EPM_Vea Porotetani_193810.pdf
- extracted text
-
Te 38 0 te Matahiti
ATOPA 1938
—
HiM lÔ
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAÜ MAORI RA O TEI HAAMAÜ
HIA RA, OIA HOI TE Mesia RA O Iesu.
HOO I TE MATAHITI
Ch.
VERNIER,
—
I Korinetia 3,11.
HOÊ: HOÊ TARA TOATA
Directeur- Gérant,
Te Apooraa Rahi Amui no Atete 1938
Ua putuputu iho â te A. R. A. i to’na ava'e e i to’na mau mahana.
Ua hope mai te mau auvaha, maori ra to Nuu-Hiva. Na te ratahaati
faaite i te rahiraa o te mau parau e no te mau ohipa tei rave-hia i
roto i to’na mau putuputuraa. Teie râ te tahi mau vahi tei ferurihia
e
e 0
te tuuhia ei manaoraa i te aro o te mau Ekalesia :
I. Te Apooraa Rahi e te mau maa taero. Ua mana'ona'o te A. R.
i te reira parau mauiui rahi. O vai hoi te taata tahiti tei here i to’na
nunaa e
i to’na fenua, o te ore e taiâ rahi i teie mau maa taparahi-
taata e tahe rahi nei i te mau vahi atoa,
i Tahiti ma nei, e o tei haa-
mou
maite i te nunaa tahiti ? I te matamua, tei Papeete noa te reira
maa ;
i tei nei râ, tei te mau vahi atea roa ; te ori haere nei te mau
paero uaina
i nia i te poromu mataeinaa, e te taparu nei i te mau
utuaf are. Te taero nei te taata i te mau mahana’toa ; tei te Sabati te ra¬
hiraa. Eita e nehenehe i te huifaaroo, ( te mau orometua e te mau dia-
tono)ia mataitai mamu noa i te reira ati ! Ei mua roa tatou i teie aroraa.
E patoi, na roto i te mau ravea itoito. Tera te Taiete Haapae :
i te feia api i reira; a papai ite parau haapae. A amui i te
a urne mai
feia mana no te tinairaa i te reira auahi. la a‘o te mau orometua i
te parau o te Taiete Haapae i te tahi sapati, e haamaramarama i te
taata i ta’na ohipa.
II. Te Apooraa Rahi e te feia api. Te rahi nei to tatou mau taurearea 0 tei
taiva i te fare pureraa i te sapati, e o tei pupu i te tusia
itoito i te mau atua no te tau hopea nei : te tue popo i te sapati, te
te faatitoraa moa, te inu hoi etc. E ua horoa ratou i te tahi
tuhaa iti na te Atua, e tuhaa iti nainai roa e mai te huru vahavaha.
E toeâ noa ta ratou e horoa ; te rahiraa râ o to ratou puai, e no to ratou
pere,
,
anaanatae, tei te mau mea ïa o teie nei ao. Ua raana‘ona‘o roa te A.
VËA
2
POlROTEÏANi
R^A. i te reirà huru, e te titau nei oia i te feia metua cheresitiano, i
te mau orometua e i te mau diatono, ia imi ratou i te mau ravea mai
tatai e hoi faahou mai ai te feia api i te pureraa i te sapati, e i te mau
ohipa O te faaroo. Paatupu i te hoê mau haapiiraa haumani ore ; ia
puta te aau e ia anaanatae ; faatupu i te hoê mau arearea tura, o te
tioi mai ia ratou i te vahi maitai,
IIL Té Apooma Rahi e te mau Orometua. — E faatupuhia te hoê
tairururaa orometua, no te tuhaa I, II, III i Papeete, i te tau e au ai,
oia’toa to te tuhaa IV, i Uturoa. la feruri ratou ratou iho, na roto i
i te huru mau o to ratou toro'a
mo‘a, e te mau vahi ta te Atua e tiai nei, i taua toro'a ra. ei maitai
te pure, e te faatereraa o te Varua,
no te fenua nei
i teie tau.
