EPM_Vea Porotetani_193809.pdf
- extracted text
-
fe 38 0 te Matahiti
TETEPâ 1938
Hihi 9.
AITA’TU E NIU E TIA I TE TAATA’TOA IA HAAMAU MAORI RA O TEI HAAMAU
HIA RA. OIA HOI TE
Mesia RA O Iesu. — I Korinetia 3,11.
HOO I TE MATAHITI
Ch,
VERNIEB.,
HOÊ: HOÊ
TARA
TOATA
Directeur-Gérant.
Te pii hua nei te paari i roto i te mau aroa ra.
(Mas.
W).
Te pii hua nei te paari i roto i te mau aroa; e te puroro maira to’na
reo
i te vahi taata; i roto atoa i te mau vahi taata ra oia i te pii-noa-
raa; i te tomoraai te mau uputa,
i teoirera i te parauraa oia i ta’na
i te na o raae; mai te aha te maoro, e te feia ite ore, e hinaaro
ai outou i te parau faufaa ore ra. e o outou, e te feia tâhitohito, e au
ai i te tâhitohito, e o outou, e te feia maamaa ra, i te hinaaro ore raa
parau,
i te ite ra? E fariu mai outou i ta‘u e ao atu nei. Inaha! e niinii hua
atu vau i ta‘u varua ia outou; e parau hua’tu vau ia outou i tau nei
parau.
No te mea, ua tiaoro atu vau, e aore i tia ia outou; ua faatoro atu
i o‘u pue rima, e aore roa e taata i haapao mai; ua faaruê râ ou¬
tou i ta‘u i a‘o atu, e aore i haapa'o mai i ta‘u i faahapa’tu: e ata’toa
vau ia roohia outou e te ati ra, e tâhitohito atu vau ia roohia outou
e ta outou e mata'u ra..,.
vau
Ei reira outou e tiaoro mai ai ia‘u, e ore râ vau e parau atu; ei rei¬
outou e imi vave mai ai ia‘u, e ore râ ratou e ite mai ia‘u, oratou
aore i hinaaro i te ite, e aore i hinaaro i te mata'u ia lehova.
ra
Maseli a Solomona 1. 20-29.
Te tiaofo nei au i te raî e te fenua ei ite no‘u i teie nei mahana, e
ua
tuu vau i te ora e te pohe, i te maitai e te ino i mua ia oe; e tena
na, a rave i te ora,
ia ora oe e to oe ra huaai. la hinaaro hoi oe i to
Atua ra ia lehova e ia faaroo oe i to’na reo, e ia ati atu oe ia’na; o
to oe ora ïa oia, e o te maoro ïa o to oe ra pue mahana, ia parahi hoi
oe i te fenua ta lehova i tâpû mai i to mau metua ra, e e horoa mai
oia no ratou ra. — Mose — Deut. XXX. 19 — 20.
E tenana ia uteute roa ta outou mau hara ra, e riro ïa mai te hiona;
e ia urauranoa’tu
mai te faai'o ra, e riroïa mai te vavau te teatea.
VÈA
2
POROTETANl
maitai o te fenua ,
nei; ia ore râ ia tia ra, e ia patoi mai, e pau outou i te ‘o‘e ra; o te
la tia ia outou e ia faaroo ra, e amu ïa outou i te
vaha 0 lehova teie i parau maira.
Te Peropheta ra o Isaia. IL 18 — 19 — 20.
E tae aéra i te mahana rahi hopea o taua oro'a ra, ua tia aéra
lesu, ua pii maira, na o maira: e te taata i hiaai ra, e haere mai oia
ia‘u nei a inu ai ; tei faaroo mai ia'u nei ra, e riro te pape ora i te tahe
mai no roto ia’na ra, mai tei faaitehia mai e te mau parau i papaihia
ra. (loane VII-37).
