EPM_Vea Porotetani_19381112.pdf
- Texte
-
Te 38
0
AITA’TU
te Matahiti
NOVEMA
—
TAATA’TOA
e NIÜ e TIA I TE
Mesia
HIA RA, OIA HOI TE
e
TITEMA 1938
lEsu.
Ch. VERNIER,
Directeur-Gérant,
O te hoê ïa uiraa iti
te
auraa no
te
ohipa
to‘u
manaonao
oraraa
nci?
rahi
i teie nei
e
12.
I Korinetia 3,11.
—
HOÊ: HOÊ TARA
or3r23
Hihi 11
IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
RA O
HOO I TB MATAHITI
Eshs hoi îo outou
-
ao
TOATA
(lakobo iv, 14
v.
m.)
na te taa ta e rave rahî. Eaha mau
? Eaha vau i fanau mai ai ?Eaha
e au ia‘u ia rave, e tupu ai to‘u oaoaraa mau, e e ite ai au e ;
mau'araa ?,
Ua ite tatou i te mau pahonoraa e pahonohia nei e te
taata, i teie
uiraa iti.
aita
e
Pahonoraa hoê : a amn ! a inu ! ia arearea raaite : ananahi ua pohe
tatou ! O te reo ïa no te feia o teie nei ao, tei ore i manaonao i to ratou
varua e i to ratou mau taeae rii, e o tei ore atoa i manaonao i te
Atua
te
e
ora
amuri atu nei ! Aita taua feia nei
ratou, e te poia’toa nei te
anae
ta ratou
0
te
e
te fare.
e
titau nei
-
e
varua
te
i te
e manao
maa
tahuti
mau arearea no
te
nei
e ; e varua
to
!. O ta te tino
aano. E te hopea ?
ore
ea
pohe ïa.
Pahonoraa piti : A rave i te ohipa ! a haaputu i te moni, e te fenua,
ei maitai no oe, ia tae i to oe paariraa.
Oia mau ! Te ite nei tatou i taua feia ra i te haaraa i te mahana, i
.
te toetoe ; te rari nei ratou i te hou ; aore e taoto nei i te pô ; e itoito
rahi to ratou i te tapaparaa i te mau faufaa o teie nei ao. Aita râ ta
te varua e tuhaa i roto i to ratou oraraa. Tei teie nei ao ana‘e ta ratou
tiai nei. E ia tae ratou i te paariraa, e mea oioi to ratou poheraa,
te mea ua faautua noa ratou i to ratou tino, ua faatavini noa, mai
te faaea ore ! Eita ratou e faufaahia i ta ratou mau faufaa. E pohe te
e
no
tino
e
te varua’toa.
Pahonoraa toru
:
O te
ia
auraa mau
A tavini i te Atua ! A imi i tei
o
te
oraraa
taata. Te
na
ô
ra
moe ra e
faaora,
te hoê taata
: “
I te
mataraua, ua imi noa vau i tetumu i vaiiho mai ai te Atua ia‘u i roto
4
V R A
2
Paheru iho ra vau i te Parau a te Atua, ia ite mau hia
to’na hinaaro i taua vahi ra. E teie ta ‘u i na mua
loane XX 21. Mai to’u metua hoi i tono mai ia‘u nei ra. e
i teie nei
ao.
to te Atua
i te ite
:
P0 R 0T E TA N I
manao e
au ia outou na. Maramarama’tura to‘u manao. E piti
irava ta‘u i itefaahou : Luka XIX 10. I haere mainèi te tamaiti ote
taatai te ao nei e imi i teimoe ra e faaora. Ohipa 18. E riro outou
ite no‘u i Ierusalema,- i ludea. . e tae noa’tu te hopea o teie nei ao. »
tono atoa hoi
E riro outou ei ite no‘u! Te riro nei anei tatou ei ite no lesu, i te
i roto i te utuafare ? Ei ite no lesu, i te aro
narotoi to tatou hohoa rapae, to tatou
roto i ta tatou mau parau, e ta tatou mau haerea ?
to tatou mau fetii,
te mautaata tupu ? Ei
aro 0
O
ite.
.
tura? Ei ite, na
Ua riro anei tatou ei ravaai taata ?
A rohi, e te feia faaroo, tae noa’tu i te mau taurearea manao itoito !
O te reira te auraa ote oraraa : te faatupu i te tatarahapa ora i roto
i te aau no to taeae iti rave hara, te faatupu i te oaoa i roto i to’na aau
e te faaora i to’na Varua.
Ei reira to oe iho oaoa e tupu ai, e ouaua oe i te oaoa ! o ta oe ïa
utua i raronei. e ta oe utuarahi atoa i te ao. O Titema teie, te ava‘e
.
hopea. Paaineine i ta tatou mau upea, e ta tatou mau ainu e roaa mai
ai te varua taata; ua fatata te matahiti api, e te ohipa api i reira.
Faafahinuraa oromeîua
--
Haamauraa orometua.
te hoê oroa hanahana rahi i te tare pure, i Paofai (Papeete)
pô no te mahana maha, i te 22 no Tetepa i mairi a'enei : ua faataahia
reira, na pipi orometua too maha, notetoroa orometua, na roto i te tuuraa
Ua tupu
i te
i
rima
e
te pure.
O vai ma taua mau orometua api ra? Teie; o Teriimana a Poheiai, ( no
Averâ, Rurutu ) ; o Arahiti a Teua ( no Auti, Rurutu ) ; o Teuira a Manihi
(no Punaauia, Tahiti ); e o Ta a Paaita (no Vairao, Tahiti}. E toru to
ratou matahiti i roto i te aua orometua, i Heremona ; ua hi'opoa pinepinehia ratou e te Apooraa Rahi i tera matahiti e i tera matahiti, e no te mea
hoi, ua mauruuru te A. R. i to ratou mau htiru, na roto i taua na matahiti
ia tuuhia te toro'a orometua i nia iho ia ratou.
aroha noa nei oia i ta’na Ekalesia
i te mau tau; aita to te mau paroita ereraa i te aratai. E teie ta te paroita
Papeete i ite i taua pô ra : e ere e piti, e ere e toru orometua tei faataa¬
hia, e maha râ i te taime hoê. E mai te mea te haamana'o nei tatou e,
e toru orometua api tei faataahia i te Q no fepuare i mairi aenei, ua roaa
atura e hita orometua api i te matahiti hoê. Aitâ tatou i faaroo i te hoê I
parau api, oaoa mai te reira te huru. mai mua roa mai.
