EPM_Vea Porotetani_194001.pdf
- extracted text
-
Te 40 O te Matahiti
—
TENÜÂRE 1940 —
Hihi 1.
AITA’TÜ E NIÜ E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA,
oiA HOi TE Mesia RA O lESü. —
HO O I 'TE MATAHITI
Ch. VERNIER,
I Korinetia 3, 11.
HOÊ: HOÊ TARA TOATA
Directeur-Gérant.
1940 lAORAHAI TE-MATAHITI API 1940
i
e taenoa’tu ite mauvahi atea. la roaa noa mai â to
ratou oaoa e to raton mahanahana i te mau parau rii api ta te Vea
Te aroha’tu nei te Vea Porotetani i to’na mau hoa herè e vai
Tahiti ma nei,
e
horoa’tu ia ratou i te mau ava‘e atoa no te matahiti api nei.
la ora U mau orometua, te mau diakono, te mau Paroita, tei f aa-
roo e
tei
ore
i faaroo. la riro te Ekalesia no lesu i teie matahiti
mai te oire maramarama tpi faatiahia i nia i te mou‘a, e ote ore roa
e raoe.
la taa te otoraa o ta’na pû. Ei poroiraa ora ta’na i to te ao !
la faahaehaa oia i ta’na mau hapa, e ia imi oia i to’na puai varua
i te Atua ora ra.
la ora tefeia mana, mai te Tavana Rahi e tae noaHu i te mau tavana e
te feia mana. la roaa mai ia ratou te hoê faite api no te paari
no nia
no
mai, i teie matahiti ataata ràhi. la haamanao râ ratou i te reo
te papai Maseli : No ‘u i arii ai te mau arii, e i faatupu ai te hui
No‘u i noaa’i te hau i te hui-arii ra, te feia
mana’toa, e te mau haava atoa o te tenua nei. - (Mas. 8: 16-16)."
la ora te Hau Metua,e ta’na mau Nuu faahiahia o tei paruru ia
tatou i teie tau tamai nei. la upootia te parau-tia e te parau-mau, te
aroha e te hau i teie matahiti o te Fatu. la vî te ino, e ia ruuruuhia
0 Satani, te metua o te haavare, te taparahi taata mai te matamua
mai â. — (loa. 8-44).
la vai mai te aroha o te Atua i nia ia tatou e to te ao taatoa, mai
te omuaraa o te matahiti api nei e tae noa’tu i te hopea.
arii ra i te parau tia.
2
VEA
Ta teie niatahiîi
POROTETANI
api e titan nei ia. tatou
Na roto i te aroha faaiierehere
tatou i roto i
o
te Atua.
le toino faaheu
nei
te hoè nialahili
api; te iiialahiii iOiO. IùiIki ta leic
matahiti api c tilau nei ia tatou? Teie:
1.
Te tilau nei ia tatou ia haamailai tatou i te At.ua.— (Ja rini
tera matahiti
api e tera matahiti api ei faaaui'aa no te aia.li.i o
te Atua. la tamata non’tu te hoè taata i te feniri, oia hui i te
tai‘0 i to’na pu'e mahana, e riro oia i te huamaltai i le Atii.t.
Parau
mau
hoi : te vai nei te feia aau
ponri tel pô atoa to raiju
tapao o te aroha o te Atua; teie râ — ia tatou
te feia tei mata‘u i te Atua
te-taa noa nei te mau tapao o te
mata i te
mau
•
aroha no te Atua. Inuha 1 te mau
maitai tino ta tatou e mailai
nei i Tahiti nei : Aita te ati tama'i i haapeapea rahi i to tatou
mau
utuafare ; aita to tatou oire i paapaa i te
auahi e i vai ano
noa, mai tei te fenua i Europa; ua tanu tatou i te huero i raro
i te repo e ua haamailai mai te Atua i tei tupu ra. Te faakorona
nei oia i te matahiti
maitai i to tatou
mau
i
to’na
ra
haerea'toa
maitai, e te topata' inaira le
ra. ( Sal. 65. Tl. )
Te tomo nei hoi tatou i teie matahiti api, mai te haamana'o
i to tatou mau fetii tei tiihia mal e te pohe i te mau tau i
mairi aenei.