I aroha mai te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horoa i ta’na
Tamaiti fanau tahi, ia ore ia pohe te faaroo ia’na ra, ia roaa râ te
ora mure ore. Aore hoi te Atua i to’no mai i ta’na Tamaiti i te ao nei,
e faahapa mai i to te ao, ia ora ra to te ao ia’na. (loa. III16-17).
To tatou Fatu, o lesu-Mesia.
...
...
Te rahi o te mau a'oraa a te mâu orometua ! Te rahi o te mau uputa
tei
te aroha o te Atua, teie e mahiti noa nei ! Te rahi o te mau vea
nenei i te mau parau o te Paari e ora’i ! Ua peretau noa te mau huero '
ora i nia i te tumu o te Paari Mau !
,
0
E mea oaoa ia faaroo, e ia hi‘o, e ia feruri...
Aita râ efaufaa iaore ia haapa‘ohia. E rahi te parau, e
iti te haa-
Té porohia nei e te haapou]>ouhia nei te Paari, tei roto râ i te
mau peu o te maamaa, to te taata faaearaa. E mea maitai râ, i te
hopea, ia haapaohia te reo o te Paari.
E haapii mai ia matou ia tai‘o i to matou pue mahana, ia riro to
matou aau i te haapa‘o maitai.
pao.
Mose. Salamo XC12.
Te Bazar no te 8 no
Atopa 1938.
i te mau Haapiiraa Porotetani, i
i te 8 no Atopa i mua nei. Tapao maitai i taua
mahana ra i roto i to outou upoo e i roto atoa i te aau.
Te tumu 0 teie tatauraa; e tauturu i ta tatou mau haapiiraa
Taiete o tei haapii, mai te au 1 te 7S0 tamarlj, i te mahana hoê.
Ua ite tatou e: ua faaapî-roa-hia te tare haapiiraa tamaroa i te
tau i mua aenei. I teie râ mau tau, o te fare-haapiiraa a te mau
tamahine teie e ravehia nei. Ua oti ena te hoê tare api roa, e
au no na pupu tamarii e toru. Na roto râ i tefe tau ava'e i mairi, 1
E tnpu te hoô bazar i Papeete,
te mahana maa,
ua faaapi-atoa-hia te fare haapiiraa nainai, a te mau tamarii nainai, e te fare rahi-metua, te fare taotoraa e te tamaaraa,
VEA
POROTETANI
3
I tefe nei, e mea hi'oraa nehenehe roa to tatou mau haapiiraa-
^
Taiete i
Papeete nei, e te oaoa rahi nei te mau tamarii, tae noa
no taua mau
Haapiiraa ra, i to ratou huru apî
atu i te mau hoa
te nahonaho rahi.
e
—
Teie râ, e huru faito e 25.000 tara tei pau i teie hamaniraa
apî;
pee 17.000; e vau, tausani tara tei tarahuhia. — No reira, te
faatupu nei te. Amuiraa no te mau hoa no te mau Haapiiraa Taiete
i te hoô mau ravea e pee oioi ai taua tarahu ra.
ua
Te
mau ravea e
O te Bazar, te
imihia nei :
tahi, oia hoi te hoê tatauraa e te hoê hooraa tau-
haa, i te 8 no Atopa.
Teie
tepiti: e aufauraa moni tataitahi. — Etae tino roa te hoê
hoa
tatou i roto i te
utuafare e au, e ani i te tahi
moni, mai te tapaôhia te i‘oa o te feia tauturu i nia i
taua tapura parau ra.
Teie te toru : No reira, te faaitoito nei te Fea Porotetani i te mau pa-
mau
no
mau
tauturu
roita
e i
te mau hoa no ta tatou mau Haapiiraa-Taiete, ia imi atoa
ratou i ta ratou
mau ravea rii e ta ratou mau ravea rarahi, ia manuia ta tatou Bazar. Etauhaa haponora, te reira ïa; (peue, taupo,
peu rii ootihia, hei pupu, hei pitipitiô, e te tahi atu). Hapono noa
•a i te Haapiiraa a te mau tamahine i Papeete. E ua hapono atura
i te tahi tauturu moni ra, o te reira atoa
To
ia. E farii mauruuruhia.