Ua hope mai te mau oromteua no Tahiti e no Moorea ( maori ra: hoê);J
ta arauihia na Peretiteni, hoê ahuru ma vau orometua tei tairuru i Paofai i
haapiiraa
ra, ua
faaoti oia
e:
E haamaitai tatou i te Atua i te mea, te
'
VEA
taua
,
pô
POROTETANl
3
ra no te aua
haatiraa i to ratou mau taeae
api nei, e no te pureraa
i te rima i nia ia
ratou. Ua î roa’toa te tare
pure i
te taata tei tae mai na te n7au
valu atoa; e ua tura roa teie
pureraa, mai
te matamua e tae noa’tu i te
hopea. ’
ia ratou, mai te tuu
Na te Pereliteni te a'oraa
(Ohipa Xlll 2.
uiraa. Na.Tefaaora, orometua i
mau
tuhaa,
aroha mai
ua
Paea, te
)
e na te
Peretiteni
pure tahinuraa.
mono te
la oti te reira
orometua api i te mau taata. Na
Teriimana i aroh^
orometua papaa e te Sotaiete no
Paris, tei tono i teie mau pae
fenua i te mau metua
faamu, e te mau faatere i te pae o te faaroo. Na
Tu
a Puaita i aroha i te mau
orometua no
Tahiti-Moorea, e te huimana o te
fenua, tei riro atoa ei metua e ei haapii ia ratou i na
matahiti i mahemo
a'enei. Na Teuira i aroha i te
paroita no Papeete, tei riro atoa ei
haapuraa ora no te mau
pipi orometua i te mau tau; e na Arahiti i
aroha i
te aua orometua i
Heremona, te mau faatere e te mau pipi orometua e toe
nei ; e ua faaitoito oia ia ratou.
Purara’tura taua putuputuraa
rahi, mai te
pûpû i taua na orometua api nei i roto i te rima no te
Atua
i te
na
mau
manahope.
*
I te 25
Vairao,
no
Tetepa, te haamauraahia
na roto i
1 te hora 11
Ua
na
taatoa
râ
mua
te
e
o
mau
i te avatea to
Teuira
;
na
i te
ma
manihini
ohipa matamua i ravehia
orometua
na
api
no
faahiahia rahi.
oro‘a
na
e
o
Punaauia
e no
Peretiteni too-toru taeraa’tu i
Punaauia.
Roohia’tura, ua ineine roa te paroita
reva.
rave
rahi
(no Faaa
te tomoraa ïa
e no
Papeete mai). Te
i te fare orometua
api e te nehePunaauia i hamani iho nei, ei
haapuraa na
te orometua
api. Na Uratua auvaha paroita, i pûpû i roto i te
rima o te
A. K., e na te Peretiteni i
pûpû i roto i te rima no Teuira ma. Oia’toa te
fenua faaapuraa ta te mau huaai a
Tuahu i pûpû, ei fenua tumu
imiraa
maa na te mau
orometua, i Punaauia, a mûri atu nei. E parau oaoa roa
te reira, e te hi'oraa rahi na te
mau paroita aore â i
faaineine i taua na
nehe
vahi
roa
e
mau
piti
ta te
Poroita
no
ra.
1 mûri a‘e i teie tomoraa
fare, o te pureraa rahi ïa, tei faaterehia e te Pere¬
titeni no te A. R. Na te
Peretiteni-mono i haamau ia Teuira, ei orometua
no
Punaauia; na Uratua auvaha i farii mauruuru mai ; ua
orometua iauturu
Teuira,
e na
i
Punaauia i ta’na
tuhaa
Teuira i farii mai.
Haere atura teie naho‘a rahi taata
rahi
mau
e
pûpû atoa Tefaaora
ohipa i roto i te rima no
tamaa i te vahi i
mahana parau maitai e te oaoa rahi ; ua
hoê parau nehenehe i nia i te amuraa
maa, ei maitai
te pô, e tuaroiraa tei ravehia e ao noa- a‘e.
mau
;
e
haapaohia,
e oroa
orero te tavana i te
no
te mataeinaa. I
*
*
I te hora
fVairao,
l'Jiia’tura,
oe
fai i
e
s
piti rà i te ahiahi, i taua tapati
ra, ua
haere
na Peretiteni i
paroita rahi ra. Rooi te hora 4, ua putuputu te taata’toa i pihai iho i te fare orometua
haamau ia Tu
a
Puaita ei orometua
no
taua
VÈA
O tei tomohia,
hia te hoê himeiie
api
POROTETANI
i reira, na roto i te
hoê oro‘a nehenehe ; ua himenePeretiteni o te A. R.
to’na orometua.
tomoraa au maitai. Ua farii atoa te
te fenua faaapuraa fa te paroita i hoo ei faufaa na
E i mûri iho, ua hope te taata i te tare pureraa,
i
e te mau
no
ua
orometua
Peretiteni
Vairao-Toahotu;
o Marama
Peretiteni-mono i faatere (Ezech. III 17), e na te
te A. R. i haamau ia Tu a Puaita nei ei orometua no
farii o Temarii, na roto i te io‘a o te Paroita; ua pûpû atoa
atoa. Na te
faatereraa ia Tu, o tei farii mauruuru i te mau parau
faaitoitohiaM raua, o Tu vahiné, i taua pureraa ra.
