EPM_Vea Porotetani_19381112.pdf
- extracted text
-
Te 38 0 te Matahiti — NOVEMA e TITEMA 1938 - Hihi 11 e
12.
AITA’TU e NIÜ e TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA, OIA HOI TE
Mesia RA O lEsu. — I Korinetia 3,11.
HOO I TB MATAHITI
HOÊ: HOÊ TARA
Ch. VERNIER,
Directeur-Gérant,
TOATA
Eshs hoi îo outou or3r23 nci? (lakobo iv, 14
v.
m.)
O te hoê ïa uiraa iti manaonao rahi na te taa ta e rave rahî. Eaha mau
te auraa no to‘u oraraa i teie nei ao ? Eaha vau i fanau mai ai
?Eaha
te ohipa e au ia‘u ia rave, e tupu ai to‘u oaoaraa mau, e e ite ai au e ;
aita e mau'araa ?,
Ua ite tatou i te mau pahonoraa e pahonohia nei e te
taata, i teie
uiraa iti.
Pahonoraa hoê : a amn ! a inu ! ia arearea raaite : ananahi ua pohe
tatou ! O te reo ïa no te feia o teie nei ao, tei ore i manaonao i to ratou
varua e i
to ratou mau taeae rii, e o tei ore atoa i manaonao i te Atua
te ora amuri atu nei ! Aita taua feia nei e manao nei e ; e varua to
e
ratou, e te poia’toa nei te varua i te maa tahuti ore !. O ta te tino
anae ta ratou e titau nei - e te mau arearea no te ea aano.
0
E te hopea ?
te pohe ïa.
Pahonoraa piti : A rave i te ohipa ! a haaputu i te moni, e te fenua,
fare.
ei maitai no oe, ia tae i to oe paariraa.
e te
.
Oia mau ! Te ite nei tatou i taua feia ra i te haaraa i te mahana, i
te toetoe ; te rari nei ratou i te hou ; aore e taoto nei i te pô ; e itoito
rahi to ratou i te tapaparaa i te mau faufaa o teie nei ao. Aita râ ta
te varua e tuhaa i roto i to ratou oraraa. Tei teie nei ao ana‘e ta ratou
tiai nei. E ia tae ratou i te paariraa, e mea oioi to ratou poheraa,
te mea ua faautua noa ratou i to ratou tino, ua faatavini noa, mai
te faaea ore ! Eita ratou e faufaahia i ta ratou mau faufaa. E pohe te
e
no
tino e te varua’toa.
Pahonoraa toru : A tavini i te Atua ! A imi i tei moe ra e faaora,
O te auraa mau ia o te oraraa taata. Te na ô ra te hoê taata : “ I te
mataraua, ua imi noa vau i tetumu i vaiiho mai ai te Atua ia‘u i roto
4
V R A
2
P0 R 0T E TA N I
i teie nei ao. Paheru iho ra vau i te Parau a te Atua, ia ite mau hia
to te Atua manao e to’na hinaaro i taua vahi ra. E teie ta ‘u i na mua
i te ite : loane XX 21. Mai to’u metua hoi i tono mai ia‘u nei ra. e
tono atoa hoi au ia outou na. Maramarama’tura to‘u manao. E piti
irava ta‘u i itefaahou : Luka XIX 10. I haere mainèi te tamaiti ote
taatai te ao nei e imi i teimoe ra e faaora. Ohipa 18. E riro outou
ite no‘u i Ierusalema,- i ludea. . e tae noa’tu te hopea o teie nei ao. »
E riro outou ei ite no‘u! Te riro nei anei tatou ei ite no lesu, i te
i roto i te utuafare ? Ei ite no lesu, i te aro
? Ei ite. narotoi to tatou hohoa rapae, to tatou
tura? Ei ite, na roto i ta tatou mau parau, e ta tatou mau haerea ?
aro 0
to tatou mau fetii,
O te mautaata tupu
.
Ua riro anei tatou ei ravaai taata ?
A rohi, e te feia faaroo, tae noa’tu i te mau taurearea manao itoito !
O te reira te auraa ote oraraa : te faatupu i te tatarahapa ora i roto
i te aau no to taeae iti rave hara, te faatupu i te oaoa i roto i to’na aau
e te faaora i to’na Varua.
Ei reira to oe iho oaoa e tupu ai, e ouaua oe i te oaoa ! o ta oe ïa
utua i raronei. e ta oe utuarahi atoa i te ao. O Titema teie, te ava‘e
.
hopea. Paaineine i ta tatou mau upea, e ta tatou mau ainu e roaa mai
ai te varua taata; ua fatata te matahiti api, e te ohipa api i reira.
Faafahinuraa oromeîua
Ua tupu te
--
Haamauraa orometua.
hoê oroa hanahana rahi i te tare pure, i Paofai (Papeete)
pô no te mahana maha, i te 22 no Tetepa i mairi a'enei : ua faataahia
i reira, na pipi orometua too maha, notetoroa orometua, na roto i te tuuraa
i te
rima
e
te pure.
O vai ma taua mau orometua api ra? Teie; o Teriimana a Poheiai, ( no
Averâ, Rurutu ) ; o Arahiti a Teua ( no Auti, Rurutu ) ; o Teuira a Manihi
(no Punaauia, Tahiti ); e o Ta a Paaita (no Vairao, Tahiti}. E toru to
ratou matahiti i roto i te aua orometua, i Heremona ; ua hi'opoa pinepinehia ratou e te Apooraa Rahi i tera matahiti e i tera matahiti, e no te mea
hoi, ua mauruuru te A. R. i to ratou mau htiru, na roto i taua na matahiti
'
haapiiraa ra, ua faaoti oia e : ia tuuhia te toro'a orometua i nia iho ia ratou.