Oia'toa i te pae o te Varua. Aita te Atua i haapoto i to’na rima; te mau ravea o te aroha o te Atua e ora’i te
taata’toa ra, te vai taatoa noa nei; te vai mana noa nei, mai te î.
E te tiaoro
—
noa
nei
oia
ia tatou
tatou ia farii faufaaore i te aroha
2.
Te tilau nei ia tatou ia
la riro te ahoaho
tatou ia
rave
tatou
o
rave
o
1 teie
matahiti
api,
eiaha
te Atua.
iloilo tatou i te oliipa o te Atua.
t,ç tau hopea nei ei ravea faaitoiloraa
i te
ia
ohipa mai te itoito api. A hi‘o na i te
faaueraa
a te Hau. No te ati tama'i i faaue ai oia i le hui raatira taatoa ia rave faaherehere ore raton i te ohipa, te ohipa faaapu
i te
mataeinaa,
i te ohipa o te upoo i te mau piha toro'a. Aita
i paruparu, ua tupu râ i te rahiraa. E te vai ra te ma¬
hana e ite ai tatou i te paari o teie faaaueraa, oia hoi i te ma¬
hana e hotu ai te mau maa i tanuhia, e e amu ai te mau taata
atoa i te maa, mai te mata'u ore i te o'e. Ei ravea ïa e ore ai
e
te ohipa
te • hau metua e teiaha’i i te hopoia o ta’na mau aihuaraau.
Oia’toa tatou, te feia faaroo: e rave tatou i te ohipa api, ma te
itoito api, oi vai ae te ao. Eiaha e faatau, eiaha e otohe rhai te
parau e; te vai ra te mahana no te ohipa. 1 teie nei râ omuaraa
VEA
3
POROTETANI
matahiti, a rave i te ohipa i roto i te ovine a
te Atua. Te vaira
ohiparaa [aahou. A Lavini i te Atua ; faarahi i
te pure; a imi i te Parau o te Atiia; a aroha i to taata tupu ; a
tapi i te aroha. Te rahi o te feia tei feii noa to raton aau,
manao i te nianao tahoo! A hio na i te hohoa o teie nei ao i teie
le raahana aila e
tei
toto manii, e tei hinaaro i te
te oto raiii e otohia nei e te
taala e rave rahi i teie tau: aita e aroha! Aita e oaoaraa! aita
e hauraa o te aau. — Na le aroha e te aroha ana^e e taui i te
te hoê pae tei opua noa i te
faariro i te taata ei Utî. No reira
tau:
hohoa
0
ei aroha haavare ore râ ; ei aroha
ei aroha ora. E to’na tumu, o te hinaaro ïa
teie nei ao ino ;
tuniu, rohirohi ore;
i le Atua.
3.
Te lüau nei ia lalou ia fanau [aahou
tatou. O te parau rahi
te ohipa titau atâ. E mea ohie a‘e i te hoê aito ia rave
i te hoê oire etaeta i te haavi i to’na iho aau. Te aau ofai tei
ïa
teie;
o
parari i le ohipa moe o te Varua o le Atua, ua parauhia te reira:
Semeio Varua. Te fanau faahouraa o te taata paari ! te aau paari i te otpraa e te p.iruparuraa ! To tatou haapaeraa 1 to tatou
taata tahito mai te oura miti e faarue nei i to’na apu... Aue ta
ohipa rave atâ! Teie râ ta lesu i parau ia Nikodemo: ia ore te
taata ia fanau faahou, e ore oia e ô i te basileia o te Atua.
Tel to tatou na reiraraa, e riro ai teie matahiti api nei ei ma¬
tahiti hinaarohia e te Atua (Is. 61-2).
Ei reira tatou e oaoa’i — noa’tu te huru o te mau ati o te tupu
mai.