Haere atura te mau manihini e tamaa i te fare-paroita. E tamaaraa oaoa,
tei faanahohia e te Paroita, tae noa’tu i te tavana o M. Hamblin, e to’rra pae.
Ua faaite te Peretiteni i to te A. R. mauruuru rahi i te tauturu puai e te
màramarama ta taua tavana i tuu i nia i te mau ohipa nei, i maitai ai, na
orometua i ta’na mau
e
te mau
faaitoitoraa i
roto i te manao e
E
hoê.
taua pô ra, e ao noa
te aau
putuputuraa rahi to
■*
Haamauraa
*
a‘e te ru‘i.
orometua i Rurutu.
no te APohetaf. Ua pee
oia hoi: O
orometua.
i Hauti ( Rurutu ) i te
te A. R., ua tae tino roa te Peretiteni
haamau ia Arahiti a Teua e ia Teriimana a
atoa mai te hoê mau auvaha i te Peretiteni, no taua tere ra,
Urarii Micheli, diafono, o Tearo a Parau raua o Vehiarii,
la
au
i te faaotiraa no
R. i Rurutu e
Ua
haamauhia o Arahiti a
i te 14 no Atopa.
Teua, ei orometua
E mahaiia matai rahi, (To‘a) e te ua, e ua
huru ïa i Hauti, ia tupu te mau ohipa rarahi e
i toetoe, no te mea ua farii maitaihia te mau
taatoa, i te fare o te tavana-diatono o Teriitai,
i roto hoi i te fare paroita. I mûri a‘e i te tamaaraa avatea, to te paroita
faaineineraa no te oro‘a haamauraa. Ua î roa te fare pure, o “Saloraa” i
te taime i tomo-tino hoê ai na orometua i roto i taua fare ra. Te tutonu noa
te mata i nia iho i te mau orometua e ta ratou mau faatereraa, no te
mea, a tahi roa ohipa mai teie te huru. Na te Peretiteni teaoraa (loane XXI
15) e ia oti, na’na’toa i haamau ia Arahiti ei orometua no Hauti, ia au
i te faaotiraa o te A. R. Na Uzia, auvaha i farii oaoa mai, na roto i te io‘a
te paroita ; ua pûpù atoa Tearo, or., i ta’na mau tuhaa ohipa i roto i to’na
rima, e te mau buka paroita, e i te hopea, na Arahiti i farii i te mau parau
atoa. E oaoa rahi to te taata. I te ahiahi, ua putuputu faahou te taata i te
fare putuputuraa, e ua taio te Peretiteni i reira i te rata haati na te A. R,
e i mûri iho, ua tuu na auvaha i te hoê mau tuaroi tei ravehia mai te itoito e te anaanatae e to te Paroita taatoa.
Oia’toa te oroa haamauraa ia Teuira a Pohetai i Averà.\
Ua tupu ïa i te monire i te 17 no Atopa. E mahana maitai roa tau;*)
mahana ra. Te pihaa noa ra te oaoa i roto i te raàu aau atoa. I to te ma'»i
mahana pae,
parau mai te taata e: o te
te parau api. Aita râ te aau
auvaha o te A. R., e te paroita
e
ra
o
VEA
POROTETANI
&
e-
auvaha
te A. R.
taeraa’tu, ua ineine roa te Paroita ; e i mûri a‘e i te
avatea, te faatereraahia te pureraa haamauraa i roto i te farepureraa, i “lerusalema”. Ua i roa i te taata. Na te Peretiteni te aoraa (Ohi-
R. ^
no
tamaaraa rahi
ua
;ni
pa
u;
Maimoa, auvaha paroita, mai te faaite i to te paroita
mauruuru rahi i te Apooraa Rahi tei haamana'o i te ati no Rurutu
(oro¬
metua ore). Ua pûpû atoa o Tearo, orometua, i te mau faatereraa no te
paroita Avera i roto i te rima no te orometua api, e na Teriimana i farii
XXVI, 19
îia
au
ra.
oa,
maite i te
ae,
)
na’na atoa i haamau ia Teriimana ei
e
Avera. Ua farii
no
orometua tump
o
faaitoitoraa i faaitoitohia’i oia. E oro'a nehenehe
mau
roa
e
te
faatupu mihi.
te
Ua haamauruuru atoa te Peretiteni i te
na
aore
i
aueue
i te
mau
mau
paroita
no
Rurutu, o ratou
itoito, ma
matahiti otareraa. Ua tamau râ i to ratou
te mana‘0 hoê.
E teie nei te
raa
no
oaoa
tavini
Tureva,
ore, o
A-
na
nei te
Apooraa Rahi,
haapa‘o maitai
e o
no
la tiai mai te Varua Maitai i to
pee
: O
Punaauia, i Vairao, i Hauti
hopea nei, ei anotau haumaru,
tau
te mea ua monohia te pohe-
Vavitu,
: o
o
Mau-
Punu hoi.
vai i
e
no
Rurutu i mate aenei
te^Atua
pupu
taata
e
i
na
tavini api,
i Avera (Rurutu), e ia riro teie anoe te hotu rahi î taua na paroita e maha
e
nei.
i te
: ua
ai
E
e
a‘oraa no
te Mahana Fanauraa,
Tiau
( 25 Titema)
iitai,
I Timoteo III. 16.
■oita
mau parau a te mau etene, ua rahi te mau vahi i
no to ratou mau Atua i te pouraa mai i raro nei e to
ratou amuiraa mai i le taata nei. Ua î te puta e rave rahi i te
parauhia
noa
te
ohipa a lupeliro, te atua rahi no te Heleni e no te Roma. E
parau rahi atoa tei parauhia no Oro e no te mau atua etene no
Tahiti nei. E haavare anue râ te reira, E haapaoraa pouri ta ratou
e te maamaa hoi.
mau
XXI
a
au
io‘a
to’na
I roto râ i to tatou faaroo, e parau tumu rahi, to
mai ei taata i to’na farereihaerea mai ia tatou.
larau
Tumu 1. Te tetalii tau
iho i te taata ?