E haamaitai tatou i te Atua i te mea, te aroha noa nei oia i ta’na Ekalesia
i te mau tau; aita to te mau paroita ereraa i te aratai. E teie ta te paroita
Papeete i ite i taua pô ra : e ere e piti, e ere e toru orometua tei faataa¬
hia, e maha râ i te taime hoê. E mai te mea te haamana'o nei tatou e,
e toru orometua api tei faataahia i te Q no fepuare i mairi aenei, ua roaa
atura e hita orometua api i te matahiti hoê. Aitâ tatou i faaroo i te hoê I
parau api, oaoa mai te reira te huru. mai mua roa mai.
hoê);J
Ua hope mai te mau oromteua no Tahiti e no Moorea ( maori ra:
ta arauihia na Peretiteni, hoê ahuru ma vau orometua tei tairuru i Paofai i
VEA
POROTETANl
3
taua
,
pô ra no te aua haatiraa i to ratou mau taeae
api nei, e no te pureraa
ia ratou, mai te tuu i te rima i nia ia
ratou. Ua î roa’toa te tare
pure i
te taata tei tae mai na te n7au
valu atoa; e ua tura roa teie
te matamua
pureraa, mai
tae noa’tu i te
e
hopea. ’
Na te Pereliteni te a'oraa
(Ohipa Xlll 2. ) e na te Peretiteni mono te
mau uiraa.
Na.Tefaaora, orometua i Paea, te pure tahinuraa. la oti te
reira
tuhaa, ua aroha mai na orometua api i te mau taata.
Na Teriimana i
aroh^
i te mau orometua
papaa e te Sotaiete no Paris, tei tono i
teie mau pae
fenua i te mau metua
faamu, e te mau faatere i te pae o te faaroo. Na
Tu
Puaita i aroha i te mau orometua no
Tahiti-Moorea, e te huimana o te
fenua, tei riro atoa ei metua e ei haapii ia ratou i na
matahiti i mahemo
a'enei. Na Teuira i aroha i te
paroita no Papeete, tei riro atoa ei
haapuraa ora no te mau
pipi orometua i te mau tau; e na Arahiti i
aroha i
te aua orometua i
Heremona, te mau faatere e te mau pipi orometua e toe
nei ; e ua faaitoito oia ia ratou.
Purara’tura taua putuputuraa
rahi, mai te
pûpû i taua na orometua api nei i roto i te rima no te
Atua manahope.
a
*
I te 25 no
Tetepa, te haamauraahia na orometua api no Punaauia
e no
Vairao, na roto i na oro‘a faahiahia rahi.
1 te hora 11
Ua
na
mua
taatoa
te
e
i te avatea to na Peretiteni
too-toru taeraa’tu i
râ o Teuira ma i te reva.
ohipa matamua i ravehia ; o te tomoraa ïa
nehe roa
Punaauia.
Roohia’tura, ua ineine roa te paroita
mau manihini e rave rahi
(no Faaa e no Papeete mai). Te
mau
ta te
te orometua
api.
Poroita
no
i te
fare orometua api e te nehePunaauia i hamani iho nei, ei
haapuraa na
Na Uratua auvaha paroita, i pûpû i roto i te
rima o te
pûpû i roto i te rima no Teuira ma. Oia’toa te
A. K., e na te Peretiteni i
fenua
maa
te
faaapuraa ta te mau
na
te
reira, e
e
piti
vahi
huaai
a Tuahu i
pûpû, ei fenua tumu imiraa
orometua, i Punaauia, a mûri atu nei. E parau oaoa roa
te hi'oraa rahi na te mau paroita aore â i
faaineine i taua na
mau
ra.
1 mûri a‘e i teie tomoraa
fare, o te pureraa rahi ïa, tei faaterehia e te Pere¬
titeni no te A. R. Na te
Peretiteni-mono i haamau ia Teuira, ei orometua
no
Punaauia; na Uratua auvaha i farii mauruuru mai ; ua
orometua iauturu
i
pûpû atoa Tefaaora
Punaauia i ta’na mau tuhaa
ohipa i roto i te rima no
Teuira, e na Teuira i
farii mai.
Haere atura teie naho‘a rahi taata e tamaa i te
vahi i haapaohia, e oroa
rahi mau ; e mahana
parau maitai e te oaoa rahi ; ua orero te tavana i te
hoê parau nehenehe i nia i te amuraa
maa, ei maitai no te mataeinaa. I
te pô, e tuaroiraa tei ravehia e ao noa- a‘e.
*
*
I te hora
s
piti rà i te ahiahi, i taua tapati ra, ua haere
na
Peretiteni i
fVairao, e haamau ia Tu a Puaita ei orometua no taua paroita rahi ra. Roo-
oe
fai i
l'Jiia’tura, i te hora 4, ua putuputu te taata’toa i pihai iho i te fare orometua
VÈA
POROTETANI
api O tei tomohia, i reira, na roto i te hoê oro‘a
nehenehe ; ua himene-
Ua farii atoa te Peretiteni o te A. R.
i te fenua faaapuraa fa te paroita i hoo ei faufaa na to’na orometua.
E i mûri iho, ua hope te taata i te tare pureraa, e te mau orometua
atoa. Na te Peretiteni-mono i faatere (Ezech. III 17), e na te Peretiteni
no te A. R. i haamau ia Tu a Puaita nei ei orometua no Vairao-Toahotu;
ua farii o Temarii, na roto i te io‘a o te Paroita; ua pûpû atoa o Marama
orometua i ta’na mau faatereraa ia Tu, o tei farii mauruuru i te mau parau
e te mau faaitoitoraa i faaitoitohiaM raua, o Tu vahiné, i taua pureraa ra.
Haere atura te mau manihini e tamaa i te fare-paroita. E tamaaraa oaoa,
tei faanahohia e te Paroita, tae noa’tu i te tavana o M. Hamblin, e to’rra pae.