Tei ia’na te Atua ra, eita oia e aueue — E faatupu mau
â te mau mea’toa i te maitai i te feia tei hinaaro i te Atua ra.
e
—
la ora o Farani
tatou aia,
i te ahoaho e
te tiaturiraa ora no to tatou fenua ; e te pûpû nei te Ekalesia ia’»à,
Te î nei to tatou aau, i teie mau tau, i te here rahi i to
ia Farani. Te amo nei tatou, i roto i to tatou mau aau,
i te Atua — na roto i te pure — .
i te tama'i, te tumu no te mau huru peapea
-faite ore; te faahanahana nei râ tatou ia Farani, te metua no te mau
maitai e rave rahi.
E ere te feia faaroo ra i te feia tei tutonu noa to raton mata i
nia i te aia varua e vai i te ra‘i ra, e o tei moe ia ratou te hohoa no
te fenua i r iro nei. E pipi arme tatou no te Tamaiti o te taata, tei ore
roa i mata ê i te mau mea e au i to tatou pae taata, — Ua haapii noa
Te faaino nei tatou
4
VEA
POROTETANI
to tatou bibilia ia tatou e : ia hinaaro
tatou i te Atua, e ia here tatou
i to tatou fenua ai‘a. A hio na i te nunaa
Iseraela, tei ore i mou, i
te mau hamani ino o te taata i tera tau
e i tera tau, e o tei tamau i
te here i to’na aia: E
lerusalema, ia moe oe ia‘u ra, ia moe atoa i tou
nei rima atau, to’na toroa. (Sal.
137-5). A haamanao i te mau peropheta tei nounou i te tiamâ o to ratou fenua, i raro ae i te
Sepeta
parautia no te Arii o te mau Arii. Haamana'o ia Paulo tei
mana'ona‘oi te ora Jio Iseraela, e ia lesu hoi, tei oto ia
lerusalema-taiva.
E eaha ta tatou e here rahi nei, i roto ia Farani
? e ere ia i to’na
feiiua ana‘e, te fenua unauna e te hotu e te au rahi
ia parahi; o
to’na râ varua, tei riro ei tuhaa no to tatou iho
varua — mai
te mea
e, ua tanuhia tatou e oia atoa i roto i to’na
fenua, mai tahito mai â;
e ua tupu tatou e
oia’toa, i riro ai tatou e oia’toa ei tino hoê, e ei ora
hoê.
Te here nei tatou ia Farani e to’na varua! Te
here nei ia’na iroto
i ta’na mau parau tuatapaparaa tahito
; te here nei ia’na i roto i to’na
huru e vai nei, e e vai a mûri atu.
Te here nei tatou ia’na i roto i to’na ati e to’nà
hanahàna ; i roto
i to’na mau paruparu e to’na puai, i roto i ta’na mau
imiraa e ta’na
mau faaitoitoraa, ia tamau noa oia i te
parau mau e te parau tia, te
tiama e te aroha.
la ora o Farani i teie matahiti o te Fatu 1940. la
upootia oia e to’na
tuahine nehenehe rahi o Paratane. la vai mai te
tauturu e te here
a te Atua i roto i to raua mau otia.
Haapiiraa Bibilja
Te Buka
/.
le tiaraa
a
Ruta
teie buka i roto i te bibilia Hebera.
Ua amuihia oia i reira i na meguilota, oia hoi i na otaro
e pae, o tei
taiohia i roto i te Sunago, i na oro'a hanahana e
pae, o te matahiti. Teie
taua mau otaro ra ; te Sire, Ruta, te oto o
leremia, te Koheleta e o Esetera.
Ua taiohia te Sire i te oro'a Pasa
; o Ruta i te oro'a o te
—
o
—
te oto
matahiti
o
leremia i te
auhune;
oro'a
haamana'oraa i
te
pau
no
lerusalema i te
586; te Koheleta i te oro'a o te mau tiahapa, e o Esetera i te
oro'a Purima.