R.
ito-
1.
Ua
erâ.
rave
\
te Atua i te
oia i roto i ta’na mau
faaileraamai ia’na
te
ohipa. Haamanao tatou e ;
Atua;
iteahia oia i roto i ta’na mau ohipa. E iteahia te tapao oto’na rima i nia iho i le mau mea’toa e hi'ohia nei: te maramaua
tau;i )
ma'a
na reira
ravea a
e ore atura e hi'ohia e te taata, maori ra e, ia
oia i te hoê huru o te nehenehe ia tatou ia hi‘o. No reira,
e varua
;
te Atua riro-
raa
i te
:
I itea mai le Atua i roto i te taata nei.
I roto i te
i” i
O
.
'1
rama
o
te ao,
te pouri o te ru‘i, te mau moua e te mau malo,
VEA
6
POROTETANl
te mau faa hotu rahi, te moana rahi aei, te rai
mea’toa i. reira. Sal. 19: 1-4
reira oia i roto i ta’na Earau. Tei. reira te faaiteraa-
te mau anapape,
atea e te mau
2.
Ua na
hia to’na
to’na io‘a, to’ua hinaaro, to'na mau
roto i to’na vaha, te mau orama a to’na
huru mau:
tai, te mau reo no
mai-
mau
tahito. Ei faaiteraa anae te reira na’na ia tatou nei.
3. Ua na reira’toa oia na roto i le vctahi mau tapao tahito. Ua
faaite oia ia’na iho, ia Mose i roto i te pû aihere, la Iseraela i
roto i te ata ereere, te uira e te haruru patiri i nia i te moua i
Sinai. Te pou ata e te pou auahi; te ata i roto i te Sekene e
te hiero Exodo 40: Si. Tapoihia ihorate tiahapa amuiraa e te
ata, î aéra te sekene i te hanahana no lehova ra.
taata
hoê
Tumu 2.
Ta te Atua
i te lino parau
faaiteraa ia’na iho i
parauhia mai i roto
nei.
faaiteraa ia’na iho i roto i ta’na Tamaiti. loane
taata i ite i te Atua, o le Tamaiti fanau tahi
râ i nia i te ouma o te Atua ra, oia te faaite ia’na. Tei roto ia’na
te î O te Atuaraa vai mau atu ai: hanahana, mana, paari, mo‘a
parautia, aroha, vii-vii-ore, parautia.
2. E faufaa tumu to te reira faaiteraa e ora'i to te ao nei. Luka
24; 46: ua na ô maira oia ia ratou : e ia na reirahia to te Mesia
pohe e tia'i. Mai te mea ra e, o te ravea hoê roa e
to tatou ora. I Pet. 2: 24: o tei maraa ia’na iho ta tatou hara i
to’na iho tino 1 nia i te satauro, . . no to’na hoi iravarava i ora'i
1.
O to’na ïa
1: 18. Aore roa e
nehenehe ai
tatou.
to tatou faaroo. Ore noa
atu ia taa roa, e tiaturi tatou i te reira e tia'i. loane 3: 16. O
te niu taua parau ra no to tatou faaroo.
Opani: I Korinetia 13: 12.
E tumu
rahi teie nei parau moe no
Te hoê
tere-evanelia i te Tuhaa V.
ani mai te auvaha no te tuhaa
orometua api no Rurutu (o Arahiti
te A. R. e ia haere atoa te hoê mau
auvaha i taua tere ra. Ua farii mauruuru te Apooraa Rahi i taua aniraa, e
faaotihia e: e tae mau te Peretiteni iho, tae noa’tu i na auvaha too-3: o
Tearo, e o Vehiarii, orometua, e o Pètero Mikeli, diakono. Teie râ, ua ferurî
ihora te Peretiteni e: e mea maitai ia faarirohia taua tere ra, ei uputa no te
hoê tere-Evanelia i te luhaa Poe, mai ia Raivavae e tae noa’tu ia Rimatara;
ia farerei maitehia te mau orometua e te mau paroita i reira, mai te faaitoito
Ite
Âpooraa
Rahi i mairi aenei (atete) ua
(Tearo Orometua ) e ia haamauhia na
raua o Teriimana) e te Peretiteni iho no
hoê
ua
VEA
■ia i’atou,
POROTETANl
7
hio i to ratou
e te
mau huru, e mai te
taitai hoi ia ratou i te aroha
No te hiôraa te
paoti papaa no te pahi ta-ie, no
Manureva e: e fereti liuru rahi to te
pahi, no na fenua e maha uei, alta
oia i haafifi i te
opuaraa a te Peretiteni; ua faatia râ
No reira teie tere,
i na fenua e
maha, i nehenehe ai.
Ua faarue matou ia
Papeete i te ahiahi mahana toru 28 no
Tetepa hora
3 e te afa; e mea taverehia i
tua, no te iti o te matai
(toerau). E 41 matou
i nia i te pahi: Te mau
auvaha no te A. E., o Verenie
vahiné hoi ; na orometua
tumu
no
A. R. A.
te
—
—
—
api no Rurutu e to raua utuafare, e 2
horopatete no Tahiti nei, e no te fenua
orometua
momoni,
vetahi
e te
mau
papaa atoa.
I to matou
revaraa’tu, te taiâ rahi ra te aau, no to matou hiôraa i
te mau
parau api no te mau fenua papaa. Mai te mea
ra e, te tau noa ra
te omore
rahi o te tama'i i nia i te mau
Hau, e te faaineine ra ratou no te aroraa, e
te mana‘0 ra matou e: eita
roa e ore te tamai i te
tupu; eita’toa
No te iti
te
o
xâ i te ahiahi
no
matai,
ua
te toru
matou i te hoê matai
piri
te
o
noa matou ia Tahiti
mahana,
tano, tei afai i
e vero
to matou
e maoro.