Ua faaite te Peretiteni i to te A. R. mauruuru rahi i te tauturu puai e te
màramarama ta taua tavana i tuu i nia i te mau ohipa nei, i maitai ai, na
roto i te manao e te aau hoê.
E putuputuraa rahi to taua pô ra, e ao noa a‘e te ru‘i.
hia te hoê himeiie tomoraa au maitai.
■*
*
Rurutu.
la au i te faaotiraa no te A. R., ua tae tino roa te Peretiteni no te AR. i Rurutu e haamau ia Arahiti a Teua e ia Teriimana a Pohetaf. Ua pee
atoa mai te hoê mau auvaha i te Peretiteni, no taua tere ra, oia hoi: O
Urarii Micheli, diafono, o Tearo a Parau raua o Vehiarii, orometua.
Ua haamauhia o Arahiti a Teua, ei orometua i Hauti ( Rurutu ) i te
mahana pae, i te 14 no Atopa. E mahaiia matai rahi, (To‘a) e te ua, e ua
parau mai te taata e: o te huru ïa i Hauti, ia tupu te mau ohipa rarahi e
te parau api. Aita râ te aau i toetoe, no te mea ua farii maitaihia te mau
auvaha o te A. R., e te paroita taatoa, i te fare o te tavana-diatono o Teriitai,
e i roto hoi i te fare paroita. I mûri a‘e i te tamaaraa avatea, to te paroita
Haamauraa orometua i
te fare pure, o “Saloraa” i
i taua fare ra. Te tutonu noa
te mata i nia iho i te mau orometua e ta ratou mau faatereraa, no te
mea, a tahi roa ohipa mai teie te huru. Na te Peretiteni teaoraa (loane XXI
15) e ia oti, na’na’toa i haamau ia Arahiti ei orometua no Hauti, ia au
i te faaotiraa o te A. R. Na Uzia, auvaha i farii oaoa mai, na roto i te io‘a
te paroita ; ua pûpù atoa Tearo, or., i ta’na mau tuhaa ohipa i roto i to’na
rima, e te mau buka paroita, e i te hopea, na Arahiti i farii i te mau parau
atoa. E oaoa rahi to te taata. I te ahiahi, ua putuputu faahou te taata i te
î
faaineineraa no te oro‘a haamauraa. Ua
roa
te taime i tomo-tino hoê ai na orometua i roto
ra
o
fare putuputuraa,
e ua taio te Peretiteni i reira
i te rata haati na te A. R,
i te hoê mau tuaroi tei ravehia mai te itoito e te anaanatae e to te Paroita taatoa.
Oia’toa te oroa haamauraa ia Teuira a Pohetai i Averà.\
Ua tupu ïa i te monire i te 17 no Atopa. E mahana maitai roa tau;*)
mahana ra. Te pihaa noa ra te oaoa i roto i te raàu aau atoa. I to te ma'»i
e
i mûri iho, ua tuu na auvaha
VEA
POROTETANI
&
e-
auvaha
R. ^
te A. R.
no
tamaaraa rahi
taeraa’tu, ua ineine roa te Paroita ; e i mûri a‘e i te
avatea, te faatereraahia te pureraa haamauraa i roto i te fare-
ua
pureraa, i “lerusalema”. Ua i roa i te taata. Na te Peretiteni te aoraa
;ni
pa
u;
no
XXVI, 19
(Ohi) e na’na atoa i haamau ia Teriimana ei orometua tump
Avera. Ua farii o Maimoa, auvaha paroita, mai te faaite i to te
paroita
mauruuru rahi i te Apooraa Rahi tei haamana'o i te ati no Rurutu
(oro¬
îia
au
metua ore). Ua pûpû atoa o Tearo, orometua, i te mau faatereraa no te
paroita Avera i roto i te rima no te orometua api, e na Teriimana i farii
ra.
oa,
maite i te mau faaitoitoraa i faaitoitohia’i oia. E oro'a nehenehe roa
ae,
e
te
faatupu mihi.
te
Ua haamauruuru atoa te Peretiteni i te mau paroita no Rurutu, o ratou
i aueue i te mau matahiti otareraa. Ua tamau râ i to ratou
itoito, ma
na
aore
te mana‘0 hoê.
E teie nei te oaoa nei te Apooraa
raa
no
tavini
Rahi, no te mea ua monohia te pohehaapa‘o maitai no Rurutu i mate aenei : o Vavitu, o Mau-
Tureva, e o Punu hoi.
ore, o
A-
na
la tiai mai te Varua Maitai i to
te^Atua pupu taata e i na tavini api,
Punaauia, i Vairao, i Hauti e i Avera (Rurutu), e ia riro teie anotau hopea nei, ei anotau haumaru, e te hotu rahi î taua na paroita e maha
vai i
e
pee
: O
nei.
i te
: ua
ai
E
e
a‘oraa no te
Tiau
( 25 Titema)
iitai,
I Timoteo III. 16.
■oita
mau parau a te mau etene, ua rahi te mau vahi i
no to ratou mau Atua i te pouraa mai i raro nei e to
ratou amuiraa mai i le taata nei. Ua î te puta e rave rahi i te
te
ohipa a lupeliro, te atua rahi no te Heleni e no te Roma. E
parau rahi atoa tei parauhia no Oro e no te mau atua etene no
Tahiti nei. E haavare anue râ te reira, E haapaoraa pouri ta ratou
mau
XXI
au
io‘a
te maamaa hoi.
e
to’na
I roto râ i to tatou faaroo, e parau tumu rahi, to te Atua riroraa mai ei taata i to’na farereihaerea mai ia tatou.
larau
i te
Tumu 1. Te tetalii tau ravea a te Atua i te
iho i te taata ?
R.
:
I itea mai le Atua i roto i te taata nei.
parauhia
noa
a
.