Papeete nei, e haere tino roa ïa ratou paatoa i te Bazar, i
taua mahana
ra.
E a'oraa na te mau tamarii e te feia metua
( No te haamata faahouraa o te mau haapiiraa )
A haere mai na, e te mau
au
ia outou, ia mata'u ia
tamarii na; e faaroo mai ia'u; e haapii
lehova.
Sal. 34. 11.
rahi to lehova i te taata’toa. Aore
Hinaaro
roa
hoi oia i hinaaro ia
pohe atu te hoê. — Eiaha râ mai te mea e, o te mau taata paari ana‘e
ta’na e au mai; o te mau tamarii atoa râ. To ratou hoi varua, e tao'a
mure ore hoi, e te titau nei lehova i te faaora ia ratou i te pohe. No reira
i faauehia mai ai tatou i roto i taua parau ra ia haapii i te tamaiti i ta’na
e‘a ia haere ra.
E
e
mea
tia ia haamana'o tatou i teie nei anotau. la riro ta tatou parau
feruri nei,
tatou
mau
ei faaitoitoraa ia tatou i te haapao i to te Atua hinaaro i ta
tamarii.
VEA
4
POROTETANI
1. Te tiaororaa i
parauhia nei. — E toru tau vahi ta tatou e hi‘o i reira:
/. No vai te
i te tiaororaa mai nei? Na te
reo
Varua ïa no te Atua,
Davida. Te here nei te Atua i te mau
hinaaro Oia ia fariu atu to ratou aau ia’na. Ua au atoa ïa
a tau noa mai i te mau tamarii rii ia‘u nei. ( Mat. 19: 14 ).
roto i to’na taviui tahito ra, o
na
1.la
tamarii,
e ua
reo
i to lesu :
Ua
au
i te
mau
taviui
te Atua e i te mau orometua
o
haapii tei haapii
mana‘ona‘o i to ratou maitai varua. Ua
i te îeia metua paieti mau. No ratou taua tiaororaa nei.
i te tamarii i te e‘a e nraM, e o tei
au
atoa hoi
te maa tamarii: e hacre mai e faaroo? no te
niea, tei te atea ê te aau o te tamarii, e to ratou taria’toa. Eita ratou e
hinaaro noa i te maitai e vai i roto i te Mesia. Mai te raau oviri i te tu2.
Te mea i paraahia’i
puraa.
Tei roto ia ratou te huru no te raau tahito o Adamu, te ino o te
la poihia ratou i nia iho i te raau
hara. E enemiraa te reira i te Atua.
api ra, o lesu e tia’i. E au ia haafatata mai ratou i pihai iho i te pû o
vai atea ra, eita ratou e ite. la nevaneva to ratou aau,
te maramarama. la
eita ïa e faaroo.
tamarii eihea, e maitai ai? ta haere mai
3. la haere mai te mau
i te mau vahi
e roaa
i roto
mai ai ia ratou te ite e te paari : i te mau pureraa
(e mea mauiui no te aau, ia mairi i reira), i te mau haapiiraa o te faaroo
(Sapati, mahana maha); i te pure fetii ; i te pae avae o te Fatu na roto i
te pure; ite haapiiraa o te hebedoma. E mau vahi maitatai te reira, no ratou.
Teie ïa
O te mata'U ia lehova.
Te mata'u ia lehova, eaha ïa? E piti huru mata‘u: e mata'u tia-ore te tahi, mai to Kaina, to Belesatara, to luda. Eita te
reira e haapühia’tu. Area râ, te mata'u e haapiihia i te tamarii, o te ma¬
ta'u ïa i te faahapa i te ture a lehova; te mata'u i te rave i te hara: te
mata'u i te faatupu i to’na riri ; te mata'u i te haavare ia’na.