IV. Te Apooraa Rahi e te Vea Porotetani. — Ua mauruuru te
Apooraa Rahi i to tatou Vea. Te hinaaro nei e ia riro oia ei taura taamu i te mau paroita, e te mau tuhaa ratou ratou iho. la riro oia ei
utuafare, ei haapiiraa, ei mahanahanaraa, e ei faaitoitoraa o te aau.
Haaparare ia’na ; a imi i to’na mau hoa api ; a tauturu ia’na - E au
te mau diatono atoa e te mau taeae tei hiaai i te parau, ia rave ratou
paatoa i te Vea Porotetani. Faaitoito e te mau hoa taio vea i te imi
â i te mau hoa api.
MUiCld,.
outou i tia ohipa ore noa’i iô
22ei, e mairi noa'tu te mahana? Ua
ô maira ratou: No te mea aore e taata i tarahu mai
ia matou. Mat, 20: 6-1.
na
Parapole no te feia tei tonohia
ô vine. E parapole hohonu rahi, tei faaite mai ia tatou i te
huru o to te Atua aroha i te feia hara tei tatarahapa i ta ratou mau hara,
i te tâime hopea. Hoê â utu'a: o te ora mure ore ïa.
E hi'o râ tatou, i teie nei, i te huru aroha no teie mau rave ohipa tei
tia ohipa ore noa, i te tiàiraa i te ohipa.
No roto mai ta tatou irava parau i te
I roto i te
I. - Te ture rahi tel faafaa malfafhia, î fè pae mafamua o fe Irava nei?
1,
•
O te tareïa no te ohipa. —
E ture tahito roa teie: no ô roa mai
î te ô i Edene. I roto i taua ô ra, te rave ra Adamu i te ohipa, ia au i
to’na toro'a: faaapuete tiai hoi. E mea tiamâ roa te ohipa i reira. I muria'e
i te
hararaa, ua piri te hoê utu'a ino i nia i te ture o te ohipa: E ama oe
i to maa ma te hou i nia i te rae.
Te
e
rave noa nei
te taata i te ohipa,
i teie nei â, ia au i te ture tei tuuhia
Mose ia Iseraela: E tia ia oe ia haa e ia rave i ta oe mau ohipa atoa
i na mahana e ono etc...
Te
ao
ohipa’toa nei te Atua, e o lesu atoa hoi. Aita lesu i haere mai i te
nei, la Tavinihia; e tavini râ. Ua tavini i to’na Metua, e ua tavini i
to’na mau taeae.
VEA
POROTETANI
3
No reira, e te Ekalesia e! e te mau paroita e! e te feia taurearea e!.rave nei anei oe i te ohipa? No roto anei oe i te
pupu o te feia faalau, tei ite noa i te faaueue i te taata.., e o tei hinaaro e ; na ratou e ooti.
te
Te hinaaro nei ratou
Haamana'o
e amu
noa;
eiaha râ te tanuraa e te faahotu.
I roto i te ô vine
a te Atua, e
ohipa rahi teie e haere
ohipa ia rahi, no te mea te poto nei te mahanà, e te taime, e ua rahi roa te ohipa. Te vai nei te ohipa i roto i te
e:
nei ! Te titauhia nei te
rave
utuafare, e te mau amuiraa, i roto i te paroita e te Ekalesia; i roto i
ao. E mai te mea, aitâ outou i ô i roto i taua
ohipa ra, e aitâ i
tarahuhia..., atira te faaea noa ! Haere mai i roto i te ô vine a te Atua, e
rave i te ohipa.
mau
teie nei
II. • Te reo pahonoraa no te feia rave ohipa nei, fel fia noa I rapae,
eaha Ta huru reo pahonoraa?
1.