I roto i te
i” i
O
Mahana Fanauraa,
ito-
1.
Ua na reira oia i roto i ta’na mau
faaileraamai ia’na
ohipa. Haamanao tatou e ;
e ore atura e hi'ohia e te taata, maori ra e, ia
oia i te hoê huru o te nehenehe ia tatou ia hi‘o. No reira,
e varua
te
Atua;
erâ.
rave
tau;i )
iteahia oia i roto i ta’na mau ohipa. E iteahia te tapao oto’na rima i nia iho i le mau mea’toa e hi'ohia nei: te marama-
;
ma'a
\
ua
'1
rama
o
te ao,
te pouri o te ru‘i, te mau moua e te mau malo,
VEA
6
POROTETANl
te mau faa hotu rahi, te moana rahi aei, te rai
mea’toa i. reira. Sal. 19: 1-4
Ua na reira oia i roto i ta’na Earau. Tei. reira te faaiteraa-
te mau anapape,
atea e te mau
2.
hia to’na
huru mau:
to’na io‘a, to’ua hinaaro, to'na mau mai-
tai, te mau reo no roto i to’na vaha, te mau orama a
to’na mau
tahito. Ei faaiteraa anae te reira na’na ia tatou nei.
3. Ua na reira’toa oia na roto i le vctahi mau tapao tahito. Ua
faaite oia ia’na iho, ia Mose i roto i te pû aihere, la Iseraela i
roto i te ata ereere, te uira e te haruru patiri i nia i te moua i
Sinai. Te pou ata e te pou auahi; te ata i roto i te Sekene e
te hiero Exodo 40: Si. Tapoihia ihorate tiahapa amuiraa e te
ata, î aéra te sekene i te hanahana no lehova ra.
taata
hoê
Tumu 2.
Ta te Atua faaiteraa ia’na iho i parauhia
mai i roto
i te lino parau nei.
ia’na iho i roto i ta’na Tamaiti. loane
i ite i te Atua, o le Tamaiti fanau tahi
râ i nia i te ouma o te Atua ra, oia te faaite ia’na. Tei roto ia’na
te î O te Atuaraa vai mau atu ai: hanahana, mana, paari, mo‘a
parautia, aroha, vii-vii-ore, parautia.
2. E faufaa tumu to te reira faaiteraa e ora'i to te ao nei. Luka
24; 46: ua na ô maira oia ia ratou : e ia na reirahia to te Mesia
pohe e tia'i. Mai te mea ra e, o te ravea hoê roa e nehenehe ai
to tatou ora. I Pet. 2: 24: o tei maraa ia’na iho ta tatou hara i
to’na iho tino 1 nia i te satauro, . . no to’na hoi iravarava i ora'i
1.
O to’na ïa faaiteraa
1: 18. Aore roa e taata
tatou.
E tumu
atu
rahi teie nei parau moe no to tatou faaroo. Ore noa
ia taa roa, e
tiaturi tatou i te reira e tia'i. loane 3: 16. O
niu taua parau ra no to tatou faaroo.
te
Opani: I Korinetia 13: 12.
Te hoê tere-evanelia i te Tuhaa V.
Ite
Âpooraa Rahi i mairi aenei (atete) ua
ani mai te auvaha no te tuhaa
ia haamauhia na orometua api no Rurutu (o Arahiti
raua o Teriimana) e te Peretiteni iho no te A. R. e ia haere atoa te hoê mau
auvaha i taua tere ra. Ua farii mauruuru te Apooraa Rahi i taua aniraa, e
faaotihia e: e tae mau te Peretiteni iho, tae noa’tu i na auvaha too-3: o
Tearo, e o Vehiarii, orometua, e o Pètero Mikeli, diakono. Teie râ, ua ferurî
ihora te Peretiteni e: e mea maitai ia faarirohia taua tere ra, ei uputa no te
hoê tere-Evanelia i te luhaa Poe, mai ia Raivavae e tae noa’tu ia Rimatara;
hoê (Tearo Orometua ) e
ua
ia farerei
maitehia te mau orometua e te mau paroita i reira, mai te
faaitoito
VEA
■ia i’atou,
e te
tumu
te
POROTETANl
7
hio i to ratou
mau huru, e mai te
taitai hoi ia ratou i te aroha
No te hiôraa te
paoti papaa no te pahi ta-ie, no
Manureva e: e fereti liuru rahi to te
pahi, no na fenua e maha uei, alta
oia i haafifi i te
opuaraa a te Peretiteni; ua faatia râ
No reira teie tere,
i na fenua e
maha, i nehenehe ai.
Ua faarue matou ia
Papeete i te ahiahi mahana toru 28 no
Tetepa hora
3 e te afa; e mea taverehia i
tua, no te iti o te matai
(toerau). E 41 matou
i nia i te pahi: Te mau
auvaha no te A. E., o Verenie
vahiné hoi ; na orometua
no
A. R. A.
—
—
—
api no Rurutu e to raua utuafare, e 2 orometua
momoni, e te vetahi mau
horopatete no Tahiti nei, e no te fenua
I to matou
papaa atoa.
revaraa’tu, te taiâ rahi ra te aau, no to matou hiôraa i
parau api no te mau fenua papaa.
rahi o te tama'i i nia i te mau
te mana‘0
ra
No te iti
te mau
Mai te mea ra e, te tau noa ra te omore
Hau, e te faaineine
matou e: eita roa e ore te
tamai i te
ra
ratou
no
te aroraa, e
tupu; eita’toa e maoro.
o
te
matai, ua piri noa
matou ia Tahiti
—■
toru
mahana; ia tae
tupu,
o tei horoa mai ia
matou i te hoê matai
tano, tei afai i to matou pahi i mua roa. Teie
râ, paru-
xâ i te ahiahi
no
te toru
o
te
mahana, e vero
e
tei
paru faahou maira te matai., tae noa’tu i te 8 o te
mahana. To matou ïa iteraa
ia Raivavae i te tara va noa raa
i mua ia
matou, i te atea ê! Aue te oaoa
no te mau ihitai tei maoro
te faaearaa i
tua, mai- te titau i te fenua, ia ite
ratou i te fenua tipaeraa. O to matou
ïa huru. No reira ua
haamaitai matou
î te Atua, na roto i te
pure tapaeraa, -mai te feruri i te.Sal. 107. 7 tei na ô
mai e : ua faaiîe oia ia ratou i
te eatia mau,, tae atu ai ratou i te
oire i parakiIviâ e te taata.