—■
toru
mahana; ia tae
tupu, o tei horoa mai ia
pahi i mua roa. Teie râ, parue
tei
paru faahou maira te matai., tae noa’tu i te 8 o te
mahana. To matou ïa iteraa
ia Raivavae i te tara va noa raa
i mua ia
matou, i te atea ê! Aue te oaoa
no te mau ihitai tei maoro
te faaearaa i
tua, mai- te titau i te fenua, ia ite
ratou i te fenua tipaeraa. O to matou
ïa huru. No reira ua
haamaitai matou
î te Atua, na roto i te
pure tapaeraa, -mai te feruri i te.Sal. 107. 7 tei na ô
mai e : ua faaiîe oia ia ratou i
te eatia mau,, tae atu ai ratou i te
oire i parakiIviâ e te taata.
E
piti mahana matou
(mahana pae).
te hitu
e
no
Raima
Mahanatoa
—
mai ïa; ua hinahina
i Raivavae: oia hoi i te 6
ua oaoa roa te
—
o
Tutini, tei
Atopa (mahana 4)
no
i te farereiraa i te orometua
mau i te toroa mai te matahiti 1912
aau
to’na rouru; te itoito noa nei râ te
aau, e te avae
atoa hoi, i te taviniraa i to’na Fatu.
Oia’toa o Turanatua, te orometua o Anatonu
tei mâtau maitaihia e to Tahiti. I
te mahana matamua, ua
faatupu te Peretiteni
i te hoê Apooraa Tuhaa ia ite oia i
te huru o te faaroo i Raivavae i teie
tau
e ei feruri atoa raa i te
ravea ohie e farerei maitaihia’i
na
paroita e maha
te
no
roa
fenua, i na mahana poto
Mahanatoa, i te ahiahi
piti
Ua faaotihia’tura e: e tairuru te fenua
mahana pae. E ua na reira hia. Ua na
mataitai i teie fenua maitai. Te au ra ia’na te reo
taatoa i
e
no
—•
te
râ matou i te ori haere e
Paulo i te Ekalesia i
Ephesia II, 11-13: E tenana, a haamanao iho outou,
Etene outou i mutaa iho, i te tino ra. E te taaê ra outou
i te Mesia i
mua
na
e
■i teie nei
mai
râ,
ua
faafatatahia mal 'ia i
reira;
te toto
o
te Mesîa nei. Oia
mau: no
Raivavae
idolo rarahi ofai tei afaihia mai i
Tahiti, e te toe ra, i raro aê i te
anani, te hoê mau marae e rave rahi roa, o tei faaite mai e: e
etene mau teie fenua i mutaa iho. I teie
nei râ, ua fai'erei te mau auvaha i
na
mau uru raau
te
mau
vahi atoa,
atoa ta matou i
()
ia
matou:
ua
imi
i te ture o te Mesia, oia hoi te aroha
haere, i na oire e maha, ua hinaaro te
noa
ratou i te
mau
ohipa rii
e
taeae. 1 te
mau
fare
taata i te faatamaa
tupu ai to matou
mauruuru.
—
VEA
8
POROTÈTANI
anani moiiamona o Raivayae,
te taofe hoi i nia i te fenua,
i nia i te mau motu. —
E feniia
rahi ïa
e
aita i ma'iliia te mau tumu ! o te raau
mai te alii e te aito, o te raau rahi ïa
mahana pae (7 no atopa) to matou farerei maitairaa i lo te
i te hoê pureraa rahi i te fare-pureraa, i Mahanatoa, e na roto i te hoê mau tuaroi tei rave maitaihia i roto i te fare putuputuraa i taua
ra,
e ao noa a‘e. I roto i taua putuputuraa rahi oaoa, to Urarii { Petero) tai'oraa, e
te Peretiteni tatara-maiteraa, i te rata ftaati na te Apooraa Rahi i te mau
no na tuhaa e ono —■ üa mauruuru na Paroita i te farereiraa i taua mau parau ra,
eto ratou maramarama maitairaa i te hoê mau parau e rave rahi tei vai
noa
i roto i te aau i mua ra, no to ratou atea i rapae, eto ratou farerei
raa i te mau auvaha no te Apooraa Rahi. E ua faaite ratou i to ratou ma¬
uruuru rahi.
Ua faaoti atoate paroita no Anatonu e; e aufau oia hoê
tara no te auri pape i Heremona, ia au i te aniraa a te A. R. i te mau
;
I te
ahiahi
no
te
fenua taatoa na roto
pô
to
paroita
pouri
pinepine-ore-
hanere
—
e
tia ai ia parau e: o
te paroita
matamua roa tete, i roto
paroita
i na tuhaa e ono o
auvaha i te mau
avatea no tetaime, e aitâ
haapao i te aniraa no te A. R. Ua mauruuru te mau
himene ta ratou i faaroo i reira. — Ua faarue matou ia Raivavae i te
mahana maa, 8 no Atopa. Ua oto te aau no te mea ua poto te
i mâhâ te hinaaro i te farerei i to Raivavae; ua ani mai ratou
tei
ia matou: e
tapati i nia i te fenua, teie râ, te haapao ra te Peretiteni i te mau faaauraa
tei faaauhia e te paoti no Manureva. No te au maitai o te matai, hoê pô e
hoè ao, e ua piri matou i te âau no Tuhuai. E au paha i te hora piti i te
ahiahi tapati i piri ai. ïeie râ te peapea: ua topa roa te matai i reira, e t&
matou e : e riro matou i te faaea noa i te pô' taatoa, i tai noa i te
mai te haere ore i uta. E inaha e piti ohipa ta matou i ite i taua ahi¬
ahi ra, i to matou vai noaraa i tua. Teie te ohipa matamua ; o te aii no Tearo
tane oronietua. Teie to’na ati : ua mairi to’nà ahu rahi faarari (e ahu mahanahana ) i rare i te miti, e aita roa’tu i roaa mai; te hi‘o noa ra matou i taua
ahu ra, tei atea roa i tua, i teie nei, mai te manao e : eita mau e roaa faahou mai. Ua hape râ, no te mea, ua oua te hoê" matelo taurearea i roto i te
miti, e ua tapnpa, mai te taiâ ore i te ma‘o (e te atea hoi ) i taua ahu no
manao ra
ava
te
tavini
aho
e o
o
te Atua.