O te hoê ta reo aroha rahi! Ua ite tatou
tarahuhia i te auhuru-ma-hoê
0
te tino nei ; o
E inaha !
na
o te
hora?
o
e o
vai mâ teie feia tei
te feia ïa tei tae i te paariraa
te mau etene atoa hoi..
ratou te
Ua hinaaro i te
reo
aroha nei : aitâ matoa i tarahuhia !
ohipa! Ua imi e ua tiai! Aita râ e ohipa!
Eaha te tumu ratou i ore ai i rave ai i
2. O te hoê ïa reo faahaparaa.
te
ohipa ? no te mea ; aore e taata i tarahu mai ia ratou. — No te aha
râ hoi? No to ratou paha pouri; no te mea, e tino paari paha e te itoito
ore?
Te haamana'o nei tatou i te hapepa no
Beteseda ( loane V) tei
lesu: aita e taata e tuu ia'u i raro i te pape...; oia’toa te tàata
Makedonia tei pii ia Paulo, i te oroma e: Fano mai i Makedonia!....
—
parau ia
Aita’toa ta’na
e
taata !
E ara, e te
ekalesia i te reo faahaparaa o te feia rave ohipa, tei tiai i te
ohipa, aita râ e ô nei i te ohipa, no to tatou aroha ore ia ratou....
3. O te hoêïa reo mahanahana rahi: E feia aau tae teie! ua fiu ratou
i te
parahi noa, i roto i te faatau noa, e te pouri, e te hara;
hiaai i te maitai, e te faaroo ; ei
haere'â api e te tiamâ ta ratou e hinaaro. Aue te oaoa e!
Ua fiu ratou i te tavini i te ino ; ua
III. - To rafou fana'o rahU fo feie feia fel fia ohipa ore noa, e malrl
noa’fu fe mahana.
/. O to ratou ïa faaauraahia i te ohipa, e to
ratou faautu'araahia i te
uta'a rahi.
Hoê
noa
iho hora ta ratou i te ohipa ! E inaha !... o ta ratou te utu'a ma-
tamua i aufauhia. E taua utu'a ra, o te utu'a rahi ïa, oia
ore.
—
Ua tano te
reo e:
e
hoi ; te ora mure
riro to mûri ei mua!. Tera o Zakaio; ua
faaôhia i roto i te ohipa, i mûri roa, e inaha: ua tae te ora i roto i to’na
utuafare; tera te taata hara i nia i te Satauro, ua faaôhia i roto i te ô vine
4
VEA
ttiuri roa, e
I
POROTETANl
inahà! i teie nei mahana, o oe e o vau atoa i Parasaido!
Ua riaria e ua riri te mau Pharisea e te
mau
ati luda i teie ture huru
ê rahi. Atira noatu râ.
Ei faaite teie parapole e;
e no
te
ora
mure
ore
te mahiti nei te uputa no te aroha o te Atua,
i te feia hara tei haere ia lesu mai te
aau
tatara»
hapa.— OPANI: Mataio 11 : 28.
Te aamu no te hoê Bibilia.
{E parau mau roa)
E tamaiti ino ta te hoê metua tane : aita
faaroo
aj i
maitatai o to’na metua. E i te
hoê mahana, i a‘o faahou ai te metua ia’na, ua tupaiteie tamaiti
aau pi‘o i te mata o to’na metua, e ua tahe te toto ! Aue ïa hara e !.
Aita râ teie tamaiti i tatarahapa, aita i oto : ua horo râ, e ua
e ravea
e
te mau a'oraa e te mauhaapiiraa
faarue
roa
i te utuafare metua.
No te maoro o teie moeraa, e no te mea hoi, aîta’tura e tamarii faahou to te utuafare, ua faaamu teie metua tane i te tahi mootua iti tei pohe roa to’na metua. E ererâ teie mootua i te mea
tiamâ.
Mai te reira te huru te tahi tau matahiti, e pohe roa’tura
taua
metua ra.