E
e
no
piti mahana matou i Raivavae: oia hoi i te 6 no
Atopa (mahana 4)
(mahana pae). — ua oaoa roa te aau i te farereiraa i te orometua
te hitu
Raima
Mahanatoa
o
Tutini, tei mau i te toroa mai te matahiti 1912
mai ïa; ua hinahina roa to’na
rouru; te itoito noa nei râ te aau, e te avae
atoa hoi, i te taviniraa i to’na Fatu.
Oia’toa o Turanatua, te orometua o Anatonu
tei mâtau maitaihia e to Tahiti. I
te mahana matamua, ua
faatupu te Peretiteni
i te hoê Apooraa Tuhaa ia ite oia i
te huru o te faaroo i Raivavae i teie
tau
e ei feruri atoa raa i te
ravea ohie e farerei maitaihia’i
na
—
paroita e maha
fenua, i na mahana poto e piti —• Ua faaotihia’tura e: e tairuru te fenua
taatoa i Mahanatoa, i te ahiahi no te
mahana pae. E ua na reira hia. Ua na
no
te
mua râ matou
i te ori haere e mataitai i teie fenua
maitai. Te au ra ia’na te reo
Paulo i te Ekalesia i
Ephesia II, 11-13: E tenana, a haamanao iho outou,
e Etene outou i mutaa
iho, i te tino ra. E te taaê ra outou i te Mesia i reira;
■i teie nei râ, ua faafatatahia mal 'ia i te
toto o te Mesîa nei. Oia mau: no Raivavae
mai na idolo rarahi ofai tei afaihia mai i
Tahiti, e te toe ra, i raro aê i te
na
mau uru raau
anani, te hoê mau marae e rave rahi roa, o tei faaite mai e: e
etene mau teie fenua i mutaa iho. I teie
nei
te mau vahi atoa, i te ture o te
()
râ, ua fai'erei te mau auvaha i
Mesia, oia hoi te aroha taeae. 1 te mau fare
atoa ta matou i haere, i na oire e
maha, ua hinaaro te taata i te faatamaa
ia matou: ua imi noa ratou i te mau
ohipa rii e tupu ai to matou mauruuru. —
VEA
8
POROTÈTANI
E feniia anani moiiamona o Raivayae,
rahi ïa e te
aita i ma'iliia te mau tumu ! o te raau
taofe hoi i nia i te fenua, mai te alii e te aito, o te raau
i nia i te mau motu.
I te ahiahi no te
rahi ïa
—
mahana pae (7 no atopa) to matou farerei maitairaa i lo te
fenua taatoa na roto i te hoê pureraa
rahi i te fare-pureraa, i Mahanatoa, e na ro-
pô
tuaroi tei rave maitaihia i roto i te fare putuputuraa i taua
ra,
e ao noa a‘e. I roto i taua putuputuraa rahi oaoa, to Urarii { Petero) tai'oraa, e
te Peretiteni tatara-maiteraa, i te rata ftaati na te Apooraa Rahi i te mau
no na tuhaa e ono —■ üa mauruuru na Paroita i te farereiraa i taua mau parau ra,
eto ratou maramarama maitairaa i te hoê mau parau e rave rahi tei vai
noa
i roto i te aau i mua ra, no to ratou atea i rapae, eto ratou farerei
raa i te mau auvaha no te Apooraa Rahi. E ua faaite ratou i to ratou ma¬
uruuru rahi. — Ua faaoti atoate paroita no Anatonu e; e aufau oia hoê
tara no te auri pape i Heremona, ia au i te aniraa a te A. R. i te mau
;
to i te hoê mau
to
paroita
pouri
pinepine-ore-
hanere
e
tia ai ia parau e: o
paroita
tuhaa e ono o
auvaha i te mau
tetaime, aitâ
te paroita matamua roa tete, i roto i na
haapao i te aniraa no te A. R. Ua mauruuru te mau
himene ta ratou i faaroo i reira. — Ua faarue matou ia Raivavae i te avatea no
mahana maa, 8 no Atopa. Ua oto te aau no te mea ua poto te
e
i mâhâ te hinaaro i te farerei i to Raivavae; ua ani mai ratou ia matou: e
tei
tapati i nia i te fenua, teie râ, te haapao ra te
Peretiteni i te mau faaauraa
pô
paoti no Manureva. No te au maitai o te matai, hoê
e
hoè ao, e ua piri matou i te âau no Tuhuai. E au paha i te hora piti i te
ahiahi tapati i piri ai. ïeie râ te peapea: ua topa roa te matai i reira, e t&
manao ra matou e : e riro matou i te faaea noa i te pô' taatoa, i tai noa i te
ava mai te haere ore i uta. E inaha e piti ohipa ta matou i ite i taua ahi¬
ahi ra, i to matou vai noaraa i tua. Teie te ohipa matamua ; o te aii no Tearo
tane oronietua. Teie to’na ati : ua mairi to’nà ahu rahi faarari (e ahu mahanahana ) i rare i te miti, e aita roa’tu i roaa mai; te hi‘o noa ra matou
taua
ahu ra, tei atea roa i tua, i teie nei, mai te manao e : eita mau e roaa faahou mai. Ua hape râ, no te mea, ua oua te hoê" matelo taurearea i roto i te
miti, e ua tapnpa, mai te taiâ ore i te ma‘o (e te atea hoi ) i taua ahu no
tei faaauhia e te
i
to’na
poitooroi i to’na’tu pae, e ua oaoa roa to matou aau i te iteraa e : ua taeahia taua
poito ra e taua tamaiti. Ua urne matou ia’na i nia i te pahi, e te ahu atoa.
