rutia
—
O te
aroraa
teie
no
te
aua araea
i te
aua
auri.
faufum t f© y©‘a.
Faaa:
Pepe
v. :
10; Matanoa: 4; Orofara: Ani : 4; Makatea: Titi Mato ;
: 10 ; Ilandiapà : Teriitehau:' 2, 50;
1; üturoa: Paulina Neuffer; 8; M®*'® Gr.
Papeete: Utuafare Henri Wohler; 100. la amuihia; 139 frs. 50 MAURUURU
Impbimbeie Eue F. JUVENTIN
—
Eue
du
Commandant Desxeemau.
Fait partie de Vea Porotetani 1940