I reira to te notera heheuraa i te parau ta teie ruau i tutuu
i to’na aro, hou te poheraa. Tehoroa tutuu ra teie metua
1 te rahiraa o ta’na mau faufaa- i to’na mootua iti tiamâ ore; e
i
mua
ra oia i te hoê bibilia moa puohu maitaihia, na
ta’na tamaiti hâapao ore tei ore i hoi faahou mai i te utuafare
metua. Ua imi te notera i taua tamaiti ra, e i to’na itearaahia,
te horoa’toa
pûpû te notera ia’na i taua taoa ra, tei puohu nehenehehia e
to’na iho metua, ma te i‘oa o te tamaiti i nia ih'ora. Riri rahi to
te tamaiti i te faarooraa i teie parau api; e i to’na hi’oraa i taua
ua
tauhaa ra, aita oia i tatara i taua puohu iti; ua taora râ i nia
i-te notera, mai te tuhi e te parau e: eiaha na'u teie bihilia a to‘u
metua! Faahoi i to piha-toroa! tutui i te auahil Faarue i roto 1
te apoo purumu! Ua rave ihora te notera i taua tao‘a ra, faahoi
atura i to’na fare, mai te parau i taua tamaiti nei: ia tupu to
oe hinaaro i te tii mai i teie bibilia, tei horoa tutuuhia ia oe, e
te metua, tii noa mai ïa i to‘u tare'
Tau matahiti i mûri iho,
ta’na
mau
pohe roa’tura taua tamaiti ra, i roto
puohu ra.
hara. I reira to le notera tatararaa i taua
VEA
POROTETANI
to’na mataltairaa i taua bibilia
io'a O te tamaiti i te
e
i nia i na irava
ra.
5
Ua papai ilio â te metua i te
api matamua, mai te faahoro i to'na mana'o
e
toru nei :
1. Sal. XXII: H\ Eiaha e
faaatea ê atu ia‘u, ia fatata mai te
ati ra ; e aita’tu etauturu ia
tauturu mai.
2. Koheleta XII : I : E tena
na, e haamana'o i tei hamani ia oe
i to api-raa ra, aita i tae i te
mau mahana ino ra, e aita i
tae
i te mau matahiti e
parau ai oe ra e: aita roa o'u e maitairaa.
3. Luka XV: il-241 Te
para pôle no te tamaiti tei haerei te fenua roa.
E inaha i te imiraahia te irava
matamua, ite-hia’tura i taua api
ra te hoê parau
moni, 1.000 paunu paratane (179.000
farane);
i te imiraahia te
piti o te irava, itehia’tura i taua api parau ra,
hoê parau moni 1.000
paunu paratane (179.000 farane); e i te toru
O te irava, tei reira e toru
parau moni, l.OOrf paunu te parau hoê,
( oia hoi 89S.OOO farane ia amuihia). .
Aita teie tamaiti, no'na teie
bibilia, i ite i taua tao‘a rahi; ua
vahavaha oia i te hoê tao,a e
aita’tu, tei haamanaohia e to’na
metua no’na; e tei roto i taua tao'a
ra, te mau faufaa no te ora-
nei, e no oraraa a mûri atu-nei. E mea ô te manao
papai Salamo i taua tao'a, oia i papai e:
raa
Te oaoa nei au i ta oe
rahi ra.
—
o
te
Parau, mai te taata tei iteahia ia’na te tao‘a
Sal. 11 ; 162.
Haapiiraa Bibilia
Te mau buka no te
Faufaa Api
(A hi‘o i te mau Ve'a i mairi a'enei)
Te iaa,ha
"
o
te tuhaa. E toru ïa tau episetole i
reira, oia hoi
na
epitetole no te toro'a orometua'’. Eaha te tumu i parauhia’i ratou: na
episetole no te toro'a orometua? Teie ïa : no te mea, ua
haponohia ratou
i na orometua e piti, e nau
pipi e e nau-tamarii varua no Paulo, oia hoi :
Timoteo Hoê, Timoteo Piti, e o Tito. — Ua
papaihia e Paulo, i mûri iti
a'e i to’na tapea matamuaraahia i Roma. Ua
mana'ohia
oia i te haavaraa matamua, e ua haere faahou oia i
te
e:
ua
faatiamâhia
pae fenua i Asia iti,
faatupu faahou i te Evanelia o to’na Fatu. Aita râ i maoro, ua haru faahouhia oia e ta’na mau enemi e ua
tapea faahouhia i Roma, tae noa’tu i
te mahana i tâpûhia’i to’na
upoo.