I
pahi feruriraa i te ohipa a teie tamaiti, ua oioi ratou i te faaau ia’na
ia Elisaia
tei tapapa i te ahu i faaruehia e Elia; no reira to’na io‘a api i
te
tavini o te Atua.
aho
e o
te ore te
O matou atura tei taiâ i taua tamaiti ra, o te pau
pahi e roaa faahou mai. Ua faarue râ matou i te
to te
o
te
mairiraahia: o Elisaia, ua vaiihohia te io‘a tahito o Epa.
Te piti o
te ohipa faahiahia ta matou i ite,
maori ra to te Atua faatiaraa
lioi'oa mai oia ia matou i te hoê matai au roa î te taime
•matai ore; e ua tia ia matou ia faaô ia Manureva ua roto i te ava ataata
no Mutaura, i mua iti noa a‘e te marehurehuraa ; e ua tutau atura matou i
tai noa i Mataura. Pouri atura.
Ua haere matou i uta i taua pô ra, e ua oaoa roa te aau i te hi'oraa i
tahatai i te tavini o te Atua, ia Tapuarii or., e tae noa’tu i te Tavana Han.
i ta matou pure : ua
rahi
‘i
VÉA
no
taua
ore
noa'tu te
mau
pae
i’OROtETÀNi
9
fenua, ia M. F. Ahime: te tiai noa ra ia matou. Teie râ,
oaoaraa
no
te
faroreiraa
nei, te tai‘a noa ra to matou aau. Te
matou i te ani i te Tavana
Hau i
te mau parau
papaa, e no te tamai rahii, ta matou e
tiaturi
noa ra
mata'u
ra
e : ua
te u‘ana ra. Arauae rü iho ra, ua ani mata‘u noa matou ia’na :
ajii no te fenua
haainata ena, e
«
Ealia te parau
api o te tamai? Eaha huru no Farani? Aita nei te mau oire raralü i ino i
te mau pahi reva?. » la haamaitailiia te Atua i tepalionoraa liau tei
pahonohia
mai e le Tavana Hau i reira ra: f Aita i tamai; ua upootia te Hau i roto
i te apooraa ralii no Muniob. ; teie rà te tâpûpûhia nei te fenua Teheko-Tolovaki ; e mea aroba!
taime
ra
»
Oia mau! E mea aroha, e ua haama rii te aau i taua
i te feriiriraa i te buru aroba ralii
te liona taebae. Teie
no
teie fenua iti tei
paruhia i
râ, ua oaoa’toa te aau i te hi'oraa e: Na te Atua teie
obipa i tauturu, e ere i ta te taata ; ua tapea te Atua-Hau i te rima o te mau
aiiso tei ineine i te baru i te tao'a pau, e na’na te mau o‘e i faahoi i roto i to
ratou
•
mau
vehi.
Poipoi a‘e i taua mahana ra, ua baere matou e mataitai i te oire iti ra ia
Taahuaia, e to tatou fare pureraa tomo apibia i reira. Teie râ, te rahi o te
mau baapaoraa i Tubuai nei. Ua piri noa te mau fare pureraa no tera faaroo,
e no tera faaroo, e te iti boi o te taata. To tatou râ te faaroo tei rabi te taata.
E buru faito e 350 porotetani, e inaha e buru tano e 700 taata i Tubuai.
I to matou atoa bi'oraa, ua baere Tubuai i mua: e rave rabi te mau fare
ofai i faatiabia;
matou i ite.
aita’tura te aihere i rabi, mai tei te anotau i mua (1920) ta
E te itoito o to tatou pupu taata, i raro a‘e i te faatereraa bau no
Tapuarii mâ. Aita te avae no teie orometua e faaea nei:,,te opéré nei oia i
ta’na mau tapati i Taabuaia, i Mabu, i Haramea, e ia tae i te tapati oro‘a,
e ruru
mai na afa paroita i te vabi boê,
E farereiraa rahi
e
oaoa ta
i Mataura.
matou e te Paroita taatoa i Mataura, i te abiabi
pô monire, 10 no Atopa; na te Peretiteni te aoraa matamua. Ua tatara
te
faabou oia i te rata baati no te A. R., e ua farii mauruuru te auvaba, to tatou
Toâtua, i te mau aroharaa e te mau faaitoitoraa no te A. E. ia
mai e: ua ineine ratou i te patu i te biero ofai i Mata¬
ura, i nia i to’na tiaraa tabito, ei banahana no te Atua e no to tatou faarbo.
Ua faatere na auvaba i te boê mau tuaroi tei farii maitaibia e to te Paroita.
boa here, o
ratou; ua faaite atoa
a‘e, ua faatere te Peretiteni e na auvaba i te boê orôa faaipoipobapetito e 4 tamarii, e ua biopoa i te boê pipi api. E ia tae i te
abiabi, bora 4, to matou ïa faaineineraa o to matou revaraa’tu i Eurutu. Te
oto ra te aau i to matou faarueraa i teie paroita e to te fenua boi, o tei bere
rabi ia matou. la vai mai to te Atua bamani maitai i nia ia ratou e ta ratou
mau obipa; ia itoito ratou, eiaba e aueue i te matai e farara noa nei; ua riro
ïa ei tamataraa no to tatou faaroo e to tatou binaàro i to tatou Fatu (I Kor,
la poipoi
raa
e
XV.
ua
58).