Ua mata'u ana'e te feia maitatai ia’na : Noa, losepha, na tamarii Hebera
too-toru, Daniela hoi. — E te mau tamarii e mata'u la’na ra, e faautua
hia mai ratou i te utua poupou ; e tiaihia ratou e te Tiai mamoe maitai;
II.
e
Te
auahia
maitai
e
noaa
mai ia ratou ia haere mai ratou ra?
—
e
to’na
ra
mau
III. Te ravea e raupa'i
melahi.
i ta tatou mau tamarii te mata'u ia
lehova:
ia ratou e ta ratou mau orometua?
2. la tai'o ratou i te parau na te Atua mai te haapa'o ; e lamepa te reira ;
3. la horo atu ia lesu, ei haapiiraa 4. la tiaoro atu ratou i te Varua
farii mai ratou i tei haapiihia’tu
Maitai ei tauturu.
OPANl : E te mau Metua e, tei
ia tatou te arata'i te avae o to tatou
huaai, i roto i te e'a o te parau-tia. ta tuu-noa-hia’tu ratou ia haa¬
pa'o i to ratou man hinaaro-tia-ore, e paari ïa ratou i roto i te ino; o te
pohe o to ratou varua te hopea; o te haama hoj e te roimata no tç fetii
raau
metua.
VEA
POROTETANI
5
E te mau oromeiaa e, te varua o te mau tamarii e to te u‘i api, e titau
hia ïa ia oe, e te Atua. I aha na oe i te mau tamarii o te
paroita, tei
tuuhia’tu i roto i to rima, ia haapiihia i te mata'u ia lehova?
3. Ei hi‘oraa maiiai tatou no ratou, e tia’L To ratou mata, te tau noà
nei ïa i nia ia
outou, te feia metua e te mau orometua. E hopoia rahi te
reira.
Te hoê oire rahi fupu api i ^e fenua o lesu:
0 Tele-Aviva (Tel-Aviv)
la
i te
mau parau tei faatia haerehia e te mau ratere tei
farerei ia Tele-Aviva nei, o te hoê teie oire tei hau a 'e i te nehe-
au
nehe, i te ao nei — E parau maere rahi mau to'na aamu.
E 30 aenei matahiti, te vahi i tiahia e taua oire nei, e one
ana'e ïa, i le .pae miti rahi. I teie nei mahana, ua riro o TetêAviva ei
oire-pû no te fenua Kanaana, ma to’na hui-taata,
faito i te ISO.OüO, e te haere noa ra i te rahiraa.
tèi
Te tahi vahi taaê no Teie-Aviva: o te oire hoê roa paha i teie
hei ao, e ali luda ana‘e to’na mau taala. Aore roa e mea, i taüa
oire ra, e ere i te mea ati-Iuda. Te
Vea, ua neneihia ïa' i
hebera; o te reo hebera ana‘e ta te taala e parau nei i nia
i te purumu, e i roto i te mau fare. Te mau parau i haapiihia
i te mau fare haapiiraa, ua na roto ana'e ïa i te reo hebera. Te
mau
te reo
i‘oa
te
0
mau
aroa
i taua oire ra, e te i‘oa o te mau fare-toa,
i‘oa hebera ana'e. la farerei te taata i nia i te purumu,
e aroha ratou ia ratou iho, i te reo hebera Saloma (Ei hau to oe)!
e
mau
No hea taua i'oa ra, o
mai ïa i te i'oa
ra o
Tele-Aviva? Te mana'ohia nei e: Nô ô
Tele-Abiba, oia hoi te oire tei reira te mau
tîtî Hebera i te faaearaa, i te fenua o te Tarataio, i te anolau no
te peropheta ra no Ezechiela (Ezech. III. 15) — Te auraa o laüà
i'oa ra :« o te mojîâ no te raau heeuri, e aore ra: te mouâ no
te titona api:^ E au mau ïa i'oa i teie oire, tei î roa i te aua-tiare.