e
I te tau
papai ai Paulo i teie episetole, ua pâari ïa teie aito, mai te
te tiaraa aroraa mai, tei fatata i te tuu i te ‘o'e i
raro, no
te mea ua fatata te taime faaotiraa
ohipa. Inaha, i reira to’na papairaa i
hoê aito tei
a
na
na
faehau api
nei i teie tau rata rii, o te nehenehe ia tatou ia haapoto na
H Tirrioteo IV ; 1: I tô na vau i te toro*a maitai o
roto i te reo no te
afi to‘u hororaa; i mau maite na vau i te parau..
episetole i te mau haapiiraa maitatai mau, no te faatereraa, e no te tere maitairaa o te hoê ekalesia, i le mau îenua etene e
i te mau fenua cheresitiano atoa. Tau taioraatumu: I Timoteo 1: 12-17,
(to Paulo aau haehaa;) i Ttm. IV. 1 - V. 2. tehuru mau no te tavini no
lesu Mesia; II Tim. I. II. o tei faaite mai i te hohoa no te tavini tei haapao maitai i te parauraa i parauhia mai ai oia. Taio atoa. Tito. II. 11-14,
tei faaite mai i te aroha mau o te Atua e ora’i te taata’toa ra, e o tei he-
te faaroo; ua
Ua î roa teie tau
heuhia i roto i ta’na Tamaiti,
ia lesu.
«
«
«
hoê ahuru ma toru na Paulo ta tatou i
Noa’tu râ te iti o ta tatou mau vahi i faatialia haere
no taua na episetole nei, e taa noa ia tatou e : e mau rata faufaa rahi
teie, eita e tia ia parau; ua uruhia te taatoa e te Varua o te Atua. — Ua
pohe êna hoi o Paulo, te aposetolo tuiroo tei papai ia ratou; teie râ, pohe
noa’i oia, te parau noa ra oia, na roto ia ratou.
Te huru ïa o teie na episetole
farerei poto noa. —
«
*
*
episetole? o te Episetole ïa i te maU Hebcra:
Paulo te fatu o teie rata, no te hoê mau
tapao roto e te hoê mau tapao rapae e rave rahi. Na vai atura teie epi¬
setole i papai ? E riro e, na Baranapa, e aore ra, na Apolo, te “ taata parau
maitai e te paari hoi i te parau i papaihia ” ( Ohipa XVIII. 25 ).
Uahaapotohia teie rata parau paari, i roto i te pene Xll. 1-3: E teie neii
ua haaatihia tatou e taua nahoa ite rahi nei, e haapae tatou i te hara, a
horo tamau ai i teie nei hororaa i mua ia tatou nei... ma te tiatonu to
Eaha to mûri iho
Te mana‘0 noahia nei e: e ere
tatou mata ia
lesu.. etc...
Ore noa’tu tatou ia ite
i te taata tei papai i teie episetole, ua ite papu râ
luda
i papaihia’i. Te hinaaro ra oia e faaitoito i te mau ati
faaroo ia tamau maite ratou i ta ratou tiaturiraa ia lesu-Mesia, te tumu
e te faaoti o te faaroo. — Mai te mea ra e, te taparu faahou ra te
Tahito ia ratou, e ta’na mau tusia, e ta’na mau hohoa haamoriraa. — Ma'
te mea ra e, te riro ra te haamoriraa api, ia au i te Evanelia, ei mea
ho‘a ore e te ohie roa e te huru veve.
tatou i te tumu
Faufaa
ho-
episetole i te mau Hebera i te maitai rahi hau ê
Api; ua hau roa oia i nia i te Faufaa Tahito e ta’na ture,
tei faaorehia no to’na paruparu e to’na faufaa ore. ( Heb. 7: 18 1. Eita te
mau maitai o te F. T. e faito i te mau haamaitairaa tei roaa mai ia tatou,
no ô mai i te Atua, na roto ia lesu-Mesia.