I te iritiraahia te bibilia
Hebera i roto i te reo Heleni, i
Aiphiti, hou
lesu-Mesia, i reira to le feia iriti parau tauiraa i te tiaraa o teie buka iti : oomo
hia’tura i ropu i te mau Tavana e ia
Samuela, no te mea, no te reira
mau tau te parau tei faahitihia i roto i te buka
a Ruta.
VEA
POROTETANI
IL — Eaha te tau i papaihia’i
to Davida
tau
O
le
mea
faateitei-raa-hia i
5
teié buka? Te mana'ohia nei e: 1 te
nia i te terono
te faahanahana nei teie buka i te
no
Iseraela taatoa, no
Davida. Te
papai i teie aamu iti, e faaite i te pâpâraa tupuna
no te Arii ra no Davida : Boaza, - Ruta, - Obeda, - lese, - Davida.
utuafare tupuna no
hinaaro rà te taata tei
III. Na vai teie buka i papai. Te mana'o
nei te mau ati luda e, na SaSamuela, na te hoê peropheta tei mâtau maitai ia Betelehema e ia Davida, e i te mau parau no to’na utuafare metua.
muela. Mai te
E
teie
mea
e
ere
o
papahia’i teie buka : e faahanahana i te Atua
faatupu nei tê Atua — nâ roto
i teie aamu faahiahia rahi —i ta’na mau fafauraa parau tahito ia Aberahama:
O
Iseraela
no
mau
e
te tumu i
i te utuafare o Davida. Te
Ei ia’na e maitai ai te mau opu atoa o te ao nei. Te horo nei teie vahiné
etene ati-moabi (o Ruta) i raro a‘e i te pererau no te Atua no Iseraela;
no roto mai ia’na e fanau ai te Mesia, te huaai o Davida.
IV. Te huru o te parau tei tuatapapahia na roto i teie buka. — Ua
tuatapapahia i reira te parau no te hoê vahiné etene — note fenua maobi tei faaipoipohia e te hoê taata no Betelehema, e o tei riro ei tupuna no
Davida e no te Mesia hoi. E toru tau tuhaa parau i reira :
Tuhaa I.
ati tei
To Naomi revaraa’tu i te fenua
etene i
Moabi
Te
—
mau
tupu ia’na i reira — To’na hoiraa mai, raua o Ruta,-i to’na oire
tumu i Betelehema.
(I.)
Tuhaa II. To Ruta ohi-haaereraa i roto i te
i Betelehema, e to Boaza
mau
aua
kerete
no
Boaza
hamani maitai ia’na. ( II. )
Tuhaa III. To Boaza
metua
E
no
lese,
faaipoiporaa ia Ruta, e fanau maira o Obeda, te
tupuna no Davida (III.)
e te
Ira va tumu;
Ruta 1. 16.
aoraa
no
SALAMO 145-18.
te
Hepetoma Pureraa,
fatata maira lehova i te feia e tiaoro
aloa i tiaoro atu ia’na, ma le haavare ore ra.
Ei îaaineineraa i te hepetoma pureraa e fatata mai nei (7-12 Tenuare)
e feruri tatou i te tumu parau o te pure; oia hoi te huru o te pure ta te
Atua e ore e au nei, e te huru o te pure ta te Atua e au nei.
—
Te
atu ia’na, i te feia
I. Te hoe faaararaa ta teie irava
tou i te omuaraa o te
i.
—
e
faaara aei ia ta¬
Hepetoma Pureraa nei?
0 to lehova ïa taa-c-raa i te feia’loa e tiaoro atu ia’na, ma
te haavare ra.