( Te vai atura )
40
VEA
PORoTETANi
Haapiiraa Bibilia
Te
mau
buka no le
Faufaa Api
(A hi‘o i te mau Ve‘a i mairi a'enei)
episeLole toe e pau ai te mau buka no te F. A. ta tatou
noa nei i teie anotau: ua parauhia ratou e: e mau episetole no te taatoaraa.
no te mea, auaa e 2 episetole, ua papaiE 7
e
feruri
.
bia ratou'
no
te
mau
taata faaroo atoa.
i- Te episetole a lakobo. O vai teielakobo? E ere ïa i te taeae no
lesu te tamaiti na Zebedaio o tei pohe i lerusalema, i te hamani ino o
Heroda, i mûri rii a‘e i te tau Penetenose; o lakobo râ, taeae no lesuMesia; ua farlu to’na aau ia l'esu i muria'e i te poheraa etetiafaahouraa no leFaaara, e e tuhaa rabi ta’na i roto i te Ekalesla i leru¬
salema. Te parau nei Paulo raua o Petero ia'na e: E pou no te
Ekalesia. E taata paieti roa oia, e te auraro rahihia e te taata.
Ua faatura
roa
oia i te Ture
a
Mose,
e ua
tamau i ta’na mau
te paraulia e
faatereraa. E ere mai ia Paulo tei rabi to’na ati i
roaa
i te Ture, e o tei iaatiama
i te feia faaroo i taua zugo tavini
(Gai. 2: 46; 5-1).
haapoto i Le Episetole a lakobo i roto i te
pene II. 26. Mai le lino nei hoi, ia ore- te Varna ra, e mea pohe
ia, oia’toa le faaroo, aore e ohipa ra,'emea pohe aloaïa.
Te hoê mau taioraa tumu: te taata i roohia e te ali (I. 4-19)
te hoturaa o te faaroo: o te ohipa ïa (11: 14-26); te ino rabi e
te maitai hoi no te arero (III. 1-12 ), te faaoromai, te ora i to tatou
mau ma‘i. ( V. 7-20 ),
E nehenehe
noa
ia
episetole hoê a Petero. Ua haapotohia ïa i roto 1 te
10: O te ALua râ no’na Le mau maitai atoa, o tei parau
ia tatou no to’na ra ao mure ore ia lesu-Mesia nei, ia maoro iti
2.
Te
Pene V.
pohe, ia haamaitai roa oia ia outou, ia tauLuru mai
^Haamanao tatou i te aposetolo tei papai i teie episetole : o Simona a loua, te pipi faaroo
arorirori noa. I mûri a‘e râ i te poheraa e te tiafaahouraa o to’na
Fatu, ua au mau to'na io‘a, o PeLero, ofai paari, te auraa. Ua
faariro te Varua maitai ia’na ei taata aueue ore e te faaroo papu.
Na roto i teie episetole matamua, te tamata nei te Apotetolo
i te paruru i te feia faaroo e vai i Alia, i te mau enemi no rapae
0 tei ineine
i te hamani ino i te Ekalesia. Te au ra Petero i
roto i teie episetole i te hoê raatira rahi nuu o tei hiopoa maite
i to’na nuu hou te aroraa ; e aore ra, te au nei oia i te hoê taata
faalia fare o tei hiopoa i to’na fare, no te hio e: eita nei oia e
parari i te vero. A taio 1: 13-25: e inu te taata faaroo. i temo'a;
II: 11-25; IV: 12-13: te re i nia i te mauiui pohe.
a‘e to outou
ia faaetaeta mai e ia haapapuia oulou.
VE A
POROTETANI
U
3. Te episetole piti a Petero.
JJa haapotohia ïa i roto i te
Pene I. 10. E teie nei, e au mau
taeae, e faailoilo, ia itea mau
hia to outon parauraahia e te
mailiraahia. la na reira hoi outou,
ouLou e hi‘a. — Te faaara nei
Petero i te feia faaroo i
te mau enerni roto, oia hoî te mau
e
ore
roa
orometua
mata, i te haapau i Le mau ekalesia, mai te
haavare, o tei tafaahahau ê i te feia faa¬
roo, i te Evanelia maramarama tei aohia ia ratou.
Taio III. 1-13
O tei faatia i te
paruu no to lesu ho'iraa mai, maoro noa'tu tauà
ho'iraa mai.
RII ^Pl
1.
E parau aroha rahi tei
tupu
i te 26 no Novema : ua lahuri te
i Papeete, i te mahana maa,
poti uira o Aporo (oia hoi o
Bonet) i roto i le ava, i Toata. Te liaere mai ra taua
pahi nehenehe rahi e te api roa o Tiare
Avaro, na Maharepa (Moorea ) mai.
E Toerau rahi te matai, e te iia
hoi, e te vero. Ua ino roa te ava.
E inaha, a tamata’i taua
pahi ra i te faaô, ua tahuri roa oia i ropu
mau i te ava, puehu atura te mau
horo patele i rare i te miti.