te ore te
tei taiâ i taua tamaiti ra, o te pau to’na
faahou mai. Ua faarue râ matou i te poitoroa to matou aau i te iteraa e : ua taeahia taua
O matou atura
pahi
e roaa
oroi i to’na’tu pae, e ua oaoa
Ua
matou ia’na i
e taua tamaiti.
urne
I to te pahi feruriraa i te ohipa a
ia Elisaia o tei tapapa i te ahu i
te mairiraahia: o Elisaia, ua vaiihohia
poito ra
nia i te pahi, e te ahu atoa.
teie tamaiti, ua oioi ratou i te faaau ia’na
faaruehia e Elia; no reira to’na io‘a api i
te io‘a tahito o Epa.
Te piti o te ohipa faahiahia ta matou i ite, maori ra to te Atua faatiaraa
i ta matou pure : ua lioi'oa mai oia ia matou i te hoê matai au roa î te taime
•matai ore; e ua tia ia matou ia faaô ia Manureva ua roto i te ava ataata rahi
Mutaura, i mua iti noa a‘e te marehurehuraa ; e ua tutau atura matou i
no
tai
noa
Pouri atura.
i uta i taua pô ra, e ua oaoa roa te aau
tavini o te Atua, ia Tapuarii or., e tae noa’tu i te
i Mataura.
Ua haere matou
tahatai i te
i te hi'oraa i
Tavana Han. ‘i
VÉA
no
taua
mau
noa'tu te
ore
mata'u
papaa, e no te
api
fenua, ia M. F. Ahime:
pae
oaoaraa
no
te
faroreiraa
te tiai
nei, te tai‘a
matou i te ani i te Tavana
ra
te u‘ana
i’OROtETÀNi
tamai rahii, ta matou
Arauae rü iho ra, ua
ra.
te tamai? Eaha huru
noa ra
ia matou. Teie râ,
noa ra
to matou
Hau i
te
tiaturi
noa ra
e
ani mata‘u
noa
9
mau
Te
ajii
parau
e : ua
matou ia’na
aau.
no te fenua
haainata ena, e
: «
Ealia te parau
Farani? Aita nei te mau oire raralü i ino i
te mau pahi reva?. » la haamaitailiia te Atua i tepalionoraa liau tei
pahonohia
mai e le Tavana Hau i reira ra: f Aita i tamai; ua upootia te Hau i roto
i te apooraa ralii no Muniob. ; teie rà te tâpûpûhia nei te fenua Teheko-Tolovaki ; e mea aroba! » Oia mau! E mea aroha, e ua haama rii te aau i taua
o
taime
ra
no
i te feriiriraa i te buru aroba ralii
te liona taebae. Teie
obipa i tauturu,
râ,
e ere
ua
oaoa’toa te
i ta te taata ;
aau
teie fenua iti tei
e:
paruhia i
Na te Atua teie
Atua-Hau i te rima o te mau
na’na te mau o‘e i faahoi i roto i to
ua tapea te
aiiso tei ineine i te baru i te tao'a pau, e
ratou
no
i te hi'oraa
vehi.
mau
Poipoi a‘e i taua mahana
•
Taahuaia,
e
ra, ua baere matou e mataitai i te oire iti ra ia
to tatou fare pureraa tomo apibia i reira. Teie râ, te rahi o te
mau
baapaoraa i Tubuai nei. Ua piri
e no
tera
faaroo,
E buru faito
e
e
350
noa te mau fare pureraa no tera faaroo,
te iti boi o te taata. To tatou râ te faaroo tei rabi te taata.
porotetani,
e
inaha
e
buru tano
e
700 taata i Tubuai.
I to matou atoa bi'oraa, ua baere Tubuai i mua: e rave rabi te mau fare
ofai i faatiabia; aita’tura te aihere i rabi, mai tei te anotau i mua (1920) ta
matou i ite. E te itoito o to tatou pupu taata, i raro a‘e i te faatereraa bau no
avae no teie orometua e faaea nei:,,te opéré nei oia i
tapati i Taabuaia, i Mabu, i Haramea, e ia tae i te tapati oro‘a,
mai na afa paroita i te vabi boê, i Mataura.
Tapuarii mâ. Aita te
ta’na
mau
e ruru
E farereiraa rahi
e
oaoa
ta matou e te Paroita taatoa i
Mataura, i te abiabi
pô monire, 10 no Atopa; na te Peretiteni te aoraa matamua. Ua tatara
te
faabou oia i te rata baati
no
te A. R., e ua farii mauruuru te
auvaba, to tatou
Toâtua, i te mau aroharaa e te mau faaitoitoraa no te A. E. ia
ratou; ua faaite atoa mai e: ua ineine ratou i te patu i te biero ofai i Mata¬
ura, i nia i to’na tiaraa tabito, ei banahana no te Atua e no to tatou faarbo.