I mûri a'e i to ratou purararaa maoro roa, te faahoi faahou
mai nei te Fatu i te mau ati luda i to ratou aiâ tahito, e te paruru
maramarama nei oia ia ratou, i to ratou patu-faahouraa i to ratou
fenua,
e
to ratou faarahi faahouraa i te taata i nia iho. E semeio
e haere nei. E te haamana'o nei te tahi pae i .te reo
Ezechiela XXXVI. M: £ faarahi hoi au i te taata e te
rahi teie
tohu
a
puaa ia oulou; c taatahia te mau oire, e te mau vahi pau, e paluhia ïa, e rahi io‘u hamani maiiai ia outou i teie nei, i tei to outdu
maidmua/rda ra,
VEA
6
I te matahiti
1908,
e
POROTETANl
60
noa
iho utuafare i Teli-Aviva;
matahiti 1914 (i te Tama‘i Rahi) e 2.000 taata,
a'e râ i te Tama'i
O teie
e ua
e
i te
te taatoa. I mûri
Rahi, te tupu neheneheraa e te nanea oioiraa
oire. I te matahiti 1925, ua roaa ïa e SS.OOO taata. Ua inoino
pohehae roa te mau taata Turetia i te ruperupe o teie oire api,
ua
hamani ino i te
ati luda;
ua
riro râ taua hamani ino ei
luda no taua oire api
ra; i te matahiti 1935, ua' taeahîa i te 123.000 taata; e i teie nei,
ravea
ua
e
noaa
tupu rahi roa’i te itoito o te ati
150.000.
hoê patu rahi peto tei toro tia i tai
roa, i roto i te miti, ei parururaa i te mau pahi auahi. E ava
rahi tutauraa pahi to reira i teie nei. Eita teie tupu e faaea; e
Ua hamani to te oire 1 te
haere a i
mua.
teie oire maere e: te tiaturi nei te mau ati luda i te
tupuraa o te mau tohu no te Faufaa Tahito : e roaa faahou mai
te hoê faaeraa i te mau huaai no Iseraela i Kanaana. E hape râ
tatou ia mana'o e : te riro nei to ratou aau i te Mesia ia lesu ; te
tai va nei te tahi pae rahi, te irai noa nei i to ratou maitai tino;
te tahi pae, te haapa'o noa ra i te Ture a Mose. Eita râ e ore
te tau e tupu ai te tohu a Zekaria ! e na ratou e hi‘o alu ia‘u,
Ei tapa'o
ta ratou i
patia ra ; e oto hoi ratou ia’na, mai tei oto i te tdmaiti
(XII-10; Apok. 1-7)
hoê no’na ra.
Haapiiraa Bibilia
Omuaraa rii poto no
te mau buka no te Faufaa Api.
( A hi‘o i te mau Ve'a i mairi a'enei )
Te tOFU o te tuhaa.
Na Episetole e maha : to Epliesia, to Ko-
losa, Philomona e to Philipi. Ua papai ana‘e hia ratou e Paulo i to’na faaearaa, mai te mau-auri te huru i Roma, Te parau tumu no taua na epi¬
ïa no lesu-Mesia.
1. E rata haati te Episetole i to Ephesia; na. haponohia i te Ekalesia i
Ephesia, e i te mau ekalesia e ati noa a‘e. Mai te mea ra e, ua faahohonu
te ati-tapearaa i te manao no Paulo, i rava‘i rahi ai te mau parau faahiahia mau i roto i teie Episetole. Te faatia nei teie episetole i te parauraa
setole ra: o te parau
mai ai te taata faaroo, i te aro o te Mesia, e ua haapotohia teie
IV, irava 1 ; Te a‘o atu nei au, te taata i tapeahia
i te Fatu nei, ia outou, ia au to outou haerea i te parauraa i parauhia mai
ai outou na. A taio : Pene II : 1-10, ( mai te hara e te pohe, i te ora uraerehia).
i parauhia
rata i roto i te pene
VËA
POROTËTANÎ
Pene II: 11-22 (to te patu îaataaêraa
huriraahia i
1
raro). 10: 1-16 : te nehe-
nehe^o te Ekalesia; oia hoir ua rau te melo, hoê râ upoo; ua rau te toroâ,
hoê râ Fatu...