Te faaite nei râ teie
no
te Faufaa
VËA
PÔROTETANI
7
Ua rahi roa te Ttiau taioraa
tumu: teie râ te tahi: Pene X!. te faaroo
mau, e te mau aito no te faaroo i raro
a‘e i te F. T.; Pene XII: 1-11 : te
tamataraa o te faaroo.
^ Te vai atura.)
Na Enemi e toru no te mau îaata
apî
E enemi rahi to te feia
apî i teie tau: eita e nehenehe ia tatou
ia taio I to ratou rahiraa.
E toru a'e râ ta tatou e
paraparau:
1.
Te mau maa taero; oia hoi
te ava e te avaava hoi. Hoê
â 0 raua huru: e au raua
ia haapaehia. — E riro
paha te tahi
pae i te ataata rii, atira noa’tu râ: e enemi
rahi raua no to outou tino, no to outou
pute-moni, e no to outou upoo — E méa
maere rahi te mau milioni
tara e mau‘a nei, ei haamaharaa i
teie tau ino; e inaha! eita roa
te moni a te Hau e rava'i nei, ei
utuuturaa i te mau ati e
tupu haerenei, ei haamaitairaa i te mau
oire, e te mau utuafare hairiiri. Aita’toa te moni e
nava'i nei ei
faatupuraa i te Evanelia o te ora i roto i teie nei ao. — E te
feia apî e! E ara! Eiaha e taahi i
taua e‘a ra ; e ara i te taahiraa matamua.
No to ratou taahiraa na nia i taua e‘a
ra, i
taa'e ai te hoê mau taata
apî e rave rahi, i te Atua e i to
—
—
tou utuafare
paieti,
ra¬
e
i te pure; e ua riro ratou ei tîtî no taua
mau maa ra... e ua mau'a
to ratou oraraa i teie nei ao. — Mai
te mea te mana'ona'o nei outou
i to outou lino e i to outou varua, e ma‘ue ê atu ïa outou i taua mau
peu iino, o tei taparahi
i to outou hinaaro i te rave i te
maitai.
Aue râ to outou oaoa, ia mâ to outou
tino, e to outou upoo;
ia maramarama noa to outou
hiro'a i te mau taime atoa; e ia
nehenehe i te Varua o te Atua — e ia’na
ana'e — ia faatupu i
roto i to outou aau i te mau mana'o e
te mau ohipa e hanahana ai Oia ra. — Te maa taero e au ia
tatou ia
taero, o te Varua-Maitai ïa, mai tei te mahana Penetekose
(Ohipa
II - 13, 18).
Teie ta Paulo reo i to
Éphesia : Eiaha ia taero i le uaina e tupu
ai te taiata ra; ia î râ outou i te Varua.
(Ephe. 5: 18).
2. — Te mau parau e te mau
ohipa viivii. E enemi riaria'toa
teie. Ua taero roa te matai ta tatou e huti nei i
te mau
ohipa
mi-ore: te teata, te mau himene
purumu, te mautinema, te mau
hohoa, te mau puta.... te faatietie nei te paeau rahi, i te mau
ohipa viivii o te tino.
nei te reira i te huru
E inaha,
o
o
te toro'a e
te
no
pohe ïa te reira. Te taui
tei faaauhia e te
te ohipa
Atua, i to tatou nei tino.