E no te puai roa o te
opape, painu a‘era te pahi tahuri nei I
tua
3
mai,
noa
e te mau taata’toa. Aita ratou i
iho tei tae i nia i le
mau
i te vahi hoê. E
taerepahi; e te rahiraa, te mau haere
noa ra i nia i te mau tauhaa rii
painu noa, mai te iri raau, te
mau hoe. Aita e
haapaoraa, e auaa noa iho to ratou faaitoitoraa
ia ratou iho i
ore
ai ratou i paremo ai. Ua riaria
roa
to Pa¬
peete i te hi'oraa i te reira atl peapea rahi, e ua tamata te mau
poti uira i te tâpapa; eila rà e û; no te pohe paatoa ahiri i tae
atu. Aita r
na poti
pailati i otobe; ua haere raua’toa i rapae,
na roto i taua miti rahi riaria, e ua tae
roa i pihai iho i te
poti
tahuri, mai te paheru atoa, i tua mai (i roto i taua miti rahi)
i te mau taata ( tane,
vahiné) e mau noa ra i nia i te mau tauhaa
painu. E piti hora to ratou vai noa-raa, i roaa mai ai. Ua tae
atoa te pahi o te Han o Tamara i tua', e te Tavana
Rahi i nia
iho no te tautururaa i teie ati, e ua tauturu nehenehe roa
Teie
rà, i te mahitlraa o le poli painu nei i rapae mai i te
opape, turai
maite hia’tura e te matai Toerau i nia i te
âau, i tai noa ia Auae
e ua huri mau hia i nia i te
âau; e no te puai o te miti, topa
mai nei te poti i roto mai, e ua laverehia i Motu
one, e faairi i
nia i te one. E inaha! i reira le itearaahia e: te ora
noa ra le
hoê tinito i rolo j te poli tahuri; te huti noa ra oia i te
matai,
i te hoê maa vaehaa iti o tei ore i taeahia e te mili.
Tapupuhia
atura te hoê mau iri, no nia mai, e na noaa taua tinito
ra, mai
te ora. Hoê ra parau oto rahi tei itehia i te ahiahi; te hoê
horo
patele, o Tehinu a Tehei no Mamao. ua moe to’na tino i tua, e aita
roa’tu i
roaa
mai.
Ua imihia
e
ua
imihia
e
te
mau
pahi,
e
pô
noa'tu, e aita mau i roaa mai. Oia'toa i te tai>ati. Ua putuputu
te amuiraa Mamao i te l'are o Tehinu i te pô mahana
maa, e i
te pô tapati no te tamahanahana i te utualare fetii no Tehinu.
VEA
12
POROTETANÏ
E taata maitai roa o Tehinu nei; e pou no
i Mamao; e
te amuiraa himene
tamuta mararaarama e te tauturu rahi i te
mau fare
Na’na te fare pureraa no Hitiaâ (i teie tau) i hanaani,
e te hamani ra oia i te fare pureraa iti no Maharepa iteie nei,
a tupu ai teie ati rahi.
Te faaite nei te Fea Porotetani i to’na aroha tumu i te mau
fetii no Tehinu, e ia Aporo atoa hoi. Faaitoito. Tialuri i te Atua;
eiaha e taiva la’na ! O tei tiatuT-i ia lehova, e ore ralou e arorirori!
2. Ua ite te mau hoa no te Vea i te mau parau api rarghi roa
tei tupu i Europa, mai te -hopea mai no te avaê Telepa. I taua
hopea avaê ra, ua fatata roa ino te tamai i te tupu i Europa
taatoa; ua haaputuputu te mau basileia i to ratou mau nuu i nia
i te mau otia fenua, mai te ineine roa. — No te itoito rahi râ
no na faaterehau no Daladier (Farani) e no Chamberlain (Peretane) i ore ai te tama'i i tupu ai. Ua putuputu na faaterehau
too-maha; o Daladier, o Chamberlain, o Hitler (Purutia) e o Mus¬
solini (Dalia) i te oire purutia ra i Munich; e i reira to ratou
faaotiraa i te parau no Techeko-Solovaki, tei riro ei tumu no teie
peapea rahi. — Ua faaotihia e; e tâpùpùhia taua fenua ra, e e
operehia te mau tuhaa, ia au i to ratou reo. Te tuhaa reo purutia,
pureraa.
horoahia ia ia Purutia; te tuhaa reo Hongrie e horoahia ia ia
Hongrie; oia’toa te tuhaa Polone. Toe ihora te tuhaa reo Techeko.
lei rirodhoâ ia Techeko. O te ravea ia i hau ai teie peapea rahi roa,
e
i
ati luda
Teie râ,
to te hoê
ati-Iuda (reo-purutia ) tahooraa i to’na nunaa hamani ino noa hia,
mai te pupuhi poheroa i te hoê tonitara Purutia i Paris, no reira
irahi roa’i to te Purutia tahooraa. Ua tanina ratou i te mau fare pure¬
raa ati-Iuda i te auahi, 1 Purutia; ua vavahihia te mau fare toa,
ua ravehia e ua huehia te mau tauhaa i rapae. E mea ino roa.
Ua parauhia e: e vau hanere tausini Ati luda i Purutia 1 mua
aenei; i teie nei ra, e 2o0,000 tei faarue i tnua fenua ra, e ua
haere i te mau fenua tei aroha mai ia ratou (Farani - Peretane-
3. E mea uànà roa to te Purutia hamani-mo-raa
te
i teie tau. — E parau tahito hol teie —
no
Marite).
nei te mau orometua e te mau Apooraa Paroita e :
a] la faaapi ratou i roto i te apooraa diatono no Titema-Tenuare i te
no te feia maiti no te paroita.
b] la faatupu ratou i te mau maitiraa diatono ffaaapiraa, faanavairaa) i te
ava^e Tenuare. la nehenehe i te Apooraa Tuhaa (i te pae hopea no Tenuare
e aore ra i Fepuare) ia haamana i taua mau
maitiraa fa. E rave râ i teie
mau oliipa, ia au i te turc.
c] Te hoê aufauraa no te auri-pape i Heremona. Ua faaite maitaihia taua
parau nei i roto i te rata haati no te A. R. E va‘u j)aroita tei rave aenei i
teie ohipa, mai te itoito rahi; e ua ôti ta ratou. — O Titema, Tenuare, na
ava‘e maitatai no te reira aufauraa. Hoê hanere tara te faito tei titauhia i te
paroita hoê.
4. Te faaarahîa
tabula
Impeimeeie EijIE F. JUVENTIN
—
Ku,e du Commandant Desteesiau.
Fait partie de Vea Porotetani 1938