2.
mca
mau
ua
Pene VI: 10-20: te haana tama'i
o
te Atua.
haapotohia te Episetole i to Kfllosa i roto i te Pene I. ir. 19: E
lia hoi i te Metua e: ei roto iana te i i te mau mea’loa
ra, vai
alu ai. Taiô atoa: Pene II. 9-10: Tei
roto hoi ia’na le î aloa o
te Atua i te parahi
mauraa, e ua nehenehe roa outou i roto ia’na. Mai
te mea e, te faatia nei teie
Episetole i te î failo ore, eita e lia ia parau.
E mai te mea, tei roto i Mesia te
î, e ua nehenehe roa tatou i roto ia’na,
eaha ihora tatou e imi ai i taua î ra i roto i te mau
tnelahi (ia au i te
tiaturiraa e te tahi pae i Kolosa
) e aore ra, i roto i te feia moa (tei haamorihia e te hoê mau haapa'oraa
ê) e aore ra, i roto i te mau varua o te
mau taata i pohe. — E mea
hape rahi, no te mea ua ravai roa te Mesia
ia tatou. — Taiô I: 24-29.1
ohipa atoa’i hoi au nei, i te tauloo-maiteraa ma te puai
no’na, ta’na e rave iho nei, ma te uâna, i roto ia‘u
nei ra Te au rahi nei teie Episetole i te
Episetole i to Ephesia, no te
hanahana o te Mesia.
3. Te
Episetole iti ïa Philemona,
ua
haapotohia ia i te irava 17: E
tenu na, te parau na oe iaû e, e hoa, e
farii mai oe ia’na (ia Onesimo)
mai te mea e, o vau iho. — Ua haponohia teie rata iti i te hoè melo
rahi tumu
ana
no
te Ekalesia i Kolosa
—
ia Philemona — ia faatiamahia e
to’na tavini-titi, o
Onesimo, o tei horo ê i te fare o to’na fatu, e ua
haapu ora i ô Paulo (i Roma) e na Paulo i faafariu i to’na aau i te Fatu
ia lesu.
E episetole iti
taaê roa
,
no te
nehenehe o to Paulo taparuraa ia Phile-
mona, e no to’na parururaa ia Onesimo. Taio taatoa.
4. Te Episetole i to
Mai te
mea
ua
Philipi. Ua mairihia oia i te episetole no te oaoa.
riro te ekalesia i Korinetia mai te tamaiti faatupu oto na
Paulo, ua riro teie Ekalesia i Philipi ei tamaiti faatupu
Ta’na parau rahi e faatia nei, o te oaoa ïa, e
oaoa, na
Paulo.
inaha, tei roto oia i te
fare auri, a papai ai oia i teie episetole i te mat. 63. Te î ra to’na aau
i te oaoa haamaitai i te Atua, i te taime i hae ai to’na mau enemi ia’na,
mai te hinaaro i te
taparahi pohe roa ia’na. Aita roa’tu Paulo i ite i te
peapea, i roto i taua Ekalesia ra; ua noaa râ to’na itoito e to’na maha-
nahana, i taua ekalesia ra, i te mau tau atoa. No reira te manii noa nei
oaoa o to’na aau. E tia ia haapoto i teie episetole, i roto i te pene II,
te
ir. 17-18: E ia manii noa’tu to'u nei toto i nia iho i te tusia e te
haapaoraa o to outou faaroo, e oaoa ïa vau, o tatou atoa te oaoa.
Na ô faahou i te haapoto ; Te oaoa nei au I E oaoa’toa outou !