Te na reira nei oia
i te feia
paieti haavare tei tiaturi i te rahi o ta
ratou mau ohipa e mauruuru ai te Atua ia ratou. O te paieti ïa no
te mau
VEA
6
POROTETANI
pharisea, ta lesu i parau e : te hciamori nei leie feia ia‘u i to ralou
'ulu, tei te atea ê râ to ralou aau ia‘u nei! Oia’toa te feia e tiaoro
haavare,’te taae nei oia ia ratou. Eaha râ lioi?
pure haavare? Te vai ra te pure leoteo, te pure
faaino; te pure haamaitai ia’na iho, mai ta te pharisea. No reira e ara tatou
i te pure haavare.
atu nei ia’na, ma te aau
te vai
ra
mau
anei te
mau
E pure haavare te pure peu noa : aita to te aau e hiaairaa; aita eiaarooraaE pure haavare -te pure tei rahi te mau parau rii faujaa ore; na
lesu iho i opani i te reira huru pure; e pure haavare te pure tei faaino i te
eiaha oia ia manuia; te pure tei ani i lo’na iho mailai, eiaha
tupu; e pure haavare te pure tel lamala noa i te hi‘o i te
huru O te Atua: e faatia anei oia, eitaanei?. Te au nei i taua mau pure
ra te parau a lakobo (4/3) Te ani rahoiouiou, e aore a outou i noua,
taata tupu,
i to te taata
te
no
mea
te
hape ra ta outou aniraa.
—
E ara tatou i te reira.
II. O to vai te mau tiaororaa ta te Atua
i.
—
0 to le
e faatia
nei?
feia ïa e tiaoro alu ia’na ma te parau mau! Te
parau nei te Bibilia taatoa e: te faatia nei te Atua i te mau pure tumu no
roto mai i te aau i te maniiraa i to’na pae avae; te mau pure o te feia tei,
tialuri ma to ratou aau atoa, i te Atua.
—
No reira, te au ra lehova i te
pure o te feia hara tei fai i ta ratou mau hara, ma te oto (A hi‘o
Davida i roto i te Sal. 51 ; a hi‘o i te taata telona i'roto i te Luka pene
mau
ra
XVil.) — Te au ra lehova i te pure o te feia aau haehaa ; tei tamau
noa i ta ratou pure. Te au ra lehova i te pure iloito - (a hi‘o na i te
mau pure - aroraa na Aberahama, na Mose, na lakoba, na lesu i Getemane..)
Te au ra te Atua i te pure o te feia tei pure tamau; aita e vî-raa to te
manao; aita e fatiraa to te tiaturiraa. Te tiaoro nei ratou i te rui e i te ao.
E homa, e ara tatou i teie
huru pure.
Opani. E ore anei le Atua e faatia i to’na taata mailihia o
(Luka iS : 7-8.).
tei
tiaoro atu ia’na i te rui e i te aol
Tomoraa fare amuiraa api i Pirae
E oroa iti nehenehe
Titema 1939, i te hora
tei tupu i Pirae i te mahana maha, i te 29 no
3 i te ahiahi : o te oro‘a tomoraa ïa i te fare pu-
roa
tuputuraa api no te amuiraa Beniamina, no te paroita — Ua tae atu na
Peretiteni o M.M. C. Vernier raua o Charpier e faatere i taua oro‘a ra, mai
te tauturuhia e na orometua ra, o Teuira (no Punaauia) raua o H. Bremond (no Mahina), tae noa’tu i te hoê mau auuaha diatono. E 2 himene
i himenehia i rapae ; na Rafea orometua i faatiatia i te mau parau no to
teie fare hamaniraahia. Na te Peretiteni no te Apooraa Rahi i taviri i te
opani — la tae i roto, ua faaite te orometua i te i‘oa o te feia tei pûpû i
te hoê mau tauhaa no taua fare ra, e te huru o taua mau tao'â ra. Na Te¬
uira i haamau i te Bibilia i nia i te airaamaa. — Te aoraa râ na M. Char-
3
S
Z.,*’
Ii
12..——
VEA
POROTETANl
7
pier ïa. Ua imi oia i roto i le parau a te Atua i te hoe mau taata aito tei
mai, mai roto mai i te opu no Beniamina, e o tei riro ei faailoitoraa i
teie amuiraa Beniamina i teie tau, oia hoi : E haava : o Ehuda ; e Arii : o
Sauta ; e oire pû faatereraa Hau : o lerusalema ; e peropheta, e e Aposetolo (Paulo). — Ua tia atoa te Peretiteni, o Verenie, ie faaite i te mauruuru rahi no te Apooraa Tuhaa i teie tare âpi; e ua haamauruuru maîtai
oia, na roto i te i‘oa o te paroita e no te Apooraa Tuhaa, i te hoe mero
no taua amuiraa ra, o Terii Gadiot, tei faatupu mai te itoito rahi i te hoe
mau ohipa maitatai rahi i roto i te paroita no Pirae i teie mau tau ; e
no te anaanatae o te paroita i taua mau ohipa ra, ua ravehia mai te itoito.