Eiaha e vare i te feia o tei
parau
mai e: e ere te pareteniaraa i te
ohipa maitai; e tuu râ i ta te
—
tino! Aue ïa haavare el Na te mau taote maitatai e
parau mai e;
te huru o to oe haapao maitairaa i to yai
apiraa ra, te huru atoa
VEA
8
POROTETANI
ia tae i to oe faaipoiporaa ra; e te huru atoa ïa no te nehenehe e no te tino naa'i-ore
O ta oe mau taraarii, ia fanau mai. O tei hara i to’na iho tino,
e aore ra i te tino no to’na taata tupu, ua hara ia i te Hiero no
ia
0
te
inaifai
e no te hau o to oe utnafare,
maitai, ia au i te parau faaara a Paulo e: Aita outou i
no te Varna maitai i roto ia outou na,
tei noaa ia outou i te Atua ra, e ere hoi outou i to outou iho?
(1 Kor. 6: 19).
No reira e ara e te mau taata api ; eiaha e ataata mai i teie
parau! A faaea na ! A haapae i teie e‘a paM'arahi, o te
roa
outou i raro i te apoo o te pohe ! E te hi‘a ra oe i raro, a pii i te
Fatu manahope, mai ia Petero tei paremo i raro i te âre, i te
roto i Galilea : E te Fatu ia ora vaut. (Mat. 14; 30).
.
3. Te taiva i te Atua, e le manao feaa piti. Te toru ïa o te enemi ta tatou e parau nei. Te faaroo, te ravea e patoi ai oe i teie
mau peu iino hei, e te tahi atu â, mai te haavare, e te teoteo,
e te hitahita-ore. Teie râ e enemi to te faaroo: o te taivaraa i te
Atua. E rave rahi te taata, tei faarue ite mau haaputuputuraa;
tei faatau roa i ta te Atua ohipa; tei ore i pùpû i te haamaitai
e au ia’na.
E o te diabolo hoi, ta ratou e pee nei, mai te ruuruuhia to ratou mau rima e to ratou mau avae i ta’na mau fifi
auri I O te oto, e te peapea, e te aue, te hopea ! E te mau taata
te Varna
ite e, e hiero to outou tino
hee
api e ; atira na, te reira huru oraraa ! a hoi mai i to outou Atua.
e na’na outou e aroha mai; te rahi ra hoi ia’na te faaore i te hara.
(Is. 55. 7 ) mau papu i te faaroo ; faataata paari, e faaitoito (I. Kor.
16. 13). Tira’tu ai tao'a etia i te vairaa : o te faaroo. Tira'tu ai
tumu no te oaoa mau e te hau, i teie anotau peapea e te taa-ore
ta tatou e ora nei, maori râ : te tiaturi e te tavinl i te Atua ma¬
nahope. O tei tiaturi ia’na ra, e ore ïa oia e maheahea.
PARAU
f.AA.ITE
Tô hoê tere poto na te Peretiteni o te Apooraa Rahi i
Rurutu mâ.
la tia i te Fatu, te opua nei te Peretiteni i te haere
haamau i Rurutu ihoa, i na orometua api no Avera e no
oia na nia ia Manureva i te mau mahana hopea no
i te pae matamua no Atopa. No
tupu
te faaitehiâ nei te mau orometua e te mau
no
tino roa e
Auti. E reva
o
Tetepa, e aore ra
noa’tu taua tere ra,
paroita Tahiti-Moorea
tei mana'o i të papai ia’na, e aore ra i te haere ia’na, no ta ratou
ohipa, ia papai e \ia haere ratou i te Peretiteni-mono, ia Mr,
reira ia
mau
Rey-Lescure ( oronietua i Paofai ).
TEIE TE TAHI. la reva noa’tu te Peretiteni i tauâ tere ra, _e riro
te Vea Porotetani no Novema i te taupupu rii. E faaoroma'i îa te
mau hoa tai‘o-Vea i te reira ati iti.
IMPRIMERIE ELIE F, JUVENTIN — RUE DU COMMANDANT
DESTREMAU.
Fait partie de Vea Porotetani 1938