Ua faatere na auvaba i te boê mau tuaroi tei farii maitaibia e to te Paroita.
boa here, o
poipoi a‘e, ua faatere te Peretiteni e na auvaba i te boê orôa faaipoipoua bapetito e 4 tamarii, e ua biopoa i te boê pipi api. E ia tae i te
abiabi, bora 4, to matou ïa faaineineraa o to matou revaraa’tu i Eurutu. Te
oto ra te aau i to matou faarueraa i teie paroita e to te fenua boi, o tei bere
rabi ia matou. la vai mai to te Atua bamani maitai i nia ia ratou e ta ratou
mau obipa; ia itoito ratou, eiaba e aueue i te matai e farara noa nei; ua riro
ïa ei tamataraa no to tatou faaroo e to tatou binaàro i to tatou Fatu (I Kor,
XV. 58).
( Te vai atura )
la
raa
e
40
PORoTETANi
VEA
Haapiiraa Bibilia
Te
mau
buka
no
le
Faufaa Api
(A hi‘o i te mau Ve‘a i mairi a'enei)
e pau ai te mau buka no te F. A. ta tatou
nei i teie anotau: ua parauhia ratou e: e mau episetole no te taatoaraa.
no te mea, auaa e 2 episetole, ua papaibia ratou' no te mau taata faaroo atoa.
E 7
e
episeLole toe
feruri
noa
.
lakobo. O vai teielakobo? E ere ïa i te taeae no
o tei pohe i lerusalema, i te hamani ino o
Heroda, i mûri rii a‘e i te tau Penetenose; o lakobo râ, taeae no lesuMesia; ua farlu to’na aau ia l'esu i muria'e i te poheraa etetiafaahouraa no leFaaara, e e tuhaa rabi ta’na i roto i te Ekalesla i leru¬
salema. Te parau nei Paulo raua o Petero ia'na e: E pou no te
Ekalesia. E taata paieti roa oia, e te auraro rahihia e te taata.
i- Te
episetole
lesu te tamaiti
Ua faatura
roa
faatereraa. E
roaa
na
a
Zebedaio
oia i te Ture a Mose, e ua tamau i ta’na mau
mai ia Paulo tei rabi to’na ati i te paraulia e
ere
i te Ture, e o tei
iaatiama i te feia faaroo i taua zugo tavini
(Gai. 2: 46; 5-1).
haapoto i Le Episetole a lakobo i roto i te
pene II. 26. Mai le lino nei hoi, ia ore- te Varna ra, e mea pohe
ia, oia’toa le faaroo, aore e ohipa ra,'emea pohe aloaïa.
Te hoê mau taioraa tumu: te taata i roohia e te ali (I. 4-19)
te hoturaa o te faaroo: o te ohipa ïa (11: 14-26); te ino rabi e
te maitai hoi no te arero (III. 1-12 ), te faaoromai, te ora i to tatou
mau ma‘i. ( V. 7-20 ),
E nehenehe
noa
ia
episetole hoê a Petero. Ua haapotohia ïa i roto 1 te
10: O te ALua râ no’na Le mau maitai atoa, o tei parau
ia tatou no to’na ra ao mure ore ia lesu-Mesia nei, ia maoro iti
2.
Te
Pene V.
pohe, ia haamaitai roa oia ia outou, ia tauLuru mai
haapapuia oulou. ^Haamanao tatou i te aposetolo tei papai i teie episetole : o Simona a loua, te pipi faaroo
arorirori noa. I mûri a‘e râ i te poheraa e te tiafaahouraa o to’na
Fatu, ua au mau to'na io‘a, o PeLero, ofai paari, te auraa. Ua
faariro te Varua maitai ia’na ei taata aueue ore e te faaroo papu.
Na roto i teie episetole matamua, te tamata nei te Apotetolo
i te paruru i te feia faaroo e vai i Alia, i te mau enemi no rapae
0 tei ineine
i te hamani ino i te Ekalesia. Te au ra Petero i
roto i teie episetole i te hoê raatira rahi nuu o tei hiopoa maite
i to’na nuu hou te aroraa ; e aore ra, te au nei oia i te hoê taata
faalia fare o tei hiopoa i to’na fare, no te hio e: eita nei oia e
parari i te vero. A taio 1: 13-25: e inu te taata faaroo. i temo'a;
II: 11-25; IV: 12-13: te re i nia i te mauiui pohe.
a‘e to outou
ia faaetaeta mai e ia
VE A
POROTETANI
U
3. Te episetole piti a Petero.
JJa haapotohia ïa i roto i te
Pene I. 10. E teie nei, e au mau
taeae, e faailoilo, ia itea mau
hia to outon parauraahia e te
mailiraahia. la na reira hoi outou,
e ore roa ouLou e hi‘a.
Te faaara nei Petero i te feia
faaroo i
te mau enerni roto, oia hoî te mau
orometua haavare, o tei tamata, i te haapau i Le mau ekalesia, mai te
faahahau ê i te feia faa¬
roo, i te Evanelia maramarama tei aohia ia ratou.
Taio
—
III. 1-13
tei faatia i te paruu no to lesu ho'iraa
mai, maoro noa'tu tauà
ho'iraa mai.
O
RII ^Pl
1.
E parau aroha rahi tei
tupu i Papeete, i te mahana maa,
i te 26 no Novema : ua lahuri te
poti uira o Aporo (oia hoi o
Bonet) i roto i le ava, i Toata. Te liaere mai ra taua
pahi nehenehe rahi e te api roa o Tiare
Avaro, na Maharepa (Moorea ) mai.
E Toerau rahi te matai, e te iia
hoi, e te vero. Ua ino roa te ava.
E inaha, a tamata’i taua
pahi ra i te faaô, ua tahuri roa oia i ropu
mau i te ava, puehu atura te mau
horo patele i rare i te miti.