roaa
E tuaroi tei ravehia i te pô
e
e
iho.
F^Rjî^Ci RII API
Te matahiti api nei.
Hauniana‘o e, e 29 maiiana to te ava‘e fepuare..
366 mahana to te matahiti. Te
mau
oi'o‘a rarahi; Ti‘afaahouraa; 24
no
mati; Revaraa i nia i te rai: 2 no me; Penetekose: 12 no me; Tiurai: 14
ïa no Tiurai; to te mau Hau-amui rê-raa: 11 no noema; Noela: 25 no Titema.
Ua
parauhia e ; e piti tau haapoiriraa mahana i teie matahiti : i te 7 no
Eperera. E itehia ïa i te moana Patifita nei; i te 1 no Atopa: e’iterii noa
hia ïa i onei.
E mau Kalena 1940. Te kalena
reo
tahiti, na te Vea Porotetani. Ua
operehia ïa i te mau hoa o te A'ea ; tao'a horoa noa. Te feia râ tei hînaaro
liialéna rahi pa.paa, no te Taiete no Paris.
E hohoa l’ahi i ropu: to lesu amoraa i ta’na tataiiro e to SiKurene tautururaa ia’na. A ani haapeepeemai, aita i rahi roa.
i te hoo: 1 toata. Te vai atoa nei te
E 3 ïa
niona
3.
raera.
Te Kalena taiotaa irava parau no ie
Bibüia 1940. Ua tae atoa mai
i teie omuaraa matahiti, ei aratai i te mau taioraa parau
i te pureraa fetii. — E ohipa faufaa rahi teie — Ua putuputu te aj)0oraa
faatere i te “Amuiraa o te feia iato Parau” i Lonedona. E oroa' rahi lubili
ta ratou i faatupu i te 15 no Eperera, na roto i te hoê pureraa hanahana: e
7.000 taata faaroo tei amui i reira, e o tei haamaitai i te Atua no te ohipa
-
—
5 pene. A ani mai,
rahi ta’na i rave e ati noa a'e'i teie nei ao, narotoi te Amuiraa o le feia taio
Parau.
Ua riro ïa Amuiraa ei ravea i mahiti mai ai te uputa o te mara—
ora i roto i to mau utuafare e te mau fenua e rave rahi. E maitai
rahi e te oaoa tei roaa i te feia tei taio maite, e tei taio amui,i te Parau a te Atua
marama
4.
raa
—
O Tenuare te ava‘e faaapiraa diakono, e te faaineineraa i te mau apoo¬
ara te mau orometua i taua vahi ra, e ia
hope roa teie ohipa
Tuhaa. la
i te pae
5.
hopea no Tenuare.
Ua p>oheroa te Paruru no te mau fenua aihuaraau farani
■—
Louis de
i Oteanîa, o
Chappedelaine, i te 9 no 'l'itema, i roto i te hoê fare mai. E taafa
teie, no te mea ua here mau oia i te fenua nei e ua imi i to’na maitai
mai te itoito rahi.
nounou
7.