(Te vai atura.J
RM ^PI
1. Ua
tata‘uhia te huitaàta i roto i teie nei ao. — Na te Apooraa
Nunaa, i Tiniva teie oliipa. I te 31 no Titema 1936, te
i teie nei ao taatoa: E 2 miliare 115 milioni e 800 tauatini taata
te
mau
Rahi no
vai ra i roto
(2.115.800.000).
mai
vahiné.
maori
hau.
3.. Te faaipoipo nei to Po-Pora. E rata na Ilaia, oromelua. üa oti aenei na
faaipoiporaa i faaineinehia aenei, i te mahana maa i mairi aenei, i te 30 no
Tiurai; 13 i oti
Te parau mauruuru rahi no teie faaipoiporaa: Ua farii
mai ratou atoa e 26 ia faarirohia ratou ei Vahiné faaipoipo na te Arenio; ua
riro teie ei
tapa‘o no to te auhune varua haere noaraa i mua. — Na te pupu IV, Galilea, i Vaitape nei, teie opuaraa nehenehe roa i opua; ua rave maite
ratou i teie ohipa tiamâ mau, mai te aau hoê, e te tavana tuhaa apî no
Vaitape tei faaipoipo atoahia i teie faaipoiporaa ra, e ua turu maite atoa oia
i teie ohipa maitai roa. — üa patehia te ôe i te taime mau a haere mai ai
ratou, e a tomo mai ai i roto i te aua no te fare-pure. E te faaineine atoa
41 milioni e 446 tauatini 019 tialiapa (41.446.019),
teie te huru: 19 milioni e 997 tauatini tane ; 21 milioni e 449 tauatini
2. Te Taina‘i i Paniora ei-te fenua Tinüo. Tira’tu ai ta tatou parau,
râ: te uâna rahi nei te mau aro’ïaa; aita râ te hoê paeau i pau e i ani i te
Te huitaata i Farani:
.
—
mau
nei hoi
na amuiraa e
vai nei i Vaitape nei i teie nei ohipa maitai roa, i te
ei hopoi i, te tusia Varua e au
i
paturaa i teie nei fare Varua, ei autahuà mo‘a.
i te Atua, ia I. M. ra. Mai ta ratou atoa i faaitoito aenei i te paturaa
te
hiero ofai ia Ebene-Ezera, te na reira nei ratou atoa i te Hiero Varua o te
Ekalesia, na roto i te faaipoiporaa. —
4. Na taahiraa e pae.
I te hoê mahana, ua
itehia i nia i te patu no te hoê piha, i te hoê fare auri,
faautuahia i te utuâ-pohe-roa.
(échafaud) E pae
taahiraa e taeahia’i taua paepae ra, e inaha! e i‘oa ana‘e tei mairihia i taua
taahiraa e pae nei. Teie te reo tei papaihia i nia i te taahiraa matamua,
i,
roa: Haapa‘o-ore-raa i te parau no te feid metua.
te hoê
hohoa tei papaihia e te hoê mau-auri i
E faaauraa te reira hoho‘a no te hoê paepae tapuraa upoo
na
raro
•
*Teie to te piti: Ilaa]pa‘o-ore-raa i te Sabaii.
Teie to te toru: Piu ava e te pièrè âpt.
Teie to te maha:
Taparakiraa taata (e pohe roa)
E teie hoi te pae oia hoi to te hopea :
Paepae tâpûraa upoo. —
nVoni taufuru i fe Vea (e toru ava‘e)
B. 15; Ariipaea a Tefaatau: 3 farane; ïlangipo v.: 8 f.; Tehuiarii Puhiava: 2 f.; M™ Winchester (Hall): 4f.;
J. G.: 8 f.; M™® A. Anahoa: 2 f.; Paea: Teriitua V. a Teriieroo 3 f.;
Tuhuai: Tutara Roomataaroa: 8 f.; Utiiroa:
D: 4 f.;
la amuihia: 62 farane.
MAURUURU.
Papeete. Mahea a Paie: 5 farane;
IMPRIMERIE EUE F. JUVENTIN — RUE DU
COMMANDANT DESTREMAU.
Fait partie de Vea Porotetani 1938