E no te puai roa o te
opape, painu a‘era te pahi tahuri nei I
tua mai, e te mau taata’toa. Aita ratou i
mau i te vahi hoê. E
3 noa iho tei tae i nia i le
taerepahi; e te rahiraa, te mau haere
noa ra i nia i te mau tauhaa rii
painu noa, mai te iri raau, te
mau hoe. Aita e
haapaoraa, e auaa noa iho to ratou faaitoitoraa ia ratou iho i ore ai ratou i
paremo ai. Ua riaria roa to Pa¬
peete i te hi'oraa i te reira atl peapea rahi, e ua tamata te mau
poti uira i te tâpapa; eila rà e û; no te pohe paatoa ahiri i tae
atu. Aita r
na poti
pailati i otobe; ua haere raua’toa i rapae,
na roto i taua miti rahi riaria, e ua tae
roa i pihai iho i te
poti
tahuri, mai te paheru atoa, i tua mai (i roto i taua miti rahi)
i te mau taata ( tane,
vahiné) e mau noa ra i nia i te mau tauhaa
painu. E piti hora to ratou vai noa-raa, i roaa mai ai. Ua tae
atoa te pahi o te Han o Tamara i tua', e te Tavana
Rahi i nia
iho no te tautururaa i teie ati, e ua tauturu nehenehe roa
Teie
rà, i te mahitlraa o le poli painu nei i rapae mai i te
opape, turai
maite hia’tura e te matai Toerau i nia i te
âau, i tai noa ia Auae
e ua huri mau hia i nia i te
âau; e no te puai o te miti, topa
mai nei te poti i roto mai, e ua laverehia i Motu
one, e faairi i
nia i te one. E inaha! i reira le itearaahia e: te ora
noa ra le
hoê tinito i rolo j te poli tahuri; te huti noa ra oia i te
matai,
i te hoê maa vaehaa iti o tei ore i taeahia e te mili.
Tapupuhia
atura te hoê mau iri, no nia mai, e na noaa taua tinito
ra, mai
te ora. Hoê ra parau oto rahi tei itehia i te ahiahi; te hoê
horo
patele, o Tehinu a Tehei no Mamao. ua moe to’na tino i tua, e aita
roa’tu i
roaa
mai.
Ua imihia
e
ua
imihia
e
te
mau
pahi,
e
pô
noa'tu, e aita mau i roaa mai. Oia'toa i te tai>ati. Ua putuputu
te amuiraa Mamao i te l'are o Tehinu i te pô mahana
maa, e i
te pô tapati no te tamahanahana i te utualare fetii no Tehinu.
VEA
12
POROTETANÏ
Tehinu nei; e pou no te amuiraa himene
tamuta mararaarama e te tauturu rahi i te mau fare
E taata maitai roa o
i Mamao; e
Na’na te fare pureraa no Hitiaâ (i teie tau) i hanaani,
ra oia i te fare pureraa iti no Maharepa iteie nei,
a tupu ai teie ati rahi.
Te faaite nei te Fea Porotetani i to’na aroha tumu i te mau
fetii no Tehinu, e ia Aporo atoa hoi. Faaitoito. Tialuri i te Atua;
eiaha e taiva la’na ! O tei tiatuT-i ia lehova, e ore ralou e arorirori!
2. Ua ite te mau hoa no te Vea i te mau parau api rarghi roa
tei tupu i Europa, mai te -hopea mai no te avaê Telepa. I taua
hopea avaê ra, ua fatata roa ino te tamai i te tupu i Europa
taatoa; ua haaputuputu te mau basileia i to ratou mau nuu i nia
i te mau otia fenua, mai te ineine roa. — No te itoito rahi râ
no na faaterehau no Daladier (Farani) e no Chamberlain (Peretane) i ore ai te tama'i i tupu ai. Ua putuputu na faaterehau
too-maha; o Daladier, o Chamberlain, o Hitler (Purutia) e o Mus¬
solini (Dalia) i te oire purutia ra i Munich; e i reira to ratou
faaotiraa i te parau no Techeko-Solovaki, tei riro ei tumu no teie
peapea rahi. — Ua faaotihia e; e tâpùpùhia taua fenua ra, e e
operehia te mau tuhaa, ia au i to ratou reo. Te tuhaa reo purutia,
pureraa.
te
e
hamani
horoahia ia ia Purutia; te tuhaa reo Hongrie e horoahia ia ia
Hongrie; oia’toa te tuhaa Polone. Toe ihora te tuhaa reo Techeko.
lei rirodhoâ ia Techeko. O te ravea ia i hau ai teie peapea rahi roa,
e
i
ati luda
Teie râ,
to te hoê
ati-Iuda (reo-purutia ) tahooraa i to’na nunaa hamani ino noa hia,
mai te pupuhi poheroa i te hoê tonitara Purutia i Paris, no reira
irahi roa’i to te Purutia tahooraa. Ua tanina ratou i te mau fare pure¬
raa ati-Iuda i te auahi, 1 Purutia; ua vavahihia te mau fare toa,
ua ravehia e ua huehia te mau tauhaa i rapae. E mea ino roa.
Ua parauhia e: e vau hanere tausini Ati luda i Purutia 1 mua
aenei; i teie nei ra, e 2o0,000 tei faarue i tnua fenua ra, e ua
haere i te mau fenua tei aroha mai ia ratou (Farani - Peretane-
3. E mea uànà roa to te Purutia hamani-mo-raa
te
i teie tau. — E parau tahito hol teie —
no
Marite).
faaarahîa nei te mau orometua e te mau Apooraa Paroita e :
a] la faaapi ratou i roto i te apooraa diatono no Titema-Tenuare i te
no te feia maiti no te paroita.
b] la faatupu ratou i te mau maitiraa diatono ffaaapiraa, faanavairaa) i te
ava^e Tenuare. la nehenehe i te Apooraa Tuhaa (i te pae hopea no Tenuare
e aore ra i Fepuare) ia haamana i taua mau
maitiraa fa. E rave râ i teie
mau oliipa, ia au i te turc.
c] Te hoê aufauraa no te auri-pape i Heremona. Ua faaite maitaihia taua
parau nei i roto i te rata haati no te A. R. E va‘u j)aroita tei rave aenei i
teie ohipa, mai te itoito rahi; e ua ôti ta ratou. — O Titema, Tenuare, na
ava‘e maitatai no te reira aufauraa. Hoê hanere tara te faito tei titauhia i te
paroita hoê.
4. Te
tabula
Impeimeeie EijIE
F. JUVENTIN
—
Ku,e du Commandant Desteesiau.
Fait partie de Vea Porotetani 1938