Te Tamai Rahi. —■ Aitâ i ‘uana i nia i te
fenua, oia hoi i nia i te
e i te pô, i
reira, e na roto i taua mau aroraa ra, ua roaa -mai ia tatou te hoê mau titî,
—
reni otia i Farani. Aita hoi te
i
mau
aroraa
rii i faaea, i te ao
VEA
8
POROTETANl
i'
rahi, e te ûa e te hiona, i ore ai Purutia i tamafca’i i
patu. Te parau nei râ te mau niuniu liopea e : ua putuputu rahi te mau
E riro e, no te toetoe
te
nuu
Piirutia i imiri mai i te otia
no
Holane, no Peretita e no Luxembourg,
(oia hoi na Hau rii faaea noa, fatata ia Farani) e ua ineine i te tomo i roto^
te baapeapearaa ia Parataue-Faraiii. — O te paturaa rahi aiiei e tobu-noa.
no
hia nei
e
Purutia? Na te mahana
e
faaite.
Teie râ, tei nia i te moana te u'anarna, e te u‘ana noa nei. ■— Ua faahope
pahi reva purutia i to ratou puai taboo i nia ia Paratane. Ua hinaaro
haapeapêa i te’-mau pahi faauta tauliaa e te maa, eiaha ia tae faabou i reira; a pohe ai Paratane i te poia e te ravea ore no te tamai — No reira
te mau pahi reva purutia i ueue ai i te mau poito haaparari e rave rahi
roa, i nia i te e‘a o te mau pahi - e mau poito auri-o-vahiné, o tei tapapa
i te mau pahi. — No te hitimauê e te ara ore o Paratane e te mau fenua
hau noa i teie ravea api, huru rahi to ratou mau pahi tei parari roa. •— I
teie nei râ, e varavara rii faahou no te mea, te tapapa nei te mau pahi reva
paratane i te mau pahi reva enemi i to ratou mau fenua, e pupuhi ia ratou.
Itoito rahi mau e te taiâ ore i te pohe te mau pahi reva paratane. E te manuia
te mau
râtou
e
hoi.
A taa’i te
reira, e rê rahi ta Paratane i nia i te moana. Te hoê
manua
purutia, o Oraf Von Spee, (lO.OOO tane) tei ora mai i rapae, e o tei hamani
ino i te mau pahi paratane i te pae i Afirita apatoa; inaha ua roohia oia e
na manua paratane e 3, i te pae i te fenua Uruguay (Marite apatoa). E aroraa veavea roa tei tupu i na hora e toru, mai te tano te mau ofai i nia i te
ra
pahi, e i nia i tera pahi. I te hopea ihora, faatere’tura te pahi purutia i
te oire ava pahi ra ia Montevideo, e ua tutau i reira: ua rahi te puta e te ino.
E 35 taata i pohe roa e ua tanuhia. — Tau mahana i mûri a‘e, ua haere
faahou teie pahi i rapae ; hou râ i tae ai i tua rea, ua haapari oia ia’na iho,
eiaha oia ia parari i te mau pupuhi no’na manua e pae na Paratane-Farani o
tei tiai noa ia’na e tarnah. E 900 matalo purutia i tapeahia i uta e te feuua
Uruguay — Ua totoâ râ te Tomana ia’na iho; no te haamâ paha.
Te tama‘i itoito nei te fenua iti o Finlande ia Rutia-Rahi. Ohipa rahi ta
Rutia i teie fenua iti aito ; e pohe rahi to ratou. Te faahiahia nei to te ao i
te aau taiâ ore no te mau nuu Finlande. E fenua porotetani roa o Finlande;
e 3 milioni noa iho. Ua parauhia e 30 faehau rutia ta te faehau finlande hoê
etamad nei. No reira, eita paha teie fenua iti e ora — ia maoro noa’tu teie
tama'i
i:.
—
i te mau ravea no Rutia — O te aroraa teie no te aua araea i te aua
auri.
faufum t f© y©‘a.
Faaa:
Pepe v. : 10; Matanoa: 4; Orofara: Ani : 4; Makatea: Titi Mato ;
1; üturoa: Paulina Neuffer; 8; M®*'® Gr. : 10 ; Ilandiapà : Teriitehau:' 2, 50;
Papeete: Utuafare Henri Wohler; 100. la amuihia; 139 frs. 50 MAURUURU
Impbimbeie Eue F. JUVENTIN
—
Eue
du
Commandant Desxeemau.
Fait partie de Vea Porotetani 1940